59
1 1. UVOD U OBEZBEĐENJ E KVALITETA ZAVARENIH KONSTRUKCIJA Standardi familije ISO 9000 predviĎeni su kao pomoć organizacijama svi sprovode efektivne sisteme menadţmenta kvalitetom i olakšavaju uza j i meĎunarodnoj trgovini. ISO 9000 opisuje osnove sistema i utvrĎuje terminologiju sistema menad ISO 9001 specificira zahteve koji se odnose na sisteme menadţmenta kva je potrebno da se prikaţe sposobnost organizacije da isporučuje ispinjavaju zahteve propisa i ima za cilj da poveća zadovoljenje korisnik ISO 9004 daje uputstvo koje se odnosi na efektivnost i na efikasnost s tetom i ima za cilj unapreĎenje performasi organizacije i poboljšavanje zadovoljenja strana. ISO 19011 daje uputstvo za proveru sistema menadţmenta kvalitetom i si sredinom. 1.1. Principi menadžmenta kvalitetom Pri voĎenju organizacije, u cilju poboljšanja performansi, najv principa menadţmenta kvalitetom i to: Usmeravanje na korisnike : organizacije zavise od svojih korisnika, one treba da buduće potrebe, da ispune zahteve i da pruţe više od onoga što korisnici očekuj Liderstvo : lideri uspostavljaju jedinstvo ciljeva i voĎenja organi okruţenje u kojem osoblje moţe u potpunosti da učestvuje u ostvarivanju c zacije. Uključivanje osoblja : osoblje na svim nivoima čini suštinski deo jedn uključivanjem omogućava da se iskoriste njihove sposobnosti za ostvarivan Peocesnipristup : ţeljeni rezultat se moţe efikasnije ostvariti akose menadţment odgovarajućim aktivnostima i resursima ostvaruje kao proces. Sistemski pristup menadžmentu : Identifikovanje i razumevanje nekog sistema procesa i menadţmenta tim sistemom doprinosi efektivnosti i efik asnosti organizacije u ostvarivanju ciljeva. Stalna poboljšanja : stalna poboljšanja ukupnih performasi organizacije preds Odlučivanje na osnovu činjenica : efektivne odluke zasnivaju se na analizi podataka i inform Uzaja mno korisni odnosi sa isporučiocima : organizacija i njeni isporučioci su isporučioci su nezavisni, pa uzajamno korisni odnosi povećavaju s vrednosti. 1.2. Principi sistema menadžmenta kvalitetom Pr incipi sistema menadţmenta kvalitetom (SMK) obuhvataju: - Osnove SMK - Zahteve u odnosu na SMK i na proizvode - Pristupi SMK - Procesni pristup - Politiku i ciljeve kvaliteta - Ulogu najvišeg rukovodstva u SMK - Dokumentaciju (vrednost dokumentacije; tipovi dokumenata u SMK) - Vrednovanje SMK (vrednovanje procesa SMK; provera SMK; preispitivanje SMK; samoocenjiv - Stalno poboljšavanje

kontrola kvaliteta zavara

Embed Size (px)

Citation preview

1 1. UVOD U OBEZBEENJE KVALITETA ZAVARENIH KONSTRUKCIJA Standardi familije ISO 9000 predvieni su kao pomo organizacijama svih vrsta i veliina da primenjuju i sprovodeefektivnesistememenadmentakvalitetomiolakavajuuzajamnorazumevanjeunacionalnoji meunarodnoj trgovini.ISO 9000 opisuje osnove sistema i utvruje terminologiju sistema menadmenta kvalitetom. ISO 9001 specificira zahteve koji se odnose na sisteme menadmenta kvalitetom, koji se koriste tamo gde jepotrebnodaseprikaesposobnostorganizacijedaisporuujeproizvodekojizadovoljavajukorisnikei ispinjavaju zahteve propisa i ima za cilj da povea zadovoljenje korisnika.ISO9004dajeuputstvokojeseodnosinaefektivnostinaefikasnostsistemamenadmentakvalitetomi ima za cilj unapreenje performasi organizacije i poboljavanje zadovoljenja korisnika i ostalih zainteresovanih strana.ISO19011dajeuputstvozaproverusistemamenadmentakvalitetomisistemamenadmentaivotnom sredinom. 1.1. Principi menadmenta kvalitetom Privoenjuorganizacije,uciljupoboljanjaperformansi,najvierukovodstvomoedakoristiosam principa menadmenta kvalitetom i to: Usmeravanjenakorisnike:organizacijezaviseodsvojihkorisnika,onetrebadarazumejuaktuelnei budue potrebe, da ispune zahteve i da prue vie od onoga to korisnici oekuju. Liderstvo:lideriuspostavljajujedinstvociljevaivoenjaorganizacije,stvarajuiodravajuinterno okruenje u kojem osoblje moe u potpunosti da uestvuje u ostvarivanju ciljeva organizacije.Ukljuivanjeosoblja:osobljenasvimnivoimainisutinskideojedneorganizacijeinjihovimpunim ukljuivanjem omoguava da se iskoriste njihove sposobnosti za ostvarivanje dobrobiti organizacije. Peocesnipristup:eljenirezultatsemoeefikasnijeostvaritiakosemenadmentodgovarajuim aktivnostima i resursima ostvaruje kao proces. Sistemskipristupmenadmentu:Identifikovanjeirazumevanjenekogsistemameusobnopovezanih procesaimenadmentatimsistemomdoprinosiefektivnostiiefikasnostiorganizacijeuostvarivanjunjenih ciljeva.Stalna poboljanja: stalna poboljanja ukupnih performasi organizacije predstavljaju stalni cilj.Odluivanje na osnovu injenica: efektivne odluke zasnivaju se na analizi podataka i informacija.Uzajamnokorisniodnosisaisporuiocima:organizacijainjeniisporuiocisunezavisni,painjeni isporuiocisunezavisni,pauzajamnokorisniodnosipoveavajusposobnostijednihidrugihdastvaraju vrednosti. 1.2. Principi sistema menadmenta kvalitetom Principi sistema menadmenta kvalitetom (SMK) obuhvataju: -Osnove SMK -Zahteve u odnosu na SMK i na proizvode -Pristupi SMK -Procesni pristup -Politiku i ciljeve kvaliteta -Ulogu najvieg rukovodstva u SMK -Dokumentaciju (vrednost dokumentacije; tipovi dokumenata u SMK) -Vrednovanje SMK (vrednovanje procesa SMK; provera SMK; preispitivanje SMK; samoocenjivanje) -Stalno poboljavanje 2 -Ulogu statistikih tehnika -SMK i usredsreivanje na ostale sisteme menadmenta -Odnos izmeu SMK i modela izvrnosti SMKzasnovannaprocesnompristupu,opisanufamilijistandardaSRPSISO9000ilustrovanjenasl. 1.1. Ova ilustracija pokazuje da zainteresovane strane imaju znaajnu ulogu u obezbeivanju ulaznih elemenata organizacije.Praenjezadovoljenjazainteresovanihstranazahtevavrednovanjeinformacijakojaseodnosena zapaanjazainteresovanihstranaotomedokojemeresuispunjenenjihovepotrebeioekivanja.Prikazan model ne daje procese na nivou detalja. Slika 1.1. Model sistema menadnenta kvalitetom zasnovanog na procesima 1.3. Termini i definicije U standardu SRPS ISO 9000:2001 (identian sa ISO 9000:2000) pod takom 3 dati su termini i definicije za sistem menadmenta kvalitetom. Termin u definiciji ili u napomeni koji je definisan na drugom mestu u toj taki odtampan je u boldu, posle ega sledi njegova brojana oznaka u zagradi. Ovakav termin u boldu moe se zamenitiudefinicijinjegovomkompletnomdefinicijom.Pojamkojiimaogranienoznaenje,onokojeje specificiranoudatomkontekstu,oznaenjenavoenjempredmetneoblastiuugaonimzagradama,,pre definicije.Termini sa definicijama su sloeni po grupamai to na termine koje odnose na: -Kvalitet -Menadment -Organizacija -Proces i proizvod -Kakrakteristike -Usaglaenost -Dokumentacija -Ispitivanje 3 -Provera -Obezbeenje kvaliteta mernih procesa UpriloguAstandardaSRPSISO9000:2001datajemetodologijakorienauizradirenika.Pojmovi nisumeusobnonezavisniianalizaodnosaizmeupojmovauoblastiSMKinjihovosreenogrupisanjeu sistemu pojmova predstavljaju preduslove za koherentan renik.Definicijeopisujusamoonekarakteristikekojesubitnezaidentifikacijupojma.Informacijekojese odnosenapojam(kojesuvane,alinisubitne zanjegovopis)stavljenesuunapomenuuzdefiniciju.Osnovi izmeupojmovazasnivajusenahijerarhijskomformiranjukarakteristikagrupa.Postojetriprimarnaoblika odnosa pojmova: GenetikiodnosPodreenipojmovi,uokviruhijerarhije,nasleujusvekarakteristikenadreenog pojmaisadreopisovihkarakteristikakojigarazlikujuodnadreenogpojmaiodkoordinirajuih(srodnih) pojmova.PartitativniodnosPodreenipojmovi,uokviruhijerarhijeobrazujukonstitutivnedelovenadreenog pojma.AsocijativniodnosAsocijativniodnosineobezbeujuuopisuekonominost,kojajeprisutnau genetikimipartitativnimodnosim,alisukorisnizaidentifikacijuprirodeodnosaizmeujednogidrugog pojma, u okviru sistema pojmova.Ilustracijeradinasl.1.2.do1.11.suprikazanidijagramipojmovanakojimasezasnivajutematska grupisanja. Slika 1.2. Pojmovi koji se odnose na kvalitet (3.1. - JUS ISO 9000:2001) 1.4. Zahtevi za sisteme menadmenta kvalitetom Zahtevi za SMK definisani su standardi SRPS ISO 9001:2001 (identian sa ISO 9000:2000). UsvajanjeSMKtrebadabudestratekaodlukaorganizacije.ProjektovanjeirealizacijaSMKu organizacijizaviseodraznihpotreba,datihciljeva,proizvodakojiseisporuuju,procesakojisekoristii veliine i strukture same organizacije. Dabijednaorganizacijaefektivnofunkcionisala,onamoradaidentifikujeiobavljamenadement brojnim povezanim aktivnostima.Zahtevi koji se odnose na dokumentaciju SMK mora da sadri: -dokumentovane izjave o politici kvaliteta i ciljevima kvaliteta; 4 -poslovnik o kvalitetu; -dokumentovane procedure koje se zahtevaju standardom SRPS ISO 9001:2001; -dokumentepotrebneorganizacijedabiosiguralaefektivnoplaniranjeiizvoenjesvojihprocesa,kaoi upravljanje tim procesom; -zapise o kvalitetu koji se zahtevaju ovim meunarodnim standardom. Za upravljanje dokumentima SMK mora se uspostaviti dokumentovana procedura kojom se definiu: -odobravanja adekvatnosti dokumenata pre nego to se izdaju; -preispitivanja i auriranja i po potrebi ponovnog potvrivanja dokumenata; -osiguravanja da su identifikovane izmene i da je identifikovan status revizije dokumenata; -osiguravanjadasurelevantneverzijedokumenata,kojiseprimenjuju,raspoloivenasvakommestu korienja; -osiguravanja da su dokumenti uvek itki i laki za identifikovanje; -osiguravanja da se identifikuju dokumenti eksternog porekla i da se upravlja njihovom distribucijom; -spreavanja neeljene upotrebe zastarelih dokumenata i omoguavanja njihove odgovarajue identifikacije ako su zadrani iz bilo kog razloga. Zapisisemorajuustanovitiiodravatidabiseobezbediodokazousaglaenostisazahtevimaio efektivnomfunkcionisanjuSMK.Zapisimorajubitiitki,lakizaidentifikovanjeipretraivanje.Morase uspostavitidokumentovanaprocedurakojomsedefinieupravljanjepotrebnozaidentifikaciju,skladitenje, zatitu, pretraivanje, vreme uvanja i odbacivanje zapisa. Slika 1.3. Pojmovi koji se odnose na menadment (3.2. - JUS ISO 9000:2001) 5 Slika 1.4. Pojmovi koji se odnose na organizaciju (3.3. - JUS ISO 9000:2001) Slika 1.5. Pojmovi koji se odnose na proces i proizvod (3.4. - JUS ISO 9000:2001) Slika 1.6. Pojmovi koji se odnose na karakteristike (3.5. - JUS ISO 9000:2001) Zahtevi koji se odnose na odgovornost rukovodstva definiu: -Obaveze i delovanje rukovodstva -Usredsreenost na korisnika -Politiku kvaliteta -Planiranje (ciljevi kvaliteta, planiranje SMK) 6 -Odgovornost, ovlaenja i komunikacije -Preispitivanje od strane rukovodstva Zahtevi koji se odnose na menadment resursima definiu: -Obezbeenje resursa -Ljudski resursi -Infrastruktura -Radna sredina Zahtevi koji se odnose na realizaciju proizvoda definiu: -Planiranje realizacije proizvoda -Procesi koji se odnose na korisnike (utvrivanje i preispitivanje zahteva i komuniciranje sa korisnicima) -Projektovanjeirazvoj(planiranje,ulazniiizlaznielementi,preispitivanje,verifikacija,validacijai upravljanje izmenama) Zahtevi koji se odnose na nabavku definiu: -Proces nabavke -Informacije o nabavci -Verifikacija proizvoda koji se nabavlja Zahtevi koji se odnose na proizvodnju i servisiranje definiu: -Upravljenje proizvodnjom i servisiranjem -Validiciju procesa proizvodnje i servisiranja -Identifikaciju i sledljivost -Imovinu korisnika -Ouvanje proizvoda Slika 1.7. Pojmovi koji se odnose na usaglaenost (3.6. - JUS ISO 9000:2001) 7 Slika 1.8. Pojmovi koji se odnose na dokumentaciju (3.7. - JUS ISO 9000:2001) Slika 1.9. Pojmovi koji se odnose na ispitivanje (3.8. - JUS ISO 9000:2001) 8 Slika 1.10. Pojmovi koji se odnose na proveru (3.9. - JUS ISO 9000:2001) Zahtevi koji se odnose na upravljanje ureajima za praenje i merenje; kada je potrebno osigurati validne rezultate, opreme za merenje, mora se: -etaloniratiiliverifikovati,uspecificiranimintervalimailipreupotrebe,etalonimasledljivimdo meunarodnih ili nacionalnih etalona. Ako takvi etaloni ne postoje, mora se zapisati osnova koja se koristi za etaloniranje i verifikaciju; -podeavati ili ponovo podeavati, ako je potrebno; -identifikovati da bi se omoguilo da se odredi status etaloniranja; -zatiti od podeavanja koja bi rezultat merenja uinila pogrenim; -odravati zapise o rezultatima etaloniranja i verifikacije. Zahtevi koji se odnose na upravljanje ureajima za praenje i merenje; kada je potrebno osigurati validne rezultate, opreme za merenje, mora se: -etaloniratiiliverifikovati,uspecificiranimintervalimailipreupotrebe,etalonimasledljivimdo meunarodnih ili nacionalnih etalona. Ako takvi etaloni ne postoje, mora se zapisati osnova koja se koristi za etaloniranje i verifikaciju; -podeavati ili ponovo podeavati, ako je potrebno; -identifikovati da bi se omoguilo da se odredi status etaloniranja; -zatiti od podeavanja koja bi rezultat merenja uinila pogrenim; -odravati zapise o rezultatima etaloniranja i verifikacije. 9 Slika 1.11. Pojmovi koji se odnose na obezbeenje kvaliteta pernih procesa (3.10. - JUS ISO 9000:2001) Zahtevi koji se odnose na upravljanje ureajima za praenje i merenje; kada je potrebno osigurati validne rezultate, opreme za merenje, mora se: -etaloniratiiliverifikovati,uspecificiranimintervalimailipreupotrebe,etalonimasledljivimdo meunarodnih ili nacionalnih etalona. Ako takvi etaloni ne postoje, mora se zapisati osnova koja se koristi za etaloniranje i verifikaciju; -podeavati ili ponovo podeavati, ako je potrebno; -identifikovati da bi se omoguilo da se odredi status etaloniranja; -zatiti od podeavanja koja bi rezultat merenja uinila pogrenim; -odravati zapise o rezultatima etaloniranja i verifikacije. 1.5. Uputstva za poboljavanje performansi SMK UputstvazapoboljavanjeperformansiSMKdefinisanasustandardomSRPSISO9004:2001(identian sa ISO 9004:2000) koji daje uputstva u okviru ireg raspona ciljeva SMK nego to to ini standard SRPS ISO 9001:2001,posebnozastalnopoboljavanjesveukupnihperformasiiefikasnostiorganizacije.StandardSRPS ISO9004:2001preporuujesekaouputstvozaorganizacijeijenajvierukovodstvoelidapreduzmedalje korakeuodnosunaSRPSISO9001:2001,unastojanjudaostvarujestalnopoboljavanjeperformansi; meutim, on nije namenjen za potrebe sertifikacije ili ugovaranja. 1.6. Zahtevi kvaliteta pri zavarivanju Procesizavarivanjaseirokoupotrebljavajuzaproizvodnjubrojnihkonstrukcijauindustriji,aunekim preduzeima je to glavni vid proizvodnje. Zavarivanje znaajno utie na trokove proizvodnje i kvalitet porizvoda. Potrebnojeosiguratidasezavarivanjeizvedenanajefikasnijinainidaodgovarajuividovikontrolebudu sprovedeni pri svakoj operaciji. Kvalitet se ne moe ispitati na proizvodu, ve kvalitet mora biti ugraen u proizvod. Kodzavarenihkonstrukcijaneophodnojeosiguratikontroluodfazeprojektovanja,prekoizboramaterijala, proizvodnje i predvienih ispitivanja. Nadzor treba ukljuiti tako da se osigura oekivani specificirani kvalitet. Radi 10 osiguranja efektivne proizvodnje zavarenih proizvoda rukovodstvo mora da predvidi izvore moguih potekoa, kao i da uvede odgovarajue procedure kvaliteta.Zahtevi kvaliteta pri zavarivanju topljenjem metalnih materijala definisani su standardima: SRPS ISO 3834 1, Deo 1: Uputstva za izbor i upotrebu SRPS ISO 3834 2, Deo 2: Opti zahtevi kvaliteta SRPS ISO 3834 3, Deo 3: Standardni zahtevi kvaliteta SRPS ISO 3834 4, Deo 4: Elementarni zahtevi kvaliteta UputstvautvrenaustandarduSRPSISO38341imajuzaciljdaopiuzahtevekvalitetakojisu primenljivikodproizvodakojikoristezavarivanjekaoosnovniprocesuproizvodnjibilokogtipazavarene konstrukcije.Uputstvautvrujuraznepristupezahtevimakvalitetauproizvodnjizavarivanjem,biloufabrikoj hali ili na terenu, za utvrivanje sposobnosti porizvoaa da proizvodi zavarene konstrukcije utvrenog kvaliteta, a mogu koristiti i kao osnova za procenu sistema kvaliteta proizvoaa pri zavarivanju. Zahtevi kvaliteta se biraju takodazadovoljevrstuzavarenekonstrukcijeuskladusatab.4.1.1;utab.4.1.2.jedatoporeenjezahteva kvaliteta pri zavarivanju iz SRPS ISO 38342; 38343 i 38344.Izbor zahteva kvaliteta Tablica 1.1. Ugovoreni zahtevi pri zavarivanju Zahtevi kvaliteta zahteva se primenaISO9001 ili ISO9002 ne zahteva primena ISO9001 ili ISO9002Opti zahtevi kvalitetaSRPS ISO 3834-2SRPS ISO 3834-2 Standardni zahtevi kvalitetaSRPS ISO 3834-2SRPS ISO 3834-3 Osnovni zahtevi kvalitetaSRPS ISO 3834-2SRPS ISO 3834-4 OptizahtevikvalitetadefinisamisustandardomSRPSISO38342imoguseprihvatitiucelostiili proizvoa moe selektivno odbaciti neke zahteve ako nisu primenljivi na datu konstrukciju. Standardom SRPS ISO 3834 2 je predviena: -Pre ispitivanja ugovora i projekta (opte odredbe; pre ispitivanja ugovora; analiza projekta) -Podugovaranje -Osoblje za zavarivanje (opte odredbe; zavarivai; osoblje za koordinaciju pri zavarivanju) -Osoblje za kontrolu i ispitivanje (opte odredbe; osoblje za IBR u skladu sa SRPS EN 473) -Oprema (proizvodna i ispitna oprema; opis opreme; sposobnost opreme: nova oprema; odravanje) -Zavarivakeaktivnosti(planprooizvodnje;specifikacijatehnologijezavarivanja,WPS;kvalifikacija tehnologije zavarivanja; uputstvo za rad; dokumentacija) -Potroni i pomoni materijali za zavarivanje (opte odredbe; ispitivanje partije; skladitenje i rukovanje) -Skladitenje osnovnog materijala -Termika obrada posle zavarivanja -Kontrola i ispitivanje koji se odnose na zavarivanje (opte odredbe; kontrola i IBR; kontrola i ispitivanje u toku zavarivanja; kontrola i ispitivanje posle zavarivanja; status kontrole i ispitivanja) -Neusaglaenost i korektivne meree -Badarenje -Identifikacija i sledljivost -Zapisi o kvalitetu Standardni sistem kvaliteta definisan je standardom SRPS ISO 3834 3, kojimse definie: -Preispitivanje ugovora i projekta -Podugovaranje -Osoblje za zavarivanje -Osoblje za kontrolu i ispitivanje -Oprema 11 -Zavarivake aktivnosti-Skladitenje i rukovanje potronim materijalom -Skladitenje osnovnog materijala -Skladitenje osnovnog materijala -Termika obrada posle zavarivanja -Kontrola i ispitivanje koji se odnose na zavarivanje -Neusaglaenost i korektivne meree -Identifikacija i sledljivost -Zapisi o kvalitetu Elementarni zahtevi kvaliteta definisani su standardom SRPS ISO 3834 4 i to: -Preispitivanje ugovora i projekta -Podugovaranje -Zavarivai -Zavarivaka oprema -Zavarivake aktivnosti-Potroni materijali za zavarivanje -Kontrola i ispitivanje koje se odnosi na zavarivanje -Zapisi o kvalitetu Uporeenje zahteva kvaliteta pri zavarivanju u odnosu na SRPS ISO 3834-2, 3834-3 i 3834-4 Elementi SRPS ISO 3834-2 opti zahteviSRPS ISO 3834-3 standardni zahteviSRPS ISO 3834-4 elementarni zahteviAnaliza ugovora Analiza kompletne dokumentacije Manje detaljna analiza Utvrditi da postoje spo-sobnost i informacije Analiza konstrukcijeTehnologija zavarivanja potvrena PodugovaraPosmatrati isto kao i glavnog proizvoaaZadovoljiti sve zahteve Zavarivai-operateriProvereni prema ISO 9606 Koordinacija u zavarivanju Rukovodee osoblje sa odgovarajuimznanjem ili osobe sa istim znanjem Ne zahteva se, proizvoa raspolae osobljem Osoblje za kontrolu Mora biti na raspolaganju dovoljnoosoblja i kompetentno osoblje Dovoljan i kompetentan prikazProizvodna oprema Potrebno za pripremu, rezanje i zavarivanje,sa bezbednosnim ureajima i zatitnom odeom Zahtevi nisu utvreni Odravanje ureaja Mora da postrojiplan odravanja Zahtevi nisu utvreni,moraju biti adekvatni Nema zahteva Plan proizvodnjeNeophodanPotreban orijentacioni planNema zahteva Radna uputstva Mora da postoji specifikacija tehnologije zavarivanja (WPS), ili odgovarajue radno uputstvo Nema zahteva DokumentacijaNeophodnaNije utvrenoNema zahteva Specifikacija tehnologije zavarivanja WPS Zavariva mora da ima instrukcije Nema zahteva Kvalifikacija tehnologije zavarivanja U skladu sa standardom potvrditi primenu standarda ili zahteve ugovora Zahtevi nisu utvreniIspitivanje potronog materijala Samo ako je utvrenoNije utvrenoNema zahteva Skladitenje i rukovanje potronim materijalom Minimalno prema preporuci dobavljaa Skladitenje osnovnog materijala Zatita zavisi od uticaja okoline;mora se utvrditi Nema zahteva Termika obrada posle zavarivanja Neophodna specifikacija i kompletnim zapisom Neophodna potvrda specifikacije Nema zahteva 12 Kontrola pre, u toku i nakon zavarivanja Kada se zahteva za utvrenu operaciju Obavezno kada je utvreno ugovorom NeusaglaenostiMora da postoji procedura BadarenjeDANije utvreno Identifikacija Potrebno, kadaje izvodljivo Potrebno, kada je nunoNije utvreno Sledljivost Potrebno, kadaje izvodljivo Potrebno, kada je nunoNije utvreno Zapisi o kvalitetu Mora postojati radi utvrivanjaodgovornosti za proizvodnju Kada se trai ugovorom Mora da se uva najmanje pet godina 2. KONTROLA KVALITETA TOKOM IZRADE Zavarivanjejespecijalniproceskojizahtevakoordinacijusvihoperacijakojeseizvodepre,utokuiposle zavarivanja, da bi se imalo poverenje u ovaj postupak proizvodnje i da bi proizvod proizveden ovim postupkom bio pouzdan u upotrebi. Preporuuje se da zadaci i odgovornosti osoblja koje radi na poslovima vezanim za zavarivanje, npr.naplaniranju,izvoenju,nadzoruikontroli,budujasnodefinisani.StandardEN719utvrujeodgovornostii zadatkekojiseodnosenakvalitet,avreseuokvirukoordinacijeaktivnostivezanihzazavarivanje.Kod konstruktora (projektanata) ili proizvoaa, koordinacija u zavarivanju moe da bude poverena jednoj ili vie osoba. Zahtevikojiseodnosenakoordinacijuuzavarivajumogudabuduutvreniodstraneproizvoaa,ugovoromili primenjeim standardom. Koordinatorzazavarivanjejeosobakojaje,kodprojektantailiproizvoaa,odgovornazaposlove zavarivanjaiposlovevezanezazavarivanje,ijisukompetentnostiznanjadokazani,npr.obukom, kolovanjem i/ili odgovarajuim iskustvom u proizvodnji. Nadzor u zavarivanju obuhvata kontrolu, ispitivanja i merenja koji su vezani za proces zavarivanja. Tabela2.1.sekoristikaovodinamenjenosobljuzakoordinacijuuzavarivanjuupogleduzadatakai odgovornostikojeseodnosenakvalitet.Nemorajuseprimenitisvenavedenetakekodsvihprojektanataili proizvoaailiusvimzahtevimasistemakvalitetatakodajemoguizborkojizavisioddatogsluaja.Na primer,kadasenevriispitivanjerazaranjemiliispitivanjebezrazaraja,taka1.8.2.iztabele2.1.sene primenjuje. Svakaodaktivnostinavedenautabeli2.1.moedabudepovezanasaodreenimbrojemzadatakai odgovornostikaotosu:utvrivanjeilipriprema,koordinacija,upravljanjeiispitivanje,verifikacija(provera) ili nadzor. Kadasekoordinacijauzavarivanjuostvarujeodstranevielica,zasvakuosobumorajubitiutvreni zadaci i odgovornosti. Proizvoa mora da odredi najmanje jednog ovlaenog koordinatora. Za koordinaciju u zavarivanju odgovorni su projektant ili proizvoa. Zanekeaktivnosti,zadaciiodgovornostikoordinacijemogudabudupreuzetiodstranepodugovaraa. Aktivnostipodugovaraamorajudabudupodvedenepodkoordinacijuzazavarivanjeuskladusastandardom EN 719. Zasveutvrenezadatkekoordinatorzazavarivanjemoradabudeustanjudapokaedaposeduje neophodno tehniko znanje koje omoguuje zadovoljavajue izvravanje zadataka. Preporuuje se da se vodi rauna o sledeim faktorima: opte tehniko znanje; posebnatehnikaznanjauvezisapredvienimzadacima;ovaznanjamogubitisteenakombinacijom teorijskih znanja, obrazovanjem i/ili iskustvom. Preporuuje se da obim praktinog znanja, obrazovanja i neophodnog tehnikog znanja utvrde projektant ili proizvoa u zavisnosti od zadataka i odgovornosti koordinatora. 13 Koordinatorzazavarivanjemoraimatiosnovno,posebnoilikompletnotehnikoznanje,kojezavisiod prirodei/ilikompleksnostiproizvodnje.Nijeneophodnodaodgovarajuepraktinoiskustvobudeveeodtri godine. Napomena: Evropska federacija za zavarivanje (EWF) je uradila preporuke, za dobrovoljnu primenu, koje se odnose naminimalnezahtevezaobrazovanje,ispiteiuverenja(potvrde)osobljazakoordinacijuuzavarivanju(Doc. EWF 02-409-93 Evropski inenjer zavarivanja; Doc. EWF 02-410-93 Evropski tehnolog zavarivanja; Doc. EWF 02-411 Evropski specijalista zavarivanja). Koordinatorizazavarivanjekojiispunjavajuusloveutvreneuovimdokumentima,iliposeduju odgovarajuu nacionalnu kvalifikaciju, mogu se smatrati osobama koje ispunjavaju uslove utvrene za osnovno, posebno ili kompletno tehniko znanje. 2.1. Specifikacija tehnologije zavarivanja (WPS) za elektroluno zavarivanje Tehnologijazavarivanjajepropisanitokaktivnostikojetrebasleditiprilikomizradezavarenogspoja, ukljuujuipodatkeomaterijalima,pripremi,predgrevanju(akojepotrebno),nainuikontrolizavarivanjai naknadnoj termikoj obradi (ako je vana) i neophodnoj opremi koja e se koristiti. Aktivnosti koje se zavisno od sluaja uzimaju u obzir Tablica 2.1. BrojAktivnostBrojAktivnost 1.1Preispitivanje ugovora Nadlenost projektanta ili proizvoaa u zavarivanju i srodnim postupcima 1.6Oprema Odgovarajua oprema za zavarivanje i pribor Nabavka, identifikacija i rukovanje opremom i njenim priborom Bezbednost i zatita zdravlja 1.2Preispitivanje konstrukcije Odgovarajui standrdi za zavarivanje Raspored spojeva u funkciji koncepcijskih zahteva Pristupanost za zavarivanje, kontrolu i ispitivanje Detalji zavarenih spojeva Zahtevi koji se odnose na kvalitet i prihvatanje zavarenih spojeva 1.7 1.7.1 Operacije pri zavarivanju Prethodne operacije Dostava uputstva za rad Priprema, pripajanje i ienje sklopova Priprema za ispitivanje u proizvodnji Usklaenost radne zone, ukljuujui uslove proizvodnje 1.3 1.3.1 1.3.2 Materijali Osnovni materijal: Zavarljivost osnovnog materijala Dodatni zahtevi utvreni u specifikaciji za nabavku materijala, ukljuujui vrstu sertifikata za prijem materijala Identifikacija, skladitenje i rukovanje osnovnim materijalom Sledljivost Potroni materijal Kompatibilnost (usklaenost) Uslovi isporuke Dodatni zahtevi utvreni u specifikaciji za nabavku, ukljuujui i vrstu odobrenja za potroni materijal Identifikacija, skladitenje i rukovanje potronim materijalom 1.7.2 Zavarivanje Odreivanje i informisanje zavarivaa Odreivanje opreme i pribora Potroni materijal Primena obeleavanja Parametri zavarivanja Vrenje eventualnih meuispitivanja Uslovi predgrevanja i naknadne termike obrade zavarenih spojeva Redosled zavarivanja Obrada posle zavarivanja 1.8 1.8.1 Kontrola i ispitivanje Vizuzelna kontrola Opta kontrola (pregled) zavarenih spojeva Mere zavarenih spojeva Oblik, mere i tolrancije zavarenih elemenata Izgled zavarenih spojeva 14 1.4Podugovaranje Nadlenost podugovaraa 1.8.2Ispitivanja sa i bez razaranja Izvoenje ispitivanja sa i bez razaranja Specijalna ispitivanja 1.5Planiranje proizvodnje Odgovarajua specifikacija tehnologije zavarivanja (WPS) i uverenje o kvalifikaciji tehnologije zavarivanja (WPAR) Uputstva za rad Ureaji za stezanje i zavarivanje Odgovarajua struna osposobljenost zavarivaa, potvrda i vanost Redosled zavarivanja i spajanja konstrukcije Zahtevi koji se odnose na dokaze iz proizvodnje Zahtevi za nadzor nad zavarivanjem Uslovi okoline Bezbednost i zatita zdravlja 1.9 ____ 1.10 Prihvatanje (prijem) zavarenih spojeva Ocena rezultata kontrole i ispitivanja Popravka zavarenih spojeva Provera popravljenih spojeva Korektivne mere ____________________________________________ Dokumentacija Priprema i odravanje neophodnih zapisa (ukljuujui i aktivnosti podugovaraa) Prethodna specifikacija tehnologije zavarivanja (pWPS) (u nacionalnoj terminologiji se koristi oznaka pSTZ)jeprobnaspecifikacijatehnologijezavarivanjakojujeproizvoaprihvatiokaoodgovarajuualikoja nijeproverenauciljukvalifikacije.Zavarivanjeispitnihuzorakaneophodnihzakvalifikacijuspecifikacije tehnologije zavarivanja mora biti izvedeno na osnovu prethodne specifikacije tehnologije zavarivanja (pWPS). PrethodnaspecifikacijatehnologijezavaivanjamoradabudeuraenauskladusastandardomJUSEN 288-2. Ona mora da odredi opseg za sve relevantne parametre. Uputstvo za rad je pojednostavljena tehnologija zavarivanja, pogodna za neposrednu primenu u radionici. Specifikacijatehnologijezavarivanja(WPS)(unacionalnojterminologijisekoristioznakaSTZ)je dokument koji detaljno opisuje zahtevane promenljive za odreenu primenu da bi se osigurala ponovljivost. Specifikacijatehnologijezavarivanjasupotrebneradiosiguranjadobrodefinisaneosnovezaplaniranje operacijazavarivanjaizakontrolukvalitetatokomzavarivanja.Zavarivanjesesmatraspecijalnimpostupkomu terminologijistandardazasistemekvaliteta.Standardizasistemekvalitetaobinozahtevajudapostupcibudu sprovedeni u skladu sa pisanim postupkom u specifikaciji tehnologije. StandardEN288-2definieokvirezaspecifikacijutehnologijeelektrolunogzavarivanjazametalne materijale, koja mora da ispuni zahteve standarda za sisteme kvaliteta u pogledu specifikacije tehnologije. Pripremaspecifikacijetehnologijezavarivanjaobezbeujeneophodnuosnovuzaispunjenjezahteva zavara(avova),alisamaposebitoneosigurava.Nekaodstupanja,znaajnegrekeideformacijemogubiti procenjeni metodama bez razaranja, na gotovim proizvodima. Metalurkaodstupanjastvarajuposebanproblem,zbogtogatojeocenamehnikihosobinasadanjim metodamabezrazaranjanemogua.Kaorezulatatovogajeutvrivanjeskupapravilazaproveruucilju kvalifikacijetehnologijezavarivanjaprenegotoseuradespecifikacijezapravuproizvodnju.StandardEN 288-1 utvruje ova pravila. Podrazumevasedasezaspecifikacijuzavarivanjauproizvodnjikoristekompetentnizavarivai,koji imaju uverenje u skladu sa odgovarajuim EN 287. Pretpostavljaseproizvodnjaostvarenapomoukonvencionalneopremezazavarivanjeuzneposrednu kontrolu zavarivaa. Sve operacije zavarivanja moraju biti na odgovarajui nain isplanirane pre proizvodnje; planiranje mora da obezbedi WPS za sve zavarene spojeve. WPS mora da bude u skladu sa Delom 2 EN 288. Nivo specifikacije mora da bude kompatibilan sa odabranom metodom kvalifikacije. WPS se oznaava kao pWPS sve dok ne dobije kvalifikaciju u skladu sa pravilima EN 288 standarda. Proizvoamoe,poredWPS,dapripremidetaljneinstrukcijezaradidrugotoesekoristitipri konkretnojproizvodnji.Uputstvazaradnisuobaveznaukolikoihproizvoanezahteva.Akoseuputstvaza rad pripremaju, ona moraju: da budu pripremljena na bazi kvalifikovane WPS; 15 dadefiniuvrednostizapostupakzavarivanjakojiezavarivaprimenjivatizasveosnovnepromenljive veliinekojesupodneposrednomkontrolomzavarivaa.Vrednostimogudasedajukaoparametriza podeavanjemaina,priemusemoraobezbeditidobrasaobraznostizmeupodeenihparametarai vrednosti osnovnih i dodatnih promenljivih veliina definisanih u WPS. Ovimstandardomseutvrujuzahtevikojiseodnosenasadrajspecifikacijetehnologijezavarivanja elektrolunimpostupcima.Principiovogstandardamogudabuduprimenjeniinadrugepostupkezavarivanja topljenjem pod uslovima da ih ugovorne strane prihvate. Promenljiveveliinenavedeneuovomstandardusuonekojeimajuuticajnametalurkeimehanike osobine kao i geometriju zavarenog spoja. Specifikacijatehnologijezavarivanja(WPS)moradasadrisvepodatkekojiseodnosenauslove izvoenja operacije zavarivanja. Specifikacijom tehnologije zavarivanja mogue je obuhvatiti odreene oblasti debljina elemenata koji se spajaju. Projektant ili proizvoa moe po izboru da pripremi detaljnija radna uputstva i opise za svaki tip spoja. NeophodneinformacijemorajudabuduutvreneuspecifikacijiWPS.Uodreenimposebnimsluajevima moe se javiti potreba proirenja ili suenja liste.Podrujavanostiigranica,utvrenanaosnovuiskustvaproizvoaa,morajudabuduutvrenaza odgovarajue veliine. Informacije primenljive na veinu postupaka su: Podaci o proizvoau Identifikacija proizvoaa Identifikacija specifikacije tehnologije zavarivanja (WPS) Pozivanje na uverenje o kvalifikaciji tehnologije zavarivanja (WPAR) ili druga dokumenta koja se zahtevaju Podaci o osnovnom materijalu Vrstaosnovnogmaterijalapomogunostipovezivanjemnaodgovarajuistandard.Jednaspecifikacija tehnologije zavarivanja (WPS) moe da obuhvati grupu materijala. Mere materijala s obzirom na debljinu spoja i s obzirom na spoljanji prenik cevi. Zajedniki podaci za sve tehnologije Postupak zavarivanja:Oznaavanje primenjenog postupka zavarivanja vri se u skladu sa standardima ISO 4063-EN 24603. Priprema spoja: Raspored zavara u avu mora biti naznaen na emi ako je od bitnog znaaja za osobine ava. ema geometrije pripreme koja prikazuje oblik i mere. Podaci mogu da budu dati pozivanjem na neki standard opteg karaktera opisa pripreme. Poloaji zavarivanja: Poloajizavarivanjaukojimazavarivanjemoedabudeizvedenomorajubitioznaeniuskladusa standardom ISO 6947/EN 1157. Priprema leba ili ivica: Obrada stranice leba, ienje, odmaivanje. Podeavanje i pripijanje. Utvreni (propisani) postupci. Tehnika zavarivanja: Bez njihanja. Sanjihanjem:prirunomzavarivanju,maksimalnairinazavara,primehanizovanomzavarivanju, maksimalna irina njihanja ili amplitude oscilacija, frekvencije i vreme zastoja oscilacija. Ugao nagiba pitolja, elektrode ili ica ljebljenje korenske strane: Propisana metoda. Podloka: 16 Nain stavljanja i vrsta podloke, materijal i mere. Za zatitu korena gasom definisati vrstu gasa, protok, vrstu i prenik mlaznice. Dodatni materijal: Oznaavanje standardizovano oznaavanje, naziv proizvoaa, trgovaki naziv. Mere - prenik electrode - ice ili irina i debljina elektrodne trake. Dodatni materijal i praak, rukovanje: Propisati, ako je potrebno, suenje i tretiranje dodatnog materijala ili praka pre upotrebe. Pozivanje na odgovarajui standard je dozvoljeno. Elektrini parametri: Vrsta struje (naizmenina ili jednosmerna). Zavarivanjepulsirajuomstrujom:vremepulsacije,pulsirajuastruja,frekvencijapulsacije,osnovne vrednosti napona i jaine struje moraju biti utvreni. Opseg jaine struje. Opseg napona luka. Mehanizovano zavarivanje: Podruja brzine pomaka (zavarivanja). Podruje brzine dovoenja ice. Napomena:Akoopremaneomoguujekontrolunekihparametara,umestonjihmorabitiutvreno podeavanjeureaja.PodrujevanostiWPSograniavasesamonakonkretnuopremu.Ovasenapomena odnosi i na elektrine parametre.Temperatura predgrevanja: Akosepredgrevanjenezahteva,ondajetonajniadozvoljenaambijentnatemperaturaupogonuilina gradilitu. Meuslojna temperatura: Maksimalna meuslojna temperatura. Termika obrada posle zavarivanja: Zasveoperacijetermikeobradeposlezavarivanjailistarenja,preciziratipostupakilipozivanjena posebnu specifikaciju naknadne termike obrade ili starenja. Posebni podaci za pojedine grupe postupaka zavarivanja Postupci grupe 11 (elektroluno zavarivanje topljivom elektrodom bez zatite gasa): Za postupak 111, brzina topljenja upotrebljene elektrode. Postupci grupe 12 (EPP): Za sisteme sa viestrukom elektrodom broj i raspored elektroda i elektrine veze. Odstojanje kontaktne mlaznice: odstojanje vrha mlaznice od povrine radnog komada pri mehanizovanom zavarivanju. Praak, oznaavanje: standardizovano oznaavanje, naziv proizvoaa i trgovaki naziv. Ostali dodatni materijali. Postupci grupe 13 (elektroluno zavarivanje topljivom elektrodom u zatiti gasa): Vrsta (tip) zatitnog gasa, protok i prenik mlaznice. Broj elektroda. Brzina dodavanja ice. Ostali dodatni materijali. Odstojanje kontaktne mlaznice (vidi grupu 12) Postupci grupe 14 (zavarivanje netopljivom elektrodom u zatiti gasa): Za volframove elektrode, prenik i standardizovana oznaka u skladu sa EN 26848. Vrsta (tip) zatitnog gasa, protok i prenik mlaznice. Postupci grupe 15 (zavarivanje plazmom): Parametri koji se odnose na plazma gas, npr. vrsta, prenik mlaznice, protok. Parametri koji se odnose na zatitni gas, npr. vrsta, prenik mlaznice, protok. 17 Vrsta - tip pitolja. Jaina struje plazma luka. Odstojanje kontaktne mlaznice. Napomena: Za primer modela specifikacije tehnologije zavarivanja (WPS) vidi prilog A EN 288-2. 2.2. Redosled zavarivanja Usvimpostupcimazavarivanjatopljenjemlokalnimzagrevanjemosnovnogmaterjaladolazido temperaturekojaprelazitakutopljenjailitemperaturnigradijentlikvidusa.Tajgradijentsemenjaznatnou zavisnosti od tipa osnovnog materjala. U tokuzavarivanja normalno najveu potrebu za irenjem ima istopljeni metal do linije stapanja. To irenje rezultiraplastinomdeformacijomuvelikojmerizbogotporametalanietemperatureidaljeodlinijestapanja. Tokomnarednihhlaenjaskupljanjeurazliitimzonamaerezultiratizateuimnaponimaumetaluavakaoiu graninimzonama.Razlikajestvorenaizmeupodunihnapona(naponikojisepojavljujuupravcuava)i poprenih napona (naponi koji se pojavlju u pravcu debljine materjala). Poduni naponi se iskazuju u metalu ava i u njegovojneposrednojblizini,kojiopadajusapoveanjemrastojanjaodava,svedokseeventualnonaponine promeneupritisakzboguravnoteenja.Normalno,upravninaponinerezultirajukrivljenjem,aliunepovoljnim sluajevima mogu izazvati pojavu prslina u osnovnom metalu. Naponi koji zaostaju u zavarenoj konstrukciji su poznati kao naponi zavarivanja ili skupljanja i onitakoe izazivajukrivljenje.Veliinatihnaponaikrivljenjajeodreenaunosomtoplote,raspodelomtoplotetokom zavarivanja, karakteristikama materjala, kao to su irenje toplote i toplotna provodljivost, a zavisi i od zaostalih napona zavarivanja u konstrukciji. Umaterjalimakojiimajudobruprovodljivost,dolazidovelikihnaponazavarivanjakojirezultiraju poveanimkrivljenjem.Izborosnovnogmaterjalajeskoroiskljuivoodreenpremazahtevanimspecifinim osobinamakonstrukcije.Zbogtogakrivljenjeseretkomoesmanjitiiliizbeijednostavnoizboromdrugog materjalakojijepogodnijisatogaspekta.Slinuuloguigrakapacitetkonstrukcijekojatrpinaponezavarivanja zavisnoodzahtevazanjenufunkciju.Naponiikrivljenjarastusarastomunetetoplotetokomzavarivanja.Pri izboru pogodnog procesa zavarivanja i parametara zavarivanja, unos toplote se moe kontrolisati radi smanjenja krivljenja. Posredstvom praktinih ureaja, zavarivanje se moe izvesti tako da se bilo kakvo krivljenje svede na najmanjumeru.Prematome,zavarivanjetrebaizvestiusaglasnostisapripremljenomproceduromzavarivanja, primenom specijalnog redosleda zavarivanja.Proceduromzavarivanjasedajeemazavarivanjakojaopisujeudetaljimaredosledrazliitihoperacija. Kada se propisuje procedura zavarivanja, mora se voditi rauna o sledeim takama: -Redosled zavarivanja mora se podesiti tako da se zavarivanje izvodi simetrino oko teita konstrukcije -Za otvorene sekcije, odnosno konstrukcije u okviru segmenata kruga, zavarivanje se mora zapoeti od centra i izvoditi prema spolja -Trebapostiinajboljimoguitoplotnibilans.Naprimer,radidobijanjadobrogtoplotnogbilansamoese upotrebiti zavarivanje povratnim korakom Tipini primeri redosleda zavarivanja dati su u prilogu 2.3. Kvalifikacija procedure tehnologije elektrolunog zavarivanja elika Izvetajo kvalifikaciji tehnologije zavarivanjaje specifikacija za kojuje izvrena provera tehnologije zavarivanja u skladu sa pravilima standarda SRPS EN 288-1. Izvetajokvalifikacijitehnologijezavarivanja(WPR)jedokumentkojisadrisvevanepodatkeo zavarivanjuispitnoguzorkaneophodnogzakvalifikacijuspecifikacijetehnologijezavarivanja,kaoisve rezultate ispitivanja probnog zavarivanja. 18 Napomena: U cilju kvalifikacije jedne specifikacije tehnologije zavarivanja moe biti neophodan jedan ili vie izvetajaoprihvatanjutehnologijezavarivanja.Uodreenimsluajevimajedanizvetajoprihvatanjutehnologije zavarivanja moe vaiti za kvalifikaciju vie specifikacija tehnologije zavarivanja. Prethodno iskustvo u zavarivanjuje mogunost pokazivanja, pomou overenih podataka o ispitivanju, daseprimenomproizvodnihtehnologijazavarivanjakojejeutvrdioproizvoamogudoslednoproizvesti zavari prihvatljivog kvaliteta za neki period vremena. Sve nove kvalifikacije tehnologije zavarivanja moraju da budu u skladu sa standardom SRPS EN 288-3. StandardSRPSEN288-3neponitavakvalifikacijetehnologijezavarivanjakojesuprethodnoizvedene prema specifikacijama ili nacionalnim standardima ako su potovani osnovni zahtevi EN standarda i ako postojea kvalifikacija odgovara primeni i proizvodima na koje treba da bude primenjena. Akojepotrebno,uciljukvalifikacijetehnologijekojajetehnikiekvivalentna,izvritidodatna ispitivanja, ona se vre u skladu sa standardom SRPS EN 288-3. Saglasnostoprihvatanjupostojeekvalifikacijekojajeuskladusaspecifikacijamailinacionalnim standardima mora biti utvrena izmeu ugovornih strana u trenutku ili u fazi ugovaranja. Metode kvalifikacije StandardomSRPSEN288seutvrujubrojnemetodezakvalifikacijutehnologijazavarivanja.Svaka metodakvalifikacijeimaodreenaogranienjauprimenisobziromnapostupakzavarivanja,osnovnimetali potrone materijale (ako se koriste).SvakaWPSmorabitikvalifikovanasamojednommetodom.Primenaodreenemetodekvalifikacije tehnologijezavarivanjaestojeuslovljenaprimenjenimstandardom.Ukolikotakvogzahtevanema,metode kvalifikacije moraju da utvrde ugovorne strane u fazi ugovaranja ili naruivanja. U prilogu A standarda SRPS EN 288-1 su data pojedina uputstva za primenu svake metode kvalifikacije. Kvalifikacija se potvruje u vidu jednog od sledeih tipova dokumentacije: prethodno iskustvo u zavarivanju;provereni potroni materijali; proba tehnologije zavarivanja; standardna tehnologija zavarivanja; proba zavarivanja pre poetka proizvodnje. Priprema ProizvoamoradapripremipWPS.RadionicamoradaobezbediprimenljivostpWPSzastvarnu proizvodnju,koristeiiskustvoizprethodneproizvodnjeioptegpoznavanjatehnologijezavarivanja.Shodno tome, pWPS se kvalifikuje nekom od nabrojanih metoda. Ukoliko ispitivanje obuhvata zavarivanje ispitnih uzoraka, onda se oni moraju zavariti u skladu sa pWPS. Sve tehnologije zavarivanja moraju biti kvalifikovane pre nego to se zavarivanju pristupi u proizvodnji. Nadzor Ukolikoseuverenjedobijanabaziprobetehnologijezavarivanjailiprobezavarivanjaprepoetka proizvodnje, sve aktivnosti, ukljuujui pripremu i uputstva koja se odnose na zavarivanje, kontrolu i ispitivanje ispitnih uzoraka, moraju biti overene od strane ispitivaa ili ispitnog tela.(lice ili organizacija, odreeni od strane ugovaraa, koji proveravaju usklaenost sa standardom SRPS EN 288-1) Kvalifikacija na bazi prethodnog iskustva u zavarivanju Proizvoa moe da dobije kvalifikaciju WPS pozivanjem na prethodno iskustvo, pod uslovom da moe dokazatiodgovarajuomverodostojnomdokumentacijomnezavisneprirodedajeveuspenozavariotipove spoja i materijale koji su u pitanju. Dozvoljenopodrujespecifikacijetehnologijezavarivanja,kvalifikovanepozivanjemnaprethodno iskustvo,moradabudeogranienonastandardnematerijale,postupkezavarivanja,potronematerijalei podruja osnovnih promenljivih veliina, za koje se odgovarajue prethodno iskustvo moe dokumentovati. Kvalifikacija na bazi proverenih potronih materijala Potronimaterjalizazavarivanjeilinjihovakombinacijamorajubitiispitaniiovereniodstrane nezavisnog ispitivaa ili ispitnog tela. 19 Neki materijali ne pogoravaju znaajno osobine materijala u zonama uticaja toplote, pod uslovom da se koliineunetetoploteodravajuuokvirupropisanihogranienja.Zatakvematerijale,WPSsesmatra kvalifikovanim pod uslovom da su potroni materijali za zavarivanje provereni i da su sve osnovne promenljive veliine u okviru podruja za koje kvalifikacija vai. Kvalifikacijanabaziproverenihpotronihmaterijalazazavarivanjemorabitiogranienanapostupke elektrolunog zavarivanja pomou dodatnih metala. Zasveaktivnostikojeseodnosenazavarivanje,ispitivanjeinadzor(kontrolu)ispitnihuzoraka odgovoran je nezavisan ispitiva ili ispitno telo. Ispitiva ili ispitno telo moraju da utvrde podruje kvalifikacije s obzirom na osnovne promenljive veliine za proverene potrone materijale. Kvalifikacija na bazi provere tehnologije zavarivanja Izrada i ispitivanje zavarenog spoja, koji predstavlja jedan od onih koji e se primenjivati u proizvodnji, a u cilju dokazivanja izvodljivostitehnologije zavarivanja. Probe tehnologije zavarivanja se moraju izvesti u skladu sa standardom SRPS EN 288-1. Kvalifikacija na bazi standardne tehnologije zavarivanja Tehnologijazavarivanjakojajeispitanaioverenaodstranenezavisnogispitivaailiispitnogtelaikoja tada moe postati dostupna bilo kom proizvoau. WPSproizvoaajekvalifikovanaukolikosupodrujazasvepromenljiveveliineuokvirupodruja dozvoljenog standardom tehnologije zavarivanja. Standardnatehnologijazavarivanjamorabitiobraenaiodobrenaodstranenezavisnogispitivaaili ispitnog tela. Nezavisni ispitiva ili ispitno telo mora da overi pWPS, zavarivanje ispitnih uzoraka, ispitivanje i proveru konane WPS u skladu sa ovim standardom za ispitivanja tehnologije. Meutim, naroito se mora voditi rauna o pravilnoj specifikaciji osnovnih promenljivih u zavarivanju da bikvalifikovanaWPSbilanezavisnaodbilokojemainezazavarivanjeiliodbilokojihposebnihuslovaza vreme zavarivanja ispitnih uzoraka. Kada se dobije uverenje od strane ispitivaa ili ispitnog tela, konana WPS postaje standardna tehnologija zavarivanja koju moe da koristi bilo koji proizvoa. Kvalifikacija na bazi probe pre poetka proizvodnje Proba zavarivanja ima istu funkciju kao i provera tehnologije zavarivanja, ali se izvodi na nestandardnom ispitnom uzorku, simulirajui uslove u proizvodnji. Kvalifikacijanabaziprobezavarivanjaprepoetkaproizvodnjemoedasekoristikadaoblikimere zahtevanih ispitnih uzoraka ne predstavljaju u dovoljnom stepenu spoj koji treba da se zavari, npr. zavarivanje prikljuaka za tankozidnu cev. U takvim sluajevima moraju se uraditi jedan ili vie specijalnih ispitnih uzoraka koji e simulirati spoj u proizvodnjiupogledusvihbitnihkarakteristikakaotosunpr.mere,ukljetenja,efektigubljenjatoploteisl. Proba se mora izvriti prethodno i u uslovima koji e vaiti u proizvodnji. Nadzor i ispitivanje ispitnog uzorka moraju se obaviti koliko je god mogue vie u okviru zahteva standarda EN288,alijemoguedasemorajudopunitiilizamenitispecijalnimprobamakojeodgovarajuprirodispojao kojem se radi i one moraju biti prihvaene od strane ispitivaa ili ispitnog tela. Uspeno izvedena proba zavarivanja pre poetka proizvodnje daje kvalifikaciju za bilo koju specifikaciju tehnologije zavarivanja koja je sutinski slina onoj korienoj za izvoenje probe. Uputstva za primenu i izbor odgovarajue metode kvalifikacije(prema SRPS EN 288-1, prilog A) Postoji veliki broj nacionalnih standarda za specifikaciju i kvalifikaciju tehnologija zavarivanja.Mada su slineprirode,zahteviserazlikujuumnogimdetaljima.SadanjiskupstandardaSRPSEN288-1pruajedan evropski standardizovan sistem za specifikaciju i kvalifikaciju tehnologije zavarivanja. Evropski sistem mora da se prilagoava principima veine nacionalnih standarda i da omogui postepen prelaz na pravi evropski sistem. Kvalifikacijauzpozivanjenaprethodnoiskustvouzavarivanjuimabrojneprimene.Utakvim sluajevima mogu se koristiti samo tehnologije zavarivanja za koje se iz iskustva zna da su pouzdane. Kvalifikacijakorienjemproverenihpotronihmaterijalazazavarivanjeprimenjivalasedugounekim granamaindustrije.Proverapotronihmaterijalasevriuskladusanacionalnimpravilimadokseneutvrde evropski sistemi za overavanje. 20 Kvalifikacijakorienjemprobatehnologijezavarivanjastandardizovanajebrojnimnacionalnim standardimaiirokosekoristiumnogimzemljama.Probatehnologijejeneophodnauvekkadasuosobine materijala u metalu ava i zonama uticaja toplote kritine za odreenu primenu. Kvalifikacijapozivanjemnastandardnutehnologijuzavarivanjatrenutnosekoristiuprilino ogranienom obimu; nju pokriva samo malo nacionalnih propisa.Nacionalnapravilazastandardnutehnologijuzavarivanjazasadapostojeunekolikozemalja.Standard SRPS EN 288 mora da bude kompatibilan sa tim nacionalnim emama. Kvalifikacijakorienjemprobezavarivanjaprepoetkaproizvodnjeretkosepominjeunacionalnim standardima. Ona je, meutim, neophodna za specijalne tehnologije zavarivanja. Kvalifikacija korienjem probe pre poetka proizvodnje jedina je pouzdana metoda kvalifikacije za neke tehnologijezavarivanjakodkojihrezultujueosobinezavarastrogozaviseodutvrenihuslovakaotosu: sastavnidelovi,specijalniuslovizatezanja,hlaenjeitd.,kojinemogubitiponovljenikorienjem standardizovanih ispitnih uzoraka. Napomena1:Ispitivanjeispitnihuzorakailizavrenogproizvodamoedaseobavljautokustvarne proizvodnje kao deo programa statistike kontrole kvaliteta, na bazi ispitivanja razaranjem. Ovakvo ispitivanje u proizvodnjinesmedasekoristikaozamenazaispitivanjeprepoetkaproizvodnje,azahtevizaispitivanjepre poetka proizvodnje ne smeju se uzeti kao zamena za ispitivanje u proizvodnji. Napomena2:Umnogimsluajevimaprobekarakteristikaseizvodeprepoetkaproizvodnjeakiakoje tehnologijazavarivanjakvalifikovana.Primerisuprobenovihmainazazavarivanjeiprobenekeutvrene(i kvalifikovane)tehnologije zavarivanja kodnekog neuobiajenogspoja ilipoloaja.Ispitniuzorci kojisu zavareni za vreme ispitivanja karakteristika obino se proveravaju i ispituju samo u pogledu greaka. Pozivanje na standard SRPS EN28-1netrebashvatitikaozahtevzabilokojeispitivanjekarakteristikaizahtevzakvalifikacijutehnologije zavarivanja korienjem probe zavarivanja pre poetka proizvodnje. Standardom SRPS EN 288-3 se utvruje postupak kvalifikacije tehnologije zavarivanja ispitivanjem. Definiu se uslovi izvoenja ispitivanja i granice podruja vanosti kvalifikovane tehnologije zavarivanja za sve praktine postupke zavarivanja u okviru opsega promenljivih veliina. Ispitivanjezakvalifikacijuseizvodeuskladusa ovimstandardom,izuzevakosuposebnimstandardom ili ugovorom propisana stroa ispitivanja, u kom sluaju se primenjuju ti standardi. StandardSRPSEN288-3seprimenjujesamonaelektrolunozavarivanjeelika.Principisadraniu ovomstandardumogubitiprimenjeniinadrugepostupkezavarivanjatopljenjemuzobavezanprethodni dogovor izmeu ugovornih strana. Napomena:Specifinaupotreba,materijaliliusloviproizvodnjemogudazahtevajuiriprogram ispitivanjaodovogkojijezahtevanovimstandarom,kakobisedobilovieinformacijailidabiseizbegla ponovna ispitivanja u kasnijem periodu, radi pribavljanja dodatnih informacija. Dodatna ispitivanja mogu da budu: ispitivanje ava zatezanjem u podunom pravcu; ispitivanje savijanjem metala ava; ispitivanjem udarom po arpiju na epruveti sa V-zarezom; odreivanje napona teenja ili granice 0,2 %; odreivanje izduenja; hemijska analiza; mikrostruktura; odreivanje sadraja ferita u nerajuim austenitinim elicima. Elektroluno zavarivanje podrazumeva postupke utvrene u standardu ISO 4063 (EN 24063): 111 - elektroluno zavarivanje obloenim elektrodama; 114 - elektroluno zavarivanje punjenom icom; 12 - elektroluno zavarivanje pod prakom; 131 - elektroluno zavarivanje u zatiti inertnog gasa (MIG); 135 - elektroluno zavarivanje u zatiti aktivnog gasa (MAG); 21 136 - elektroluno zavarivanje punjenom icom u zatiti aktivnog gasa; 141 - elektroluno zavarivanje volframovom elektrodom u zatiti inertnog gasa (TIG); 15 - zavarivanje plazmom i druge postupke zavarivanja prema dogovoru, npr. zavarivanje punjenom elektrodnom icom. Proba tehnologije zavarivanja Izrada i ispitivanje ispitnih uzoraka koji predstavljaju vrstu zavarivanja primenjuju u proizvodnji moraju biti u skladu standardom SRPS EN 288-3. ZavarivakojiuspenoizvodiprobutehnologijezavarivanjauskladusastandardomSRPSEN288-3 stie uverenje o strunoj osposobljenosti za odgovarajue opsege uverenjadate u relevantnom standardu SRPS EN 287-1. Ispitni uzorak Zavarenispojnakojieseprimenjivatitehnologijazavarivanjauproizvodnjipredstavljaseizradom jednog ili vie standardizovanih ispitnih uzoraka . Ispitni uzorci moraju da imaju dovoljnu veliinu kako bi se osigurala dobra raspodela toplote i prikazani su na slikama od 2.1. do 2.6. Debljina debljeg dela elemenata je oznaena sa "t". Dodatniispitniuzorciiliuzorciveihmeraodminimalnihmogusepripremitiradiposebnihispitivanja i/ili ponovljenih ispitivanja. Ako korieni standard zahteva, pravac valjanja lima mora biti naznaen na ispitnom uzorku za ispitivanje udarom u zonu ZUT. PripremaizavarivanjeispitnihuzorakaizvodesepremapWPSipodoptimuslovimakojivladajuu proizvodnji.Poloajizavarivanjaiuglovinagibazakretanjaispitnihuzorakamorajubitiuskladusazahtevim standarda ISO 6947. Ako finalni spoj ukljuuje i pripoje, oni ine sastavni deo ispitnog uzorka. Zavarivanje kao i kontrola i ispitivanje ispitnog uzorka moraju da budu izvedeni pod nadzorom ispitivaa ili ispitnog tela. Kontrola i ispitivanje Kontrolaiispitivanjeobuhvatajukontrolubezrazaranja(NDT)(unacionalnojterminologijisekoristi IBR) i ispitivanje razaranjem, u skladu sa zahtevima u tabeli 2.2. Poloajepruvetetrebadabudeuskladusaslikama2.7,2.8I2.9.Epruveteseuzimajusamoakosu rezultatikontrolebezrazaranja(NDT)zadovoljavajui.Dozvoljenojeuzimanjeepruvetaiizvanzonakoje sadre prihvatljive greke. Poslebilokojetermikeobradekojaseizvodiposlezavarivanja,apreuzimanjaepruveta,sviispitni uzorci se podvrgavaju vizuelnoj kontroli i kontroli bez razaranja . Usluajuispitnihuzorakakojisenepodvrgavajunaknadnojtermikojobradi,moraseuzetiuobzir sklonost materijala ka stvaranju prslina usled vodonika, pa shodno tome NDT moe biti drugaije. Kontrola se vri, zavisno od geometrijskog oblika spoja, materijala i zahteva izrade, prema odgovarajuim standardima. Kvalifikacijatehnologijezavarivanjajeuspelaakosugrekenaispitnomuzorkuustanovljeneispitivanjemu granicama nivoa kvaliteta B standarda ISO 5817, izuzev greaka kao to su: preveliko nadvienje lica ava, preterano ispupenje lica i korena i preveliki provar, za koje se primenjuje nivo kvaliteta C. Epruveteipostupakispitivanjapoprenimzatezanjemnasueonimspojevimamorajubitiprema standardu EN 895. Zacevispoljanjegprenika>50mmnadvienjeavaseuklanjasaobestranedabidebljinaepruvete bila jednaka debljini zida cevi. Zacevispoljanjegprenikas50mmzakojejezaispitivanjebitansklopspoja,unutranjenadvienje moe da ostane. Zateznavrstoaepruvetepopravilunetrebadabudeniaodnazivnevrednostiutvrenezaosnovni materijal. 22 Epruvete i postupak ispitivanja savijanjem na sueonim spojevima moraju biti prema standardu EN 910. Zameovitiiliheterogenisueonispojlimovamogusekoristiti,umestoepruvetazapoprenosavijanje, epruvete za poduno savijanje. Epruvete se savijaju pomou trna ili valjka prenika 4t sa uglom savijanja od 120o, izuzev u sluaju kada je mala duktilnost osnovnog ili dodatnog materijala koji uslovljavaju druga ogranienja. Utokuispitivanjanaepruvetamaseniujednompravcunesmejujavitigrekesaduinomveomod3 mm. Ovim nisu uzete u obzir greke koje se nalaze u uglovima epruvete. Za makrostrukturno ispitivanje epruvete moraju da budu polirane a zatim nagriene reagensom da bi se jasno uoili linija topljenja, ZUT i raspored zavara. Makrostrukturno ispitivanje mora da obuhvati i zonu osnovnog materijala izvan ZUT. Za ispitivanje udarom epruvete i ispitivanje za sueone spojeve moraju biti u skladu sa ovim standardom u pogledu uzimanja epruveta, temperature ispitivanja i sa EN 875 za mere i postupak ispitivanja. ZaispitivanjemetalaavakoristiseepruvetatipaVWT(V:arpi-Vzarez;W: zarezumetaluava;T: zarez upravan na debljini), a za ZUT epruveta tipa VHT (V: arpi -V zarez; H: zarez u ZUT; T: zarez po celoj debljini). Set se sastoji iz tri epruvete iz svakog navedenog mesta. EpruvetetipaarpisaVzarezomuzimajusepoprenonaav1do2mmispodpovrine.ZarezVje upravan na povrinu ava. U ZUT zarez se nalazi na 1 ili 2 mm od linije topljenja, a u metalu ava zarez je u osi ava. Za debljinu iznad 50 mm uzimaju se dva dodatna kompleta epruveta, jedan iz metala ava i drugi iz ZUT na polovini debljine ili u korenu ava. Ispitnatemperaturailiapsorbovanaenergijamorajudabuduuskladusapredvienimprojektnim zahtevima za proizvod o kojem se radi, potujui zahteve odgovarajuih standarda. Za meovite spojeve, zahtevane probe udarom se izvode na uzorcima uzetim sa svakog osnovnog metala i svakog ZUT. Ispitivanje tvrdoe se vri prema EN 1043. Primenjuje se Vikers HV 10. Otisci se izvode u metalu ava, ZUT i osnovnom materijalu tako da se dobijaju i registruju podruja vrednosti na zavarenom spoju. Ispitivanje daje i vezne linije pri emu jedna od njih treba da bude na najvie 2 mm ispod povrine. Tipski primeri dati su na slici 2.10. Po veznim linijama potrebno je da postoji najmanje po tri otiska za svaku od zona: metal ava, ZUT (obe strane) i osnovni materijal (obe strane). Prvi otisak u ZUT mora biti to blii liniji topljenja. Rezultati ispitivanja tvrdoe moraju da zadovolje zahteve prema tabeli 2.3. Kada ispitni uzorak ne zadovolji jednu od kontrola, vizuelnu ili neku drugu bez razaranja,uzima se novi ispitniuzorakipodvrgavaistimkontrolama.Akododatniispitniuzoraknezadovoljiodgovarajuezahteve, zakljuuje se da pWPS ne omoguuje, bez izmena, ostvarivanje usaglaenosti sa zahtevima ovog standarda. Ako jedna od epruveta ne zadovolji zahteve, i to samo u pogledu greaka geometrije ava, uzimaju se dve nove epruvete iz ispitnog uzorka ako ima dovoljno materijala ili iz drugog ispitnog uzorka i podvrgavaju istim ispitivanjima. Akoiovedodatneepruvetenezadovoljavajuodgovarajuezahteve,zakljuujesedapWPSne omoguuje, bez izmena, ostvarivanja usaglaenosti sa zahtevima ovog standarda. Podruje uverenja Svi uslovi vanostimoraju biti zadovoljeni nezavisno jedan od drugog. Prekoraenje podruja uverenja zahteva novo izvoenje kvalifikacije tehnologije zavarivanja. U odnosu na proizvoaa Kvalifikacijatehnologijezavarivanjakojudobijenekiproizvoavaisamozazavarivanjeupogonuilina gradilitima koja se podvrgavaju istom tehnikom nadzoru i kontroli kvaliteta tog proizvoaa. U odnosu na materijal 23 Dabiseizbeglonepotrebnoumnoavanjebrojaepruvetazatehnikiidentinekvalifikacije,elicisu podeljeni u grupe, kako je dato u tabeli 2.4. Klasifikacija jugoslovenskih standardnih elika prema ovoj tabeli je data u Prilogu B: Kvalifikacija tehnologije zavarivanja ostvarena za elik iz jedne grupe vai za sve elike iste grupe, bilo da su nie legirani, bilo da su sa niom utvrenom vrednou granice elastinosti, s tim da su dodatni materijali korieni za kvalifikaciju primenljivi i za druge elike iz grupa. Grupa 2 obuhvata i grupu 1. Materijalstalnepodlokesetretirakaoosnovnimaterijal.Posebnekvalifikacijetehnologijezavarivanja vresezasveelikeilikombinacijeelikakojinisuobuhvaenigrupama.elikkojipripadadvemagrupama uvek se podvodi pod niu grupu. Za meovite spojeve podruje uverenja je dato u tab.2.5. Svi meoviti spojevi koji nisu obuhvaeni tab. 2.5. zahtevaju posebno ispitivanje bez podruja uverenja. Pored uslova u tabeli 2.6. podruje uverenja se proiruje i za debljine ava a od 0,75 a do 1,5 a. Kvalifikacija tehnologije zavarivanja za debljinu ava > 10 mm vai za sve debljine ava > 10 mm. Kvalifikacijatehnologijezavarivanjaprematabeli2.7,ostvarenanacevnomogrankusanagibom ovai za sve uglove nagiba o, u podruju o s o1 s 90o. Kvalifikacija vai samo za postupak zavarivanja primenjen za izvoenje probe tehnologije zavarivanja. Kvalifikacija koja je ostvarena primenom vie postupaka zavarivanja vai samo ako je redosled primene pojedinih postupaka isti kao ona u postupku kvalifikacije. Napomena:Usluajutehnologijezavarivanjasaprimenomviepostupaka,svakiodpostupakamoe posebnodabudekvalifikovaniliukombinacijisadrugimpostupcima.Naistinainjedaniliviepostupaka mogudabuduzamenjenijednomkvalifikacijom,stimdadebljinaspojakojiseizvodibudekompatibilnau podruju vanosti uverenja za debljinu ili postupak. Akonisuutvrenizahtevibilozailavosti/ilizatvrdou,kvalifikacija(cevililim)ostvarenaujednom poloaju vai i za sve druge poloaje. Akosuutvreniuslovizailavosti/ilizatvrdou,epruvetezaispitivanjeilavostiseuzimajunamestu gde je energija zavarivanja najvea, a epruvete za ispitivanje tvrdoe tamo gde je energija zavarivanja najmanja da bi se utvrdila kvalifikacija za sve poloaje. Podrujeuverenjazatipspojakojiseizvodiuokvirukvalifikacijedatojeutabeli2.8.uhorizontalnim rubrikama. Ostvarena kvalifikacija vai za sve dodatne materijale: koji pripadaju istoj klasi zatezne vrstoe izuzev kada je propisano ispitivanje ilavosti; promena tipa obloge zahteva novo ispitivanje za kvalifikaciju; koji su istog nazivnog hemijskog sastava. Kadasezahtevaispitivanjeilavosti,ostvarenakvalifikacijavaisamozadodatnimaterijalpotipui oznacikojisukorienipriispitivanju.Moguajeizamenadodatnogmaterijalamaterijalomistihosnovnih karakteristika, kao i da se zavari jedan dodatni ispitni uzorak. Ovaj dodatni ispitni uzorak se zavaruje primenom istih parametara za ispitivanje, to omoguuje uzimanje potrebnih epruveta u istopljenoj zoni, za ispitivanje ilavosti. Napomena: Ova odredba se ne primenjuje na ice za zavarivanje iste oznake i istog nazivnog hemijskog sastava. Kvalifikacijajeogranienavrstomstruje(jednosmerna,naizmenina,pulsirajua)ipolaritetomkojise primenjuju u toku ispitivanja za kvalifikaciju tehnologije zavarivanja. Za energiju zavarivanja ovaj uslov se primenjuje samo kada je energija zavarivanja utvrena. Kada se zahteva ispitivanje ilavosti, dozvoljena gornjagranica energije zavarivanja u toku kvalifikacije tehnologije zavarivanja je 15% vea od one koriene pri zavarivanju ispitnog uzorka. Akosezahtevaispitivanjetvrdoe,dozvoljenajedonjagranicaenergijezavarivanjautokukvalifikacije tehnologije zavarivanja do 15% manja od koriene pri zavarivanju ispitnog uzorka. Donjagranicapodrujavanostijenazivnatemperaturapredgrevanjakojajeprimenjenaupoetku ispitivanja za kvalifikaciju tehnologije zavarivanja. 24 Gornjagranicapodrujavanostijenazivnameuslojnatemperaturadostignutazavremeispitivanjaza kvalifikaciju. Naknadno odreivanje ili iskljuivanje termike obrade posle zavarivanja nije dozvoljeno. Podrujevanostijepodrujetemperaturekojejekorienozavremeispitivanjazakvalifikaciju tehnologijezavrivanja.Brzinagrejanja,hlaenjaivremeodravanjatemperaturemorajudabuduodreeni prema delovima u proizvodnji. Posebne odredbe za pojedine postupke zavarivanja su: Za postupke 111 i 114 kvalifikacija vai i za sluaj primene prvog manjeg ili veeg prenika elektrode i tozasvakizavar,izuzevzakorenskizavarizvedennaspoju,jednostranozavarenbezpodlokekadanije dozvoljena promena prenika. Za postupak 12 ostvarena kvalifikacija je ograniena sistemom elektrodne ice koja je koriena u toku kvalifikacije tehnologijezavarivanja(sistem sa jednom ili vie ica) ili na tip i oznaku praka koji je korien pri ispitivanju za kvalifikaciju. Za postupke 131, 135 i 136 ostvarena kvalifikacija je ograniena vrstom gasa koji se koriste kao podloka sa strane lica ili korena (nazivni sastav) koji su korieni u toku ispitivanja za kvalifikaciju ili sistemom elektrodne ice koji je korien pri ispitivanju za kvalifikaciju (sistemom sa jednom ili vie ica). Za grupu 141 ostvarena kvalifikacija je ograniena vrstom gasa koji se koristi kao podloka sa strane lica ili korena (nazivni sastav) koji su korieni u toku ispitivanja za kvalifikaciju. Za grupu 15 ostvarena kvalifikacija je ograniena na vrstu plazma gasa primenjenog u toku ispitivanja za kvalifikaciju tehnologije zavarivanja ili na vrstu zatitnog gasa sa strane lica ili korena (nazivni sastav) koji su primenjeni pri ispitivanju za kvalifikaciju. Izvetaj o kvalifikaciji tehnologije zavarivanja (WPAR) Izvetaj o kvalifikaciji tehnologije zavarivanja je stanje rezultata i pravi se za svaki ispitni uzorak, a sadri iponovljenaispitivanja.Izvetajmoradasadrisveinformacijenavedeneukvalifikacijiidateustandardu SRPSEN288-2,kaoidetaljezasvetonijeuskladusatakom7.Akonepostojinijedanrezultatkontrolei ispitivanja koji ne zadovoljava, izvetaj koji sadri podatke o tehnologiji zavarivanja kao i rezultate ispitivanja potpisuje ispitiva ili ispitna ogranizacija. Zaizvetajokvalifikacijitehnologijezavarivanjakoristiseobrazacukojiseupisujupodaciopostupku zavarivanja i rezultati ispitivanja a u cilju unifikacije u prikazivanju podataka. Primer obrasca izvetaja o kvalifikaciji tehnologije zavarivanja (WPAR) dat je u Prilogu A. Slika 2.1. Ispitni uzorak za sueoni spoj na limuSlika 2.2. Ispitni uzorak za sueoni spoj na cevima 25 2.4. Kvalifikacija zavarivaa Zavariva je osoba koja izvodi zavarivanje. Zavariva je zajedniki izraz za rune zavarivae i operatere zavarivanja. Standard EN 287-1 obuhvata principe na kojima se zasniva ispitivanje strune osposobljenosti zavarivaa za zavarivanje elika topljenjem. Kvalitet radova u zavarivanju u velikom stepenu zavisi od vetine zavarivaa. Sposobnostzavarivaadaslediusmenailipismenauputstva,kaoiispitivanjenjegovestrune osposobljenosti su vani faktori u obezbeenju kvaliteta zavarenog proizvoda. Ispitivanjestruneosposobljenostizavarivaazavisiodprimenjenogpostupkazavarivanja,aliseuvek primenjujuistapravilazausloveispitivanjaizauzorke,kaoizapostupkekodkojihvetinazavarivaaima znaajan uticaj na kvalitet zavarivanja. Cilj standarda je da obezbedi osnovu za meusobno priznavanje ispitnih tela za izdavanje uverenja koja se odnosenakompetentnostzavarivaa,urazliitimoblastimaprimene.Ispitivanjaseizvodeuskladusaovim standardom, osim u sluajevima kada se zahtevaju stroa ispitivanja.Istaispitivanjazavarenogspojamoguseprimenitizakvalifikacijutehnologijezavarivanjaizavarivaa, uz uslov da su odgovarajui zahtevi potovani. Vetinazavarivaaipoznavanjestrukepriznajusekontinualnosamoakosezavarivastalnobavi zavarivanjem u vremenskom periodu vaenja uverenja. Slika 2.3. Ispitni uzorak za sueoni T-spoj 26 Slika 2.4. Ispitni uzorak za ogranak ili ugaoni spoj na cevi Slika 2.5. Ispitni uzorak za ugaoni spoj na limu 27 Kontrola i ispitivanje ispitnih uzoraka Tabela2.2. Ispitni uzorakVrsta ispitivanjaObim ispitivanjaNapomena Sueoni spoj sl. .2.1. i 2.2. Vizuelno Radiografsko ili ultrazvuno Kontrola povrine Ispitivanjem poprenim zatezanjem Ispitivanje poprenim savijanjem Ispitivanje udarom Ispitivanje tvrdoe Makrostrukturno ispitivanje 100 % 100 % 100 % 2 epruvete 2 epruvete sa lica i 2 epruvete sa korenske strane 2 kompleta epruveta Ako se zahteva 1 epruveta - - 1) - 2) 6) 3) - T-spoj sa potpunim provarom (5) sl. 2.3. Spoj prikljuka (5) sl. 2.4. Vizuelno Kontrolna povrina Ultrazvuno Ispitivanje tvrdoe Makrostrukturno ispitivanje 100 % 100 % 100 % Ako se zahteva 2 epruvete - 1) 4) i 7) 3) - Ugaoni spoj na limu (5) sl. 2.5. Ugaoni spoj na cevi (5) sl. 2.4. Vizuelno Kontrola povrine Makrostrukturno ispitivanje Ispitivanje tvrdoe 100 % 100 % 2 epruvete Ako se zahteva - 1) - 3) 1) Kontrola penetrantima prema standardu ISO 3452 ili magnetoskopija: za nemagnetne materijale samo penetrantska kontrola. 2) 2 epruvete za savijanje sa strane lica i 2 sa korenske strane - preporuuje se za t > 12 mm da se zamene sa 4 epruvete za bono savijanje. 3) Ne zahteva se za osnovne materijale: - za feritne elike sa Rm s 420 N/mm2 (Re s 275 N/mm2); - za elike grupe 9. 4) Samo za feritne elike i za t > 12 mm. 5) Kada pWPS ili WPS nisu uspeli, moraju se utvrditi neophodna dodatna ispitivanja da bi se proverile mehanike osobine spoja. 6) Jedan komplet iz metala ava i jedan iz ZUT. Vri se samo ako je t > 12 mm i samo za osnovne materijale sa utvrenom vrednou ilavosti ili ako odgovarajui standard to propisuje. Ako ispitna temperatura nije utvrena, ispitivanje se vri na temperaturi okoline. Videti takoe t. 7.4.4. 7) Za spoljanji prenik s 50 mm ultrazvuna kontrola se ne zahteva. Za spoljanje prenike > 50 mm kada se ne moe izvriti ultrazvuna kontrola, na spojevima ogranka vri se radiografska kontrola, ako se moe izvesti (slika 5). Slika 2.6. Poloaj epruveta za sueoni spoj na limu 28 Slika 2.7. Poloaj epruveta na sueonom spoju cevi Slika 2.8. Poloaj epruveta sa potpunim provarom i ugaonom spoju lima 29 Slika 2.9. Poloaj epruveta u spoju ogranka ili ugaonom spoju cevi Slika 2.10. Tipini primeri merenja tvrdoe 30 Ispitivanje tvrdoe HV 10 - Najvee dozvoljene vrednosti Tabela2.3 Grupa elikaSueoni i ugaoni avovi iz jednog zavaraSueoni i ugaoni avovi iz vie zavara Bez termike obradeSa termikom obradomBez termike obradeSa termikom obradom 11) , 2380320350320 32)4503) 4203) 4, 53) 3203)320 63)3503)350 Ni s 4 % Ni > 4 % 3) 3) 300 3) 320 400 300

3) 1) Ako se zahteva ispitivanje tvrdoe. 2) Za elike sa najmanjim naponom teenja Re > 885 N/mm2 vrednost se odreuje dogovorom. 3) Vrednost se utvruje dogovorom. Podela elika na grupe Tabela2.4 GrupaTip elika 1elici sa najmanjim utvrenim naponom teenja Re s 355 N/mm2 ili zateznom vrstoom Rm s 520 N/mm2 sa hemijskim sastavom are koja ne prelazi (u %): C = 0,24Si = 0,55Mn = 1,60Mo = 0,65S = 0,045 P = 0,045 Drugi pojedini elementi = 0,3 Zbir svih drugih elemenata = 0,8 2Normalizovani elici ili termomehaniki valjani finozrni sa najmanjim utvrenim naponom teenja Re > 355 N/mm2 3Poboljani finozrni elici sa najmanjim naponom teenja Re > 500 N/mm2 4elici sa Cr maks. 0,6 %, Mo maks. 0,5 %, V maks. 0,25 %. Videti napomenu 1. 5elici sa Cr maks. 9 %, Mo maks. 1,2 %. Videti napomenu. 6elici sa Cr maks. 12 %, Mo maks. 1 %, V maks. 0,5 %. Videti napomenu. 7elici sa Ni maks. 9 %. Videti napomenu. 8Nerajui feritni elici ili martenzitni sa sadrajem Cr od 12 do 20 %. Videti napomenu. 9Austenitni nerajui elici. NAPOMENA 1 - Za grupe 4 do 8 sadraj legirajuih elemenata odnosi se na hemijsku analizu are. Podruje uverenja za meovite spojeve Tabela 2.5 Kvalifikacija tehnologije zavarivanja za grupe sledeih meovitih spojeva Podruje uverenja 22 zavaren sa 1 3 3 zavaren sa 1 3 zavaren sa 2 8 zavaren sa 2 8 zavaren sa 1 8 zavaren sa 2 8 zavaren sa 3 8 zavaren sa 1 8 zavaren sa 2 8 zavaren sa 3 9 zavaren sa 2 ili 9 zavaren sa 3 9 zavaren sa 1 9 zavaren sa 2 9 zavaren sa 3 31 Podruje uverenja u odnosu na debljinu ispitnog uzorka Tabela 2.6 Mere u mm Debljina t ispitnog Podruje uverenja 1), 2)

uzorka Za zavarivanje iz 1 prolaza sa jedne ili obe strane spojaZa zavarivanje vie prolaza t s 30,8 t do 1,1 tt do 2 t 3 < t s 120,8 t do 1,1 t3 do 2 t 12 < t s 1000,8 t do 1,1 t0,5 t do 2 t (maks. 150) t > 1000,8 t do 1,1 t0,5 t do 1,5 t 1) Ako je kvalifikacija ostvarena na debljini < 12 mm (donja granica za ispitivanje udarom) podruje uverenja je 168,3> 0,5 D i limovi3) 1)D je spoljanji prenik cevi ili ogranka. 2) Kvalifikacija ostvarena na limovima vai i za kvalifikaciju na cevi spoljanjeg prenika > 500 mm. 3) Videti t. 8.4.2. 32 Tabela 2.8. Podruje uverenja u odnosu na tip spoja 33 PRILOG A (informativan) Obrazac izvetaja o kvalifikaicji tehnologije zavarivanja (WPAR) Specifikacija tehnologije proizvoaaIspitiva ili ispitna organizacija ____________________ Prilog br.: ______________________ Prilog br.: _____________________________________ Proizvoa:_______________________________________________________________________ Adresa: ___________________________________________________________________________ Primenjeni propis ili standard za ispitaivanje: _____________________________________________ Datum zavarivanja:_________________________________________________________________ Obim ispitivanja: ___________________________________________________________________ Postupak zavarivanja:_______________________________________________________________ Tip spoja: _________________________________________________________________________ Osnovni materijal: _______________ Stepen tvrdoe:________________________________ Debljina osnovnog materijala (mm): ____________________________________________________ Prenik osnovnog materijala (mm): _____________________________________________________ Tip dodatnog materijala:_____________________________________________________________ Zatitni gas/praak:_________________________________________________________________ Vrsta struje za zavarivanje: ___________________________________________________________ Poloaj zavarivanja: _________________________________________________________________ Predgrevanje: ______________________________________________________________________ Termika obrada posle zavarivanja i/ili starenja:__________________________________________ Ostali podaci: ______________________________________________________________________ Potvruje se da je ispitivani spoj pripremljen, zavaren i ispitan u skladu sa zahtevima navedenih propisa i standarda. MestoIspitiva ili ispitna organizacija Datum ispitivanjaIme, datum i potpis 34 Specifikacija procedure zavarivanja proizvoaa (WPS) Mesto: _____________________________________ Ispitiva ili ispitna organizacija:_______________________Specifikacija tehnologije zavarivanja proizvoaa:__ Postupak pripreme i ienja:_________________________Prilog br.:__________________________________ Specifikacija osnovnog materijala:_____________________Prozvoa: __________________________________Ime zavarivaa: ______________________________Postupak zavarivanja: _________________________ Debljina osnovnog materijala (mm): ____________________Tip spoja:__________________________________ Prenik osnovnog materijala (mm): _____________________Detalji pripreme spoja (ema) *): _________________ Poloaj zavarivanja: _________________________________ Skica pripremeRaspored zavara Parametri zavarivanja Zavar br.Postupak Prenik dodatnog materijala Struja A Napon V Vrsta struje/ polaritet Dotur ice brzina *) Energija zavarivanja *) Klasifikacija dodanog materijala i oznaka: _________ Dodatne informacije -) :_____________________________Posebni zahtevi za suenje: _____________________ npr. njihanje (maks. irina): ___________________________Zatitni gas/praak: lice ________________________ Oscilacije: amplituda, frekvencija, vreme:____________ koren ____________________________ Zavarivanje pulsirajuom strujom:__________________Protok gasa: lice_____________________________ Rastojanje kontaktne dizne: ________________________ koren ____________________________ Podaci o zavarivanju plazmom: _____________________Tip volframove elektrode/prenik:_______________ Ugao nagiba pitolja (gorionika):___________________Detalji ljebljenja ili podloge: ___________________Temperatura predgrevanja: _____________________Temperatura izmeu prolaza:___________________Termika obrada posle zavarivanja i/ili starenja:____Vreme, temperatura, postupak: __________________Brzina grejanja i hlaenja*):____________________ Proizvoa Ispitiva ili ispitna organizacija ___________________________________________________________________________________________Ime, datum i potpisIme, datum i potpis -) Ako se zahteva. 35 Rezultati ispitivanja Specifikacija tehnologije zavarivanja proizvoaa:__ Ispitiva ili ispitna organizacija:_______________________Prilog br.:__________________________________ Prilog br.: _________________________________________Vizuelna kontrola: ____________________________ Radiografija-) : ____________________________________Penetrantska kontrola ili magnetoskopska: _________ Ultrazvuna ispitivanja*): _____________________________Temperatura: ______________________________________Ispitivanje zatezanjem Tip/br.Re N/mm2 Rm N/mm2 A %Z %Mesto lomaNapomene Zahtevi Ispitivanje savijanjemPrenik trna:

Makrografija: Mikrografija*): Ispitivanje ilavosti*) Tip: ______________Mere: _____________Zahtevi: ___________Poloaj zareza/ orjentacija Temperatura Co Vrednosti 1 2 3 Srednjavrednost Napomene Ispitivanje tvrdoe*)Mesta merenja (skica)*)

Tip/optereenja:_____________________________Osnovni materijal: ____________________________________________________________________________________ZUT: ______________________________________________________________________________________________Istopljena zona: ______________________________________________________________________________________Ostala ispitivanja: ____________________________________________________________________________________Napomene:_________________________________________________________________________________________Ispitivanja izvrena u skladu sa:_________________________________________________________________________Izvetaj laboratorije br.:________________________________________________________________________________Rezultati ispitivanja zadovoljavaju/ne zadovoljavaju (nepotrebno precrtati) Ispitivanja izvrena u prisustvu: _________________________________________________Ispitiva ili ispitna organizacija _________________________________________________Ime, datum i potpis -) Ako se zahteva. Tip/br.Temperatura, CoIzduenje*) Rezultat 36 Srpski elici grupisani po sistemu iz tab. 2.4. (prema SRPS EN 288-3, Prilog B - informativno) PRILOG C (normativan) Uporeenje grupa elika navedenih u EN 287-1 sa grupama elika prema EN 288-3. Grupe elika Uverenje zavarivaaKvalifikacija tehnologije prema EN 288-3 W 011 W 024, 5, 6 W 032, 3, 7 elik sa sadrajem nikla 5 < Ni % s 9 nije ukljuen1) W 048 W 119 1) Zahteva se posebno uverenje o strunoj osposobljenostizavarivaa 37 StandardomSRPSEN287-1seutvrujuosnovnizahtevi,podrujauverenja,usloviispitivanja,zahtevi prihvatljivostiipotvrivanjazaispitivanjestruneosposobljenostizavarivaazazavarivanjeelika.Obrazac uverenja o ispitivanju strune osposobljenosti dat je u Prilogu B. Zavremeispitivanjastruneosposobljenostizavarivatrebadapokaeodgovarajuepraktinoiskustvoi poznavanjestruke(ispitnijeobavezan)opostupcimazavarivanja,materijalimaizahtevimazabezbednostza postupke za koje treba da dobije uverenje; informacije o ovim pitanjima date su u Prilogu D. Postupci zavarivanja na koje se odnosi ovaj standard su postupci topljenjem koji su definisani kao runo ili poluautomatizovano zavarivanje. Postupak ispitivanja zavarivaa se izvodi na ispitnim uzorcima i nezavisan je od tipa konstrukcije. Uverenje o ispitivanju strune osposobljenosti izdaje se na linu odgovornost ispitivaa ili ispitnog tela. - Postupci zavarivanja PostupcizavarivanjasudefinisniustandarduISO857,areferentnibrojevizaoznaavanjepostupka zavarivanja navedeni su u standaru ISO 4063. Standardom EN 287-1 obuhvaeni su sledei postupci zavarivanja: 111 - elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom 114 - elektroluno zavarivanje punjenom icom 121 - elektroluno zavarivanje pod prakom sa elektrodnom icom 131 - elektroluno zavarivanje u zatiti inertnog gasa (MIG) 135 - elektroluno zavarivanje u zatiti aktivnog gasa (MAG) 136 - elektroluno zavarivanje punjenom icom u zatiti aktivnog gasa 137 - elektroluno zavarivanje u zatiti inertnog gasa sa topljivom punjenom elektrodnom icom 141 - elektroluno zavarivanje volframovom elektrodom u zatiti inertnog gasa (TIG) 15 - zavarivanje plazmom 311 - zavarivanje plamenom kiseonik-acetilen (gasno) Ostali postupci zavarivanja toljenjem sprovode se po dogovoru. Za ispitivanje strune osposobljenosti ispitni uzorci se izrauju za sueone spojeve (BW) i ugaone spojeve (FW) na limovima(P) ili cevima (T). Grupe materijala Dabisesmanjilonepotrebnoumnoavanjetehnikiidentinihispitivanja,elicisaslinimmetalurkim karakteristikama grupisani su u cilju ispitivanja strune osposobljenosti zavarivaaZavarivanjebilokojegmaterijalaizjednegrupepodrazumevastrunuosposobljenostzavarivaaza zavarivanje svih ostalih materijala svrstanih u istu grupu, s tim da se dodatni materijali korieni pri ispitivanju mogu koristiti i za druge elike ove grupe. Po pravilu, ispitivanje strune osposobljenosti zavarivaa vri se nanoenjem metala ava koji ima sastav usklaen sa osnovnim materijalom. Ukoliko se zavaruju materijali iz dve razliite grupe, a ija kombinacija nije obuhvaena tabelama 2.13. i 2.14, zahteva se ispitivanje za takvu kombinaciju kao posebnu grupu materijala. Ukolikosedodatnimaterijalrazlikujeodosnovnogmaterijala,potrebnojeizvritiispitivanjezatakvu kombinaciju osnovnog i dodatnog materijala, izuzev u sluajevima predvienim u tabelama 2.13. i 2.14. GrupaW01:Niskougljenininelegirani(C-Mn)elicii/iliniskolegiranielici.Ovagrupatakoe ukljuuje sitnozrne konstrukcione elike sa gornjim graninim naponom teenja ReH s 355 N/mm2. Grupa W02: Hrom-molibdenski (CrMo) i/ili hrom-molibden-vanadijumski (CrMoV) elici otporni prema puzanju. GrupaW03:Sitnozrnikonstrukcionielicinormalizovani,kaljeniiotputeni,kaoitermomehaniki obraenielicisagornjimgraninimnaponomteenjaReH>355N/mm2islinizavarljivinikl-elicisa sadrajem nikla 2 % do 5 %. Grupa W04: Feritni ili martenzitni nerajui elici sa sadrajem hroma od 12 % do 20 %. Grupa W11: Nerajui feritno-austenitni i austenitni nerajui hrom-nikl (CrNi) elici. Potroni materijal 38 Dodatnimaterijal,popravilu,pripadaistojgrupikaoiosnovnimaterijal.Ispitivanjeizvrenosadodatnim materijalom, zatitnim gasom ili prakom koji odgovaraju jednoj grupi znai strunu osposobljenost zavarivaa i za sve ostale dodatne materijale (dodatni metal, zatitni gas ili praak) iste grupe materijala. Elektrode za runo elektroluno zavarivanje klasifikovane su prema najvanijim karakteristikama obloge prema prEN 499 na: A-kisele B-bazine C-celulozne R-rutilne RA -rutilno-kisele RB -rutilno-bazine RC -rutilno-celulozne RR -rutilne (debela obloga) S-drugi tipovi Napomena:ZadaljedetaljeoobloenimelektrodamavidetiprEN499,ISO3580iliISO3581,u zavisnosti od elika o kojem se radi. Mere Ispitivanjastruneosposobljenostizavarivaatrebadasuzasnovananadebljinimaterijala(tj.debljini limailizidacevi)iprenikacevikojeezavarivakoristitiuproizvodnji.Ispitivanjasevrezatripodruja debljine limova i debljine zidova cevi, ili prenika cevi, kako je navedeno u tabelama 2.9. i 2.10, pri emu nije obavezno precizno merenje debljine i prenika. Debljina ispitnog uzorka (lim ili cev) i podruje uverenja Tabela 2.9 Debljina ispitnog uzorka, t, mmPodruje uverenja t s 3t do 2 t 1) 3 < t s 123 mm do 2 t 2) t > 12> 5 mm 1)Za zavarivanje plamenom kiseonik-acetilen (311): t do 1.5 t 2)Za zavarivanje plamenom kiseonik-acetilen (311): 3 mm do 1.5 t Prenik ispitnog uzorka i podruje uverenja Tabela 2.10 Prenik ispitnog uzorka, D 1), mmPodruje uverenja D s 25D do 2 D 25 < D s 1500,5 D do 2 D (25 mm min) D > 150> 0,5 D 1) Za uplje telo D je mera najmanje strane. Poloaji zavarivanja Poloaji zavarivanja su prikazani na slikama 2.11. i 2.12. (prema ISO 6947). Uglovi nagiba i zaokretanja moraju biti u skladu sa ISO 6947. Zapoloajeiuglovekojisekoristepriispitivanjustruneosposobljenostizavarivaavaeoneiste vrednosti tolerancija koje se koriste i u proizvodnji. Podruje uverenja o strunoj osposobljenosti zavarivaa Popravilu,uspenoispitivanjezavarivaavainesamozauslovekorienepriispitivanju,veizasve spojeve koji su laki za zavarivanje. Podruje uverenja za svaki tip dato je u odgovarajuim takama i tabelama. U tim tabelama podruje uverenja je prikazano u istom redu. - Postupci zavarivanja 39 Popravilu,svakoispitivanjevaizajedanpostupakzavarivanja.Promenapostupkazavarivanjazahteva novo ispitivanje strune osposobljenosti. Meutim, mogue je da se zavarivau prizna struna osposobljenost za viepostupakazavarivanjakorienjemjednogilidvaposebnaispitivanjakojapokrivajuzavarenespojeve izvedenerazliitimpostupcimazavarivanja.Naprimer,kadasezahtevaispitivanjezajednostranisueoniav TIG postupkom (141) za korenski zavar i runo elektroluno (111) za ispunu, struna osposobljenost zavarivaa se moe proveriti na sledei nain: ( a) ispitivanjem strune osposobljenosti simuliranjem spoja izvedenog pomou vie postupaka, na primer TIG (141) - koren, ispuna runo elektroluno obloeno elektrodom (111), unutar granica vanosti; (b)posebnimispitivanjemzaTIG(141)korenbezpodlogeirunoelektrolunoobloenoelektrodom (111) ispuna sa podlogom ili zavareno sa obe strane sa ljebljenjem ili bez njega. PA poloeni PC horizontalno-vertikalni PE nadglavni PG vertikalni (nadole) a) Sueoni spojevi PF vertikalni (nagore) PA u koritu PB horizontalni PD nadglavni horizontalni PG vertikalno (nadole) b) Ugaoni spojevi PF vertikalni (nagore) Slika 2.11. Poloaji zavarivanja za limove 40 Tipovi spojeva Utabeli2.11.datojepodrujeuverenjaoispitivanjustruneosposobljenostizavarivaazavrste zavarenih spojeva pri emu se primenjuju sledei kriterijumi: uverenja za sueone spojeve na cevima ukljuuje i sueone spojeve na limovima; uverenjezasueonespojevenalimovimavaiizasueonespojevenacevimaspoljanjegprenika>500 mm, u odgovarajuim poloajima izuzev za sluajeve na koje se odnosi alineja 3.; uverenjezasueonespojevenalimovimaukoritastom(PA)poloajuilihorizontalno-vertikalnom(PC) poloajuvaiizasueonespojevenacevimaspoljanjegprenika>150mm,zavarenimuistim poloajima prema tabeli 2.15; uverenje za jednostrano zavarivanje bez podloke vai i za jednostrano zavarene spojeve sa podlokom, kao i za obostrano zavarene spojeve sa i bez ljebljenja; uverenje za zavarivanje limova ili cevi sa podlokom vai i za obostrano zavarene spojeve, ali ne i za spojeve bez podloke; uverenje za sueone spojeve vai i za ugaone spojeve za sline uslove zavarivanja; usluajudasuuproizvodnjipretenozastupljeniugaonispojevi,ispitivanjesevrinaodgovarajuem ugaonom spoju, na limu, cevi ili ubodnom nastavku (videti EN 288-3); 41 PA Cev:koja se okree Osa: horizontalna Poloaj: poloen PGCev: nepokretna Osa: horizontalna Poloaj: vertikalan (nadole) PFCev: nepokretna Osa: horizontalna Poloaj: vertikalan (nagore) PCCev: nepokretna Osa: vertikalnaPoloaj: horizontalno-vertikalni a) Sueoni spojevi H-L045Cev: nepokretnaOsa: nagnutna Poloaj: svi poloaji (nagore) PBCev: koja se okree Osa: horizontalna Poloaj: horizontalno-vertikalan PGCev: nepokretna Osa: horizontalna Poloaj: vertikalan (nadole) PFCev:nepokretna Osa: horizontalna Poloaj:vertikalan (nagore) PBCev: nepokretna Osa: vertikalnaPoloaj: poloen b) Ugaoni spojevi PDCev: nepokretnaOsa: vertikalna Poloaj: nadglavni horizontalni Slika 2.12. Poloaji zavarivanja za cevi uverenje za obostrano zavarivanje bez ljebljenja vai i za jednostrano zavarivanje sa podlokom i obostrano zavarivanje sa ljebljenjem; 42 uverenjezasueonespojevenacevimabezpodlokevaiizazavarivanjeubodnihnastavaka,zaisto podrujeuverenja,kakojedatoutabelama2.11.do2.14.Podrujeuverenjaprizavarivanjuuboda zasnovano je na preniku ubodne cevi; usluajevimakadajeuproizvodnjipretenozastupljenozavarivanjeubodailisloenihubodnihnastavaka, preporuujeseposebnaobukazavarivaa;unekimsluajevimamoesezahtevatiispitivanjestrune osposobljenosti zavarivaa na spojevima ubodnih nastavaka. Grupe materijala Uzavisnostiodgrupematerijalaispitnoguzorkautabelama2.12.i2.13.datojepodrujeostrunoj osposobljenostizavarivaa.Zasvakielikkojinijeobuhvaenbilokojomgrupomvreseposebnaispitivanja samo za taj elik, a uverenje o strunoj osposobljenosti vai samo za taj elik. Obloene elektrode Svakapromenatipaoblogeelektrodezahtevapromenuutehniciradazavarivaa.Ispitivanjestrune osposobljenosti zavarivaa za jednu vrstu obloge vai i za elektrode sa drugim oblogama, tab. 2.14. Potroni materijal Promena zatitnog gasa izatitnog praka je dozvoljena . Mere Podruje uverenja u zavisnosti od debljine lima ili debljine zida cevi i/ili prenika cevi dato je u tabelama 2.9. i 2.10. Poloaji zavarivanja Podruje uverenja za svaki poloaj zavarivanja dato je u tabeli 2.15. Poloaji zavarivanja i odgovarajue oznake na slikama 2.11. i 2.12. dati su prema ISO 6947. Podruje uverenja za ispitivanje sueonih spojeva (detalji tipa ava) Tabela 2.11 av koji se ispituje Podruje uverenja Sueoni spojevi limovaSueoni spojevi cevi Jednostranozavarivanje ss Obostrano zavarivanje bs Jednostrano zavarivanje ss Sa podlo-kom mb Bezpodloke nb Sa ljeblje-njem gg Bezljeblje-nja ng Sa podlo-kom mb Bezpodloke nb Sueni spojevi limova Jednostranozavarivanje ss Sa podlokom mmb*-x-1)- Bez podloke nnbx*xx1)1) Obostrano zavarivanje bs Saljebljenjem gggx-*-1)- Bezljebljenja nmgx-x*1)- Sueni spojevi cevi Jednostrano zavarivanje ss Sapodlokom mmbx-x-*- Bezpodloke nnbxxxxx* 1) Videti: Tipovi spojeva Objanjenja oznaka: * - oznaka za zavareni spoj na kojem je proverena struna osposobljenost;x - oznaka za vrste spojeva za koje vai struna osposobljenost; - - oznaka za vrste spojeva za koje ne vai struna osposobljenost. 43 Podruje uverenja za osnovni materijal Tabela 2.12 Grupa materijala ispitnog uzorka Podruje uverenja W 01W02W03W04W11 W 01----- W 02x---- W 03xx--- W 04xx--' W 11x1)x1)x1)x1)- 1) Ako se koristi dodatni materijal iz grupe W 11. Objanjenja oznaka: *- oznaka grupe materijala na kojoj je obavljeno ispitivanje strune osposobljenosti.; x - oznaka grupe materijala za koje vai struna osposobljenost; - - oznaka grupe materijala za koju ne vai struna osposobljenost. NAPOMENA - Ova tabela vai samo ako su osnovni i dodatni materijal u istoj grupi. Pregled i ispitivanje Nadzor Zavarivanje i ispitivanje ispitnih uzoraka moraju biti obavljeni u prisustvu ispitivaa ili ispitnog tela. Ispitniuzorcimorajubitioznaeniidentifikacionimbrojemispitivaaizavarivaa,prepoetka zavarivanja. Podruje uverenja za spojeve od raznorodnih materijala Tabela 2.13 Grupa materijala ispitnog uzorkaPodruje uverenja W 02W 02 zavareno sa W 011) W 03 W 02 zavareno sa W 011) W 03 zavareno sa W 011) W 03 zavareno sa W 021) W 04 W 02 zavareno sa W 011) W 04 zavareno sa W 011) W 04 zavareno sa W 021) W11 W 11 zavareno sa W 011) W 11 zavareno sa W 021) W 11 zavareno sa W 031) W 11 zavareno sa W 041) 1)Zaspojeveodraznorodnihmetaladodatnimaterijalmoradaodgovaragrupijednogodosnovnihmaterijala. 2) Ako se koristi dodatni materijal iz grupe W 11.

44 Podruje uverenja za tipove elektroda Tabela 2.14Vrsta elektrode za zavarivanje ispitnog uzorka Podruje uverenja A; RAR; RB; RC; RRBCS A; RA*---- R; RB; RC; RRx*--- Bxx*-- C---*- S1)----* 1) S daje uverenje samo za specijalne ripove obloge elektrode. * Oznaava tip elektrode na koju se odnosi ispitavanje. x Oznava one grupe elektroda za koje takoe vai ispitivanje. - Oznaava one grupe elektroda za koje ne vai ispitivanje. Ispitivailiispitnotelomoguzaustavitiproveruukolikouslovizavarivanjanisuispravni,ukolikoseocenida zavariva nije sposoban da postigne dobar rezultat ili u sluaju preteranih i/ili sistematskih popravki. Oblici i mere ispitnih uzoraka Oblik i mere ispitnih uzorakadati su na slikama 2.13. do 2.16. Uslovi zavarivanja Usloviispitivanjastruneosposobljenostizavarivaamorajuodgovaratiuslovimauproizvodnjiibitiu skladu sa WPS ili pWPS, koja je uraena u skladu sa EN 288-2. Prilikom pripreme WPS ili pWPS moraju se obezbediti sledei uslovi: ispitivanje se mora izvesti postupcima zavarivanja koji e se primenjivati u proizvodnji; dodatni materijal mora odgovarati svakom pojedinanom postupku i poloaju zavarivanja; krajevi limova i/ili cevi za ispitni uzorak moraju se pripremiti kao u proizvodnji; mereispitnihuzorakamorajuodgovaratizahtevimaprematabelamainaslikamaovogstandarda(videti tabele 2.9. i 2.10); zavarivanjesemoraizvestiupoloajimaipoduglovimaubodnihnastavakakojisenormalnokoristeu proizvodnji; zavareni spoj se ocenjuje u saglasnosti sa utvrenim kriterijumom prihvatljivosti ispitnih uzoraka; vremezavarivanjaispitnoguzorkamoraodgovaratiradnomvremenupoduobiajenimradnimuslovimau proizvodnji; ispitniuzorakmoradaimanajmanjejednozaustavljanjeiponovnopoinjanjeukorenskomzavaruina zavrnom pokrivnom zavaru i to mora da bude identifikovano na duini koja se ispitije; svako predgrevanje ili kontrolisani unos toplote koji se zahtevaju u WPS ili pWPS moraju se primeniti i kod zavarivanja ispitnog uzorka; svaka naknadna toplotna obrada i/ili starenje nakon zavarivanja koji se zahtevaju u WPS ili pWPS mogu biti izostavljeni ukoliko se ne zahteva ispitivanje savijanjem; identifikacija ispitnog uzorka; zavarivau se mora dozvoliti da ispravimanje nedostatke, osim u sluajupovrinskog sloja, i to bruenjem, ljebljenjemilinekomdrugommetodomkojasekoristiuproizvodnji;zatojepotrebnoodobrenje ispitivaa ili ispitnog tela. Metode ispitivanja Svakizavrenispojmoradabudepregledanvizuelnoustanjukakojezavarenuneobraenomstanju. Kadasetozahteva(videtitabelu2.16),vizuelnipregledmoebitidopunjenmagnetoskopskimispitivanjem (videtiEN1290),ispitivanjempenetrantima(videtiEN571-1)ilidrugimmetodamaispitivanja,izasluaj sueonog zavarivanja makrostrukturnim ispitivanjem (videti EN 1290). Ukolikovizuelnipregledzadovolji,pristupaseradiografskojkontroli,ispitivanjuprelomomi/ili makrostrukturnom ispitivanju (videti tabelu 2.16). 45 Epruvete za makrostrukturno ispitivanje moraju biti pripremljene i nagriene sa jedne strane da bi se jasno istakao av. Kadasevriradiografskoispitivanje,sueonispojeviizvedenipostupcimaMIG/MAG(131,135)ili gasnim plamenom (311) obavezno se ispituju i savijanjem. Pre mehanikih ispitivanja, ukoliko su koriene podloke, treba ih ukloniti. Ispitni uzorak moe biti rezan primenomtoplotnogilimehanikogpostupka,uzodbacivanjeprvihiposlednjih25mmuzorkaodkrajeva limova (slike 2.17. i 2.18). Sueoni spojevi na limovima Kada se koristi radiografija, ispitni uzorak mora biti ispitivan u stanju kako je zavaren, po celoj duini, u uslovima predvienim za klasu B u standardu EN 1435. Kada se izvodi ispitivanje razaranjem prema EN 1320, cela duina uzorka koja se proverava mora biti ispitana. U tom cilju ispitni uzorak se izrezuje u vie epruveta (slika 2.17a). Duina svake epruvete za ispitivanje razaranjem mora biti ~ 50 mm. Ukoliko je potrebno, nadvienje ava na ispitnom uzorku moe da ukloni i dodatno stranice ava da se zaree do dubine od ~ 5 mm, kako bi se olakalo kidanje u metalu ava (slika 2.17b). U sluaju jednostranog zavarivanja (ss) bez podloke (nb,ng), polovina ispitne duine koja se proverava ispituje se sa lica a druga polovina sa korenske strane (slike 2.17c i 2.17d). Kada se primenjuje ispitivanje poprenim savijanjem epruvete sa lica u skladu sa EN 910. prenik trna ili unutranjegvaljkamoradabude4t,augaosavijanjanajmanje1200,ukolikoosnovniilidodatnimaterijalne zahteva druga ogranienja usled niske duktilnosti. Tokom ispitivanja na epruvetama ne smeju da se pojave pojedinane greke > 3mm, nezavisno od pravca prostiranja. Vidljive greke na ivicama epruvete se ne uzimaju u obzir pri ocenjivanju debljine limova > 12 mm ispitivanjepoprenimsavijanjemsalicaisakorenestranemoebitizamenjenosaetiriepruvetezabono savijanje. Ugaoni spojevi na limovima ZaispitivanjerazaranjemuskladusaEN1320ispitniuzorcimogubiti,popotrebi,izrezaniunekoliko epruveta.Svakaepruvetamorabiti,radikidanja,postavljenaupoloajprikazannasl.2.17.biposlekidanja pregledana. Kada se izvosi makrostrukturno ispitivanje, ono mora da bude u skladu sa EN 1321. Sueoni spojevi na cevima Kadasekoristiradiografija,ispitniuzorakseispitujepocelojduiniavaustanjukakojezavaren,u uslovima predvienim za klasu B prema standardu EN 1435, izuzev kada je potrebno prozraivanje dvostruko