Naslovna stranica: Na - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/091.pdf · 2009. 2. 9. · Naslovna stranica: Na lijepom plavom Jadranu – Miroslav Mrkobrad Mjese~nik »Hrvatske {ume« Izdava~:

Naslovna stranica: Nalijepom plavom Jadranu– Miroslav Mrkobrad

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker,^edomir Kri‘mani}, LadislavJursik, @eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101

e-mail: direkcija�hrsume.hrmiroslav.mrkobrad�hrsume.hr

Uredni{tvo se ne mora uvijekslagati s mi{ljenjima autorateksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700kn; 1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn (tustranicu nije mogu}e dijeliti).U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{iva~.

u ovom broju

1

2.–5. DANI HRVATSKOGA [UMARSTVA[umarstvo je previ{eispolitizirano

6.–7. PRIRODNA OBNOVA HRASTA CRNIKE IKONVERZIJA U SJEMENJA^E

Pitanje je koliko toko{ta!

8.–9. NJEGA I ZA[TITA DRVE]AKako unaprijeditinjegu stabala uurbanim prostorima

10.–11. [UMARSTVO U KR[UUloga {umarstva uekolo{kom sustavuDalmacije

12.–13. MADAGASKAR[ume Madagaskara,blago koje nestaje

16. KAKO SE PROVODI FSC CERTIFIKACIJA[UMA

Osobita pozornostekologiji i za{titi {uma

17. [UMARIJA STARA GRADI[KAPoplava zaustavilaradove

18.–19. PRIRODNA I URBANA RIJETKOSTSlapovi i mlinoviRastoka

20.–21. KAKO SU HRVATSKE [UMEORGANIZIRALE ZA[TITU NA RADU

Ne vrijede nikakvipropisi niti oprema,ako se ne pazi

22.–23. ZDRAVA HRANA[to je to ekolo{kapoljoprivreda3. ME\UNARODNI SPORTSKI SUSRETI

Vinkov~ani opet slaviliu Umagu!

26.–27. BOGATSTVO SKULPTURA OD DRVAAlraune – ~udnovatefigure od drva

28. ZA[TI]ENE BILJKEBiskupska kapica

29. LJEKOVITO BILJEImela – istjeriva~uroka i bolesti

30.–31. KAKO O@IVJETI PRIVATNI [UMSKIPOSJED

Usitnjenost ~estica inezainteresiranostvlasnika osnovni suproblem

32.–33. PO VENEZUELI I TRINIDADUPri~a o nafti,neprohodnimpra{umama,fantasti~nim karipskimpla‘ama, vulkanima…

34.–35.. HRVATSKI [UMARI U FRANCUSKOJKako to rade francuski{umari

36.–37. TKO TREBA BRINUTI O PARKOVIMAVi{a sila, neznanje ilinebriga

38. ISPITNA OSNOVA GOSPODARENJAPrve osnovegospodarenja stareosamdeset godina

39. KAKO SA^UVATI ORLA [TEKAVCAOrao {tekavac nestajeiz slavonskih {uma

40.–41. OPASNOST(I) U [UMILjuti str{ljen je znakvisokog rizika

42. KRPELJLyme borelioza ililajmska bolest

44. LOVA^KI PSIVel{ki {pringer{panijel

45. RIBOLOVBodljikovac ukusnamesa

46.–47. Iz sredi{ta grada naSljemeI nakon {uma, {umaTelefon u slu‘bi{umske uprave

Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME

24.–25.24.–25.

{umarstvo i politika

MANIFESTACIJE _ DANI HRVATSKOGA [UMARS

[umarstvo jeZboggradnjecesta,uporabekamenoloma,{ljun~ara idr., {umskese povr{inesvakimdanomsmanjuju,su{e ipropadajute se gubipotrajnost iliodr‘ivirazvoj, {to jesuprotnova‘e}emUstavu iZakonu o{umama.Sada{njestanjeposljedica jerazjedinje-nosti strukeali iprevelikepolitizacije{umarstva,moglo se~uti naraspravi oaktualnimproblemimahrvatskoga{umarstva uZagrebu

Upovodu Dana hrvatskoga {u-marstva u Ministarstvu poljo-privrede, {umarstva i vodnogagospodarstva, 14. lipnja, odr‘ana je108. redovita skup{tina Hrvatskoga{umarskog dru{tva. Pozdravljaju}inazo~ne ministar Petar ^obankovi}naglasio je nu‘nost detaljnoga re-strukturiranja i decentralizacije podu-ze}a Hrvatske {ume, koje zbog svojeglomaznosti ne daje u~inke kakve bitrebalo ostvarivati. Dodao je da cijenedrvnih sortimenata nisu zadovolja-vaju}e i treba ih deregulirati, a praviput je u institucionalnoj povezanosti{umarstva i drvne industrije.

Doministar {umarstva Ivica Grbacnapomenuo je da je, unato~ ne-ekipiranosti Uprave za {umarstvo ilovstvo, lani na~injena nacionalnapolitika i strategija, va‘ni dokumentikoje treba dora|ivati. U postupkuizrade su nacionalni standardi, pokre-nuta je nacionalna inventarizacija zakoju su osigurana zna~ajna sredstva, nosvi se moramo puno vi{e anga‘irati.Vlada Republike Hrvatske kona~no jeprepoznala {umarstvo i drvnu industrijakao zna~ajne strate{ke elemente.Uprave za {umarstvo, lovstvo i drvnuindustriju u Ministarstvu moraju imatistru~ni potencijal, no jo{ uvijek namnedostaje jak {umarski lobi.

Kako se pona{a vlastPredsjednik H[D-a i novoizabrani

akademik Slavko Mati} govore}i oaktualnom trenutku hrvatskoga {umar-stva, istaknuo je kako je ono prepu-{teno najgrubljim napadima tajkuni-zacije, uz podr{ku aktualne politike ivlasti.

– Pravne dr‘ave nema, a ako je iima slabo funkcionira, a nova Vladanije izvr{ila svoje zadatke. U vi{e oddva stolje}a dugoj povijesti na{ega{umarstva aktualna vlast nikada se nijetako neznala~ki odnosila prema {uma-ma, {umarstvu i ljudima koji u njimarade. Zbog gradnje cesta te uporabekamenoloma i {ljun~ara, oduzimaju se{ume i {umska zemlji{ta bez naknade,a u najnovije vrijeme ozakonjuje se,po na{emu mi{ljenju, protuustavnipravilnik o dodjeli {umskoga zemlji{tabez naknade op}ekorisnih funkcija idrugih pristojbi. To se ~ini zbog podi-zanja vinograda i maslinika, i to uvijekna gra|evinski atraktivnim podru~jima.Stoga se {umske povr{ine, unato~razli~itim udrugama i poplavi novo-pe~enih za{titara prirode, svakim da-nom smanjuju, su{e i propadaju te segubi potrajnost ili odr‘ivi razvoj, {to jesuprotno va‘e}em Ustavu i Zakonu o

Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME2

Foto:I. Tomi},M. Mrkobrad

Pi{u:IvicaTomi},MiroslavMrkobrad

STVA

e previ{e ispolitizirano

{umama, koji se ne uva‘avaju. Pri-mjerice, autocesta u Gorskom kotaruprolazi kroz jelovu {umu koja se su{i, atime se negativno utje~e na okoli{ –istaknuo je predsjednik H[D-a i dodaokako se diktiraju i kontroliraju cijene teraspodjela drvnih sortmenata, a odpoduze}a koje gospodari {umamatra‘i se dobit i punjenje dr‘avnog pro-ra~una. Sna‘an pritisak politike, koja jeu{la u sve pore hrvatskoga {umarstva,pomanjkanje kadrova koji su svojimznanjem i po{tenjem tijekom dugepovijesti {umarstva uvijek dr‘ali {u-marsko kormilo u svojim rukama, te-meljni je razlog ovakvoga stanja. To }evjerojatno potrajati ukoliko }e politikabiti va‘nija od struke i dok ne stasapravna dr‘ava. Na‘alost, za to vrijeme}e na{e {ume izgubiti mnoga od onihsvojstava koja ih svrstavaju me|unajkvalitetnije u Europi.

Tr‘i{te i likvidnasredstava

Izla‘u}i poticajni referat u sklopurasprave na temu »Aktualna proble-

matika hrvatskoga {umarstva«, pred-sjednik Uprave Hrvatskih {uma mr.sp. Darko Beuk prikazao je stanjeposlovanja s prijedlozima pobolj{anja.U uvodu je naglasio kako jo{ nije upotpunosti razrije{en imovinsko-pravnistatus Trgova~kog dru{tva, poglavitoodnos prema {umama i {umskomezemlji{tu. Naime, {ume i {umsko zem-lji{te nisu u imovini Dru{tva i stoga semo‘emo zapitati postoje li uop}epravno-ekonomske mogu}nosti i je liopravdano ulagati u imovinu koja nijenjegova.

– Velika nenapla}ena potra‘ivanja,s dugim redovitim rokovima naplatete nemogu}nost primjene tr‘i{nih na-~ela pri formiranju cijena vlastitihproizvoda dobrim su dijelom uzro-kovani stanjem i odnosima nepo-stojanja tr‘i{ta, odnosno tzv. tr‘i{neinsuficijencije. U vrijeme stalnoga po-rasta ulaznih cijena s jedne strane inemogu}nosti pove}anja vlastitihcijena, gotovo osam posljednjih go-dina, nastupio je odre|en manjak

likvidnih sredstava {to znatno ote‘avaposlovanje i podmirivanje financijskihobveza. Kreditna je zadu‘enost Po-duze}a izravna posljedica ove situacije.Premda Poduze}e postoji i jedinstvenodjeluje ve} vi{e od jednoga desetlje}ajo{ nije ustanovilo i provelo odgova-raju}i model stimuliranja rada, ve} je upla}ama prisutan sustav »uravnilovke«koji razaraju}e djeluje na primjenunovih ideja i prijedloga za pobolj{anjerada i poslovanja. Jo{ uvijek ne postojejasna mjerila za objektivno utvr|ivanjeuspje{nosti. Komercijalna djelatnostsvodi se na prodaju trupaca vi{e ilimanje poznatim kupcima po fiksnimcijenama, bez modernih marketin{kihelemenata kojima bi se osvajala novatr‘i{ta i pro{irile ponude uslugama tedrugim drvnim i nedrvnim proizvodima– ustvrdio je D. Beuk i dodao kako jeradi ve}e racionalizacije i smanjenjarazli~itih tro{kova, velika uloga dobremakroorganizacije i rasporeda proiz-vodnih kapaciteta, strojeva, opreme i

Sa skup{tine H[D-a

Petar ^obankovi},ministarpoljoprivrede,{umarstva ivodnogagospodarstva

Mr. sp. DarkoBeuk, predsjednikUprave Hrvatskih{uma

U vi{e od dva stolje}adugoj povijesti na{ega{umarstva aktualna vlastnikada se nije takoneznala~ki odnosilaprema {umama,{umarstvu i ljudima kojiu njima rade. Dokpolitika bude va‘nija od{umarske struke i nestasa pravna dr‘ava,na{e }e {ume izgubitimnoga od onih svojstavakoja ih svrstavaju me|unajkvalitetnije u Europi.

Prof. dr. SlavkoMati} predsjednikH[D-a

Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 3

Josip Bartol~i},dr`avni tajnik

Temeljni preduvjet za provo|enjedugoro~ne i kvalitetne {umarskepolitike je provedba nacionalneinventure {uma te, vjerojatno, raz-dvajanje funkcija upravljanja i gospo-darenja {umama. S provo|enjemnacionalne inventure tek se zapo~eloi na tome poslu treba okupiti svezainteresirane {umarske i znanstvenepotencijale, od poduze}a do znan-stvenih ustanova – istaknuo je uuvodnom izlaganju dr‘avni tajnik uMinistarstvu poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarsva Josip Bartol~i}.Nakon {to je podsjetio na prirodne,tako|er i {umske potencijale s kojimaRepublika Hrvatska raspola‘e, otpri-like dva milijuna hektara ili 81 postosvih {uma i {umskoga zemlji{ta skojima gospodari dr‘ava, osvrnuo sena tri va‘na segmenta i cilja {umarskepolitike. Dugoro~na politikahrvatskoga {umarstva definirana je ulani usvojenom Nacionalnoj {umar-skoj politici i strategiji koju je, ka‘eing. Bartol~i}, nu‘no nadopunjavati.Zapo~elo se i s izradom novoga Za-kona o {umama koji bi trebao stvoritipreduvjete za predstoje}i procesrestrukturiranja Hrvatskih {uma kao idefinirati status, odnosno kori{tenje iosiguranje sredstava za biolo{kureprodukciju {uma kao ustavne kate-gorije na ~itavom {umskogospo-darskom podru~ju.

– Osiguranje biolo{ke reprodukcijeuz istodobno opredjeljenje za tr‘i{noposlovanje i stvaranje dobiti, zahtijevanu‘nost preno{enja gospodarske ifinancijske odgovornosti na ni‘eustrojbene jedinice, {to podrazumi-jeva i odre|eni stupanj interesa inadzora od strane lokalne zajednice.Takav ustroj temelji se na tr‘i{nomposlovanju vi{e samostalnih trgova~-kih dru{tava koja moraju ostvarivatidobit, a zajedno osigurati potrajnostprirodnih dobara i njihovu biolo{kureprodukciju, naglasio je g. Bartol~i}.

Restrukturiranje poduze}a kojegospodari dr‘avnim {umama morazato biti kvalitetno obavljeno, u tomprocesu zajedni~ki moraju djelovatiekonomski, pravni i {umarski eksperti.

Nije vrijeme za dokazivanjeNacionalna inventura, noviZakon o {umama terestrukturiranje poduze}a kojegospodari dr‘avnim {umamaosnovni su zadaci koji stoje pred{umarstvom

Puno se o~ekuje i od osnivanja Ko-more in‘enjera {umarstva i drvneindustrije ~ije se osnivanje name}ekao imperativ u za{titi {umarskestruke.

Dr‘avni se tajnik dotakao i ulogepoduzetni{tva u budu}im doga|a-njima rekav{i da je ono potrebno{umarstvu te da }e »upravo razdva-janje upravlja~ke i gospodarske funk-cije dovesti do nu‘nog izdvajanjaizrade osnova gospodarenja iz te-meljnih djelatnosti Hrvatskih {uma teve}e uloge Ministarstva i otvaranjeprivatne inicijative uz licenciranjeradova«.

Mnogo je pitanja u posljednje vri-jeme o upravljanju {umskim zem-lji{tem gdje najvi{e sporova »izazivaslu‘nost na takvom zemlji{tu u svrhupodizanja dugogodi{njih nasadavinograda, vo}njaka, maslinika« dok

istodobno privatno zapu{teno zemlji-{te stoji neiskori{teno. Bartol~i} ka‘ekako je upravo ~injenica da se radi oprivatnom vlasni{tvu »definirala ne-mogu}nost njegovog kori{tenja«. Za-tim zaklju~uje da »bez obzira {to ja zaatraktivno {umsko zemlji{te, posebnou Istri i Dalmaciji, iskazan velikiinteres, kao i na ~injenicu da Vlada RHkao vlasnik mo‘e u~initi sa svojomimovinom {to god ‘eli, {umarskastruka nije pobudila optimalan na~ingospodarenja {umskim zemlji{tem«:

Nije vrijeme za dokazivanje tko jeve}i za{titnik {umarske struke, misli g.Bartol~i}, jer stanje u {umarstvu, aposebno lanjski poslovni rezultatodraz je razjedinjenosti struke kao iprevelike politizacije {umarstva, ali istotako i neodgovornosti pojedinaca, {tomo‘e imati negativne konotacije nacjelokupno {umarstvo.

tko je ve}iza{titnik{umarskestrukestruke


ve}i od 8 mil. m3 bruto drvne mase,napominje D. Beuk, ve} godinama seproizvodi ne{to vi{e od 4 mil. m3, a uisto vrijeme prema{uju se koli~inegospodarski vrednijih vrsta drveta. Usvijetu se bilje‘i rast uporabe drva uenergetske svrhe, a u {umarstvimamnogih razvijenih zemalja aktualan jeporast nedrvnih proizvoda i uslugakao zna~ajan izvor dobiti u ukupnomeposlovanju. U nas se jo{ uvijek vi{e od90 posto prihoda ostvaruje prodajomdrva. Dodatni prihod mo‘e se stvoritiaktiviranjem znatnih unutarnjih pri-~uva i to pro{irenjem cjelokupneponude usluga, sporednih {umskihproizvoda i ostalih nedrvnih proizvo-da. Deregulacija cijena {umskih pro-izvoda bitan je element ne samo za{umarski sektor ve} i samu drvnuindustriju, koja tako|er mora do‘ivjetitransformacije. Zaklju~uju}i izlaganje,

predsjednik Uprave Hrvatskih {uma jenapomenuo kako o negativnostima islo‘enosti dana{nje situacije uhrvatskome {umarstvu treba otvorenoi javno govoriti, pogotovo kada supla}e zaposlenih pale ispod prosjekagospodarstva i kada se te{ko izvr{a-vaju obveze prema dobavlja~ima izaposlenicima. No bez obzira nanavedeno, rekao je, na{e {umarstvoima razloge za optimizam, osobitostoga {to se stalno i svugdje isti~e daimamo 95 posto prirodnih {umazavidne kakvo}e i strukture, dubokoutemeljenu u tradiciju gospodarenjate jaku i stru~nu znanstveno–nastavnuustanovu.

Hrvatske {ume trebadecentralizirati

Tijekom rasprave prof. dr. sc. JosoVukeli} istaknuo je da je stanje una{emu {umarstvu najte‘e od osnutkahrvatske dr‘ave i to treba otvorenore}i. U sljede}ih {est mjeseci o~ekujuse konkretne mjere koje moraju, uzodgovaraju}u podr{ku, dati rezultate.O slo‘enoj i te{koj situaciji u {umar-stvu govorio je i mr. sc. JosipDundovi}, naglasiv{i da Hrvatske{ume treba decentralizirati. Kriti~ki seosvrnuo na cijene na tr‘i{tu, odnose{umarstva i drvne industrije, kori{tenjekamenoloma, razvoj poduzetni{tva,provo|enje nacionalne inventarizacijekoju najbolje mogu obaviti {umarski

prenamjeni {umskoga zemlji{ta upoljoprivredne svrhe dr. sc. VladoTopi} je istaknuo kako nemamospoznaju o tome koji }e se u~inakposti}i s oko 2 000 ha takvih povr{inana mediteranskom podru~ju. [umarinisu protiv podizanja vo}njaka, vino-grada i maslinika, no ne treba forsiratineodgovaraju}e povr{ine za osnivanjevo}arskih kultura, koje treba podizatitamo gdje }e se posti}i najbolji u~inci.[umarska struka javno se izjasnila otome kako nije dobra kombinacija{ume i vo}njaka, a zbog rizika oderozije u priobalnom prostoru isklju-~eni su bilo kakvi intenzivni zahvati.Poznato je da je {umska vegetacija nakr{u zna~ajan ~imbenik za{tite tla oderozije. Mediteranski prostor izuzet jeiz podru~ja za{tite, a to je atraktivno iveliko nacionalno bogatstvo i trebalobi se boriti protiv njegove rasprodaje.

Kako zaposliti{umarske stru~njake

U svojoj (prilo‘enoj) raspraviTomislav Strar~evi}, dipl. ing. iz Hr-vatskih {uma zapitao se mo‘emo liu~initi iskorak u razvoja {umarstva izapo{ljavanju.

– @elim vjerovati kako hrvatska{umarska znanost i struka imaju po-stojanu viziju razvoja {umarstva irestrukturiranja Hrvatskih {uma, nopre~esto sa svakim izborima mijenjajuse ljudi koji u na{oj dr‘avi odlu~uju o

U hrvatskome se {umarstvu, koje je u vrlo slo‘enojsituaciji, jo{ uvijek vi{e od 90 posto prihoda ostvarujeprodajom drva. Dodatni prihod mo‘e se stvoritiaktiviranjem znatnih unutarnjih pri~uva, i to pro{irenjemcjelokupne ponude usluga, sporednih {umskih proizvoda inedrvnih proizvoda.

stru~njaci. Kada je rije~ o privatnompoduzetni{tvu, dodao je, zainteresi-rani {umari trebali bi s Poduze}emsklopiti petogodi{nje ugovore, a nebiti zaposlenici Hrvatskih {uma i imatisvoja poduze}a. U vezi s provo-|enjem inventarizacije dr. sc. IvicaTikvi} smatra da je to velika nepo-znanica, no nacionalnu inventuru{uma ne moraju obavljati samostru~njaci Hrvatskih {uma. Govore}i o

{umarstvu, a u svom mandatu nemajuhrabrosti za nu‘ne i rekao bih ra-dikalne odluke. Smatram presudnimza promjene funkcioniranje trijuinstitucija: Hrvatskih {uma, Ministar-stva poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstva te [umarskogafakulteta. Hrvatske {ume su mogle idosad, “finim pode{avanjem unutra{-nje organiziranosti” osigurati pove-}anje prihoda, smanjenje tro{kova i

ljudi na sje~i i izradi te privla~enju iprijevozu. Stru~nost {umara ponajvi{ese ogleda u djelatnosti uzgajanja {uma,u kojoj se postupaju}i po pravilimastruke mogu ostvariti velike u{tede.

Vi{e pozornostinedrvnim proizvodimai uslugama

Iako je ukupni godi{nji prirast narazini {umskogospodarskoga podru~ja


Temeljni preduvjet za provo|enjedugoro~ne i kvalitetne {umarskepolitike je provedba nacionalneinventure {uma te, vjerojatno,razdvajanje funkcija upravljanja igospodarenja {umama. Sprovo|enjem nacionalne inventuretek se zapo~elo i na tom poslu trebaokupiti sve zainteresirane {umarskei znanstvene potencijale, od poduze}ado zananstvenih ustanova.

mogu}nost zapo{ljavanja. Ne mo‘e-mo vi{e re}i da tromi centralizamrazara motivaciju, da nema slobodnogtr‘i{ta, da je podru~je privatnih {umanesre|eno, da samo jaka slu‘barazvoja, ure|ivanja i tr‘i{ta donosinapredak itd. Druga karika u lancu jeresorno Ministarstvo koje s Hrvatskim{umama mora djelovati u istompravcu, jer zajedno su odgovorni zaostvarenje ciljeva iz strategije razvoja{umarstva Hrvatske. No bilo je previ{epromjena ~elnih ljudi a manje zaposle-nih {umarskih stru~njaka u Ministar-stvu, mnogo »birokratskog pristupa«.Rije~ju, ka‘e Star~evi}, “hrvatsko{umarstvo nije u Ministarstvu imalostru~no moralnu i pokreta~ko odgo-vornu instituciju u duhu novoga vre-mena kao ni arbitra ni borca za statusi razvoj {umarstva”. Kad je o [umar-skom fakultetu rije~, novo vrijemenala‘e promjene u nastavnom pro-

gramu, ka‘e Star~evi}. Prvenstveno napodru~ju ure|ivanja {uma, {umarskeekologije, te sustavnog programiranjaodr‘ivog (dopustivog) kori{tenja ne-drvnih proizvoda i usluga {ume koji setrebaju valorizirati na tr‘i{tu. Posebnopodvla~i kako sve to treba biti ufunkciji stvaranja mogu}nosti, kao traj-ne obveze, pove}anja zaposlenosti {u-marskih stru~njaka.

Predstavljen Zbornikradova oNadzorni{tvu-Inspektoratu

Na skup{tini je predstavljen Zbornikradova s obilje‘avanja (studeni pro{legodine u Senju), 125. obljetnice Kra-ljevskog nadzorni{tva za po{umljava-nje krasa kraji{kog podru~ja –Inspektorata za po{umljavanje kr{eva,goleti i ure|enja bujica. Uz pregleddijapozitiva, o sadr‘aju zbornika, kojije tiskan kao dodatak (suplement)126. godi{tu [umarskog lista, govorioje dr. sc. Vice Ivan~evi}. U vezi s tomobljetnicom postavljena je u predvorjuMinistarstva prigodna izlo‘ba foto-grafija. Dr. sc. Katici ^orkalo-Jermi}uru~ena je srebrna medalja po~as-noga ~lana H[D-a za popularizaciju{umarstva i zlatna medalja za popu-larizaciju {umarske struke i knji‘ev-nosti.

PRIRODNA OBNOVAHRASTA CRNIKE IKONVERZIJA USJEMENJA^E

Pitanje jkoliko toZa {umarsku strukuZa {umarsku strukuZa {umarsku strukuZa {umarsku strukuZa {umarsku strukunije upitno treba linije upitno treba linije upitno treba linije upitno treba linije upitno treba liprirodnom obnovomprirodnom obnovomprirodnom obnovomprirodnom obnovomprirodnom obnovompanja~e hrasta crnikpanja~e hrasta crnikpanja~e hrasta crnikpanja~e hrasta crnikpanja~e hrasta crnikeeeeeprevesti u sjemenja~e,prevesti u sjemenja~e,prevesti u sjemenja~e,prevesti u sjemenja~e,prevesti u sjemenja~e,nego monego monego monego monego mo‘e li to u‘e li to u‘e li to u‘e li to u‘e li to u

isplati li se to? I je li to samo zada}a{umara ili bi i neke druge (dr‘avne)institucije trebale sudjelovati u takvimprojektima. O tome i drugim proble-mima vezanim za ulaganja u uzgojnezahvate u {umama i degradiranim{umskim oblicima u priobalnom dijelukoji nikad ne}e dati ekonomskivrijedno drvo, raspravljalo se nedavnou Puli.

– Od 504 tisu}e hektara panja~a uHrvatskoj, 254 tisu}a ha je u dr‘av-nom vlasni{tvu. Od toga gospodarskepanja~e hrasta crnike prostiru se naoko 10 tisu}a ha. Nastale u pro{lostinamjernim ili nenamjernim procesimadegradacije sastojina visokog uzgoj-nog oblika, npr. sje~om za ogrjev, onesu vrlo kvalitetnih stani{nih osobina,ka‘e dr. Tomislav Dubravac sa [umar-skog instituta. On je zajedno s mr.Vladom Krej~ijem okupljenim {umari-ma predstavio stanje strukture imogu}nost prirodne obnove panja~ahrasta crnike i njihove konverzije usjemenja~e. Zajedni~ko je obilje‘jeve}ine panja~a izostanak bilo kakvihuzgojnih radova tijekom njihovograzvoja u mladosti. Treba ih obnav-ljati, ka‘e dr. Dubravac, prirodnimputem, na na~elu oplodnih sje~a, uzmale tro{kove njege i dobiti stabilneproduktivne sastojine, sjemenja~e.

Istra‘ivanja koja su provela ova dva{umarska znanstvenika na devet traj-nih pokusnih ploha na podru~ju pul-ske {umarije, gdje su pratili prsnepromjere, visine, promjere i o{te}e-nost kro{nji i neke druge elemente,pokazuju kako su »autohtone sasto-

Dr.TomislavDubravac

Pokusna ploha u pulskoj {umariji, u gospo

Sudionici seminara

jine crnike stabilni ekosustavi koji serelativno lako odupiru negativnimbioti~kim i abioti~kim ~initeljima«. Nouo~eno je vi{e popratnih pojava kojesu pratile obnovu – velika agresivnostlovora i crnike iz panja, konkurencija

Kako prirodnim putem obnovitipanja~e hrasta crnike i prevestiih u vi{i sastojinski oblik, od-nosno u stabilne i produktivne {umesjemenja~e, vje~no je pitanje na kojebi {umarska struka i znala odgovor.No, danas se tra‘i potvrdan odgovori na drugo ne manje va‘no pitanje –


obnova {uma

eo ko{ta!

Pokus prevo|enja sa~uvanih panja-~a crnike i sjemenja~e postavljen je upulskoj [umariji koja gospodari s 12000 ha {uma i {umskog zemlji{ta u trigospodarske jedinice (Magran-Cuf,Pro{tina i Presika). U zapadnom dijelu[umarije prevladava crnika s medun-cem i bjelograbom, u sjevernom,unutra{njem dijelu nalazimo uglav-nom sastojine cera i medunca.

Najve}i prostor zauzima Magran-Cuf, karakteristi~an ba{ po o~uvanomcjelovitom kompleksu hrasta crnike(600 ha, a zajedno s ostalim vrstama

odarskoj jedinici Magran-Cuf

nama niskog uzgojnog oblika napodru~ju Like, sudionike sastanka uPuli upoznao je dipl. ing. Milan [timaciz delni~ke Uprave. Cilj njegovihistra‘ivanja bio je upoznati strukturneosobine panja~a Like i tamo{nje biljnezajednice, upoznati njihova svojstva,genezu nastanka te kona~no postaviticiljeve gospodarenja. Uz jasnu po-ruku:

– Osnovni problem je {to drvo izproreda u ovim {umama ne pokrivaosnovne tro{kove proizvodnje! A radise o 115 000 ha takvih {uma i ~ini seda dr‘ava mora prona}i svoj interes ugospodarenju ovakvim sastojinama.

O interesu i novcu uvijek je, zapra-vo rije~. Bilo da se radi o drvu kaoekonomskoj kategoriji koja se valorizi-ra na tr‘i{tu, ili pak, kao u priobalnom,mediteranskom dijelu, o nekim drugimiznimno va‘nim funkcijama {ume.

– O svemu moramo otvorenorazmi{ljati kao struka, no isto takovoditi ra~una o dana{njem vremenu ifinancijskim mogu}nostima, misli Du-bravko Jane{, rukovoditelj ure|ivanjau zagreba~koj Upravi. I neke drugeinstitucije mogle bi participirati uovakvim akcijama jer imaju interesa.

Da je tome tako, potvr|uje i MarioMare~i}, voditelj Uprave {uma Buzet,uprave izrazito eksponirane ba{ u tim»drugim« djelatnostima i vrijednostimaod op}eg interesa.

– Nekad smo u~ili da postoji siva,crvena i zelena Istra, danas govorimoo turisti~koj Istri pod zelenim pokro-vom, o za{titnoj ulozi {uma.

Jasno je da svi imaju korist od {u-ma, bile one panja~e ili sjemenja~e.Kad je kro{nja gore, svi se guraju podnju, i biciklisti na ve} brojnimbiciklisti~kim rutama po {umama ili uznjih, i pje{aci, i sudionici razli~itihskupova.

Nije, dakle, pitanje trebaju li nam»visoke« a ne degradirane {ume, negokoliko je {umarstvo, ali i ostalisubjekti, financijski sposobno takvezahvate pratiti. Karakteristi~na {uma hrasta crnike

[umarija Pula900 ha) gdje je jo{ 1988. postavljenapokusna ploha na kojoj je totalnomklupa‘om utvr|ena drvna masa od264 m³ po hektaru.

Zanimljivo je da je na pulskompodru~ju vi{e {umskih povr{ina u pri-vatnom (55%) nego u dr‘avnomvlasni{tvu (45%). Posebno zanimljivaje Park {uma [ijana, skoro u samomgradu, za koju je u dogovoru s grad-skim vlastima pripremljen plan ure-|enja i uvo|enje razli~itih sadr‘aja.

dana{njem trenutkudana{njem trenutkudana{njem trenutkudana{njem trenutkudana{njem trenutku{umarstvo financijski{umarstvo financijski{umarstvo financijski{umarstvo financijski{umarstvo financijskipodnijeti. O tome sepodnijeti. O tome sepodnijeti. O tome sepodnijeti. O tome sepodnijeti. O tome senedavno raspravljalonedavno raspravljalonedavno raspravljalonedavno raspravljalonedavno raspravljalona stru~nom skupu una stru~nom skupu una stru~nom skupu una stru~nom skupu una stru~nom skupu uPuliPuliPuliPuliPuli

razli~itog grmlja, neadekvatni zahvatiu sastojine, velike {tete od divlja~i.

Sve ima svoju cijenuPanja~e nisu samo problem medite-

ranskog bazena. O strukturnim osobi-nama i uzgojnim zahvatima u sastoji-

Pi{e:Miroslav Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Od 504 tisu}e hektara panja~a uHrvatskoj 254 tisu}a ha je udr‘avnom vlasni{tvu. Od togagospodarske panja~e hrasta crnikeprostiru se na oko 10 tisu}a ha.Nastale u pro{losti namjernim ilinenamjernim procesimadegradacije sastojina visokoguzgojnog oblika, npr. sje~om zaogrjev, one su vrlo kvalitetnihstani{nih osobina.



Kako unaprijediti njegprostorima Urbano {umarstvo i arborikultura uEuropi se naglo razvijaju, no uusporedbi sa zapadnim zemljama

Hrvatska u njezi i za{titi drve}a kasnipetnaestak godinaNaglo smanjivanje {umskih po-vr{ina, rast gradova i gra|evin-ske infrastrukture, ~ovjekova

stalna potreba za zelenim povr{inamau gradskoj sredini i njezinoj okolici pri-donijeli su tome da urbano {umarstvoi arborikultura u svijetu postaju svezna~ajniji. Na‘alost, u usporedbi sazapadnim zemljama, Hrvatska u njezii za{titi stabala kasni petnaestak godi-na. Utje{na je ~injenica da se zapo~e-lo ve}om brigom o za{titi okoli{autjecati na pove}ano zanimanje na{ejavnosti za o~uvanje stabala kojaukra{avaju na{e gradove i krajolike.Na stablo se mora gledati kao na ‘iviorganizam u prirodnom okru‘ju, koje-ga treba njegovati i za{tititi, osobitozbog prometne sigurnosti i sigurnostiljudi i imovine. Poznato je da su mno-ga stara gradska stabla, koja privla~epozornost svojim dimenzijama, posa-|ena u vrijeme kada su metalni ljubi-mci na ~etiri kota~a bili rijetkost, aprometnice i {etali{ta bez slojeva be-tona i asfalta. Od tada pa sve dodana{njih dana u tlo su postavljanevodovodne, kanalizacijske i plinovod-ne cijevi, elektri~ni i telefonski vodovite obavljani drugi gra|evinski radovi,{to je bitno utjecalo na razvoj grad-skih stabala. Osim toga, na njihovuvitalnost negativno utje~u gljivi~ni or-ganizmi, ispu{ni plinovi, otpadne tvariiz industrijskih postrojenja, bacanje solina prometnice u zimskom razdoblju,vjetrolomi, snjegolomi, vandalizam iuop}e, razli~iti biotski i abiotski ~initelji.

O{te}ena stablaugro‘avaju ljudske‘ivote

Zasigurno stabla koja rastu u urba-nim sredinama treba ~e{}e pregleda-vati i njegovati od onih u seoskim (ru-ralnim) podru~jima. Rije~ je o stablimau parkovima, botani~kim vrtovima,drvoredima, {etali{tima, izleti{tima,dje~jim igrali{tima, uz prometnice testambene i gospodarske zgrade. Kva-litetnijoj njezi stabala mogu pridonijetirazli~ite mjere, me|u kojima valjaizdvojiti pregled korijenovoga vrata,debla, kro{nje, rasta i razvoja debla igrana, zarastanja rana i ozljeda (kalu-siranje) i trule‘i. Svaki pregled po~injevizualnom ocjenom stanja koja ne-rijetko, uo~avanjem pojedinih simpto-ma, upu}uje na procese unutar stabla.Ne treba posebno isticati da stara,nenjegovana, bolesna i o{te}ena sta-bla ugro‘avaju i ljudske ‘ivote, ne-

rijetko sa smrtnim posljedicama. Takoje po~etkom svibnja u osje~kom parkuodlomljena grana usmrtila prolaznicu;u blizini Splita smrtno je prije polagodine stradao bra~ni par na ~iji jeautomobil palo drvo; prije nekolikogodina u arboretumu Trsteno fran-cusku turistkinju usmrtila je grana pla-tane.

Hrvatska udruga zaarborikulturu

U cilju okupljanja stru~njaka i svihzainteresiranih za podru~je arborikul-ture, na Brijunima je 1. svibnja pro{legodine osnovana Hrvatska udruga zaarborikulturu (HUA). Njezina je zada-}a da obavlja edukaciju organizira-njem seminara i prakti~nih vje‘bi,kako bi unaprijedila njegu stabala uurbanim prostorima, potaknula istra‘i-vanja u urbanom {umarstvu, pobolj{a-la za{titu na radu tijekom njege sta-bala i pobolj{ala gospodarenje javnimzelenilom. Osim toga, ovo udru‘enjeostvaruje suradnju i razmjenjuje stru~-na iskustva sa sli~nim udrugama uEuropi i svijetu, uskla|uju}i hrvatske seuropskim normama.

U Po‘egi je krajem travnja u organi-zaciji ove udruge odr‘an trodnevniseminar o vizualnoj procjeni vitalitetastabala (VTA), na kojemu je sudje-lovao 21 sudionik iz po‘e{ke, osje~ke,vinkova~ke i koprivni~ke podru‘niceHrvatskih {uma te zaposlenici rije~kihpoduze}a zadu‘enih za odr‘avanje

Sudionici seminara u Po‘egiNjema~ki stru~njak Bodo Siegert uzstablo platane s po‘e{kim suradnicima

Prof.dr. sc.@elimirBorzan

urbano {umarstvoNJEGA I ZA[TITA DRVE]A


gu stabala u urbanim Pi{e:IvicaTomi}

gradskoga zelenila. Predava~i su bilidoma}i i inozemni stru~njaci. Prof. dr.sc. @elimir Borzan sa [umarskogafakulteta i hrvatski predstavnik u Vije-}u Europe za Urbano {umarstvo i

otpor stabla) i shigometar (mjerielektri~ni otpor). Istaknuto je kako suizmjereni podaci korisna dodatna in-formacija za {to potpuniju procjenustanja stabala, a pritom je za osigu-ranje dokaza za odnose s javno{}u isudsku praksu vrlo va‘na obrada po-dataka i prezentacija nalaza. Dipl. ing.Viktor Lochert, savjetnik za javno ze-lenilo grada Nürnberga i dopredsjed-nik HUA-e, govorio je o sigurnosnimzahtjevima uz prometnice i {etnice,odgovornosti vlasnika stabala, tro{kov-nicima radova, dodatnim tehni~kimpropisima i pravnoj regulativi.

Procjena vitalitetastabala utrenkova~kom parku

U prakti~nom dijelu seminara su-dionici su boravili u parku u Trenkovu,nedaleko od Po‘ege, za{ti}enom spo-meniku prirodne vrtne arhitekture,oblikovanom u engleskom stilu sre-dinom 19. stolje}a, na oko 5 ha. Uparku se nalazi barokni dvorac iz 18.stolje}a, slavonskoga pustolova baru-na Franje Trenka. Polaznici su po-dijeljeni u ~etiri grupe koje su imalezadatak izvr{iti procjenu vitaliteta sta-bala. Svaka sa svojim glasno-govornikom prezentirale su nalaze izaklju~ke o simptomima, efektima ivitalitetu. Procjenjivana su stabla hras-ta lu‘njaka, pitomog i divljega keste-na, gorskoga javora i malolisne lipe.Posebice je bila zanimljiva procjenatristo godina starog lu‘njaka, o{te-}enog zbog starosti ali i zbog do-sada{njega neodr‘avanja. Rije~ je ostablu izuzetno velike kro{nje s dugimgranama, me|u kojima se isti~u trivelike. Zaklju~eno je da ih treba udvije zone u~vrstiti ~eli~nim {ipkama,na po~etku grananja i na udaljenosti

od 5 metara, kako bi se sprije~ilo ras-cjepljivanje. Na taj na~in bit }e pro-du‘en ‘ivotni vijek tog hrasta rijetkihdimenzija i starosti, a sprije~it }e seugro‘avanje ljudi i obli‘njega dvorca.Nakon dono{enja zaklju~aka, sudio-nici seminara su ih analizirali zajednos njema~kim stru~njakom za statikustabala Bodom Siegertom, vlasnikompoduze}a Freetree i po~asnim ~lanomHrvatske udruge za arborikulturu. Onje pohvalio polaznike, napomenuv{ida je oko 80 posto njihovih procjenato~no. Stru~njaci HUA-e demonstriralisu rad s najsuvremenijim dijagnosti~-kim ure|ajima za procjenu vitalitetastabala (rezistograf, arbotom, impulsni~eki}, shigometar, fraktometar, elasto-metar i inklinometar). Najvi{e pozor-nosti posve}eno je rezistografu IML B400, ure|aju koji mjeri mehani~ki ot-por koji drvo pru‘a tijekom prodiranjaigle u drvnu masu kasnoga i ranogadrva. Naime, na taj na~in odre|uje sepozicija i veli~ina pukotina i trule‘iunutar debla i ra{lji stabala. Krivuljagrafi~koga prikaza jasno pokazuje

Na stablo se sve vi{e mora gledati kaona ‘ivi organizam u prirodnomokru‘ju, kojega treba njegovati iza{tititi, osobito zbog prometnesigurnosti te sigurnosti ljudi i imovine.

Na razvoj i vitalnost gradskih stabalanegativno djeluje porast stambenogaprostora i gra|evinska infrastrukturate niz abiotskih i biotskih ~initelja.

[umari moraju biti uklju~eni uparkiranje, ozelenjavanje te njegu iza{titu stabala na gradskimpovr{inama.

Ocjenjivanje vitaliteta stabala u trenkova~kom parku

drve}e, govorio je, uz pokazane dija-pozitive, o reakciji stabala na biotske iabiotske utjecaje, sadnom materijalu uarborikulturi te o svjetskoj parkovnojdendroflori, od Kanade, Japana doAustralije. Dr. sc. Karmelo Po{tenjak([umarski institut Jastrebarsko) imao jepredavanje o fiziologiji i anotomiji dr-ve}a te vrstama trule‘i. Bodo Siegert,sudski vje{tak i vlasnik najstarije nje-ma~ke {kole za njegu stabala te dipl.ing. Tomislav Vitkovi} i dipl. ing. Go-ran Grgurevi} iz zagreba~koga »Zri-njevca«, izlagali su o dijagnosti~kimmetodama i opremi, principima radanekih od ure|aja za otkrivanje trule‘ina stablima, simptomima i efektima nastablima, o~itovanja oboljenja i kon-troli stabala putem VTA. Me|u broj-nim dijagnosti~kim ure|ajima koji do-laze na tr‘i{te potrebno je izdvojitiarbosonic (ultrazvu~ni detektor), frak-tometar (mjeri elasticitet uzoraka sta-bla), svrdlo (uzimanje uzoraka), ar-botom i impulsivni ~eki} (zvu~ni de-tektori), rezistograf (mjeri mehani~ki

Dr. sc.KarmeloPo{tenjak

Foto:I. Tomi}


kroz koje je dijelove debla igla pro{la.Otpor pru‘aju zdravi dijelovi drva, akroz bolesne igla znatno lak{e prolazi.Ure|aj je namijenjen procjeni vitali-teta i stati~ke stabilnosti stabala, a nje-govom uporabom bit }e omogu}enojo{ bolje dijagnosticiranje i potvr|i-vanje o{te}enja na stablima. Rije~ je ogotovo ne{kodljivoj dijagnosti~koj me-todi, jer je debljina igle kojom se oba-vlja mjerenje samo 1,5 mm. Svaki su-dionik seminara dobio je odgovaraju}icertifikat za osposobljenost na njezistabala u {umarstvu.

Njega arborikultureprepu{tenakomunalcima

Na okruglome stolu pod nazivom»Njega i za{tita drve}a i arborikultura«,odr‘anom nakon zavr{etka seminarau organizaciji po‘e{kog ogranka Hr-vatskoga {umarskog dru{tva, istaknutaje va‘nost edukacije, odgovornosti,zakonske regulative, dobivanja licenceza obavljanje odre|enih poslova, pri-mjene VTA-e u praksi i osnivanja pri-

Pod Biokovom

[ume i ‘ivot u njima nepro-cjenjivo su bogatstvo Hrvat-ske. Op}e je poznata stvar dadanas {ume propadaju u cijelomesvijetu – pogotovo u najrazvijenijimzemljama. Takva opasnost prijeti ne-minovno i na{im {umama. Hrvatske{ume gospodare sa {umama koje suim povjerene na upravljanje u skladus op}im interesom. Podizanje eko-lo{ke vrijednosti {uma, odr‘avanjepotrajnosti i cjelovitosti {umskog eko-sustava za dobrobit je i ~ovjeka iokoli{a. Sa stajali{ta {umarstva, odnos-no proizvodnje drveta i op}ekorisnihfunkcija, mediteransko podru~je Re-publike Hrvatske – podru~je Dalmaci-je, veliki je potencijal koji trebaprivesti {umskoj proizvodnji. Svaki po-mak u progresivnoj sukcesiji {umskevegetacije prema nekom od vi{ih uz-gojnih oblika uspjeh je s ekolo{kog,dru{tvenog i gospodarskog stajali{ta.Upravo jedna od zada}a takovoggospodarenja {umama i {umskimzemlji{tem odvija se na podru~juUprave {uma Split koja se prostire na555.031 ha; mo‘emo re}i od Pa{kogmosta do Prevlake i najve}a je popovr{ini me|u 16 uprava.

Za{titna funkcijaSprega ~ovjeka i prirode mo‘da je

najo~itija na ovim prostorima, jer osim

podizanja {umske vegetacije, od po-sebnog su zna~aja i vrednovanje op}e-korisnih funkcija. Proizvodnja drveta idrvne mase zanemariva je u odnosuna vrijednost op}ekorisnih funkcija tih{uma koje su prete‘no za{titnogoblika i kao takve ih treba i valorizirati.Iako se dobro zna da op}ekorisnefunkcije {uma imaju veliku vrijednostjer je njihov povoljan utjecaj na okoli{i kakvo}u ~ovjekova ‘ivljenja neupi-tan, iskazane vrijednosti temeljene naocjeni njihova u~inka u prostoru, pri-

Uz sve te aktivnosti upo{umljavanju i za{titi{uma, treba spomenuti kako}e {umarima u Dalmaciji,na‘alost, biti i smanjenapovr{ina gospodarenja.Prema zaklju~ku VladeRepublike Hrvatske, 2.563ha izdvojit }e se iz dr‘avnogvlasni{tva radi podizanjavinograda i maslinika.Istodobno je predvi|eno dase to kompenzirapo{umljavanjem 2.556 haneobraslog {umskogzemlji{ta.

vatnih poduze}a. Naime, njega iodr‘avanje arborikulture u Hrvatskojprepu{teni su komunalnim poduze}i-ma, a ne {umarskim stru~njacima, kojiu nas nisu iz toga podru~ja stekliodgovaraju}e obrazovanje. Njega iza{tita drve}a u Europi naglo serazvija, a na{a dr‘ava mora na tomeraditi stru~no i eti~ki, kako ne bi zao-stajala za zapadnim zemljama, za koji-ma kasni 16 – 17 godina. [umarimoraju biti uklju~eni u ozelenjivanje,parkiranje i odr‘avanje gradskih po-vr{ina, a osnivanjem {umarske komorenavedena problematika u suradnji sagronomima i arhitektima lak{e bi serje{avala. Va‘nost zakonske regulativei stru~nosti posebice dolazi do izra-‘aja tijekom skupljanja {umskoga sje-mena. Na okruglome stolu nagla{enisu problemi nabave odgovaraju}eopreme, sanacije mnogih o{te}enihparkovnih stabala diljem Hrvatske,koja ugro‘avaju ljudske ‘ivote, tebolje suradnje s gradskim vlastima.

Postavljanje dijagnoze uz pomo} rezistografa


kras

Pi{e:dipl. ing.AndreaRubin

Foto:M.Mrkobrad

mjerice u sprje~avanju erozije tla vo-dom, pro~i{}avanjem zraka i vode,stvaranjem kisika, ubla‘avanjem kli-matskih ekstrema, vezivanjem ugljika idr. te{ko se prihva}aju.

Ka‘u da s pove}avanjem ‘ivotnogstandarda dru{tvo vi{e cijeni prirodneresurse kojima raspola‘e. U Dalmacijinema, u odnosu na kontinent, tolikovisokih {uma i njihove iskoristivosti ukubicima, ve} ta podru~ja obuhva}ajuprirodu kr{kih ekolo{kih sustava koja

[UMARSTVO NA KR[U

Uloga {umarstva u ekolo{komsustavu DalmacijeOtprilike 550 tisu}a hektara {uma i{umskog zemlji{ta kojima gospodarisplitska Uprava {uma svojevrstan je izazovtamo{njim {umarima. Svaki pomak uprogresivnoj sukcesiji {umske vegetacije natom podru~ju prema nekom od vi{ihuzgojnih oblika uspjeh je s ekolo{kog,dru{tvenog i gospodarskog stajali{ta

su zbog svojeg golemog bogatstvastani{ta, specifi~ne geolo{ke gra|e ihidrologije, mo‘emo re}i i u svjetskimrazmjerima, iznimno vrijedna. Prvi jekorak u biolo{koj za{titi kr{kih eko-lo{kih sustava Republika Hrvatska iu~inila jer je Zakonom o {umamaregulirano izdvajanje 0,07% od priho-da gospodarstva, a najve}i iznos nami-jenjen je upravo po{umljavanju kr{a.

Splitska Uprava sudjelovala je urealizaciji projekta Program obnove i

za{tite obalnih {uma (od 1997. do2002. godine), a koji je jednim dijelomkreditiran od Svjetske banke. U tomrazdoblju obavljeni su radovi naobnovi {uma na ukupnoj povr{ini od4.362 ha. Radovi na za{titi obalnih{uma obuhvatili su izradu protupo‘ar-nih prometnica u du‘ini od 194 km, ana odr‘avanju protupo‘arnih promet-nica u du‘ini od 468 km.

Samo je pro{le godine ta upravaobavila radove na po{umljavanju na

ukupnoj povr{ini od 744 ha, a ovegodine planiraju 212 ha. No, ovdje supo‘ari neupitna stvarnost. Na splitskojsu Upravi u 2003. godini po`ari po-harali 18.574 ha, od ~ega je 10.654ha privatnih povr{ina. Stoga se radibr‘eg otkrivanja i dojavljivanja po‘araorganizira motrila~ka i dojavna slu‘ba,pa je pro{le godine na podru~jugospodarenja U[P Split organizirano38.878 dana motrenja. Osim motrenjai dojavljivanja, radi sprje~avanja i do-

javljivanja po‘ara te djelotvornijeg ga-{enja u 2004. godini, sveukupno }e seizgraditi i odr‘avati 58 km (pro{le go-dine ~ak 159 km!). Uz te i drugemjere za{tite {uma od po‘ara koje supoduzimane, valja istaknuti i vrlo blis-ku suradnju s Ministarstvom unutar-njih poslova, koja se o~itovala zajed-ni~kim organiziranjem djelotvorne za-{tite {uma i financijskom pomo}i prinabavi neophodno potrebne vatrogas-ne opreme.

Smanjivanje povr{inaUz sve te aktivnosti u po{umljava-

nju i za{titi {uma, treba spomenutikako }e {umarima u Dalmaciji, na-‘alost, biti i smanjena povr{ina gospo-darenja. Prema zaklju~ku Vlade Re-publike Hrvatske, 2.563 ha izdvojit }ese iz dr‘avnog vlasni{tva radi podi-zanja vinograda i maslinika. Istodobnoje predvi|eno da se to kompenzirapo{umljavanjem 2.556 ha neobraslog{umskog zemlji{ta, prema popisupovr{ina iz gospodarskih osnova nasplitskoj Upravi. Iz toga je vidljivo daje {umarstvo izgubilo dio prirodnog{umskog ekosustava sa svim op}e-korisnim funkcijama, iako se radi ogargu i {ibljaku koji su na pola puta do

razvijene {ume. Njihova je vrijednostipak ve}a od monokultura bez bio-lo{ke raznolikosti. Jer po{umljavanjekr{a po~etak je budu}e {umske kul-ture na ~ijoj povr{ini tek za jednostolje}e, a ~esto i du‘e, mo‘emo o~e-kivati prirodni {umski ekosustav, sasvim op}ekorisnim funkcijama, na {tonas i upozorava istaknuti {umar iprofesor dr. sc. Branimir Prpi}.

Za{titna i turisti~ka funkcija – pogled na makarskopodru~je

Alepskim borom po{umljeno je podru~je iznad Krke({umarija [ibenik)


[ume Madagaskara,blago koje nestaje[umeMadagaskarakrijuneprocjenjivaprirodnabogatstva, tolikozna~ajna da su ihbiolozi {iromsvijeta proglasilijednim oddvadesetbiolo{kinajbogatijihmjesta na na{emzelenomplanetu

Oto~na dr‘ava Madagaskar, koja senalazi 400 km isto~no od Afrike, pred-stavlja raj za svakog prirodoslovca –biolo{ki najbogatije i najfascinantnije pod-ru~je na Zemlji. Iako po veli~ini zauzimatek 2% povr{ine Afrike, tamo je prona|enovi{e od 8000 endemskih vrsta cvjetnica, odukupno 10.000 – 12.000 vrsta. Dok u Afri-ci raste jedna vrsta baobaba, na Mada-gaskaru mo`emo na}i ~ak osam vrsta togdivovskog vi{estoljetnog drve}a. Bez obzi-ra na relativnu blizinu Afri~kom kontinentu,zbog svoje rane izolacije od njega, flora ifauna Madagaskara pokazuju ve}u sli~nostsa jugoisto~nom Azijom nego s Afrikom.

Biljni pokrovIako se Madagaskar nalazi u relativno

suhom klimatskom podneblju, zbog jakogutjecaja vla‘nih monsunskih vjetrova s In-dijskog oceana, na isto~noj obali nalazimonizinsku veliku tropsku ki{nu {umu koja sporastom visine prelazi u obla~nu {umu te na

najvi{im vrhovima i u planinsku grmovitu{umu. Na su{oj zapadnoj strani otoka prevla-davaju bjelogori~ne {ume. Na jako suhomjugu i jugozapadu otoka, primarnu vegetaciju~ini grmolika bodljikava {uma koja mjestimi-ce prelazi u polupustinju, a od afri~kih savanase razlikuje po tome {to nema visokih tra-vnjaka. Madagaskar mo‘emo podijeliti nadvije velike floristi~ke zone uzimaju}i u obzirtopografiju i klimatske uvjete: vla‘nu isto~nuregiju i suhu zapadnu regiju. Razlog tomu jesredi{nja visoravan koja se ponegdje uzdi‘e isa same oceanske obale, a zaustavlja vla‘anoceanski zrak i prisiljava ga da se di‘e i hladi.Takvi, ki{om puni oblaci ovdje se prazne ikad stignu na zapadnu obalu, gotovo su suhi.

Nizinska tropska ki{na {uma se prote‘eod isto~ne obale do planinskih lanaca ucentralnom dijelu pod utjecajem vla‘nihklimatskih uvjeta (prosje~na godi{nja koli-~ina padalina iznosi vi{e od 2 000 mm, amjese~na ne manje od 50 mm) i zauzima65% {umskih povr{ina na Madagaskaru. Bila

Idili~na slika {ume uz rijeku

afrika


Selo u dolini isto~nog Madagaskara okru‘eno ogoljelim brdima

Autorica ovog ~lanka, okru‘enapotpornim korijenjem

Ri‘ina polja su glavni razlog nestajanja {uma

sam te sre}e da sam provela skoro dvatjedna na Masoali, u najve}oj nizinskojtropskoj {umi i najve}em Nacionalnomparku Madagaskara. Iako se park nalazina poluotoku, zbog lo{ih cesta i ne-prohodnosti terena, do njega se mo‘edo}i samo ~amcem. To je jedan odrazloga za{to je ba{ ovo podru~je odvelike va‘nosti za o~uvanje mnogih‘ivotinjskih i biljnih vrsta. Od ‘ivo-tinjskih vrsta svakako su najugro‘enijilemuri, koji zahtijevaju veliko i nepreki-nuto podru~je, a njihov najpoznatijipredstavnik u ovom parku je crvena va-recija. Od ptica mo‘emo spomenutiorla zmijara, a ne smijemo zaboraviti nijednu vrlo karakteristi~nu biljku ovogpodru~ja – meso‘derku vr~ono{u (Ne-phentes).

Dvije glavne odlike tih {uma su re-lativno visoke prosje~ne temperature ivelika koli~ina padalina, a vrlo jeva‘na i interakcija izme|u atmosfere isame {ume. A kad smo ve} kod trop-skih {uma, ljudi su ~esto u zabludi.Nasuprot popularnom vjerovanju daone prekrivaju Zemlju milijunima godi-na, dana{nje najstarije {ume datiraju izposljednjih 15 000 godina, dakle po-slije zadnjeg ledenog doba. Dokazanoje da su u pro{losti postojale tropskeki{ne {ume, ali njih su sa~injavale fosil-ne papratnja~e, dok danas prevlada-vaju sjemenja~e. Jo{ jedna od zabludaje i ta da su tropske ki{ne {ume jakoguste i neprohodne, te da su jakomra~ne. Istina je da su sekundarnetropske {ume, koje izrastu nakon {tose posje~e primarna tropska {uma,guste i neprohodne, ali su zato primar-ne tropske {ume visoke i prozra~ne.Visoko drve}e s malo niskih grana tvo-ri svod od njihovih kro{nji, koji ujednopredstavlja i krov {ume koji ubla‘ava

sna‘ne udare ki{e. Tlo takve {ume jepotpuno prekriveno raznim raslinjem:mahovinama, li{ajevima, te raznimcvjetnicama. Zbog velike kompeticijeza hranjivim tvarima i ‘ivotnim prosto-rom, biljke su se prilagodile na raznena~ine. Neke imaju {takasto korijenje,neke potporno, neke imaju i zra~no, apuno njih ‘ivi i raste na drugim biljka-ma, kao epifiti. Me|u takve biljke spa-daju razne penja~ice, poviju{e i lijanekoje tvore svojevrsnu »paukovu mre-‘u« oko golih stabala, dok visoko ukro{njama sve vrvi od vise}ih paprati,orhideja i drugih epifita.

Nasuprot nizinskoj ki{noj {umi,drve}e obla~ne {ume na strmim padi-nama planina je znatno ni‘e i ~inimanju biomasu, jer su zbog ve}ih nad-

morskih visina ovdje ni‘e temperature,te manji udio svjetlosti. ^esto danimabudu obavijene maglom i kroz njihputuju gusti oblaci, a kad ne pada pra-va ki{a onda stalno sipe kapljice u sa-mom oblaku. Zbog takvih uvjetaokoli{a, razlikuje se i njihov izgled. Uobla~nim {umama dominiraju epifiti –mahovine i li{ajevi, a poviju{a i lijana jeznatno manje, a ovdje buja jo{ jednaskupina, a to su orhideje. Dolaze uraznim oblicima i bojama, pojedina~nihcvjetova ili u cvatu, velike, male… a na~itavom Madagaskaru raste vi{e od1000 vrsta. Od ‘ivotinja obla~nih{uma, mo‘emo spomenuti bambus le-mure, a me|u njima i zlatnog bambuslemura, posljednju otkrivenu vrstu pri-mata. Najpoznatije i najo~uvanije sta-ni{te obla~ne {ume se nalazi u Nacio-nalnom parku Ranomafana.

^esto se misli da je zbog svojevelike primarne produkcije, takvo{umsko tlo jako plodno. Istina je da }egotovo sve izrasti u takvoj {umi, aliklju~ne rije~i su »u {umi«. Tlo je jakoplodno, ali je duboko svega nekolikocentimetara i ukoliko posje~emo {umu,

Foto:O.Jovanovi}

Pi{e:OlgaJovanovi}


Madagaskar mo‘emo podijeliti na dvije velikefloristi~ke zone uzimaju}i u obzir topografiju iklimatske uvjete: vla‘nu isto~nu regiju i suhu zapadnuregiju. Kod tropskih su {uma ljudi ~esto u zabludi.Nasuprot popularnom vjerovanju da one prekrivajuZemlju milijunima godina, dana{nje najstarije {umedatiraju iz posljednjih 15 000 godina, dakle poslijezadnjeg ledenog doba. Jo{ jedna od zabluda je i ta dasu tropske ki{ne {ume jako guste i neprohodne, te dasu jako mra~ne. Istina je da su sekundarne tropske{ume, koje izrastu nakon {to se posje~e primarnatropska {uma, guste i neprohodne, ali su zatoprimarne tropske {ume visoke i prozra~ne.

ne}emo ga mo}i najbolje iskoristiti, asama plodnost tog tla potje~e upravood jake biolo{ke aktivnosti koja seodvija jako brzo i u roku nekolikotjedana, tvari se ponovno recikliraju ivra}aju u ‘ivotni ciklus {ume. Va‘no jenaglasiti da se gotovo sva organskatvar nalazi u ‘ivim biljkama, stoga sesje~om one lako gube i ostaje izrazitoneplodno, lateritno tlo intenzivno crve-ne boje. Na nadmorskoj visini ispod800 m, ve}i dio {ume je pretvoren umozaik kultivacija i sekundarnih {uma,pod djelovanjem jakog antropogenog

1950. godine preostalo je samo 7,6milijuna ha, a do 1985. ta povr{ina sesmanjila na 3,8 milijuna ha. U razdo-blju od 1950. do 1985. godine, godi{-nje se kr~ilo u prosjeku oko 111.000ha godi{nje (1,5%), a danas se kr~enje{uma i masovna sje~a provode radidobivanja drvne gra|e te stvaranjaplanta‘a vanilije, kave i pamuka. No,neusporedivo je va‘nija klasi~na meto-da »tavy« (sje~e i paljenja {uma) kojuljudi smatraju svojim pravom i ne ‘eleje se odre}i. To nije ~udno jer suMalaga{ani narod kojemu je tradicija

utjecaja zbog kojeg se obradivepovr{ine stalno sele s jednog mjesta nadrugo zbog neplodnosti tla. Iznad 800m nadmorske visine, vla‘na planinska{uma i grmolika bodljikava {uma, nisutoliko ugro‘ene zbog relativne nedo-stupnosti.

DeforestacijaMnogobrojne ‘ivotinjske i biljne vr-

ste koje nastanjuju te {ume suugro‘ene od kada je ~ovjek naseliootok prije 1500 – 2000 godina. Prije~ovjekovog naseljavanja, {ume su po-krivale cijeli isto~ni dio otoka i zauzi-male povr{inu od 11,2 milijuna ha. Do

najva‘niji aspekt ‘ivota. Za njih zemljaima posebno zna~enje i smatraju jevlasni{tvom predaka. Usko povezan svjerovanjem u pretke je i sustav tabua,»fady«, koji prakti~ki upravlja svimva‘nim doga|ajima u ‘ivotu. Fady serazlikuje od plemena do plemena ineki tabui imaju smisla, a neki su namazapadnjacima besmisleni. Takva kultu-ra i obi~aji su tako|er rezultat dugotraj-ne izolacije. No njihova kultura kolikogod bila specifi~na name}e tavy kaojedini izlaz i malo-pomalo uni{tavasamu sebe.

Intenzitet deforestacije je povezans gusto}om populacije i topografijom.

Od suhih zapadnih {uma su ostali kr‘ljavi

Pionirske ravinala palme ni~u nakon sje~e

[ume su stani{ta brojnih vrsta kameleona

Lijane


Najprije su iskr~ena ravni~arska pod-ru~ja, a poslije njih su na red do{la ibre‘uljkasta podru~ja. Budu}i da je naMadagaskaru velika stopa prirodnogprirasta, a hrane ionako nema dovolj-no, pritisak na okoli{ znatno raste.Kako se ~ak 4/5 stanovni{tva bavipoljoprivredom, ljudi su prisiljeni po-duzimati jedino {to znaju, a to je sje~anovih {uma za dobivanje novihpovr{ina za uzgoj ri‘e. U normalnimbi uvjetima jedno polje poslije ‘etveostavili da se oporavlja 20 godina, adanas je to razdoblje, zbog stalnogporasta broja stanovnika, smanjeno nasvega nekoliko godina te je jasno dase ionako siroma{no tlo ne mo‘e opo-raviti. Na toj zemlji vi{e ne mo‘e rastiniti {uma niti ri‘a – ostaje samo slabaispa{a za stoku. A i to nije vje~no jerse zbog jakih ki{a tlo brzo ispire pa nakraju ostaju gole stijene.

Zanimljiv primjer deforestacije vi-djela sam u rezervatu biosfere Mana-nara-Nord koji se sastoji od punomalih dijelova koji se ni ne dodiruju.Rije~ je o usitnjavanju i izolaciji manjihdijelova stani{ta koja ~esto nisu do-voljna za odr‘avanja populacija mno-gih ‘ivotinja i biljaka. U po~etku nisammogla razumjeti za{to je to tako, alikad sam do{la do rezervata, stvari suse iskristalizirale. Razlog tome je ~inje-nica da su neki dijelovi tog podru~jaiskr~eni prije nego {to je podru~je sta-vljeno pod za{titu tako da rezervatdanas obuhva}a preostale neiskr~enedijelove.

Na‘alost, takvih i sli~nih primjera jeiz dana u dan sve vi{e, i ukoliko se neuspije promijeniti na~in ‘ivota lokal-nog stanovni{ta i ukinuti tavy, i ovomalo netaknute prirode }e nestati unepovrat.

travnjaci i kamenjar

{ume

Vanilija i klin~i} su uz ri‘u jo{jedan razlog uni{tavanja {uma

certifikacija {uma


Tijekom trodnevnoga rada uuredu i na terenu obavljen jepolovicom svibnja trodnevni pre-gled provo|enja FSC certifikacije{uma u po‘e{koj podru‘nici, ~lanuglavne certifikacijske sheme Hrvatske{ume. Pregled je obavio glavni inspek-tor FSC-a Kevin Jones iz Woodmarka(Engleska), koji je Hrvatskim {umamau listopadu 2002. odobrio certifikat, usuradnji s lokalnim inspektorima Mi-tjom Pi{kurom (Slovenija) i DaliboromHati}em (Hrvatska), suradnicama izMinistarstva poljoprivrede i {umarstva@eljkom Ivanovi} i Danijelom Ostovi},glavnim koordinatorom za Hrvatske

KAKO SE PROVODI FSC CERTIFIKACIJA [UMA

Osobita pozornostekologiji i za{titi {uma

U usporedbi s lanjskim, ovogodi{nji pregledprovo|enja FSC certifikacije {uma bio jedetaljniji i zahtjevniji, a U[P Po‘egareprezentant za sve podru‘nice Hrvatskih{uma

Tijekom terenskoga pregledaosobita pozornost usmjerena jena ekologiju i za{titu {uma:o{te}ivanje stabala, kori{tenjevlaka, uspostavu {umskogareda, brigu o vodotocima,{umskim izvorima, ostavljanjuvo}karica prilikom doznake istabala s pti~jim dupljima, nakrupni i sitni otpad u {umi,odlaganje akumulatora,pre~ista~a za ulje, otpadnaulja, stare gume.

Me|unarodni pregledni tim s predstavnicimaU[P Po‘ega

Zeleniormari} zaodnose sjavno{}u

{ume Ratkom Mato{evi}em i regional-nim koordinatorom FSC-a u po‘e{kojpodru‘nici Jocom Maleti}em.

U nazo~nosti voditelja U[P Po‘egaMarijana Aladrovi}a, pregledu su pri-sustvovali voditelji Odjela za ure-|ivanje {uma i ekologiju, Proizvodnogi Pravnog odjela te upravitelji svih {est{umarija. U vezi sa certifikacijom{uma pregledni tim razgovarao je supraviteljem veli~ke {umarije Dami-rom Nui}em i s ravnateljem Parka pri-rode Ivicom Samar|i}em. Odgovorne

osobe iz U[P Po‘ega pripremile susvu potrebnu dokumentaciju: planove,izvje{taje o radu, elaborate, o~evid-nike, Osnove gospodarenja, kronike,zahtjeve i odobrenja za sje~u u privat-nim {umama, licitacije, raspisivanje

oglasa o primanju lokal-noga stanovni{tva za radna odre|eno vrijeme, vi-dljive podatke o malo-prodaji ogrjevnog drva,samoizradi. Na uvid sudani prigovori stanov-ni{tva i rje{enja tih prigo-vora, vidljivi kontakti spojedinim udrugama i lo-kalnom upravom na ovo-me podru~ju te podaci ootkupu i skupljanju {um-skoga sjemena.

[to se svegledalo

Na podru~ju {umarijaPo‘ega i Pleternica ~la-novi preglednoga timaupoznati su s obnovom

lu‘njakovih sastojina i radovima najednoj od sje~ina. Obavljeni su razgo-vori s revirnicima, pomo}nicima revir-nika, sjeka~ima i traktoristima o pri-mjeni Kolektivnog ugovora, za{titnojopremi, normativima, prijevozu naposao, edukaciji o sigurnosnim uvjeti-ma na radu. Pitanja su se odnosila i naispravnost strojeva (atest za motornepile i traktore), zdravstvene preglede,radne naloge, prijave radili{ta, elabora-te za sje~inu. U {umsko-hortikultur-nom rasadniku Hajderovac preglednije tim s proizvodnjom {umskih i hor-tikulturnih sadnica te s kori{tenjem iskladi{tenjem za{titnih sredstava upo-znao revirnik rasadnika Tomislav Ben-~i}. Na ~aglinskom podru~ju boravilisu na Sovskom jezeru, za{ti}enom pri-rodnom krajoliku, a u Radnoj jedinici“Mehanizacija, transport i graditeljst-vo” pregledali su drvnu galanteriju.Tijekom terenskoga pregleda osobitapozornost usmjerena je na ekologiju iza{titu {uma: o{te}ivanje stabala, ko-ri{tenje vlaka, uspostavu {umskoga re-da, brigu o vodotocima , {umskim iz-vorima , ostavljanju vo}karica prilikomdoznake i stabala s pti~jim dupljima,na krupni i sitni otpad u {umi, odla-ganje akumulatora, pre~ista~a za ulje,otpadna ulja, stare gume. Pregledanasu spremi{ta za gorivo i otrovna sred-stva, kontejneri za ambala‘u od otrov-nih sredstava te sve evidencije u vezis kolanjem otrovnih sredstava. Naulaznim vratima po‘e{ke podru‘nice,{umarija i Radne jedinice “Mehaniza-cija, transport i graditeljstvo” postav-ljeni su zeleni ormari}i u koje su gra-|ani mogli staviti svoje primjedbe nagospodarenje {umama, {to je jedanod oblika kontakata sa stanovni{tvom.

Potrebno je napomenuti da su utravnju pro{le godine na podru~ju po-‘e{ke podru‘nice glavni koordinator iregionalni koordinatori za FSC obaviliredoviti godi{nji pregled. Ovogodi{njipregled provo|enja FSC certifikacije{uma bio je detaljniji i zahtjevniji, aU[P Po‘ega reprezentant za sve po-dru‘nice Hrvatskih {uma.

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}


Foto:I.Tomi},G. Dori}

Pi{e:IvicaTomi}

NNNNNa oko 6.700 ha gospodarskih je-dinica Podlo‘je, Pra{nik, Ljes-kova~a i Me|ustrugovi prostirese {umarija Stara Gradi{ka, jedna oddevet {umarija na podru~ju novo-gradi{ke podru‘nice Hrvatskih {uma.Ne{to vi{e od tre}ine {umarijske povr-{ine zauzima g.j. Me|ustrugovi (2.402ha), nedavno najvi{e izlo‘ena velikimproljetnim poplavama. Premda pro-sje~na godi{nja sje~iva drvna masaiznosi pribli‘no 20.000 m3, posljednjihse godina zbog visokog udjela glavno-ga prihoda sjeklo gotovo tri puta vi{e.Posljedica je to u proteklom razdobljudugotrajnoga zadr‘avanja poplavnihvoda, neravnomjernog i nedovoljnogapomla|ivanja te izostanka redovnihsje~a. U takvim uvjetima sje~u stabala,privla~enje i otpremu drvnih sortime-nata bilo je mogu}e obavljati teknakon povla~enja vode iz {ume, od-nosno s pomo}nih stovari{ta i {umskihprometnica.

– Pro{la godina bila je zbog su{nihuvjeta idealna za poslove na isko-ri{tavanju {uma te je zavr{ila pozitiv-nim financijskim u~inkom, gotovo 25posto ve}im od planiranog, no zato suproblemi nastajali tijekom izvo|enja{umskouzgojnih radova – napominjedipl. ing. Krunoslav Szabo, upravitelj{umarije. Dodaje da su radove naiskori{tavanju i uzgoju obavljala tri re-virnika, me|u kojima i jedna in‘e-njerka, dipl. ing. Marina Simi}, sedampomo}nika revirnika i ~etiri {umskouz-gojna radnika. Za privla~enje i otpre-mu sortimenata bili su zadu`eni zapo-

Poplava zaustavila radoveNajve}e proljetne poplave bile su ugospodarskoj jedinici Me|ustrugovi. Osimsastojina poplavljena su pomo}nastovari{ta, {umske prometnice, lugarskeku}ice i lova~ke promatra~nice, a u vodenojstihiji stradavala je i divlja~

Voda je preplavila {umsku cestu

Dipl. ing.Krunoslav

Szabo,upravitelj{umarije

StaraGradi{ka

U vodenoj stihiji u g.j. Me|ustrugovi stradavalaje i divlja~

slenici Radne jedinice »Mehanizacija,transport i gra|evinarstvo« U[P NovaGradi{ka, uz pomo} vinkova~ke ina{i~ke podru‘nice H[-a te privatnihpoduzetnika. Prosje~na udaljenost pri-vla~enja iznosila je 500–600 m. Uakciji proljetnoga po{umljavanja nanovogradi{kom podru~ju najvi{e poslabilo je u starogradi{koj {umariji. Naoko 19 ha gospodarske jedinice Ljes-kova~a posa|eno je 91.000 lu‘nja-kovih i jasenovih sadnica, a u sklopuakcije »Milijun sadnica za lijepu na{u«sudjelovalo je stotinjak vojnika izpo‘e{ke vojarne. Pomogli su im {um-skouzgojni radnici {umarije Novska.

Poplave, mine i slabakupovna mo}stanovni{tva

Prema rije~ima upravitelja, osobitproblem su poplave, naro~ito nedav-ne u travnju, prete‘ito u g.j. Me-|ustrugovi, nakon dugotrajnih i obil-nih ki{a u nizinskim posavskim {u-mama. Razina vode dosezala je namjestima i do ~etiri metra, osim sa-stojina poplavljena su pomo}na sto-vari{ta, {umske prometnice, lugarskeku}ice i lova~ke ~eke, a u vodenojstihiji stradavala je i divlja~, ponajvi{esrne}a i prasad divljih svinja. Voda sezadr‘avala ~ak do potkraj svibnja, {to}e se nepovoljno odraziti na vitalitetsastojina i njihovo pomla|ivanje. Zb-og su{enja poljskoga jasena (starost105–135 godina) do izra‘aja dolazinjegovo slabo prira{}ivanje i pomla-|ivanje. Drugi problem su nerazmini-rane sastojine u gospodarskim jedini-cama Pra{nik i Podlo‘je. Ne zna se

to~no kolika je to povr{ina, no pretpo-stavlja se da je rije~ o pribli‘no 1600ha pod minama, a u sklopu toga i 53ha specijalnog rezervata {umske vege-tacije Pra{nik. Me|u problemima je,nagla{ava g. Szabo, i prodaja ogrjev-noga drva i re‘ijskog otpada, tzv.le‘evine. Naime, okolno stanovni{tvo

je stara~ko i slabih plate‘nih mogu}no-sti.

Stru~no-administrativno osoblje {u-marije Stara Gradi{ka smje{teno je uzajedni~koj zgradi s osobljem {uma-rije Oku~ani. Zgrada je u sredi{tu ovo-ga slavonskog mjesta, a svojim zapad-nim dijelom nalazi se uz prometnicuprema Staroj Gradi{ki. Kra}e vrijeme,nakon zavr{etka vojno-redarstvene ak-cije Bljesak, {umarijska zgrada bila jeu Staroj Gradi{ki.

[UMARIJA STARA GRADI[KA{umski radovi

rastoke


Foto:V.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Na ulazu uSlunj izpravcaZagrebatreba tekskrenutidesno i na}i}ete se uzelenomrajuvodopadai mlinova, uRastokama.Od 1962.za{ti}enekaoprirodna iurbanarijetkost, od1967. kaospomenikkulture,Rastoke sudanasturisti~kaatrakcijakoju se nesmijemimoi}i

ne u Hrvatskoj. Smje{teno na glavnoj magi-stralnoj prometnici Karlovac – Plitvi~ka jeze-ra, udaljeno pedesetak kilometara od gradaKarlovca, ovo malo kordunsko mjesto nazi-vaju i malim Plitvicama, jer slapovi Slunj~iceprelijevaju}i se preko sedrenih stijena u Kora-nu stvaraju mno{tvo slapova, brzaca, malihjezera i kaskada. Najve}i slap je Buk, zatimtu je slap Vilina kosa (dobio je naziv jer muvoda pada u tankim nitima, koje podsje}ajuna raspletenu djevoja~ku kosu), a posebnosu lijepi slapovi u gornjem toku gdje se nala-ze ve}e sadrene terase. Neki od slapovadobili su imena po vlasnicima mlinovaVu~ete, Jarebovi, Petrovi}i, {to saznajemo izknjige autora Tome @alca »Na slapovimaSlunj~ice«.

Rastoke postaju poznate {iroj javnostikrajem 18. i po~etkom 19. stolje}a kada sepo~inju vi{e prometno povezivati sa Karlov-cem i Plitvi~kim jezerima te Bosnom. Po~injuse graditi i prvi mlinovi. Mlinovi dobijajunaziv »‘li~njaci«, a njihov to~an broj ni danasse ne zna. Neki spominju brojke od tridese-tak mlinova, neki stotinu, {to bi, na ovakomalom prostoru bilo, ipak previ{e.

Pogled na Rastoke

Stara nastamba

Rastoke su rijetko vi|eni sklad prirodnihljepota (slapova) i rada ljudskih ruku(mlinova) i po tome su doista jedinstve-RRRRRSlapovilapovilapovilapovilapoviSlapovilapovilapovilapovilapovi i mlinovii mlinovii mlinovii mlinovii mlinovi RRRRR

RASTOKE _ PRIRODNA I URBANA RIJETKOST


Uz mlinove u 19. stolje}ugrade se putevi i brane,ali se tokovi vode nesmiju dirati. Po{tuje senasljedni vodni re‘im,sva postoje}adoma}instva morala suimati koncesiju na vodui mlinarenje. Svaki mlinimao je nekolikomlinskih kamenova.Jedni su bili namijenjeni»crnoj meljavi« p{enice,ra‘i i je~ma, zobi, adrugi »bijeloj meljavi«za fino bra{no

Ne vidi{ ni{ta, ve} ~uje{ bum, Vodenih sila gromori {um, Ne vidi{ to, do voden stupa, Batima sukno nemilo lupa. Tako se ru{i s dana na dan, Slunj~ica hitra u svoj bezdan Led li je bije, sunce li sijeva, Stoljetnu pjesmu gromornu pjeva, U ponoru dolje dok se ne zgubi, S Koranom sekom svojom se ljubi.

Obiteljsko gospodarstvo sa mlinom

Ljepota slapova

Sklad prirode i arhitekture

Od 1962. Rastoke su za{ti}enekao prirodna i urbana rijetkost, a od1967. kao spomenik kulture. Te godi-ne spominje se ovdje 51 objekat od~ega 22 mlina (dvadesetak ih je bilo ufunkciji).

Uz mlinove u 19. stolje}u grade seputevi i brane, ali se tokovi vode nesmiju dirati. Po{tuje se nasljedni vodnire‘im, sva postoje}a doma}instvamorala su imati koncesiju na vodu imlinarenje. Svaki mlin imao je neko-liko mlinskih kamenova. Jedni su bilinamijenjeni »crnoj meljavi« p{enice,ra‘i, je~ma, zobi, a drugi »bijelojmeljavi« za fino bra{no.

U mlinovima su se nalazili i»ko{evi«, takozvane drvene posude sarupama na stijenkama, koje su kori{-tene za pranje rublja ili ispiranje vune-nih tepiha. Do danas nije sa~uvananiti jedna vodena stupa.

Za sve one koji i danas ‘ele osjetitidah starih vremena predla‘emo daposjete ovo malo mjesto, pro{etajulijepo ure|enim stazama uz mnogo-brojne slapove. Poseban raj za kupa~eljeti je rijeka Korana , jer dose‘e tem-peraturu od 28 stupnjeva Celzijusa.Zbog brzaca pogodna je za vo‘njukajakom i kanuom. Ljubiteljima ribolo-va Slunj~icu ne treba posebnopreporu~ivati, jer je bogata prvorazre-dnom doma}om pastrvom. @elite li

osjetiti poseban ugo|aj borove {umetreba posjetiti Jelvik, koji je stvoren za{etnje, jogging ili vo‘nju biciklom.

Ljep{ega prizora nisam vidio. O ljepotama Rastoka i slapova

Slunj~ice pisao je 1860. Adolf WeberTkal~evi}: »Ljep{ega prizora nisamprije vidio. Slunj str{i na obronku klisu-raste kotline, kojom polako te~e Kora-

na.« Da bi do~arali tu savr{enost, ali iugo|aj samoga kraja, dodali bismo idio stihova iz pjesme SlapoviSlunj~ice, autora Nikole Turkalja:

RastokRastokRastokRastokRastokaaaaaRastokRastokRastokRastokRastokaaaaa

za{tita na radu


Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari}

Ne vrijede nikakvi propisi

U Hrvatskoj rudara vi{e nema, pa je takoposao {umarskog radnika postaonajopasnije zanimanje. Na‘alost, za svojte‘ak i rizi~an posao i ~este ozljede {umskiradnici nisu adekvatno pla}eni. Poruka jeto s Me|unarodnog memorijalnog danaza{tite na radu, ove godine pod geslom@alimo mrtve – za{titimo ‘ive, prvi putobilje‘enog i u Hrvatskoj

Sindikalni pokret u cijelom svijetuve} devetu godinu za redom 28.travnja obilje‘ava sje}anjem naumrle radnike, ozlije|ene na radu,istaknula je Gordana Colnar, predsjed-nica Hrvatskog sindikata {umarstvaprilikom obilje‘avanja Me|unarodnogmemorijalnog dana za{tite na radukoje je pod geslom @alimo mrtve –za{titimo ‘ive, toga dana odr‘ano uNovinarskom domu u Zagrebu. Hrvat-ski sindikat {umarstva, kao punopravni~lan velike europske i svjetske sin-dikalne obitelji, ovim skupom po prviputa se uklju~uje u obilje‘avanjeMe|unarodnog memorijalnog danaza{tite na radu. Gordana Colnar pro-~itala je potom imena desetorice rad-nika Hrvatskih {uma koji su u posljed-nje ~etiri godine smrtno stradali u sje~iprilikom obaranja stabala u {umi.

To su: Ivica Uher, U[P Na{ice; Mi-lan [imunovi}, U[P Senj; VladimirBeloi}, U[P Sisak; Niko Markovi},U[P Po‘ega; Ratko Ivo{evi}, U[POgulin; Dejan Vujnovi}, U[P Ogulin;Mirko Stjepanovi}, U[P Sisak; IvanVukeli}, U[P Gospi}; Kre{ko [kreblin,U[P Zagreb; Dragan Pola~ek, U[POsijek.

Opasno zanimanje[umarstvo spada u granu gospodar-

stva Hrvatske koja prednja~i po brojupovreda na radu, me|u njima i onih sasmrtnim posljedicama. U radu u {umi inajmanja nepa‘nja, krivi pokret ili rad-na operacija, kriva procjena odre|enesituacije, mo‘e rezultirati te{kim oz-ljedama i tragi~nim zavr{etkom.

– Stoga ‘elimo naglasiti posljediceneodr‘ivog napornog {umskog rada,

neprimjerenih uvjeta na radnom mjestui oblike proizvodnje, koji svakodnevnougro‘avaju ‘ivot radnika, rekla je Col-nar. Pozdravljamo i sve do sada ulo-‘ene napore Hrvatskih {uma napodru~ju za{tite na radu, no te{koprihva}amo ~injenicu kako smo naj-smrtonosnije zanimanje u Hrvatskoj.Podvla~im i danas ~injenicu kako na{iradnici nisu adekvatno pla}eni za svojte{ki i rizi~ni posao, a oporezivanjeterenskog dodatka ~ime se znatnosmanjuju njihova prava, dodatno ihpoga|a, istaknula je ona.

Koja je uloga sindikata u za{titi naradu? Mrtve se na‘alost ne mo‘e vra-titi, ali treba za{tititi ‘ive! Uz rudarskiposao, rad {umskog radnika je najte‘i,a kako rudara vi{e nema u Hrvatskoj,{umarsko zanimanje postaje najsmrto-nosnije. Stoga je za{tita na radu odposebnog nacionalnog interesa i onamora biti sveobuhvatna i kompleksna,jer sigurnost radnika na prvom jemjestu.

Upravo iz tih razloga Skup{tinaHS[, kao najvi{e tijelo Sindikata jo{ ustudenom pro{le godine usvojila jeRezoluciju o za{titi na radu {umskihradnika koja sve skupa obvezuje.

PredsjednicaHS[

GordanaColnar

Za{titi na radu daje se iznimna va‘nost

KAKO SU HRVATSKE [UME ORGANIZIRALE ZA[TITU

To ukazuje na pomanjkanje znanja o posljedicamaozljeda za njih osobno, njihovu obitelj i poduze}e. Upravilu se ‘ure ispuniti normu, kako bi {to prijezavr{ili posao pa preska~u pojedine tehnolo{keoperacije {to ~esto dovodi do ozlje|ivanja.

– Svjesne va‘nosti pravovremeneza{tite radnika, Hrvatske {ume su pos-ljednjih godina ulo‘ile znatna sredstvai vrijeme na educiranje radnika, istak-nuo je predsjednik Uprave Hrvatskih{uma Darko Beuk. Vide se i pomaci,ozljede na radu u pro{loj godini sma-njene su za oko 20 posto, ali to nasjo{ uvijek ne zadovoljava i u idu}im}emo godinama nastaviti ulagati uza{titu na radu. Analiziraju}i uzrokeozljeda, vidljivo je da jo{ uvijek visokomjesto s oko 30% zauzima nepo{tiva-nje propisa za{tite na radu i tek


niti oprema, ako se ne pazitijekom svih radova na {umskimradili{tima propu{taju mjere za{tite, aposlovi ne obavljaju s dovoljno opre-za, istaknuo je rukovoditelj Slu‘beza{tite na radu u Hrvatskim {umamaPerica Frkovi}, govore}i o ukupnojaktivnosti poduze}a u ovom iznimnova‘nom segmentu. Podsje}a da jedosada{nji nadzor neposrednih ruko-voditelja (pomo}nik revirnika i revir-nik) u nekim aspektima za{tite kojutrebaju kontrolirati bio nedostatan, teda ni sami radnici ne vode dovoljnora~una o vlastitoj sigurnosti.

– To ukazuje na pomanjkanje zna-nja o posljedicama ozljeda za njihosobno, njihovu obitelj i poduze}e. Upravilu se ‘ure ispuniti normu, kako bi{to prije zavr{ili posao pa preska~upojedine tehnolo{ke operacije {to~esto dovodi do ozlje|ivanja.

Ing. Frkovi} je naveo i to da su uovom momentu u Hrvatskim {umamadovr{eni poslovi propisani Zakonom oZNR kao i Pravilnikom o izradi procje-ne opasnosti za{tite na radu.

– Izra|ena je procjena opasnosti zacijelo poduze}e, a pri zavr{etku su irevizije procjene.

– Na temelju procjene opasnostiizra|en je Pravilnik o ZNR sa prilozi-ma o osposobljavanju za rad na sigu-ran na~in, o radnim mjestima s poseb-nim uvjetima rada, s prilogom o osno-vnim sredstvima za{tite s Propisnikomo sredstvima gdje je normativno iopisno propisana kvaliteta i izgledsredstava za{tite.

– Imenovani su ovla{tenici poslodav-ca za provo|enje mjera ZNR-a, propi-sana su im prava i du‘nosti u provo|e-nju ZNR te je sa istima i potpisananeks ugovora o radu. Kona~no, osno-vana je Slu‘ba za{tite na radu, a po{umskim upravama zaposleni su stru~-njaci ZNR.

–Obavljaju se sustavna osposob-ljavanja za rad na siguran na~in, a gla-vni naglasak je na prakti~nom osposob-ljavanju uz nadzor, kako bi radnikusvojio potrebna znanja i vje{tine zaizvo|enje radnih operacija na ispravani siguran na~in.

– Obavljaju se sva Zakonom o ZNRpotrebna ispitivanja strojeva i ure|aja,zdravstveni pregledi radnika na radnimmjestima s posebnim uvjetima rada tese i postupa po rje{enjima medicine

rada, odnosno radnik se raspore|ujeprema preostalim radnim sposobnosti-ma na odgovaraju}e radno mjesto.

Sankcije i nadzorProblem je i u tome {to se dosad nisu

poduzimali nikakvi postupci protiv od-govornih osoba koje su trebale nadziratiprimjenu mjera ZNR-a, pa ~ak ni nakon

uzastopnih ponavljanja istih pogre{aka.Zbog toga }e u budu}nosti na podru~juza{tite stru~njacima trebati pru‘iti punupodr{ku u vr{enju unutarnjeg nadzora.Ovla{tenici IV. stupnja, pomo}nici revir-nika, moraju prije po~etka rada na}i petminuta za ZNR, vidjeti da li radniciimaju propisanu za{titnu opremu, is-pravna sredstva rada, da li su sposobniza rad, upozoriti ih na eventualne opa-snosti, a tijekom rada obaviti povremeninadzor kako bi se utvrdilo da li se rado-vi izvode na propisan na~in. Svojazapa‘anja obavezni su upisati u knjigunadzora ZNR.

Ovla{tenici III. stupnja, revirnici, mo-raju puno ve}u pa‘nju posvetiti izradiplana ure|enja privremenih radili{ta,moraju se uo~iti odre|ene opasnostikoje prijete radnicima, npr. suha stabla,nagnuti teren, klizavost, zakr~enost,suhe grane koje vise iz kro{nje i sli~no.

Ovla{tenici II. stupnja obvezni supru‘iti podr{ku ovla{tenicima IV. stup-nja u provo|enju mjera ZNR, a poseb-nu pozornost posvetiti tomu da se naposao ne rasporedi radnik bezosposobljenosti za rad na siguranna~in, bez lije~ni~kog pregledaodnosno da se rasporedi na posloveza koje ne ispunjava tra‘ene uvjete.

Za sva pitanja iz podru~ja za{titemo‘e se za pomo} obratiti Slu‘biza{tite na radu. Neposredni ruko-voditelji du‘ni su saslu{ati primjedbe ipoduzeti potrebne mjere, jer sve jebolje od ozljede i smrtnog slu~aja.

Sindikalnom skupu nazo~ili su Nenad Pulji}, na~elnik dr‘avnog inspek-torata Odjela za{tite na radu, Josip Bartol~i}, dr‘avni tajnik u Ministarstvupoljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva, mr. sc. Darko Beuk, di-rektor Hrvatskih {uma, prof. dr. Ivica Grbac, pomo}nik ministra, VitomirBegovi}, predstojnik Vladinog ureda za socijalno partnerstvo RH, IvicaDubravko Tisovac, prof. Visoke {kole za sigurnost na radu i drugi.

Dipl. ing.Perica

Frkovi}

NA RADU

osposobljavanjem radnika to }e semo}i smanjiti, naglasio je mr. Beuk.

Potrebno je vi{epa`nje

– U posljednje dvije godine broj oz-ljeda na radu u padu je za oko 20% uodnosu na prethodna razdoblja, aprocjene pokazuju da u Hrvatskim{umama mo‘e do}i do daljnjeg padabroja ozljeda za oko 50%. No istotako, postoje neki rizici koji se nemogu ukloniti primjenom osnovnih iposebnih mjera za{tite na radu, te se

ekologija


Foto:M.

Pe}arevi}

Pi{e:dipl. ing. bio.

MarkoPe}arevi}

Postoje dva osnovna tipa poljopri-vredne proizvodnje: konvencio-nalna i ekolo{ka (organska, bio-lo{ka). Uz ta dva osnovna tipa postojii integrirana proizvodnja, ~ija jetemeljna ideja kori{tenje svih raspo-lo‘ivih mogu}nosti sprje~avanja go-spodarski zna~ajnih {teta, na na~inkoji je najmanje {tetan za prirodneneprijatelje {tetnika (neke kemijskemjere su dozvoljene samo kada suiscrpljene sve druge mogu}nosti), noona nije regulirana zakonom.

Prema zakonu ekolo{ka je proiz-vodnja poseban sustav odr‘ivoga go-spodarenja u poljoprivredi i {umarstvukoji obuhva}a:

• uzgoj bilja i ‘ivotinja,• proizvodnju hrane, sirovina i pri-

rodnih vlakana te• preradu primarnih proizvoda.Ekolo{ka proizvodnja uklju~uje sve

ekolo{ki, gospodarski i dru{tveno op-ravdane proizvodno-tehnolo{ke me-tode, zahvate i sustave.

ZDRAVA HRANA

[to je to ekolo{ka pol

Ekolo{ka proizvodnja najefektivnijekoristi:

• plodnost tla i raspolo‘ive vode,• prirodna svojstva biljaka, ‘ivotinja

i krajobraza.U ekolo{koj se proizvodnji posti‘e

pove}anje prinosa i otpornosti biljakapomo}u prirodnih sila i zakona, uzpropisanu uporabu gnojiva, sredstavaza za{titu bilja i ‘ivotinja, sukladnome|unarodno usvojenim normama ina~elima.

Zdrava i ekolo{kahrana

Va‘no je naglasiti razliku izme|utzv. zdrave hrane i ekolo{ke hrane(hrane koja na sebi nosi eko-markicu).Zdrava hrana je ona hrana od koje sene}emo otrovati (odnosno ona ~ije sukvalitete u skladu sa Zakonom o hra-ni). Po logici stvari hrana koja ne nosiepitet “zdrava” trebala bi biti nezdra-va, a po Zakonu o hrani niti jedna

takva hrana ne bi smjela biti u prodaji(niti se vi{e smije nazivati hranom).

Ekolo{ka hrana je ona koja jeproizvedena po strogim na~elimaekolo{ke poljoprivrede (koja su, uslu~aju Hrvatske opisana Zakonom oekolo{koj proizvodnji poljoprivred-nih prehrambenih proizvoda), i kojapodlije‘e strogim kontrolama tijekomcijelog procesa proizvodnje. Onamora biti adekvatno obilje‘ena eko-markicom.

Radi uvo|enja reda u sve ve}i brojproizvo|a~a kojekakvih bio, eko izdravih proizvoda, {irom svijeta uve-dene su norme ekolo{ke (organske,biolo{ke) proizvodnje. Te norme mo-‘emo podijeliti u tri kategorije:

• me|unarodni standardi (IFOAM),• nacionalni standardi (EU Regula-

tion 2092/91, Zakon o ekolo{kojproizvodnji poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda, USDA National Or-ganic Program i dr.),

• privatni standardi (Soil associa-tion, DIO, Naturland i dr.).

Veza izme|u proizvo|a~a i po-tro{a~a su certifikacijska tijela, kojapotro{a~ima garantiraju da je odre|eni

Ekolo{ka hrana je onakoja je proizvedena po

strogim na~elimaekolo{ke poljoprivrede

(koja su, u slu~ajuHrvatske opisana

Zakonom o ekolo{kojZakonom o ekolo{kojZakonom o ekolo{kojZakonom o ekolo{kojZakonom o ekolo{kojproizvodnjiproizvodnjiproizvodnjiproizvodnjiproizvodnji

poljoprivrednihpoljoprivrednihpoljoprivrednihpoljoprivrednihpoljoprivrednih

Zelena gnojidba

U Hrvatskim {umama nedavno jeustrojena Nadzorna stanica zaekolo{ku proizvodnju. Njezin zadatakje obavljanje nadzora nad ekolo{kom(poljoprivrednom) proizvodnjom, za{to ima certifikat Ministarstvapoljoprivrede, {umarstva i vodnogagospodarstva


U gr~kom gradi}u Kria Vrisi odr‘an je krajem travnja prakti~ni dio obukeza inspektora ekolo{ke poljoprivrede. Radi se o projektu “Modernizacijemakedonske agro i prehrambene ekonomije i njezinog pribli‘avanja EU” ,pod pokroviteljstvom makedonske i njema~ke vlade, a provode ga GTZ(Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit) i makedonsko Mini-starstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva. U sklopu togprojekta je i ve} spomenuti program obuke makedonskih inspektora zaekolo{ku poljoprivredu u kojemu tako|er sudjeluju DIO (gr~ka certifikacijskaku}a) i AgriBioCert (Hrvatska zadruga za obavljanje stru~nog nadzora i ugo-vornu kontrolu robe). S obzirom na to da Hrvatske {ume u svom sastavuodnedavno imaju i Nadzornu stanicu za ekolo{ku poljoprivrednu proizvod-nju te ugovor o poslovnoj suradnji s AgriBioCertom, to su i stru~njaciHrvatskih {uma sudjelovali u programu obuke u Gr~koj. Prakti~ni dio obukesastojao se od obilazaka ekolo{kih imanja u pratnji DIO-vih inspektora kojisu obavljali nadzor. Nakon odra|enog programa obuke, sudionici su polagaliispit koji se sastojao od samostalnog obavljanja nadzora te naknadneusmene prezentacije zapisnika nadzora. O ekolo{koj poljoprivrednojproizvodnji, ne{to vi{e u ~lanku koji slijedi.

Ekolo{ka poljoprivredna proizvodnjaEkolo{ka poljoprivredna proizvodnjaEkolo{ka poljoprivredna proizvodnjaEkolo{ka poljoprivredna proizvodnjaEkolo{ka poljoprivredna proizvodnja

ljoprivreda

proizvod proizveden sukladnoodre|enim normama, koje su standar-dne za sve proizvo|a~e.

Kada govorimo o ekolo{koj poljo-privredi bitno je re}i da naglasak nijesamo na finalnom proizvodu ve} nacjelokupnom postupku proizvodnjeistoga, odnosno na utjecaju te proiz-vodnje na ekosustav. Primjerice, na-~elo plodoreda (alterniranje kultura naodre|enoj povr{ini u svrhu o~uvanja/pobolj{anja kvalitete tla) jednako jeva‘no kao i nekori{tenje pesticida iumjetnih gnojiva.

Na idealnoj “ekolo{koj farmi” treba-le bi se nalaziti i biljke i `ivotinje i tou takvom sastavu koji bi u ve}oj ilimanjoj mjeri reflektirao prirodni eko-sustav toga podru~ja.

Kratka povijestekolo{kepoljoprivrede

1913. – Ekolo{ka poljoprivreda jepo~etkom stolje}a izvedena iz filozo-fije antropologa Rudolfa Steinera(1861. – 1925.), ro|enog u DonjemKraljevcu u Me|imurju. Prema nje-

Eko uzgoj svinjaMak

govoj teoriji mora se posti}i ravnote‘aizme|u duhovne i materijalne strane‘ivota.

1920. – H. Pfeiffer primjenjuje teteorije na poljoprivredu, te se ra|abiodinami~ka poljoprivreda. Danas tajpokret komercijalno predstavlja organi-zacija Demeter. Ona se razlikuje odostalih pokreta u svijetu po tome {to unjoj postoji odre|ena koli~ina idealiz-ma, kao i karakteristi~ne metode sad-nje koje povezuju poljoprivredne aktiv-nosti sa lunarnim i astralnim ciklusima.

1940. – Nakon Drugoga svjetskograta nastaje pokret koji se naziva “TheSoil Association”, i to na teorijamakoje je propagirao Sir Albert Howard

prehrambenihproizvoda),i koja podlije‘e strogimkontrolama tijekomcijelog procesaproizvodnje.Ona mora biti adekvatnoobilje‘enaeko-markicom.

u svojem poljoprivrednom testamentu1940. godine.

1970. – Sve vi{e raste ekolo{ka svi-jest ljudi {irom svijeta, posebice nakonnaftne krize 1973. U Engleskoj “Soilassociation” stvara logo i istovremenouvodi praksu pravno reguliranih speci-fikacija i kontrola kvalitete koje po-tro{a~u garantiraju odre|enu kvalitetu.

Glavne nacionalne organizacije eko-lo{kih proizvo|a~a {irom svijeta suujedinile snage i formirale IFOAM –International federation of organicagriculture movements (Me|unarodnafederacija pokreta ekolo{ke poljopri-vrede).

sport


Na glavnom teniskom terenu turi-sti~kog kompleksa, Stella maris uUmagu, pobjedni~ki su ples na 3.me|unarodnim sportskim susretima Hr-vatskog sindikata {umarstva ponovnoplesali Vinkov~ani. S 43 osvojena bodabili su najbolji ispred Uprave {uma Del-nice s 32 te Karlovca s 27 bodova. Tako}e veliki prijelazni pehar vo|a mom~adi@eljko Kalauz ponijeti u Vinkovce gdje}e boraviti godinu dana, do novih igara.I Delni~ani su zadr‘ali kontinuitet do-brih nastupa (i lani su bili drugi), dok seza tre}e mjesto vodila velika borba, jerse nekoliko uprava smjestilo u razmakuod tri boda. Karlova~ni su tu za bodpresko~ili Po‘egu i Zagreb (26) te Go-spi} (25 bodova).

Osim sportskih, susreti {umarskih rad-nika bili su prilika za dru‘enje i ja~anjepovezanosti zaposlenih u {umarstvu,

Vinkov~ani su osvajali bodove u sedam disciplina, isto toliko i Gospi}ani, nonatjecatelji iz Vinkovaca u nekim su sportovima ubirali dvostruke bodove (mu{ki,‘ene, u tenisu i stolnom tenisu). Najvi{e pobjeda ostvarile su uprave Vinkovci iKarlovac, po tri. Najvi{e drugih mjesta, ~etiri, pripalo je Delni~anima. Zna~i, jo{korak...

Dvostruke pobjede u jednom sportu, mu{ki, ‘ene, imaju Karlov~ani, u odbojcina pijesku i Ogulin~ani u tenisu. Od gostiju iz inozemstva najvi{e su se iskazaliRumunji u nogometu gdje je malo nedostajalo do plasmana u zavr{nicu.

OrganizacijaU Katoru, Stella marisu i Polynesiji, turisti~kim naseljima i biserima Umaga, sve

je odli~no funkcioniralo, od hrane ({to za {umare nije nebitno!) i zabave dosportskih terena. Direktor Polynesije Florijan Kocijan~i} molio je na po~etku{umare “za malo strpljenja i razumijevanja, obzirom na oko 1900 prisutnih go-stiju”, mi dodajemo i `ednih. Organizacijski odbor HS[-a s brojnim suradnicima,tako|er, je odli~no odradio svoje.

BjelovarBjelovarska Uprava (oko 1300 zaposlenih) ni ovaj put nije sudjelovala. Za{to,

duga je pri~a. Ipak, predsjednica HS[-a je, otvaraju}i Sportske susrete posebo

Statistika

Vinkoopet su Um

[umarke i {umari iz vinkova~ke Uprave podrugi put zaredom slavili. Osim sportskih,susreti {umarskih radnika bili su prilika i zadru‘enje i ja~anje povezanosti zaposlenih u{umarstvu

Pobjedni~i ples Vinkov~ana

svojevrsni kolektivni teambuilding, kakoje prilikom sve~anog otvaranja igaraistaknuo direktor Hrvatskih {uma DarkoBeuk. Tre}e sportske susrete {umaraotvorila je predsjedica Hrvatskog sin-dikata {umarstva Gordana Colnar kojaje rekla da }e se na terenima turisti~kognaselja Polynesija natjecati blizu 1000{umara te gosti iz {umarskih sindikataMa|arske, Slova~ke, Makedonije i Ru-munjske. [umarstvo je iznimno te{kadjelatnost u kojoj radnici i ginu na poslupa zaslu‘uju ovakve susrete, ali i ve}epla}e za koje }e se sindikat ustrajnoboriti, poru~ila je ona. Veliko sportskodru‘enje {umarskih radnika pozdravilisu i pomo}nik u Ministarstvu poljopri-vrede, {umarstva i vodnoga gospodar-stva Ivica Grbac te direktor turisti~kognaselja Polynesija Florian Kocijan~i}.

Nogomet, konop,odbojka, bo}anje...

To su sportovi s najvi{e sudionika igledatelja! Natjecalo se u 11 disciplinaod ~ega su u potezanju konopa, strelja{-tvu, trapu i {ahu ekipe bile mje{ovite.Bodovala su se prva ~etiri mjesta, aVinkov~ani su premo}nu pobjedu ost-varili jer su bodove osvajali u ~ak devetdisciplina, a ‘ene su ravnopravno prido-nijele pobjedi kao i mu{karci.

Pune tribine uz urnebesno navijanjesvjedo~ile su da je mali nogomet i daljebio u centru zbivanja. Tu su izne-na|uju}u nadmo} pokazali Si{~ani kojisu se do naslova, osim u polufinalnojutakamici s Koprivnicom (2:2, sedmerci)

Progla{enje pobjednika i zatvaranje igaraza pam}enje

Otvaranje igara

3. ME\UNARODNI SPORTSKI SUSRETI HRVATSKOGA SINDIKATA [UMARSTVA, UMAG3. ME\UNARODNI SPORTSKI SUSRETI HRVATSKOGA SINDIKATA [UMARSTVA, UMAG

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

pozdravila i predstavnike Sindikata zaposlenih u {umarstvu Bjelovara koji su uUmagu boravili kao gosti. Tom prilikom izrazila je nadu u bolju suradnju. Bilo bi{teta da se to dogodine ne iskoristi.

KUD [umari [umari iz Vinkovaca uz ceremonijalne obveze prilikom otvaranja i zatvaranja

natjecanja svirali su nave~er za svoju du{u i {umare.

OstaloNekoliko primjedi, kako se ne bi ponovilo.– U natjecanju malonogometa{a, na svakoj je utakmici obavezno “u rezervi”

trebala biti jo{ jedna lopta koja bi se ubacivala u igru kad netko onu kojom seigra “napuca u kukuruze!”

– Mo‘da bi bilo bolje da su sva natjecanja posljednjega dana, ovaj put to jebila subota, bila zavr{ena do ru~ka! Slobodno poslijepodne i pripreme zaprogla{enje dobro bi se uklopili.

– Ne bi bilo lo{e razmisliti i o uvo|enju ko{arke, odnosno hakla (tri igra~a) nasportske susrete. Organizacija takvog natjecanja vrlo je jednostavna!

– Na kraju ve} tradicionalna pohvala informati~arima koji su brzo i preglednoobavje{tavali svekoliku {umarsku javnost u Umagu, o svemu {to se zbivalo!

ov~anislavili

magu!

– pro{etali! Pravi “hakl” prikazali su inogometa{i N. Gradi{ke, iznenadili (pla-smanom) Zagrep~ani i (igrom) Kopriv-ni~ani. @ensko malonogometno finaleponudilo je reprizu lanjskog i pobjeduPo`e`anki, {to je mu{ki dio ekipe do-stojno proslavio (zalio)!

U potezanju konopa, uz burno na-vijanje, opet “najja~i” Zagrep~ani. Pa`-nju je privukla i sve atraktivnija odbojkana pijesku gdje su se Karlov~anke i Kar-lov~ani izgleda specijalizirali za pobje-de. Puno navija~a pratilo je i bo}anje(Spli}ani i Buze}anke pobjednici).

Trodnevne sportske borbe pokazalesu i ovaj put da su neki do{li sudjelovati,a neki pobijediti. Veselili su se nakonsvakog dobrog poteza ili pobjede, bo-drili se me|usobno. Prikazan je takokvalitetan stolni tenis gdje su iznenadili{umari iz N. Gradi{ke protiv favorizira-nog lanjskog pobjednika Splita. Bodoveje (5) osvojila i Direkcija, drugim mjes-tom u trapu, a jedan od malobrojnihpredstavnika Direkcije je nakon progla-{enja pobjednika primjetio kako “im ni-su previ{e ni fu}kali!”

Progla{enje pobjednika na velikomteniskom terenu bila je opet prava malaceremonija, a nagrade su uru~ivali pri-sutni upravitelji pojedinih uprava, ili pakpredstavnici drugih institucija, [umar-skog fakulteta, Ministarstva, [umarske{kole. Dobra ideja da svi sudjeluju!

REZULTATIMali nogomet (m): Za 1. mjesto: Si-

sak – Zagreb 4:0; za 3. mjesto: N. Gra-di{ka – Koprivnica 3:1

Mali nogomet (‘): Za 1. mjesto: Po-‘ega – Vinkovci 1:0; za 3. mjesto: Del-nice – Karlovac 1:0

Tenis (m): Za 1. mjesto: Ogulin –Vinkovci 2:0; za 3. mjesto: Buzet – Si-sak 2:1

Tenis (‘): 1. Ogulin, 2. Vinkovci, 3.Gospi}.

Stolni tenis (m): Za 1. mjesto: N.Gradi{ka – Split 2:0; za 3. mjesto: Za-greb – Vinkovci 2:1

G, 9. - 13. LIPNJAG, 9. - 13. LIPNJA

sport


skulptura

Alraune se izra|uju od grana ilikorijena drve}a i to buk

Documents

Naslovna stranica: Na - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/091.pdf · 2009. 2. 9. · Naslovna stranica: Na lijepom plavom Jadranu – Miroslav Mrkobrad Mjese~nik »Hrvatske {ume« Izdava~: