Privredna/Gospodarska komora FBiH uputila je,sredinom oktobra, prijedlog korekcije cijenanaftnih derivata Ministarskom vije}u BiH, mi-nistru finansija BiH, Upravi za indirektnooporezivanje BiH, u cilju suzbijanja rasta cijena(inflacije), za{tite konkurentnosti doma}e robei usluga, za{tite standarda stanovni{tva i sli~no

Od po~etka 2005. godine, a time i prora~unske godine,bilo je devet promjena cijena naftnih derivata. Kako jetro{arina (akciza) i putarina za naftne derivate fiksna (akciza0,30, 0,35, 0,40 KM po litri derivata i putarina 0,15 KM politri derivata), a porez na promet 20 odsto, rastom cijenado{lo je i do rasta prihoda prora~una.

Za osam mjeseci do{lo je i do pove}ane potro{nje deriva-ta (godi{nja bilanca FBiH 800.000 tona, a za osam mjeseci jepotro{eno 652.177 tona) i to se i po osnovu pove}anepotro{nje prihodovna strana prora~una pove}ala za iznosporeza na promet na pove}anje potro{nje mimo bilance.Kako }e ovogodi{nja potro{nja svih vrsta derivata biti oko980.000 tona, smatramo opravdanim tra`iti smanjenje cijenaderivata za iznos prekomjernog ubiranja prihoda.

Opravdanost ovakvog zahtjeva mogu potkrijepiti i oprav-dane najave pove}anja cijena u svim granama proizvodnje iusluga, jer energija i energenti uzrokuju lan~ano pove}anjecijena i proizvoda i usluga. Predla`emo da se principomumanjenja tro{arina i putarina, a zadr`avanjem stope poreza(20 odsto) izvr{i niveliranje cijena. Tim potezom za{titilibismo proizvodnju i usluge, prometnike ne bismo ugrozili,prora~un bi bio uravnote`en, a stanovni{tvo bismo rasteretilipove}anih izdataka za te potrebe.

Prosje~an rast poreza od 01. januara do 05. septembra2005. godine po litri derivata je 26,92 odsto (0,26 KMpo~etkom godine na 0,33 KM po~etkom septembra) i sma-tramo da za taj postotak treba umanjiti tro{arine (akizu) iputarinu.

U tom slu~aju tro{arine koje su bile 0,30 KM bile bi 0,22KM, od 0,35 KM bi bilo 0,26 KM, dok bi 0,40 bilo 0,29 KMpo litru derivata, a putarine se sa 0,15 KM spu{taju na 0,11KM po litri derivata.

Tako bi umanjenje cijena po derivatu bilo: dizel za 0,33KM po litri, lo`-ulje za 0,22 KM po litri, MB-95 za 0,37 KMpo litri, MB-98 za 0,37 KM po litri, a motorni benzin(olovni) za 0,40 KM po litri. Tako korigirane cijene najbli`esu cijenama iz tre}eg i ~etvrtog mjeseca ove godine.

Zahtjev Ministarstvu komunikacijai prometa

ObezbijeditiCEMT dozvoleza odre|enibroj vozila

Na radnom sastanku Sekcije prometnikanaftnih derivata, odr`anom krajem oktobra,razgovaralo se o podjeli CEMT dozvola za sli-jede}u godinu.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nedavno je usredstvima javnog informisanja izdalo obavijest zapodno{enje zahtjeva za dodjelu dozvola.

Dozvole se dijele prema kriterijima koji su utvr|eniPravilnikom o raspodjeli. Prema tim kriterijima, nisu nami-jenjene za vozila kojima se vr{i prevoz te~nih goriva, za vozi-la koja su prvi put registrirana na podnosioca zahtjeva nadan ili nakon objave obavijesti u dnevnim listovima, ~imedistributeri nisu zadovoljni.

Prema rije~ima Muhidina Ali}a, predsjednika Sekcije,uputit }e zahtjev resornom ministarstvu da se i za ova vozilaobezbijedi odre|eni broj dozvola.

Ukoliko se udovolji njihovom zahtjevu, krajnji rok zapredaju potrebne dokumentacije je 8. novembar ove godine,{to je, prema mi{ljenju distributera, kratak rok.

Zaklju~eno je da }e se novonastala situacija odraziti nakvalitet goriva, te dovesti do poreme}aja u radu distributeranafte i naftnih derivata.

^lanovi Sekcije namjeravaju uputiti i pismo upozorenjafederalnom Ministarstvu trgovine da predvi|eni rok (sep-tembar 2006. godine) za ugradnju mjernih sistema na ben-zinskim pumpama nije dovoljan, te da je za njihovu ugrad-nju potrebno vi{e vremena.

S. V.

Prijedlog Komore

Korigirati cijene naftnih derivata

3

Vije}e ministara, na svojoj 85. sjednici, odr`anoj 07. jula ovegodine, zadu`ilo je, preko Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, vlade entiteta i Distrikta Br~ko BiH,te gospodarske komore entiteta, da se temeljitije sagleda oblastcarinskih tarifa i da se sa~ini cjelovita izmjena i dopuna, kakose ne bi ~esto donosile izmjene Zakona. Time bi se i realiziraozaklju~ak sa 58. sjednice Predstavni~kog doma Parlamentarneskup{tine BiH, odr`ane 08. juna ove godine.

O ovoj tematici odr`ano je vi{e sastanaka u Udru`enjupoljoprivredne, prehrambene i duhanske industrije ivodoprivrede, najprije sa svim predsjednicima i zamjenicimagrupacija, a nakon odre|enih uputa i sugestija odr`ani su sas-tanci sa svim grupacijama, gdje su usugla{eni njihovi prijedlozi,koji su kvalitetno uvr{teni u na{ zajedni~ki Prijedlog izmjena, apotom je usugla{en sa gospodarstvom Republike Srpske.

Po na{oj prosudbi, napravljen je kvalitetan materijal koji jedostavljen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosana dalje usugla{avanje. Zauzet je principijelan stav da Carinskatarifa bude regulator ulaznih proizvodnih tro{kova, za{titadoma}e proizvodnje i sredstvo povezivanja trgovine sadoma}om proizvodnjom.

Tako|er, zajedni~ki stav je da sve sirovine i repromaterijalikoji se ne proizvode na podru~ju BiH, a koriste se u proizvod-nji budu oslobo|eni pla}anja carine. One sirovine i reproma-terijale koji se proizvode u nedovoljnoj koli~ini treba kontin-gentirati, proizvode koji se proizvode treba visoko za{tititi, apovr}e i vo}e u vrijeme prispije}a za{tititi sezonskom carinom.

Na ovakve prijedloge vjerovatno }e biti prigovora odre|enihlobija, pa i me|unarodne zajednice, ali smatramo da je ovakvacarinska politika kroz carinsku tarifu potrebna BiH i da vladesvih razina i parlamenti imaju puno pravo za{tititi doma}uproizvodnju i otvoriti tr`i{te BiH doma}oj robi.

E. L.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VI

Broj 37Oktobar/listopad 2005.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: m.velic@kfbih.com

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:Birograf, Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Za {tampariju: Rizah Mustafi}Besplatan primjerak

Na osnovu Mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezi-vanje broj: UO 12-04-05-172/05, od 12. 04. 2005. godine, ~asopis “GLASNIK

PRIVREDNE/GOSPODARSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE”, koji informi{e o radu komore, je proizvod iz ~lana 13.stav 1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ~iji se

promet ne pla}a porez na promet proizvoda.

P/GKFBiH - usugla{eni stavovi

Cjelovita izmjena i dopunaCarinske tarife BiH

4

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Saradnja je nastavljena i dalje, te je, krajem sep-tembra, uprili~ena vi{ednevna posjeta predstavnikakompanije Macson iz Barselone na{oj zemlji.

Prije njihovog dolaska doma}im firmama (koje bimogle proizvoditi potrebne odjevne predmete) pred-stavnici Privredne/Gospodarske komore FBiH suposlali brojne uzorke. Mu{ka odijela dostavljena sutravni~kom Borcu i Olimpu iz Gra~anice, mu{kasportska ko{ulja i `enska bluza Meteortex-u iz Kaknja,mu{ke jakne te{anjskom Napretku, ko`ne jakne Kotex-u iz Te{nja, Kuli Grada~ac, sarajevskom Mitex-u mu{kako{ulja i kravata, hla~e Krasu i ~arape Klju~u.

[panski privrednici obi{li su ove kompanije idogovorili realizaciju nekoliko novih poslovniharan`mana.

Prvo su posjetili Borac, ali ponu|ene cijene nisubile prihvatljive, jer su, prema mi{ljenju gostiju iz[panije, ve}e u odnosu na ponude koje su dobili izBugarske i Rumunije, te je dogovoreno da sepoku{aju formirati povoljnije cijene.

U Meteortex-u je ugovorena proizvodnja`enskih ko{ulja u mjese~nim koli~inama od 600komada, slijedi izrada original kontra uzorka i pot-pisivanje ugovora o saradnji.

Tokom posjete Mitex-u dogovorena je isporuka2.000 komada ko{ulja i 1.000 komada kravata u luk-suznom pakovanju.

Cijena za lon-poslove koju je za izradu mu{kihjakni ponudio Napredak je odgovaraju}a, ali nemogu obezbijediti potrebni repromaterijal, stoga suse predstavnici kompanije Macson obavezali da }epoku{ati uspostaviti saradnju sa firmom izPortugala koja bi to radila za njihove potrebe.

Razgovaralo se i o mogu}nostima mjese~neisporuke 2.000 komada jakni prema datim uzorcima.

Konkretni razgovori oko potpisivanja ugovora saKotex-om uslijedit }e nakon izrade kontra uzorka.

U gra~ani~kom Olimpu imaju isti problem okonabavke repromaterijala, jer, kao i ve}ina drugih, neposjeduju obrtna sredstva za takav na~in rada.

Zato }e se kontakti nastaviti kada se prona|efirma koja }e nabavljati repromaterijal, dok sukvalitet i cijena proizvoda zadovoljavaju}i.

Predstavnici Kule Grada~ac mogu obezbijeditirepromaterijal, ali samo pod uslovom da to budejedan od najkvalitetnijih evropskih proizvo|a~a, o~emu {panski poduzetnici `ele razmisliti, jer im toumnogome poskupljuje proizvod.

Za po~etak saradnje sa Klju~em dogovorena jeisporuka oko 3.500 pari ~arapa, dok je u Krasu dogov-orena proizvodnja i isporuka 4.500 hla~a/farmerica,uz obavezu izrade uzoraka od ta~no tra`enih materi-jala, kasnije bi se poslovi radili u kontinuitetu.

Tokom posjete P/GKFBiH gosti iz [panije su seupoznali i sa proizvodnim asortimanom kompanijeEurotriko iz Cazina.

O cijeni i koli~inama }e se razgovarati nakondostave uzoraka.

Selma VARUPA

Ambienta

Nastup proizvo|a~a namje{taja uZagrebu

Na oko 424 m2 izlo`benog prostora predstavili su se proizvo|a~inamje{taja iz BiH na Me|unarodnom sajmu namje{taja Ambienta, uZagrebu koji se odr`ao od 12. do 16. oktobra.

Ambienta je jedan od najve}ih sajmova namje{taja i prate}e opremeu regionu, pa je i o~ekivano zajedni~ko predstavljanje proizvo|a~anamje{taja.

Ovogodi{nje predstavljanje organizirali su Vanjskotrgovinska komo-ra BiH, Privredna/Gospodarska komora FBiH, Privredna komora Tuzle,Obrtni~ka komora Tuzla, USAID CCA i GTZ-e.

[. A.

Industrija tekstila, ko`e i obu}e

Novi poslovi u [panijiUdru`enje tekstilno, ko`arsko-prera|iva~ke industrijeP/GKFBiH do sada je realiziralo nekoliko uspje{nih pro-jekata vezanih za plasman odjevnih predmeta doma}ihproizvo|a~a na {pansko tr`i{te

Pakovanja

Drvena ambala`a morabiti po evropskim

standardimaPakovanje proizvoda mora biti certificirano. Ovo

se ne odnosi samo na proizvo|a~e drvene ambala`enego i na sve izvoznike koji koriste drvenu ambala`u.

Prema Direktivi 2004/102/EC, sve vrste drveneambala`e moraju ispuniti zahtjev ISPM 15 kojiure|uje fitosanitarne zahtjeve za drveni materijal zapakovanje koji se koristi u me|unarodnom prometu.Radi uni{tavanja {tetnih organizama u drvenommaterijalu za pakovanje primjenjuje se postupaktoplotnog tretiranja za koji se koristi me|unarodnaoznaka HT, a pri kojem se drvo zagrijava sve dok sene postigne minimalna temperatura u sredini ele-menta od 56 0C najmanje u trajanju od 30 minuta.

Mo`e se primijeniti i su{enje u komori za koju sekoristi me|unarodna oznaka KD, hemijska impreg-nacija pod pritiskom koja se ozna~ava sa CDI i sli~noako se njihovom primjenom posti`u uslovi jednakionima propisanim za toplotno tretiranje.

Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima za drvenimaterijal za pakovanje u me|unarodnom prometuobjavljen je u “Slu`benom glasniku BiH”, broj71/05, od 11. oktobra 2005. godine.

[. A.

5

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Cilj okruglog stola jeste da pomogne stvaranjeprograma obuke radne snage koja }e biti optimalnouposlena u bh. drvnoj industriji.

Okrugli sto organizirali su Ministarstvo obrazo-vanja, nauke, kulture i sporta ZE-DO kantona,Pedago{ki zavod Zenica, REZ. Podr{ku organizacijipru`io je USAID CCA projekat formiranja klastera udrvoprera|iva~koj industriji, kao i privredne komore,udru`enja poslodavaca, zavodi za zapo{ljavanje.

Kao jedan od prioritetnih zadataka na uspostaviklastera u drvnoj industriji pokazao se nedostatakkvalificirane/obrazovne radne snage i posjedovanjapotrebnih stru~nih vje{tina. Uva`avaju}i zna~aj nave-denog problema, pored reforme cjelokupnog obra-zovnog sistema u BiH, pokrenuta je inicijativa prila-go|avanja obrazovnog procesa potrebi industrije uprocesu stru~nog obrazovanja na srednjem ivisokom stepenu, procesu organizirane prakti~nenastave, te u procesima kvalifikacije, prekvalifikacijei dokvalifikacije radne snage.

U toku rada okruglog stola prezentovane supoduzete aktivnosti u okviru programa EU za stru~noobrazovanje i obuku (EUVET) koji podr`ava razvojmodernog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sistemastru~nog obrazovanja i obuke u BiH prema potrebamatr`i{ta rada. Ovaj sistem zasnovan je na principimau~enja tokom cijelog `ivota (long-life learning).

Njema~ko dru{tvo za tehni~ku suradnju (GTZ)anga`ovalo se na podizanju konkurentnosti drvo-prera|iva~kog sektora kroz publikovanje brojnihvodi~a i kataloga, studija i drugih stru~nih materi-jala namijenjenih drvnom sektoru, obuka nastavnogkadra u modernim nastavnim metodama, kao i ustru~nom usavr{avanju i povezivanju teorije i prakse.

Predstavnici Federalnog ministarstva obrazovan-ja i nauke anga`irali su se na izradi klasifikacije zan-imanja sa stru~nim kompetencijama u srednjim istru~nim {kolama - porodica zanimanja {umarstvo iobrada drveta. Pore|enja radi, do sada je bilo oko100 porodica sa oko 400 zanimanja, a sada je svede-no na 13 porodica sa oko 100 zanimanja.

Zna~ajno je da predstavnici drvnog sektora buduupoznati sa reformom koja se provodi u srednjemstru~nom obrazovanju (EUVET) i reformomvisokog obrazovanja drvoprera|iva~kog usmjerenjau skladu sa zahtjevima Bolonjskog procesa.

Konstatovano je da nema koordinacije izme|uobrazovnih institucija i privrednih subjekata u drvo-prera|iva~kom sektoru i da ima prostora za dogovori ve}u suradnju, te da je va`no da se u novi nastavniplan uvrsti ve}e povezivanje teorije i prakse.

[emsa ALIMANOVI]

Okrugli sto

Edukacija u drvnoj industrijiOkrugli sto “Reforma stru~nih i tehni~kihdrvoprera|iva~kih {kola kako bi zadovoljile ekonomskezahtjeve u regionu centralne Bosne” odr`an je, 07. septembra, u Zenici

Sve bolji rezultatiindustrije namje{taja

Industrija namje{taja u 2005. godini bilje`istalan rast. Tako je u FBiH (prema zbirnom{estomjese~nom obra~unu) proizvedeno 84.884komada ku}nog namje{taja, 89.565 komadakuhinjskog namje{taja, 348.796 komada stolicai 23.701 komad fotelja, dvosjeda i trosjeda.

Stolica je proizvedeno vi{e za tre}inu ili za113.396 komada, a ostalog namje{taja za 18,6odsto.

Za razliku od namje{taja prerada drvetabilje`i stalan pad zbog nedostatka tehni~kogdrveta. Rezane gra|e proizvedeno je 131.937 m3

ili za 24.235 m3 manje nego u istom periodulani.

Furnira, {perplo~a, drvene ambala`eproizvedeno je za pet odsto manje nego uistom periodu lani. Velika je potra`nja za lije-pljenim plo~ama od masiva koje se koriste uindustriji namje{taja.

/Avaz/

Zahtjev drvoprera|iva~a dr`avnimorganima

Repromaterijal zadrvnu industriju osloboditi carina

Odbor Grupacija {umarstva i drvne indus-trije Privredne/Gospodarske komore FBiH, nasastanku odr`anom 13. septembra, u Sarajevu,smatra da sav repromaterijal za drvnu indus-triju, ma{ine za preradu drveta i rezervnidijelovi potrebni za ma{ine trebaju bitiosobo|eni carina, s obzirom na to da se savrepromaterijal uvozi, {to znatno utje~e nakonkurentnost doma}ih proizvoda na svjet-skom tr`i{tu. Na ovaj na~in poma`emo izvozfinalnih proizvoda od drveta, imaju}i u viduda je drvna industrija izvozno orijentiranagrana privrede BiH. Upu}en je zahtjev da se zasve gotove proizvode drvne industrije koji seuvoze, a proizvode se u BiH, carinska stopapove}a na 20 odsto, kako bi za{titili doma}uproizvodnju. Predlo`eno je da se uvede carins-ka stopa od 30 odsto na rabljene proizvode(namje{taj) koji se uvoze.

[. A.

6

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Na Skup{tini se raspravljalo o neophodnostiuvo|enja elektronske knjige naloga, PravilimaSarajevske berze i drugim bitnim pitanjima za radbrokerskih ku}a.

Obrazlo`en je na~in rada elektronske knjigenaloga koja prvenstveno ima za cilj uvo|enje za{tite,sigurnost podataka i njihovo arhiviranje. Istaknutoje da bi na ovaj na~in prilikom prijema nalog bioautomatski evidentiran i, ukoliko je validan, sma-trao bi se zaprimljenim. Ovaj na~in evidentiranjaomogu}ava vo|enje statistike po svakom zapriml-jenom nalogu u procesu rada.

Nakon rasprave zaklju~eno je:- U principu, svi ~lanovi Udru`enja su za

prelazak sa pisane na elektronsku knjigu naloga.- Svim ~lanovima Udru`enja dostaviti projektno

rje{enje za uvo|enje elektronske knjige naloga, sanaznakom svih prednosti ovakvog na~ina evidenti-ranja naloga u procesu rada.

- Nakon rasprave o projektnom rje{enjuUdru`enje }e donijeti kona~nu odluku o potrebiuvo|enja elektronske knjige naloga.

- Pripremiti sve aktivnosti za organizovanjeUdru`enja u zakonom utvr|enu samoreguliraju}uorganizaciju, a radi ujedna~avanja i odr`avanja stan-darda obavljanja poslova u prometu vrijednosnimpapirima, za{tite vlasnika vrijednosnih papira idrugih korisnika njihovih usluga, te efikasnogprometa vrijednosnim papirima.

Zijad Bleki}, predsjednik Udru`enja, podsjetio je~lanove da se u vi{e navrata raspravljalo o PravilimaSarajevske berze, te utvr|ene primjedbe na Pravila idostavljene Berzi.

S obzirom na to da je organizovan odre|en brojnovih brokerskih ku}a, predlo`io je da se jo{ jednomsvim ~lanovima Udru`enja dostave prijedlozi zaizmjene i dopune Pravila, ostavi primjeren rok zadostavljanje eventualnih novih prijedloga, te nakontoka sa~ini tekst izmjena i dopuna i dostaviSarajevskoj berzi kao jedinstven prijedlogUdru`enja.

Raspravljalo se i o mogu}nosti da brokerske ku}eza svoga klijenta dobijaju elektronski izvod iz regis-tra vrijednosnih papira, o stvaranju uslova za lak{edobijanje izvoda iz Registra, te cjenovniku uslugaKomisije za vrijednosne papire i Registra.

Zaklju~eno je:- S obzirom na odredbe Zakona o za{titi li~nih

podataka kojim nije utvr|ena mogu}nost va|enjaizvoda iz Registra od brokerskih ku}a, te u ciljulak{eg dobijanja izvoda za potrebe vlasnika ra~unapredlo`iti Registru vrijednosnih papira FBiH dasagledaju mogu}nost otvaranja svojih {altera pove}im centrima u FBiH.

- Organizovano i agresivnije nastupiti premaKomisiji za vrijednosne papire i Registru vrijednos-nih papira u povodu cjenovnika usluga, u skladu safinansijskim obavezama koje imaju ~lanoviUdru`enja prema ovim institucijama.

- Predlo`iti Sarajevskoj berzi da ukoliko kon-statuje vi{ak prihoda da ih usmjeri u iznala`enjeinstrumenata za rje{avanje crnog tr`i{ta vrijednosnihpapira.

- Upozoreni su svi ~lanovi Udru`enja na to daizmire svoja dugovanja po osnovu ~lanarinePrivrednoj/Gospodarskoj komori FBiH.

M. IDRIZOVI]

Eurohaus ostvario 75 odsto od septembarskog prometa na SASEBrokerska ku}a Eurohaus ostvarila je u septembru ~ak 75,15 odsto od ukupnog mjese~nog prometa

ostvarenog na Sarajevskoj berzi. Sa ukupnim mjese~nim prometom od 74.291.408 KM, Eurohaus jeiznad drugoplasiranog VGT Brokera Visoko, koji je ostvario promet od 8.639.872 KM i tre}eplasiranogRaiffeisen Brokera, sa prometom od 7.596.699 KM.

Eurohaus je ve}inu prometa ostvario prilikom prodaje Tuzlanske banke Novoj Ljubljanskoj banciu ukupnoj vrijednost ve}oj od 53 miliona KM. Na ~etvrtom mjestu po ostvarenom prometu u sep-tembru je brokerska ku}a Hypo Alpe Adria vrijednosnice Mostar sa 6.619.142 KM ukupnog prometa.

Slijede Dionica Tuzla sa 6.070.290 KM, NBC sa 4.193.199 KM, FIMA sa 3.560.414 KM, AW Brokersa 2.559.718 KM i ICM sa 2.535.729 KM ukupnog mjese~nog prometa. Po broju ostvarenih transakcijau septembru prednja~i VGT Broker Visoko sa ukupno 2.934 transakcije, slijede Eurohaus sa 2.306,Raiffeisen Broker sa 2.172 i Hypo Alpe Adria vrijednosnice Mostar sa 1.692 transakcije ostvarene u sep-tembru.

Skup{tina profesionalnih posrednika-brokerskih ku}a

Uskoro elektronski izvodi iz RegistraUdru`enje profesionalnih posrednika-brokerskih ku}aodr`alo je Skup{tinu, 30. septembra, kojoj su, pored~lanova Udru`enja, prisustvovali novi direktor Sarajevskeberze Zlatan Dedi} sa svojim saradnicima i predstavnikKomisije za vrijednosne papire D`afer Alibegovi}

7

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

- Uvo|enjem trgovanja dr`avnim vrijednosnimobveznicama trebala bi se ta~no definisati ulogaBerze i njeno djelovanje u tom domenu. U tomsmislu nam predstoje razgovori sa fiskalnim agen-tom, odnosno Centralnom bankom BiH - kazao jeZlatan Dedi}.

Evidentiranje nalogaPo dolasku na mjesto direktora Berze, Dedi} je sa

predstavnicima brokerskih ku}a obavio niz razgo-vara, a sve sa ciljem iznala`enja rje{enja br`eg iefikasnijeg trgovanja na Berzi.

- Problem koji je izra`en u gotovo svim broker-skim ku}ama je evidentiranje naloga. Naime, trgov-anje svakog pojedinog komitenta evidentira se uknjigu naloga, {to se obavlja ru~no. Shodno tome,nastojat }emo uvesti elektronsko uvo|enje knjigenaloga - kazao je Dedi}, napominju}i da }e pred-stavnici Udru`enja brokerskih ku}a FBiH tra`itiodre|ene izmjene pojedinih propisa.

Na Sarajevskoj berzi trenutno postoje dva na~inatrgovine - aukcijski i MFTS, odnosno kontinuiranina~in trgovine. Svaki od ovih na~ina ima svojekarakteristike i prikladan je samo za odre|ene vri-jednosne papire. Na Berzi se trguje po principu T+3,{to zna~i da se sve obaveze proistekle iz transakcijamoraju izvr{iti tri dana nakon trgovine.

- To podrazumijeva prenos nov~anih sredstavaklijenata, kupaca na ra~une brokerskih ku}a kojipredstavljaju prodavce i uporedni prenos vrijednos-nih papira sa jednog registarskog ra~una na drugi -pojasnio je Dedi}.

Jedan od problema sa kojim se Berza susre}e jesteupravo ovakav oblik trgovanja, koji onemogu}avaprodaju i kupovinu jedne dionice u istom danu.

Neto poravnanjeProdaju i kupovinu u jednom danu nemogu}e je

izvesti, jer ne postoji neto poravnanje kojim bi sevr{io jedan oblik nadzora izme|u dnevne transakci-je. Stoga }e Komisija za vrijednosne papire FBiH udogledno vrijeme po~eti sa obavljanjem neto porav-nanja, kako bi brokerske ku}e mogle s jednom dion-icom obaviti vi{e transakcija dnevno. Na kraju danacjelokupnu transakciju jedne dionice poravnala biKomisija, pojasnio je Dedi}.

Prema njegovim rije~ima, ovakav oblik trgovanjapove}ao bi promet transakcija, te omogu}io br`u i

efikasniju isplatu nov~anih sredstava. U septembruna Berzi je ostvaren promet u iznosu od 98.855.907KM. Sa 8.822 transakcije u ovom mjesecu prometo-vano je 7.069.243 dionice.

- Promet od januara do septembra ove godine naSarajevskoj berzi iznosio je oko 400 miliona KM.Ovi rezulatati govore o dosta dobrom poslovanjuBerze - kazao je Dedi}, isti~u}i da je i unutra{njaorganizacija na zadovoljavaju}em nivou. Sude}iprema najavama Dedi}a, Berza }e u narednom peri-odu raditi na edukaciji i informisanju gra|ana, kakobi za sve svoje eventualne dionice obavili transakcijukod ovla{tenih brokerskih ku}a i time doprinijeliukidanju trgovanja na sivom tr`i{tu. Sarajevskuberzu 13. septembra 2001. godine osnovalo je osambrokerskih ku}a, a u aprilu 2002. godine odr`ana jeprva aukcija u iznosu od 3.099,00 KM, ~ime sezvani~no po~inje sa trgovanjem na Berzi.

Osnivanjem fonda do sigurnosti Kod trgovanja na Sarajevskoj berzi, prema

mi{ljenju njenog direktora, potreban je jedan vidskrbni{tva ili fonda, kako bi se komitentima bezbi-jedila odre|ena sigurnost.

- Ovakav oblik fonda osigurao bi dozu sigurnos-ti izvr{enja transakcije. Zna~i, ukoliko bi se desilo datransakcija ne bude obavljena, onda bi se koristilasredstva iz ovog fonda - kazao je Dedi}, dodaju}i dabi finansiranje fonda vr{ile brokerske ku}e.

/Poslovne novosti/

Uloga Berze

Sekundarno tr`i{te dr`avnih obveznicabi trebalo biti na SASE

Optimizam nabh. berzama

Narodna skup{tina Republike Srpske usvo-jila je Sporazum o reformi policije u BiH kojegje prethodno prihvatila Evropska komisija.Time je ispunjen i posljednji preduslovme|unarodne zajednice za po~etak pregovoraBiH i Evropske unije o Sporazumu o stabi-lizaciji i pridru`ivanju.

Bh. brokeri smatraju da }e ova vijest znatnouticati i na pozitivne trendove na berzama uBanjoj Luci i Sarajevu. Ako do|e do po~etkapregovora BiH i EU oko stabilizacije ipridru`ivanja, cijene dionica bh. kompanija naSarajevskoj i Banjalu~koj berzi mogle bi nagloporasti, ba{ kao {to se to desilo nedavno naZagreba~koj i Vara`dinskoj berzi, smatraju bro-keri.

Sekundarno tr`i{te dr`avnih vrijednosnih obveznica u BiHtrebalo bi biti na Sarajevskoj berzi, mi{ljenja je direktorZlatan Dedi}

8

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Ovom preduze}u, koje je i na pro{logodi{njojmanifestaciji krunisano grand prixom, na~elnikOp}ine Zenica, Turisti~ka zajednica ZDK i ZEPSdodijelili su i specijalnu nagradu za afirmacijuetnovrijednosti bosanskog sela.

Specijalno priznanje dodijeljeno je i privrednimkomorama Srbije i Crne Gore, za organizaciju nas-tupa privrednika u formi zemlje-partnera. Dodijelje-na su i priznanja za proizvode za koja su se natjecalisvi izlaga~i.

Odlukom sajamskog `irija, najboljim proizvo-dom je progla{ena pe} “ITC Toplex” za zagrijavanjeplastenika, proizvo|a~a ITC iz Zenice, drugo priz-nanje pripalo je preduze}u Stroj&les iz Cerknice, atre}e sarajevskom preduze}u Alternativa za proizvodElit, lim u obliku crijepa.

Najvi{e priznanje za kolekciju proizvoda dodijel-jeno je firmi Hidra stil iz Br~kog, za kupaoni~kekade od sanitarnog akrila, drugo priznanje pripaloje preduze}u Lanac iz Zagreba za kolekciju lanaca zasnijeg nazvanu “Yetti”, a tre}enagra|ena je ko`na ikrznena kolekcija proizvo|a~a odje}e Utva izLjubljane.

Odlikovanja za promociju na ovom sajmu dodi-jeljena su VGT osiguranju Visoko, ljubljanskoj kom-

paniji BTS, zagreba~koj Industriji nafte INA, kom-paniji U.S. Steel Serbia iz Smedereva i preduze}u@uteks iz Jelaha.

Na osnovu rezultata analize Instituta zaprehrambene tehnologije Poljoprivrednog fakultetaSarajevo, ocjene potro{a~a i sajamskog `irija nadegustaciji, dodijeljene su i medalje za kvalitet “Ru`aZEPS-a” za koje se prijavilo osamnaest firmi sa 38proizvoda i sedam robnih grupa. Najvi{e odlikovan-ja za mlije~ne proizvode, {est zlatnih i jedna srebre-na, pripalo je Zeni~koj industriji mlijeka, sa dvijezlatne medalje krunisan je sarajevski Milkos, a jednasrebrena medalja pripala je i mljekari P[-100 iz@ep~a. Mesna industrija Vimes iz Visokog dobila jedvije srebrene medalje za svoje proizvode, koliko iPodravka iz Koprivnice, koja je u Hrvatsku ponijelai zlatnu medalju za kvalitet koko{ije pa{tete. U kate-goriji natjecanja za kvalitet konditorskih proizvodaodlikovani su proizvo|a~i Sarabon Sarajevo, MedelaVrbas, Jaffa Crvenka, Niagara Zenica, Zve~evo-Lasta^apljina i Agrokomerc iz Velike Kladu{e. Preduze}aVegafruit Doboj Istok, Fana Srebrenik, PodravkaKoprivnica i Agrokomerc Velika Kladu{a odlikovanisu za prera|evine od vo}a i povr}a, dok su u kate-goriji mineralnih voda i bezalkoholnih pi}a medal-je za kvalitet dodijeljene proizvo|a~ima Te{anjskavrela Te{anj, Teloptic Sarajevo i SPR BelladonnaLakta{i. Preduze}e Vinoprodukt - ^oka iz Suboticedobilo je zlatnu medalju za kvalitet vina @drep~evakrv, a Belladonna iz Lakta{a zlatnu medalju “Ru`aZEPS-a” za kupinovo vino.

12. generalni bh. sajam u Zenici

ZEPS 2005.Na 12. generalnom bh. sajmu ZEPS 2005. izlagalo je 602 izlaga~a

iz 27 dr`ava na prostoru od 22.300 m2. ZEPS je najve}a sajamskamanifestacija u BiH, va`no mjesto susreta i poslovnih kontakata uBiH, te centralno mjesto predstavljanja proizvodnih, uslu`nih iizvoznih mogu}nosti bh. privrede. Ove godine u statusu zemlje-part-nera bh. privrede je bila Srbija i Crna Gora. Privrednici iz Srbije iCrne Gore (oko 40 kompanija) su na prikladan na~in prezentovalidostignu}a i raspolo`ive potencijale u vi{e oblasti, posebno u turiz-mu, saobra}aju, metalnoj, drvnoj i prehrambenoj industriji.Predstavnici privrednih komora Srbije i Crne Gore i BiH, osim izla-ganja, pripremili su i niz pojedina~nih prezentacija, kao i susreteprivrednika dviju zemalja.

Odr`ano je niz promocionih, stru~no-kongresnih i propratnihaktivnosti. Odziv privrednika je bio veliki, zbog odabira tema kojesu prezentovali eminentni stru~njaci iz pojedinih oblasti. [. A.

Nagrade i priznanja

Grand prix dodijeljen zeni~kom preduze}u ITC

Odlukom `irija 12. generalnog BH sajma ZEPS 2005, ovo-godi{nju sajamsku manifestaciju u Zenici svojim nastupomje obilje`ilo preduze}e ITC iz Zenice, zbog ~ega je odliko-vano najvi{im priznanjem - Grand prix “Ru`a ZEPS-a”

9

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Bilo je 15 krava simentalske pasmine, 11 holsteinpasmine, sedam gravidnih junica simentalske pas-mine i {est steonih junica holstein pasmine.Ukupno je predvedeno 26 krava i 13 steonih junica.Pored navedenih kategorija goveda na smotri je biloi 13 kolekcija ovaca pasmine pramenka.

Ministarstvo privrede Sarajevskog kantonaformiralo je stru~nu komisiju koja je na ovoj smotriodabrala najkvalitetnija grla.

U kategoriji “krave simentalske pasmine”nagrade su dobili vlasnici grla sa Ilid`e, prvu SalemMemi}, drugu Bego Hala} i tre}u Hamed Ja{arevi}.

U kategorji “krave holstein pasmine” nagrade sudobili vlasnici grla iz Op}ine Centar MehoMuharemovi}, drugu iz Op}ine Stari Grad [a}iraFo~o, a tre}u Hasan Rami} iz Ilija{a.

Za junice simentalske pasmine, prvu nagradu jeosvojio vlasnik krave iz Novog Sarajeva [u}roSkopak, drugu Tomislav Todorovi} iz Vogo{}e i tre}uMuhamed Lokvan~i} sa Ilid`e.

Nagra|ena su i tri vlasnika junica holstein pas-mine: PD “Butmir” sa Ilid`e prva nagrada, drugaSafet Mujanovi} sa Ilid`e i tre}a Enes Zekovi} izVogo{}e.

Dodijeljene su i tri nagrade vlasnicima ovaca pas-mine pramenka. Prva je uru~ena Nusretu Begi}u saIlid`e, druga Ramizu Babi}u iz Ilija{a, a tre}a IbriHad`i}u iz Vogo{}e.

Ova sto~arska smotra je pro{irena, jer su, poredpriplodnih goveda, bile zastupljene i ovce {to pred-stavlja kvalitetan iskorak. U usporedbi sa prvomsto~arskom smotrom, na ovogodi{njoj je bio prisu-tan znatno ve}i broj poljoprivrednika, a i poljopri-vrednih i veterinarskih stru~njaka, te predstavnikanadle`nih institucija Kantona i Federacije BiH.

Poljoprivredni institut Sarajevo - Butmir sara|ujesa Nau~nim institutom za ratarstvo i povrtlarstvoNovi Sad, B.C. Institutom za oplemenjavanje iproizvodnju bilja “Botinec” Zagreb, Institutom zakukuruz “Zemun polje” Zemun i Institutompoljoprivrednog kombinata “Beograd” Beograd.

Navedene firme predstavljala su na ovoj smotripoduze}a “Agrotrejd” Bosanski [amac i D.M.K.“Danojevi}” Banja Luka. U~estvovala je i “Petro-kemija” Kutina iz Hrvatske, koja proizvodi mineral-na |ubriva.

Nau~ni institut za ratarstvo i povrtlarstvo NoviSad isporu~it }e po pet kilograma sjemenskog kuku-ruza zemljoradnicima ~ija su grla nagra|ena prvomnagradom.

Poljoprivredni institut Sa-rajevo - Butmir na oglednompolju Bojnik ima zasijana 32hibrida kukuruza. Od nave-denih nau~nih institucija izemljoradnici su imali prilikuda vide od kojih hibrida kuku-ruza se o~ekuju najve}i prinosi.Svi prisutni su se prakti~nopodsjetili da proizvodnja mlije-ka, a i mesa po~inje na poljop-rivrednom zemlji{tu.

Stru~na komisija velikuzahvalnost i ~estitke upu}ujestru~noj poljoprivrednoj slu`biMinistarstva privrede Kanto-na, Poljoprirednom institutuSarajevo i Zemljoradni~koj za-druzi “Sarajevsko polje” Stupna dobroj organizaciji drugesto~arske smotre.

Borivoj SU^I]

Smotra priplodnih goveda i ovaca

Vlasnici najboljih grladobili nagrade

U Sarajevu je, 20. septembra, u organizaciji Ministarstvaprivrede Sarajevskog kantona i njegove stru~nepoljoprivredne slu`be, odr`ana druga smotra priplodnihgoveda i ovaca na sto~noj pijaci Bojnik-Stup, koju jeotvorio mr Abid [ari}, ministar privrede Kantona. Ovomsmotrom obuhva}eno je i ov~arstvo, odnosno ovce pa-smine pramenka, uz napomenu da ova grana sto~arstvanije bila uklju~ena na prvoj pro{logodi{njoj smotri

10

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Raspravljalo se u 16 studijskih komiteta (122referata koje potpisuje 226 autora i koautora).Organizovano je i 15 prezentacija, te izlo`be firmi:

1. SIEMENS, d.o.o. Sarajevo,2. ABB, predstavni{tvo za BiH,3. ISKRAEMECO Sarajevo,4. TECTRA, d.o.o. Zagreb,5. ENERGOINVEST - Rasklopna oprema a.d.

Isto~no Sarajevo,6. SERGI Francuska,7. EXOR Zagreb,8. BRUTON Zagreb.Polaze}i od pozicije i uloge BH Komiteta

CIGRÉ kao strukovnog udru`enja in`enjera, sosje}ajem pune profesionalne odgovornosti zasada{njost i budu}nost elektroenergetskog sektora uBiH, ~lanovi Bosanskohercegova~kog komiteta

Me|unarodnog vije}a za velike elektri~ne sistemeusvojili su na II plenarnoj sjednici 6. redovneskup{tine, odr`ane 29. septembra, u Neumu, sli-jede}e zaklju~ke:

1. Reforma elektroenergetskog sektora (uklju~u-ju}i sektore gasa i uglja) se u pogledu brzine i kvali-tete ne odvija adekvatno potrebama BiH kojeproizilaze iz te{ke privredne i dru{tvene situacije.Zbog toga je potrebno da nadle`ni organi poduzmunu`ne mjere zbog otklanjanja prepreka radi ubrzan-ja zapo~etih procesa reformi, kroz odgovaraju}uorganizaciju sektora, pokretanje potrebnih meha-nizama za implementaciju donesenih akata, te dod-jelu zadataka odgovornim nosiocima.

2. U implementaciji usvojenih dokumenata, kaoi kod pripreme novih o~ekuje se ve}e sudjelovanje iuva`avanje mi{ljenja stru~ne javnosti BiH, uklju-~uju}i i BHK CIGRÉ.

3. Jo{ uvijek ne postoji dokument “Strategijaenergetskog razvoja Bosne i Hercegovine”, tako dane postoje i smjernice za dalji razvoj elektroenerget-skog sektora, {to BiH stavlja u neravnopravanpolo`aj prema ostalim zemljama u regionu.Zapo~eti proces prestrukturiranja elektroenerget-skog sektora u BiH, te koncept regionalnog razvojaelektroenergetskog sektora jo{ vi{e name}e prijekupotrebu za izradom energetske strategije na nivoudr`ave, te dono{enje odgovaraju}e legislative i regu-lative koja }e biti harmonizirana s evropskim stan-dardima, a, prije svega, s direktivama EU.

4. Prijeko je potrebno odrediti nosioca aktivnos-ti i obveznika izrade strate{kih dokumenta iz oblastienergetike na nivou dr`ave BiH. Nosilac oveobaveze }e na odgovaraju}i na~in voditi aktivnostiizrade navedenih dokumenata.

5. Nu`no je, preko organa BH Komiteta CIGRÉ,ostvariti saradnju s komitetima CIGRÉ zemalja -~lanica Energetske zajednice zemalja jugoisto~neEvrope, ECSEE.

6. Na nivou CIGRÉintenzivirati aktivnostina uklju~ivanju {to ve}egbroja ~lanova iz cijeleBiH, posebno raditi nauklju~ivanju u rad CI-GRÉ svih sudionika ipartnera elektroenerge-stkog sektora u BiH.

7. Stanje na Univerzit-etima u BiH u pogledunau~noistra`iva~ke kom-ponente, kao pretposta-vke i temeljne potpore pr-ocesu nastave, znatno jeispod razine koju smo naovom planu bili postiglipo~etkom devedesetih go-dina prethodnog stolje}a.Pitanja razvoja univer-

zitetskog obrazovanja, koja tangiraju domenuCIGRÉ, su tokom prethodna dva zasjedanje CIGRÉParis, postavljana na razinu formiranja odgovara-ju}eg studijskog komiteta - Educational Committee.Skup{tina BHK CIGRÉ donosi zaklju~ak da BHKCIGRÉ pokrene proceduru pro{irivanja djelatnostina{eg komiteta na na~in koji }e omogu}iti da ovapitanja budu u budu}nosti tretirana u okviru novogstudijskog komiteta, po ugledu na CIGRÉ Paris.

8. Zaklju~ci od broja 1 do 4 }e biti preto~eni udokument kojim }e se BH Komitet CIGRÉ obratitistru~noj i politi~koj javnosti BiH, kao dokumentupozorenja na aktuelnu situaciju u elektroenerget-skom sektoru BiH. Zijad BAJRAMOVI]

Odr`ano VII savjetovanje BH Komiteta CIGRE

Neophodna strategija energetskog razvojaBosanskohercegova~ki komitet Me|unarodnog vije}a zavelike elektri~ne sisteme - BHK CIGRE odr`ao je VII sa-vjetovanje u Neumu, od 25. do 29. septembra. Prisustvo-valo je preko 300 u~esnika i gostiju iz zemlje i inostranstva

11

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Evropska {kola za zaposlene u privrednim komorama zapa-dnog Balkana u{la je u svoju drugu fazu predavanjima o upravl-janju poslovima Evropske unije. Na trodnevnomseminaru/radionici o upravljanju projektima, odr`anom uRisnu, u Crnoj Gori, u~estvovali su predstavnici komora iz BiH,Srbije i Crne Gore i Makedonije.

Radionicu su otvorili predsjednik Privredne komore CrneGore Vladimir Vukmirovi} i David Webb, prvi sekretar uBritanskoj ambasadi u Beogradu. Webb je istakao pogodnostiradionice o upravljanju projektima (project management) zabudu}i rad privrednih komora i proces pridru`ivanja EU.

Nakon uvodnih izlaganja, Jurij Kobal iz Oikos-a prezentirao jesvoje iskustvo i `ivotni ciklus upravljanja projektima, koji bi se tre-bao primijeniti na svakom projektu. Poslije teoretskog dijelau~esnici su podijeljeni u ~etiri grupe sa zadacima da prakti~no

primijene odslu{ani teoretski dio i krenuv{i od jedne ideje razvijuje u projekat, defini{u}i njegov cilj, rezultate i aktivnosti.

Mojca Zajec iz RR&CO prezentirala je zna~aj administra-tivnog i finansijskog upravljanja projektima, a predstavila je imogu}nosti finansiranja projekata za zemlje biv{e Jugoslavije.

Naredna radionica o upravljanju poslovima EU odr`a}e se uSloveniji. Teme }e obuhvatiti upravljanje promjenama, trendoveu evropskim privrednim komorama, a kao studija slu~aja bi}epredstavljene aktivnosti Gospodarske zbornice Slovenije.

S obzirom na mala iskustva na izradi projekata, u ciljukonkurisanja za dobijanje sredstava iz fondova EU, dajemologi~ki okvir koji je potrebno uraditi prije izrade bilo kojeg pro-jekta. Ukoliko bude prihva}en logi~ki okvir, bi}e prihva}en pro-jekat i odobreno finansiranje projekta.

M. IDRIZOVI]

Seminar/radionica

Upravljanje projektima

LOGI^KI OKVIR ZA IZRADU PROJEKTA

12

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Seminarom, odr`anim 6. i 7. oktobra, u Sarajevuokon~an je TEMPUS projekat “Implementacijasaradnje sa industrijom na bosanskohercegova~kimuniverzitetima”. Uz Kraljevski tehni~ki univerzitetiz [tokholma ([vedska), Univerzitet Koled` Dabliniz Dablina (Irska) organizatori su bili Ma{inskifakultet iz Sarajeva i Privredna/Gospodarska komo-ra Federacije BiH.

Pedesetak u~esnika seminara, sa gotovo svih uni-verziteta u BiH, ovu temu sagledalo je iz ugla prim-jene Bolonjske deklaracije za ~iju je dosljednu prim-jenu u na{oj zemlji neophodna podr{ka akadem-skog osoblja, studenata, menad`menta univerziteta ifakulteta, jer su klju~ni nosioci reforme visokogobrazovanja. Da bi se proveo cijeli proces, to trebaposmatrati sa aspekta okru`enja koje treba da prih-vati visokoobrazovane stru~njake.

Konstatovano je da je jedan od va`nih aspekatauspje{nog razvoja i unapre|enja visokog obrazovan-ja saradnja sa lokalnom zajednicom i privredom -posebno industrijom.

Zahtjevi tr`i{taOvo je bila prilika da se akterima tog procesa na

najbolji mogu}i na~in pru`e informacije o ustro-jstvu sistema menad`menta koji se bavi relacijomuniverzitet - industrija na evropskim univerzitetimai Univerzitetu u Sarajevu. Predo~en je koncept iprezentirani primjeri saradnje univerziteta i indus-

trije, te preporu~ena uspostava sistema univerzitet-skog menad`menta koji treba da radi naunapre|enju ove saradnje.

Prema prezentiranom iskustvu iz [vedske, bitnoje da su institucije visokog obrazovanja otvoreneprema zajednici, da sara|uju sa lokalnim vlastima,javnim agencijama, kompanijama, {kolama, sindika-tima, politi~arima i me|unarodnim organizacijama.

Ova saradnja }e doprinijeti da se pobolj{ademokratija, {iri znanje i razvoj i pobolj{aju pro-grami na na~in da institucije uzmu u obzir {ta se odnjih tra`i na tr`i{tu rada.

Seminar se prvog dana rada bavio iskustvimauniverziteta i fakulteta, a drugog dana pa`nja jekoncentrisana na konkretne primjere: povezivanjeuniverziteta i privrede u Tuzli; saradnju prehram-bene industrije sa univerzitetom iz Banje Luke, teEnergoinvesta sa akademskim institucijama; modelesaradnje univerziteta malih i srednjih preduze}a,posebno energetskog sektora, rudarstva i visokogobrazovanja.

Studenti u proizvodnjiOdr`ana su i dva okrugla stola. U~estvuju}i tom

prilikom u raspravi predsjednik P/GKFBiH AvdoRapa kazao je da brojni privrednici isti~u sprem-nost da zapo{ljavaju stru~ne kadrove. Neposrednoprije ovog seminara to su, kako ka`e, istakli i pred-stavnici `eljezare “Mital Stil” Zenica, “Preventa”Visoko, “Natrona Hayat” Maglaj i Tvornice cemen-ta Kakanj.

S obzirom na dosada{nje iskustvo da oni {todolaze direktno sa fakulteta imaju malo prakti~nihznanja, pokrenuta je inicijativa da se studentitokom studija uklju~uju u proizvodni proces i da seponovo uvede ljetnja praksa.

Budu}i in`enjeri, ekonomisti i drugi na uni-verzitetu obrazovani kadrovi osje}aj za biznis trebada sti~u i kroz omladinski biznis {to se kod nas nerazvija dovoljno.

Prema mi{ljenju Tomislava Grizelja, predsjedni-ka Udru`enja poslodavaca, privreda je umnogomeoti{la ispred fakulteta, jer mnogi nemaju potrebnihlaboratorija.

“Tijesnu saradnju u dana{njim uslovimatr`i{nog poslovanja mogu}e je ostvariti samointeresno, odnosno posebnim poslovnim ugov-orima na konkretnim zadacima za koje industrijaima interes”, stav je dr Ahmeta Ba{i}a, predstavnika“Elektroprivrede BiH”.

Bez obzira na to kakve modalitete primijenili,saradnju univerziteta i industrije financijski treba dapodr`i i dr`ava - stajali{te je predstavnika uni-verziteta iz [tokholma.

H. A

Industrija i visoko obrazovanje

Univerzitetu trebaju menad`eri, a studentima praksa

Neophodno je uspostaviti sistem menad`menta ~iji biglavni zadatak bilo unapre|enje saradnje sa visoko{ko-lskim ustanovama, lokalnom zajednicom i industrijom

13

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Registrovana strana ulaganja u prvom polugodi{tu ovegodine iznosila su 268,8 miliona KM, {to ~ini 7,6% ukupnihstranih ulaganja u BiH registrovanih od maja 1994. do krajajuna ove godine.

Posmatraju}i registrovana strana ulaganja, ne uzimaju}i uobzir smanjenje kapitala uslijed statusnih promjena dru{tava,ukupan kapital iznosi u ovom periodu 326,5 miliona KM, alizbog metodologije njihovog kumulativnog pra}enja od 1994.radi realnijeg prikazivanja njihovog obima kako po zemljamatako i na nivou BiH uzeto je u obzir i smanjenje stranog kapi-tala.

Na osnovu podataka Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, registrovana strana ulaganja krajemjuna u odnosu na stanje krajem decembra lani ve}a su za 8,3%.U pore|enju s istim polugodi{tem prethodne godine, manja suza 552,3 miliona KM ili 3,1 puta.

Ukoliko se iz prvog polugodi{ta prethodne godine isklju~eulaganja u Tvornicu glinice “Bira~” Zvornik od 465,6 milionaKM, u tom slu~aju ona su u ovom polugodi{tu manja za 86,7miliona KM ili 24,4%.

Najzna~ajnija ulaganja odnose se na osam zemalja:Sloveniju 67,9 miliona KM (25,4%), Austriju 62,7 miliona KM(23,3%), Dansku 27,6 miliona KM (10,3%), Hrvatsku 24,4 mil-iona KM (8,9%), SCG 20,6 miliona KM (7,7%), Lihten{tajn 16,3miliona KM (6,1%), Ma|arsku 15 miliona KM (5,6%), Tursku14,1 milion KM (5,3%) ili 92,6% ukupnih ulaganja u prvompolugodi{tu 2005.

U FBiH

Prosje~na ovogodi{njaplata porasla za 4,1 odsto

Potro{a~ka korpa u Federaciji BiH u septembru je iznosila451,99 KM, {to je za 3,32 KM vi{e u odnosu na avgust.

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, za potro{a~kukorpu je u tom mjesecu najvi{e trebalo izdvojiti u Livnu (484,24KM), zatim u Mostaru (480,88), [irokom Brijegu (480,24), dokje najjeftinija bila u Gora`du (412,59).

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, prosje~namjese~na ispla}ena neto plata po zaposlenom za avgust ovegodine u FBiH iznosi 561,44 KM. Tokom avgusta do{lo je dopove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za 0,94odsto. Od juna do avgusta 2005. godine prosje~na mjese~naispla}ena neto plata iznosi 558,02 KM.

U odnosu na isti period prethodne godine do{lo je doporasta prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto-plate za 4,10%.

Prosje~na mjese~na ispla}ena bruto plata po zaposlenom zaavgust 2005. godine u FBiH iznosi 825,65 KM. /Poslovnenovosti/

Podaci Ministarstva vanjskih poslova i ekonomskih odnosa BiH

Strana ulaganja u prvompolugodi{tu

268,8 miliona KM

Usvojeni zakoni o akcizama i porezuna promet

Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH je po hit-nom postupku usvojio zakone o izmjenama i dopunamaZakona o akcizama u BiH i Zakona o porezu na prometproizvoda i usluga.

Rije~ je o produ`enju roka za {tampanje poreznih ikontrolnih markica koje }e do 31. decembra ove godine{tampati entitetska ministarstva finansija i Porezna upravaDistrikta Br~ko.

Utvr|en Prijedlog zakona o izmjenamai dopunama

Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH

Zbog pove}anja efikasnosti u postupanju i boljeekonomi~nosti kod pokretanja postupka za uspostavua`urnih zemlji{nih knjiga, Vlada FBiH je u formiPrijedloga zakona utvrdila i u parlamentarnu proceduru,po skra}enom postupku, uputila izmjene i dopuneZakona o zemlji{nim knjigama FBiH (stupio na snagu 21.11. 2003. godine) na ~iju potrebu je ukazala dosada{njapraksa njegovog provo|enja.

Predlo`ene izmjene i dopune predstavljaju prilago|avan-je elektronskom na~inu vo|enja zemlji{nih knjiga, pa je,imaju}i u vidu da softver program ure|uje i upis nekretni-na, propisano samo da se postupak upisa pokre}epodno{enjem zahtjeva. U skladu s tim, rije{ene su ihipoteke stare 30 i vi{e godina koje fakti~ki nemaju pravnodjejstvo, a bespotrebno optere}uju sada{nju zemlji{nuknjigu, odnosno optere}ivale bi uspostavljanje elektronskivo|enih zemlji{nih knjiga, pa je propisano da ne proizvodenikakve pravne posljedice i da se imaju smatrati brisanim,ukoliko ugovorom o hipoteci nije druga~ije odre|eno.

Zakoni i propisi

BiH na tabeli globalnekonkurentnosti

pala za 14 mjestaNa tabeli globalne konkurentnosti koju svake godine

priprema Svjetski ekonomski forum (WEF), na{a zemlja je uodnosu na pro{lu godinu pala za 14 mjesta i zauzima 95.mjesto, od ukupno 117 dr`ava koliko se na njoj nalazi.

Prema Izvje{taju WEF-a, SCG je ove godine zauzela 80.mjesto, Hrvatska na je 62., a Slovenija je uvr{tena na 32.mjesto najkonkurentnijih dr`ava svijeta i u odnosu na pro{lugodinu napredovala je za jedno mjesto.

Najkonkurentnija na svijetu je i ove godine Finska, slijedeSAD i [vedska. Od novih ~lanica Evropske unije, Sloveniju jepretekla jedino Estonija, koja je zauzela 20. mjesto na tabeliWEF i tako zadr`ala pro{logodi{nji plasman.

14

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelat-nosti u septembru ove godine u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, industrijskaproizvodnja u podru~ju prera|iva~ke industrije ve}a jeza 30%, u podru~ju rudarstva ve}a je za 11,4%, a upodru~ju snabdijevanja elektri~nom energijom,plinom i vodom manja je za 10,5%.

Posmatrano po glavnim industrijskim grupacija-ma industrijskih proizvoda, od januara do septembra2005. godine u odnosu na isti period 2004. godineproizvodnja bilje`i pove}anje trajnih proizvoda za{iroku potro{nju (indeks 115,3), intermedijarnihproizvoda, osim energije (indeks 113,7), netrajnihproizvoda za {iroku potro{nju (indeks 110,6), kapital-nih proizvoda (indeks 101,5), dok je zabilje`eno sman-jenje energije (indeks 98,7) i proizvoda iz grupe neras-pore|eno (indeks 89,6).

Ukupne cijene na malo u septembru vi{e su za0,6% u odnosu na prethodni mjesec. Cijene poljo-privrednih proizvoda i industrijskih neprehrambenihproizvoda vi{e su za 1%, a cijene industrijskih prehr-ambenih proizvoda su vi{e za 0,4% i pi}a za 0,1%. Ci-jene duhana i usluga se nisu mijenjale u tom mjesecu.

Ukupne cijene na malo u septembru vi{e su za 3%posto u odnosu na prosje~nu cijenu iz pro{le godine.Za devet mjeseci ove u odnosu na isti period pro{legodine ukupne cijene na malo vi{e su za 2,3%.

Ukupni tro{kovi `ivota u devetom mjesecu vi{i suza 0,6% u odnosu na prethodni mjesec. Tro{kovi`ivota za robu su vi{i za 0,8%, a za usluge se nisumijenjali u ovom mjesecu.

Tro{kovi `ivota za saobra}aj i po{tanske usluge vi{isu za 1,5%, odje}u i obu}u za 1%, ishranu za 0,9%,ogrev i osvjetljenje za 0,3%, duhan i pi}e i opremustana za 0,1%.

Tro{kovi `ivota za higijenu i njegu zdravlja i obra-zovanje i kulturu su ni`i za 0,1%, a tro{kovi `ivota zastan se nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Ukupni tro{kovi `ivota u septembru vi{i su za1,6% u odnosu na prosje~ne tro{kove iz pro{le godine.Za devet mjeseci ove u odnosu na isti period pro{legodine ukupni tro{kovi `ivota su vi{i za 2,2%.

Zavod za statistiku FBiH

Industrijska proizvodnja u septembruve}a za 16,3%

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u septembruove godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnjuiz pro{le godine ve}a je za 16,3%, u odnosu na proizvo-dnju iz istog mjeseca pro{le godine ve}a je za 9,7%, dokje u odnosu na avgust ove godine ve}a za 3,3%

U avgustu

Zaposlenih 387.096, a nezaposlenih 344,025U avgustu, u Federaciji BiH, bilo je 387.096 zaposlenih osoba. Dok je u 1991. godini, na teritoriji koja

prema sada{njem razgrani~enju pripada FBiH, iznosio 631.020. Tako je nivo zaposlenosti u avgustu 2005.dostigao 61,34% nivoa iz 1991. godine.

Krajem avgusta ove godine poslovni subjekti iskazali su potrebe za 1.182 radnika, tako da na jednu pri-javu potreba za radnicima u avgustu 2005. dolazi 291 radnik koji tra`e zaposlenje.

Na evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje bilo je 344.025 nezaposlenih osoba, {to predstavlja pove}anje za2.375 osoba ili 0,70% u odnosu na juli - septembar ove godine.

Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih u avgustu bila je 5.946 osoba sa visokom stru~nomspremom (VSS) ili 1,73%, 4.838 sa vi{om stru~nom spremom (VS) ili 1,41%, 76.382 sa srednjom stru~nomspremom (SSS) ili 22,20%, 2.825 visokokvalifikovanih radnika (VKV) ili 0,82%, 127.549 kvalifikovanih rad-nika (KV) ili 37,07%, 113.984 niskokvalifikovanih (NKV) ili 33,13%, 11.305 polukvalifikovanih (PKV) ili 3,29%,te 1.196 nekvalifikovanih (NSS) radnika ili 0,35%. U~e{}e stru~nih osoba u ukupnom broju registriranihnezaposlenih je 217.540 ili 63,23%, a nestru~nih 126.485 ili 36,77%.

Prva regionalna konferencija o razvoju turizma uregiji zapadnog Balkana bi}e odr`ana u Sarajevu, od25. do 27. oktobra, objavljeno je iz Razvojnog pro-grama Ujedinjenih nacija (UNDP), koji je organizirazajedno sa vladama Japana i BiH.

Njeno odr`avanje zasnovano je na pretpostavcida turizam posjeduje veliki potencijal ne samo zapromociju ekonomskog rasta i ulaganja ve} i zastvaranje radnih mjesta kako za nekvalifikovani takoi za visoko kvalifikovani kadar u cijeloj regiji.

Konferencija æe pru`iti mogu}nost za diskusiju oregionalnoj saradnji u vezi sa turisti~kim razvojem spredstavnicima vlada i privatnog sektora.

Organizatori o~ekuju i poticaj za aktivnija part-nerstva vladinih poslovnih subjekata.

Diskusija, koja se o~ekuje, u formi zaklju~akabi}e zvani~no integrisana i u plan slijede}e sjedniceProcesa saradnje u jugoisto~noj Evropi (South EastEuropean Cooperation Process - SEECP).

Krajemoktobrakonfere-

ncijao razvojuturizma

15

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Slobodan protok robe u Evropskoj uniji se uprili~noj mjeri bazira na zakodavstvu nazvanomnovi pristup, kojim se odre|uju samo bitni zahtjevi,smanjuje nadzor dr`avnih organa prije nego {to seproizvodi plasiraju na tr`i{te i primjenjuje obezb-je|ivanje kvaliteta, kao i druge savremene tehnikeutvr|ivanja usagla{enosti proizvoda. Namjena ovogzakonodavstva je da obezbijedi bezbjednost proizvo-da i pomogne proizvo|a~u da postigne ovaj cilj naoptimalan na~in. Poznavanje osnova unutra{njegtr`i{ta EU doprinosi lak{em razumijevanju principaslobodnog protoka robe.

Slobodan protok robe funkcioni{e u komplet-nom evropskom privrednom prostoru, a ne samo udr`avama ~lanicama EU. U svim ovim dr`avama jenacionalno zakonodavstvo usagla{eno sa evropskimdirektivama novog pristupa.

Unutra{nje tr`i{te EU i slobodanprotok robe

[ta je unutra{nje tr`i{te?Unutra{nje tr`i{te EU je definisano ~lanom 7.a

Sporazuma o osnivanju EU kao podru~je bezunutra{njih granica, na kojem je obezbije|en slobo-dan protok robe, ljudi, usluga i kapitala.

[ta je slobodan protok robe?Slobodan protok robe je jedna od osnovnih

povlastica EU, pored slobodnog protoka usluga,kapitala i radnika. Ova privilegija omogu}avapotro{a~ima znatno ve}u ponudu, a ujedno podsti~ekonkurentnost. Mehanizmi koji su potrebni za djelo-vanje slobodnog protoka robe oslanjaju se naspre~avanje nastajanja novih prepreka kod trgovanja,me|usobno priznavanje i tehni~ku harmonizaciju.

Kakvi proizvodi mogu biti na tr`i{tu ili uupotrebi?

Dr`ave ~lanice moraju usvojiti mjere kojimaobezbje|uju da se na tr`i{te plasiraju i u upotrebibudu samo proizvodi koji, uz pravilno instaliranje,odr`avanje i upotrebu, ne ugro`avaju bezbjednost izdravlje ljudi ili drugih javnih interesa, kojeobra|uje pojedina~na direktiva. Ove mjere obezb-je|uju dr`ave odgovaraju}im nadzorom tr`i{ta.

O ~emu treba voditi ra~una u nacionalnomtehni~kom zakonodavstvu?

Nacionalno tehni~ko zakonodavstvo u dr`avama~lanicama EU mora biti u skladu sa ~lanovima 28. i30. Sporazuma o osnivanju EU, kojim se zabranjujukoli~inska ograni~enja ili druge mjere sa jednakimefektom. Klju~ne elemente za me|usobno prizna-vanje nalazimo u sudskoj praksi Evropskog suda,prije svega, u predmetu 120/78 (predmet “Cassis deDijon”). Rezultati ove sudske prakse su sljede}i:

- Proizvodi koji su legalno proizvedeni ili se proda-ju u jednoj od dr`ava ~lanica mogu, po pravilu, slo-bodno da se plasiraju u cijeloj EU ako odgovaraju jed-nako vrijednim stepenima za{tite, kao {to va`e u dr`aviizvoznici, i ako se prodaju na teritoriji dr`ave izvoznice.

- Za oblast koja nije regulisana propisima EU,dr`ave ~lanice mogu na svojoj teritoriji slobodnoformirati zakonodavstvo.

- Prepreke u trgovini, koje su posljedica razlika unacionalnim zakonodavstvima, dopustive su samoako su nacionalne mjere:

* potrebne za ispunjavanje obaveznih zahtjeva(kao {to su zdravlje, bezbjednost, za{tita potro{a~a,za{tita okoline);

* usvojene sa legitimnom namjenom, koja oprav-dava odstupanje od principa slobodnog protoka robe i

* opravdane s obzirom na legitimne namjene israzmjerne ciljevima koje `ele da postignu.

Da li dr`ave ~lanice mogu usvojiti dodatnenacionalne zahtjeve?

Dr`ave ~lanice smiju, u skladu sa Sporazumomo osnivanju EU (naro~ito sa ~lanovima 28. i 30.),usvojiti dodatne nacionalne mjere za za{titu,naro~ito radnika, potro{a~a i okoline. Ovim mjera-ma se ne smije zahtijevati izmjena proizvoda nitiuticati na njihovo plasiranje na tr`i{te.

Novi pristup - zahtjevi evropskih direktivaDirektive novog pristupa donesene su u cilju

obezbje|ivanja slobodnog protoka proizvoda, kojisu u skladu sa nivoom za{tite, koju odre|uju odgo-varaju}e direktive. Zato dr`ave ~lanice ne smijuzabraniti, ograni~iti ili ometati da se i takvi proizvo-di na|u na tr`i{tu.

[ta zna~i novi pristup u tehni~kom zakono-davstvu?

Nova regulativna tehnika i strategija je bilautvr|ena rezolucijom Savjeta iz 1985. godine onovom pristupu na tehni~koj harmonizaciji i stan-dardizaciji i uvela je sljede}e principe (slika 1):

* Harmonizacija zakonodavstva je ograni~ena nabitne zahtjeve kojima moraju udovoljiti proizvodikod slobodnog protoka unutar EU.

* Tehni~ke specifikacije o usagla{enosti proizvo-da sa bitnim zahtjevima, koje postavljaju direktive,date su u harmoniziranim standardima.

* Primjena harmoniziranih ili drugih standarda nijeobavezuju}a. Proizvo|a~ mo`e uvijek koristiti drugetehni~ke specifikacije kojima zadovoljava bitne zahtjeve.

* Za proizvode izra|ene u skladu sa harmonizi-ranim standardima va`i pretpostavka o usagla{enos-ti sa bitnim zahtjevima.

* Proizvo|a~i mogu birati izme|u razli~itih pos-tupaka utvr|ivanja usagla{enosti koji su predvi|eniodgovaraju}om direktivom.

Za koje proizvode va`e direktive novog pri-stupa?

Direktive novog pristupa se odnose na proizvo-de koji se prvi put pojavljuju na tr`i{tu ili se daju naupotrebu u EU. Va`e kako za nove proizvode proi-zvedene u dr`avama ~lanicama tako i za nove ipolovne proizvode uvezene iz tre}ih zemalja.

Novi pristup

Osnove unutra{njeg tr`i{ta EUPrenosimo tekst iz knjige dr Sa{e Pre{erna, eksperta zatehni~ko zakonodavstvo EU, “Unutra{nje tr`i{te Europskeunije i CE znak”, Ljubljana 2003. godine

16

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Da li direktive novog pristupa pokrivaju svezahtjeve?

Direktive su uop{teno pripremljene kao za{titaod eventualnih rizika povezanih sa javnim interesi-ma. Uprkos tome, u velikom broju slu~ajeva istovre-meno se primjenjuje vi{e direktiva novog pristupa,kao i drugo zakonodavstvo EU. Tako|er, mo`e da sedogodi da su neke vrste proizvoda izuzete iz zakon-odavstva EU. Dr`ave ~lanice mogu pripremitinacionalno zakonodavstvo, u skladu sa ~lanovima28. i 30. Osniva~kog sporazuma EC (npr. za utika~ei uti~nice za doma}u upotrebu).

Da li dr`ava mo`e da uvede stro`e kriterijenego {to ih odre|uje direktiva novog pristupa?

Ne. Radi eliminisanja smetnji u trgovanju, cilje-vi nacionalnih zakonodavstava u dr`avama ~lanica-ma EU su identi~ni direktivama novog pristupa. Tosu direktive potpune harmonizacije. Zato dr`ave~lanice moraju poni{titi svo protivrje~no nacionalnozakonodavstvo. Va`i op}e pravilo da dr`ave ~lanicene smiju zadr`ati ili uvesti o{trije, a ni bla`e mjerenego {to su predvi|ene direktivom novog pristupa.

Koje su direktive novog pristupa?To su direktive za mnoge tehni~ke proizvode

kojima se zahtijeva ozna~avanje proizvoda CEznakom. Pored ovih, postoji jo{ nekoliko direktivakoje slijede princip novog pristupa ili globalnogpristupa, ali ne dozvoljavaju ozna~avanje CEznakom.

Da li su direktive novog pristupa me|usobnosli~ne?

Svaka direktiva je specifi~na u pogledu zahtjeva,postupaka, isprava, imenovanja organa koji sara|ujuu postupcima utvr|ivanja usagla{enosti i ~akozna~avanja. Me|utim, u svim dr`avama Evropskeunije direktive su prenesene u nacionalno zakono-davstvo.

PROCES HARMONIZACIJE

^emu slu`e prelazni periodi?Ve}inom direktiva novog pristupa predvi|a se

prelazni period za njihovu primjenu. To omogu}avaproizvo|a~ima i ovla{tenim organima da se pri-lagode postupcima za utvr|ivanje usagla{enosti i bit-nim zahtjevima koje postavlja nova direktiva. Timeje uklonjena opasnost od zastoja u proizvodnji. Takoproizvo|a~i, uvoznici i distributeri imaju dovoljnovremena da mogu ostvariti sva prava koja su steklipo osnovu va`e}ih propisa, prije uvo|enja direktive- na primjer, pravo na prodaju zaliha koje su bileproizvedene u skladu s nacionalnim propisima,va`e}im prije primjene direktive. Na kraju, prelazniperiod pru`a dovoljno vremena za usvajanje harmo-niziranih standarda, iako to, u principu, nije uvjet zaprimjenu direktiva novog pristupa.

[ta va`i u prelaznom periodu?Dr`ave ~lanice su obavezne da do kraja

prelaznog perioda na svom tr`i{tu dozvoljavaju plas-man proizvoda koji su planirani i izra|eni u skladusa ranije va`e}im nacionalnim zakonodavstvom.Tako, u toku ~itavog prelaznog perioda, proizvo|a~imogu birati izme|u nacionalnog sistema ili novogzakonodavstva.

U prelaznom periodu proizvodi, koji su u skladusa odgovaraju}im direktivama, mogu se plasirati natr`i{te EU i koristiti u bilo kojoj dr`avi ~lanici. Zaproizvode koji su proizvedeni u skladu sa nacional-nim zakonodavstvom ili neobaveznim tehni~kimspecifikacijama va`i slobodan protok u skladu saprincipima ~lanova 28. i 30. Osniva~kog sporazumaEvropske komisije.

Poslije zavr{etka prelaznog perioda va`i samodirektiva koja je implementirana u nacionalno zakon-odavstvo, a ne neka druga nacionalna pravila koja sebave istim proizvodima ili bitnim zahtjevima. Izovoga slijedi da se, poslije prelaznog perioda, na tr`i{teEU i na kori{tenje mogu plasirati samo proizvodi kojisu u skladu sa odgovaraju}om direktivom.

Bitni zahtjevi zaproizvode

[ta su bitni zahtjevi?Osnovni princip novog

pristupa je ograni~enje har-monizacije zakonodavstvana bitne zahtjeve za koje pos-toji javni interes. Ovi zahtje-vi, pored ostalog, posebnoobuhvataju za{titu zdravlja ibezbjednost korisnika (obi-~no potro{a~a i radnika), a unekim slu~ajevima i drugaosnovna pitanja (npr. za{titusvojine, doma}ih `ivotinjaili ~uvanje okoline).

Bitnim zahtjevima se nedaju detaljne specifikacije zaizradu proizvoda. Iako jesadr`ina bitnih zahtjeva urazli~itim direktivama razli-~ita, formulacija je dovoljnoprecizna da kod prenosa u

Slika 1 - Veza izme|u direktiva novog pristupa, nacionalnog zakono-davstva i harmoniziranih standarda

17

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

nacionalno zakonodavstvo predstavlja pravneobaveze koje se mogu sprovoditi. Priprema harmoni-zovanih standarda se zasniva na bitnim zahtjevimadirektive. Kada harmonizovani standardi ne postojeili kada proizvo|a~ odlu~i da ih ne primjenjuje,proizvod, uprkos tome, mora ispunjavati bitne zaht-jeve iz direktive.

Gdje su dati bitni zahtjevi?Bitni zahtjevi su propisani prilozima direktiva i

uklju~uju sve {to je potrebno za postizanje ciljevadirektive. Proizvodi se mogu plasirati na tr`i{te ikoristiti samo ako su u skladu sa bitnim zahtjevima.

Na {ta se odnose bitni zahtjevi?Bitni zahtjevu su zasnovani tako da omogu}avaju

i obezbje|uju visok stepen sigurnosti. Odnose se naodre|ene rizike u vezi sa proizvodnjom (na primjer,fizi~ka ili mehani~ka otpornost, zapaljivost, hemijske,elektri~ne ili biolo{ke karakteristike, higijena, radioak-tivnost, preciznost), na proizvod, odnosno njegov rad(npr. mjere u pogledu materijala, plana, konstrukcije,procesa izrade, uputstava, koja priprema, proizvo|a~)ili odre|uju glavni cilj za{tite. ^esto su kombinacijasvega navedenog. Zato za odre|eni proizvod mo`eistovremeno va`iti vi{e direktiva, jer je jedino na tajna~in mogu}e obuhvatiti sve bitne zahtjeve.

Kako da proizvo|a~ zna koji bitni zahtjevi seodnose na neki proizvod?

Bitne zahtjeve treba uzimati u obzir kao funkci-ju rizika koji je nerazdvojivo povezan sa nekimproizvodom. Zato proizvo|a~i moraju, uz pomo}analize opasnosti, konstatovati koji bitni zahtjeviva`e za odre|eni proizvod. Ova analiza mora bitidokumentovana i uklju~ena u tehni~ku doku-mentaciju za pojedina~ni proizvod. Ako je proiz-vo|a~ koristio harmonizovane standarde, nijepotrebna ocjena rizika za one bitne zahtjeve koji suobuhva}eni ovim standardima.

Da li se bitnim zahtjevima odre|uje tehni~korje{enje?

Bitnim zahtjevima se defini{u rezultati koje trebaposti}i ili rizici koje treba razmatrati, ali, ipak, se nedefini{u ili ne predvi|aju tehni~ka rje{enja. Zbog ovefleksibilnosti, proizvo|a~i mogu sami birati na~ineza ispunjavanje bitnih zahtjeva. Ovo, tako|er,omogu}ava prilago|avanje proizvo|a~a tehni~komnapretku, npr. prilikom izbora materijala i planiran-ja proizvoda. Zato tekstove direktiva novog pristupanije potrebno stalno prilago|avati tehni~kom razvo-ju, jer se procjena o ispunjavanju zahtjeva bazira nastepenu trenutnog tehni~kog znanja.

Uloga standardaPojedina~nim direktivama novog pristupa pri-

padaju harmonizovani standardi, kojih mo`e biti zapojedina~nu direktivu i vi{e stotina. Primjena ovihstandarda je neobavezna.

[ta su harmonizovani standardi?To su evropski standardi koje su usvojile evropske

organizacije za standardizaciju. Harmonizovani stan-dardi su pripremljeni u skladu sa op{tim uputstvi-ma, o kojima su postigle sporazum Komisija ievropske organizacije za standardizaciju. Pripre-mljeni su prema ovla{tenju koje im je, poslije savje-tovanja sa dr`avama ~lanicama, izdala Komisija.

Standardi su harmonizovani, u smislu novog pristu-pa, kada evropske organizacije za standardizacijuKomisiji oficijelno predstave evropske standarde koji suizra|eni ili odabrani u skladu sa dobijenim ovla{tenjima.

U smislu novog pristupa, drugi dokumentievropskih organizacija za standardizaciju i drugejavno dostupne specifikacije koje su usvojili privatnikonzorciji preduze}a nisu harmonizovani standardi.

Iako evropski standardi va`e kao harmonizovanive} i prije objavljivanja spiska u Slu`benom listuEvropske unije, tek objavljivanje prouzrokuje pret-postavku o usagla{enosti sa bitnim zahtjevima datedirektive. Ipak, poslije direktive o niskonaponskojelektri~noj opremi, standard je harmonizovan tekonda kad je pripremljen u zajedni~kom dogovorunacionalnih organa za standardizaciju i kada jeobjavljen u skladu sa nacionalnim postupcima.

Kakva je razlika izme|u evropskih standarda iharmonizovanih dokumenata?

Evropski standardi i harmonizovani dokumentise razlikuju, prije svega, u stepenu obaveze kojuimaju nacionalne ~lanice. Harmonizovane doku-mente treba uvesti na nacionalnom nivou barempreko javnog objavljivanja naslova i broja dokumen-ta i povla~enjem neusagla{enih nacionalnih standar-da. O~uvanje ili objavljivanje nacionalnih standardakojim se defini{e isti sadr`aj kao i harmonizovanimdokumentima dopu{teno je jedino ako je sadr`aj utehni~kom pogledu jednake vrijednosti. Pored toga,harmonizovani dokumenti dopu{taju nacionalnaodstupanja kada se radi o posebnim uslovima koji bimogli prouzrokovati pote{ko}e prilikom kori{tenjadokumenata kao va`e}ih harmonizovanih standarda.

Izuzetno, komisija mo`e usvojiti kao harmonizo-vane standarde, tako|er, harmonizovane dokumentekoje su usvojile evropske organizacije za standardizaciju.

(nastavak u sljede}em broju)

Prekasno ste saznali za bitan tender ili vijest o konkurentskojkompaniji? Uprkos najboljim namjerama, niste stigli da prelistatednevne novine do kraja, jer vas je prekinuo telefonski poziv komi-tenta, neodlo`an sastanak, problem koji hitno treba rje{avati...

Ekonomski web portal eKAPIJA je nastao sa ciljem da ubrza protokposlovnih informacija u regionu jugoisto~ne Evrope. U junu 2005.Eurocontact Sarajevo je pokrenuo bh. izdanje eKAPIJA na adresihttp://bih.ekapija.com. Ovaj portal nudi dnevne aktuelne informacije o tenderi-ma, vijestima, izvje{tajima i drugim korisnim informacijama za privrednike.

Korisnici portala eKAPIJA svakog radnog dana e-mailom primajuekonomski bilten. Svakom korisniku se omogu}uje da sadr`aj dnevnogelektronskog biltena prilagodi svojim individualnim oblastima poslo-vanja. Pored toga, korisnici mogu na portalu eKAPIJA objaviti infor-macije o svojim proizvodima, uslugama i poslovnim uspjesima.

Glavni izvori informacija za sadr`aj eKAPIJA su sve bh. dnevnenovine i “Slu`beni glasnik BiH”, koji od 1. januara 2005. obuhva}a svetendere javne nabavke za podru~je BiH.

eKAPIJA nudi besplatni 15-dnevni probni servis za sve one koji se`ele li~no uvjeriti u prednosti koje nudi ovaj ekonomski portal. Vi{einformacija: Eurocontact, Zmaja od Bosne 4 (Holiday Inn), 033 269830 ili 033 269 831, ekapija@euroinfo.ba

Web portal

Uz jutarnju kafu - eKAPIJA

18

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Turska kompanija Lidya Trading iz Istanbulazainteresirana je za uvoz mlijeka u prahu iz BiH.Kontakt osoba: Sevin Mizrak, telefon/faks: +90-216-00000, e-mail: smizrak@gmail.com

***Njema~ka informati~ka kompanija (razvoj soft-

vera) tra`i zastupnike za BiH. Zainteresirane firmemogu se obratiti na: knaumann@sw-products.de

Kontakt osoba Kathrin Naumann. www.sw-prod-ucts.de

***Firma iz Italije uvozila bi male drvene brikete iz

BiH. Proizvo|a~i briketa kontakt (na na{em jeziku)mogu uspostaviti na e-mail adresu: stefano@dallon-garo.com

***Izraelska trgovinska kompanija R&S bavi se pro-

dajom igra~aka i plasti~nog posu|a. Zainteresiraniza plasiranje svojih proizvoda na izraelsko tr`i{temogu se obratiti na adresu: R&S, 10 Moshav TzrufaMeshek, Bet Shean 10900, Israel.

Telefon: +972-4-6585652, faks: +972-4-6585652,e-mail: r_s_impo@netvision.net.ilKontakt osoba: Rami Dalal

Kompanija Ramot iz Izraela je uvoznik neo-bra|ene drvene gra|e. Po`eljno je da zainteresiranekompanije po{alju svoje kataloge i cjenovnik naadresu: Ramot, 50 Ben Yehuda St., Tel Aviv 63341,Israel. Telefon: +972-54-7842254, faks: +972-151-547842254, e-mail: ram2025@hotmail.com

Kontakt osoba: Vladimir Butel***

Gr~ka kompanija Stabil Systems S.A. bavi seproizvodnjom PVC prozora, roletni i vrata, i `eliuspostaviti poslovnu saradnju sa gra|evinskim kom-panijama iz BiH. Kontakt osoba: James Vlachos,telefon: +30-2310-692810, faks: +30-2310-692829, e-mail:exports@stabil.gr

***Gr~ka kompanija Assimakopoulos Ltd. zainteresir-

ana je za poslovnu saradnju sa bh. firmama koje sebave proizvodnjom i prodajom klima-ure|aja.Kontakt osoba: Artemis Loli, telefon: +30-210-6219000,faks: +30-210-6219001, e-mail: info@intertherm.gr

***Kompanija Teledein iz Gr~ke `eli uspostaviti

poslovnu saradnju sa kompanijama iz sektora teleko-munikacija iz BiH. Kontakt osoba: L. Kallinikidis,telefon: +30-2310-527700, faks: +30-2310-527701, e-mail:info@teledein.gr

***Kompanija Palaplast iz Gr~ke zainteresirana je za

saradnju sa firmama iz BiH koje se bave sistemimanavodnjavanja. Kontakt osoba: Ioannis Popis, tele-fon: +30-2310-712512, faks: +30-2310-797959, e-mail:info@palaplast.gr

***Gr~ka kompanija Pego d.o.o. `eli uspostaviti

saradnju sa firmama iz BiH koje izra|uju proizvodeod lana. Kontakt osoba: Michail Petrakis, telefon:+381-11-3756676, faks: +381-11-3756679, e-mail:michaelmkt2003@yahoo.gr

***Lumbrikultutra ili uzgajanje glistaAko `elite pove}ati prinose na imanjima, u

ba{tama, saksijama sa cvije}em, koristite humus -glistenjak. On }e pove}ati prinose od tri do pet puta,jedini je oplemenjiva~ zemlji{ta u kome biljke napre-duju, a ne dolazi do tzv. pregorijevanja biljaka.

Za vi{e informacija mo`ete kontaktirati:srboljubmiladinovic@yahoo.com

Prezentacija

Najnovije iz PET ambala`eU organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH, uz podr{ku Ambasade Srbije i Crne Gore u na{oj

zemlji, krajem septembra, uprili~ena je prezentacija novosadske kompanije Neofyton.Ekskluzivni je zastupnik renomiranih proizvo|a~a za preradu plastike i najnovijih dostignu}a iz oblasti

PET ambala`e za SCG, BiH i Makedoniju. Prezentirane su savremene tehnologije u proizvodnji kompanijaMoretto, KraussMafei i Euro Chiller (~iji je Neofyton distributer).

Rije~ je o produktima ambala`e, auto-industrije, medicinskih aplikacija, ekstruzije profila i cijevi itehni~ke plastike.

Usluge koje Neofyton nudi svojim klijentima su: servis i pu{tanje ma{ina u rad, projektovanje i konsul-tantske usluge, lager rezervnih dijelova, dinarsko pla}anje, te kupovina opreme na lizing do pet godina.

Kako je istaknuto, ovo je jo{ jedan korak ka br`em i efikasnijem povezivanju doma}ih kompanija saonima iz SCG, te unapre|enju privredne saradnje izme|u dvije zemlje. S. V.

Tra`i se kupac ili ve}inski vlasnik proizvodnog dijela firme Voltad.d. koja je locirana u Podlugovima 15 km od Sarajeva, sa pilanom,su{arom, gra|evinskom stolarijom, te zidanim objektom na sprat i pro-dajnim prostorom u zgradi, kao i nadstre{nicom i otvorenim asfaltiran-im prostorom ukupne povr{ine 3 656 m2.

Detaljnije informacije mogu se pogledati na web straniciwww.volta.co.ba

* * *Tra`i se kupac za parcelu veli~ine 6.555 m2 u industrijskoj zoni Ilija{

-Sarajevo. Parcela je ogra|ena betonskim zidom, tamponirana saizra|enim zidanim objektom na sprat za portirnicu i kancelarije veli~ineoko 70 m2. Neposredno uz industrijski kolosijek.

Nudimo i manju parcelu od 1.662 m2 asfaltiranu i sa dvije straneogra|enu prema @eljezari Ilija{.

Detaljnije informacije mogu se pogledati na web stranici www.ind-zona-il.co.ba

Kontakt telefon: 061/130-679.

Ponuda - potra`nja

Iz apoteka

Pti~ija gripaVirus gripe A, podtip H5N1, je agresivan i opasan

virus koji je izazvao pomor ptica u Hong Kongu 1997.godine. Primije}eno je jo{ tada da se virus prenosi saptica i na ljude, te je zadnjih godina zabilje`eno oko 70smrtnih ishoda kao posljedica zaraze ovim virusom.Vjerovatno}a da se ovaj virus prenosi sa ~ovjeka na~ovjeka je znatno manja. Pretpostavlja se da je od ovih70 slu~ajeva samo jedan bio posljedica preno{enja virusasa ~ovjeka na ~ovjeka. Me|utim, ono {to predstavljaproblem je mutacija virusa, tj. sposobnost njegoveadaptacije na uslove `ivota u novom “doma}inu” -~ovjeku.

Simptomi pti~ije gripe su sli~ni onima obi~ne gripe:visoka temperatura, malaksalost, glavobolja i op}a sla-bost organizma. Sa sigurno{}u o kakvom oboljenju seradi mo`e se re}i samo na osnovu laboratorijskih testo-va.

Uobi~ajena vakcinacija koja se provodi sezonski kodosjetljivog dijela populacije nije efikasna u za{titi odovog virusa. Njena efikasnost se procjenjuje na ispod 50odsto. Zna~aj imaju antivirusni lijekovi koji se koriste uterapiji, a samo kod rizi~nih skupina se mogu koristiti ipreventivno.

Lijek koji se pokazao kao najbolji jeste oseltamivir,poznatiji pod fabri~kim imenom - TAMIFLU. Proizvodise u obliku kapsula 75 mg, te kao oralna suspenzija ukoncentraciji 12 mg/ml. Preporu~ena profilakti~ka dozaza odrasle je jedna kapsula dnevno, dva dana, a, popotrebi, i do sedam dana. Ovaj lijek nije zamjena zavakcinu i mo`e se koristiti samo uz preporuku ljekara.

Lijek preventivno trebaju uzimati samo osobe kojerade na farmama peradi gdje je zabilje`ena pojavavirusa, te ljudi koji su bili u kontaktu sa uginulim pti-cama, a nikako cijela populacija.

Svjetska zdravstvena organizacija radi naobezbje|ivanju dovoljnih koli~ina lijeka TAMIFLU tako{to se pove}ava njegova proizvodnja, ali se pripremaadekvatna vakcina ~iji plasman na tr`i{te predvi|aju unarednoj godini.

TAMIFLU nije registriran kod nas, {to zna~i da ganema u apotekama, ali odgovorni pri Ministarstvuzdravstva rade na obezbje|enju potrebnih koli~ina ovogpreparata koji }e se kontrolisano po~eti distribuirati uslu~aju potrebe. Do tada se trebaju pratiti informacijekoje se daju preko medija, te izbjegavati putovanja uzemlje gdje je registrovana pojava oboljenja. Ne pre-poru~uje se lov na divlju perad, posebno selice, jer suoni mogu}i prenosnik oboljenja.

APOTEKA MY MEDICOMr ph. Maja KNE@EVI] - ]ERANI]