Kontni Plan Za Udruzenja i Fondacije

Univerzitet u SarajevuEkonomski fakultet u Sarajevu

SEMINARSKI RAD

PRIMJENA KONTNOG PLANA ZA UDRUŽENJA I FONDACIJE

Predmet:

Računovodstvo neprofitnih organizacija

Mentor: Studenti:Prof.dr. Meliha Bašić Naza Alispahić (70422)

Amina Bajrović (70424)Mahir Bjelonja (70443)Ismet Čohadžić (70448)

Sedin Garanović (70074) Nejra Selimović (69540)

Sarajevo, januar 2014.

Kontni plan za udruženja i fondacije

SADRŽAJ

UVODNI DIO......................................................................................................................................................3

KLASA 0 - STALNA SREDSTVA.....................................................................................................................4

00 - NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA.........................................................................................4

GRUPA 01 - NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA...........................................................................28

GRUPA 02 – DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA........................................................................30

GRUPA 03 – DUGOROČNA POTRAŽIVANJA.........................................................................................33

GRUPA 04 – BIOLOŠKA IMOVINA...........................................................................................................33

GRUPA 05 – ULAGANJE U NEKRETNINE...............................................................................................34

GRUPA 06 – STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI...............................................................34

GRUPA 08 – DUGOROČNA RAZGRANIČENJA......................................................................................35

KLASA 1 – TEKUĆA SREDSTVA..................................................................................................................36

GRUPA 10 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI..................................................................................36

GRUPA 11 – KRATKOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI.......................................................................38

GRUPA 12 – KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA....................................................................................40

GRUPA 13 – ZALIHE...................................................................................................................................40

GRUPA 14 – ULAZNI POREZ (PDV)..........................................................................................................48

GRUPA 18 - KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA..................................................................................52

KLASA 2 - TRAJNI IZVORI I DUGOROČNE OBAVEZE.............................................................................54

GRUPA 20 - TRAJNI IZVORI......................................................................................................................54

GRUPA 21 - DUGOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE............................................................................57

GRUPA 28 - DUGOROČNA RAZGRANIČENJA REZERVIRANJA.........................................................57

KLASA 3 – KRATKOROČNE OBAVEZE......................................................................................................59

GRUPA 30 – TEKUĆE OBAVEZE..............................................................................................................59

GRUPA 31 – OBAVEZE PO IZDATIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA.....................................................60

GRUPA 32 – KRATKOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE......................................................................61

GRUPA 32 – OBAVEZE ZA PDV................................................................................................................61

GRUPA 38 – KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA.................................................61

KLASA 4 – RASHODI I PRIHODI...................................................................................................................62

GRUPA 40 - RASHODI................................................................................................................................62

GRUPA 41 - PRIHODI..................................................................................................................................76

ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................................86

LITERATURA...................................................................................................................................................87

1


UVODNI DIO

Ovaj seminarski rad obuhvata opširnu temu pod nazivom Kontni plan za udruženja i fondacije. Naš zadatak je bio da opišemo na koji način udruženja računovodstveno evidentiraju promjene koje se svakodnevno dešavaju kod njih. Poznato nam je da udruženja pripadaju sektoru civilnog društva, i imaju sljedeće karakteristike: da su nevladine, nekomercijalne i neprofitne. Sva registrovana udruženja su dužna pridržavati se odredbi zakona relevantnih za njihovo poslovanje i aktivnosti. Jedna od najvažnijih karakteristika je da su udruženja osnovana bez cilja sticanja dobiti.

U skladu sa osnivanjem, udruženja imaju obavezu da u svom poslovanju i pravnim odnosima primjenjuju važeće zakone na teritoriji BiH, odnosno teritoriji entiteta ili kantona, između ostalog i iz oblasti računovodstva i finansijskog izvještavanja, poreza i doprinosa, radnih odnosa, obligacionih odnosa, upravljanja, kancelarijskog poslovanja i slično. Upravo zbog ove činjenice, postoji poseban propisan kontni plan za udruženja i fondacije.

U radu smo detaljno razradili svaku klasu i grupe unutar klase za računovodstveno evidentiranje promjena. Računovodstvene politike udruženja utvrđuje posebna načela i pravila koja su oni usvojili za pripremanje i prikazivanje finansijskih izvještaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Usvojene računovodstvene politike odnose se na priznavanje, ukidanje priznavanja, mjerenje i procjenjivanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda udruženja.

Kontni plan ili kontni okvir je spisak računa (konta) koji se koriste u računovodstvu za definisanje svake klase stavki za koju se troši novac ili novčani ekvivalenti ili se u neku svrhu prima novac ili sredstva. Koristi se za organizovanje finansijskog evidentiranja u svakom poslovnom subjektu da bi se grupirale stavke troškova, prihoda, sredstava i obaveza u svrhu pružanja zainteresiranim licima za bolje razumijevanje finansijskog zdravlja poslovnog subjekta.

Struktura i naslovi svake grupe računa trebaju pomoći da se smisleno organizuju stavke svake transakcije.

2

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Transakcija&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Prihod&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tro%C5%A1ak&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Novac

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunovodstvo


KLASA 0 - STALNA SREDSTVA

00 - NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

000 - Zemljišta001 - Građevinski objekti002 - Oprema 003 - Ostalo007 - Materijalna stalna sredstva u pripremi008 - Avansi za materijalna stalna sredstva009 - Ispravka vrijednosti

Priznavanje i vrednovanje stalnih materijalnih sredstava utvrđeno je u MRS-u 16 - Nekretnine, postrojenja, oprema i ostala materijalna stalna sredstva, MRS-u 17 - Najmovi, te dijelom MRS-u 2 Zalihe, MRS-u 20 - Donacije i MRS-u 23 - Troškovi pozajmljivanja.

Standardi promatraju materijalna sredstva kao grupu, te isti paragrafi se odnose na gotovo sve oblike materijalnih stalnih sredstava;Definicija materijalnih stalnih sredstava, koju obrađuje MRS 16 glasi:

„ Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna sredstva:(a) koja subjekt posjeduje za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, i(b) koja se očekuje koristiti duže od jednog razdoblja.“

Materijalna stalna sredstva mogu se nalaziti kod pravne osobe i po osnovu kapitalnog najma. Prema MRS-u 17 "Najmoprimatelj u svom bilansu stanja treba priznati i kapitalni najam kao sredstvo i obavezu po iznosima koji su, na početku najma, jednaki fer vrijednosti iznajmljenog sredstva ili ako je vrijednost manja, koji su istovjetni sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma".1

Priznavanje materijalnih stalnih sredstava regulirano je MRS-om 16, u kojem se ističe: Trošak nekog predmeta nekretnina, postrojenja i opreme treba priznati kao imovinu ako, i samo ako:(a) je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom priticati u subjekt, i(b) se trošak sredstva može pouzdano izmjeriti.

1 Prof. dr. Bašić Meliha, prof. dr. Hrvoje Šapina, mr. Lejla Jahić, Sarajevo, 2012. godine „Računovodstvo udruženja i fondacija“

3


Priznavanje materijalnih stalnih sredstava od kapitalnog najma kod najmoprimatelja, regulirano je MRS-om 17. Prema MRS-u 17 najmodavatelji sredstva data u kapitalni najam prikazuju kao potraživanje, u iznosu jednakom neto ulaganju u najam.

Početno vrednovanje stalnih materijalnih sredstava uređeno je MRS-om 16 koji ističe: „Pojedinačni predmet nekretnina, postrojenja i opreme, koji zadovoljava kriterije priznavanja kao imovina, treba mjeriti po njegovom trošku.2“ Sastavni dijelovi troška pojedine nekretnine, postrojenja i opreme su:(a) kupovna cijena, uključujući nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,(b) svi troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju sredstva na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu,(c) početno procijenjeni troškovi demontaže, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smješteno, za koje obaveza za subjekt nastaje kada je sredstvo nabavljeno ili kao posljedica korištenja sredstva tokom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tokom razdoblja.

Primjere troškova koji se mogu direktno pripisati troškovima nabavke su:(a) troškovi naknada zaposlenika (kao što je definirano u MRS-u 19 Naknade zaposlenima), koji direktno proizlaze iz izgradnje ili nabave sredstva nekretnine, postrojenja i opreme,(b) početni troškovi pripreme mjesta,(c) početni troškovi isporuke i rukovanja,(d) početni troškovi instaliranja i montaže,(e) troškovi testiranja pravilnog funkcioniranja pogona, nakon odbitka neto koristi od prodaje proizvedenih jedinica tokom dovođenja sredstva na lokaciju i u stanje spremno za upotrebu (primjera radi, uzorci proizvedeni tokom testiranja opreme), i(f) naknade stručnjacima.

Mjerenje troška je utvrđeno i glasi: „Trošak pojedine nekretnine, postrojenjai opreme jednak je cijeni za plaćanje na datum priznavanja te imovine. Kada je plaćanje za neki predmet nekretnina, postrojenja i opreme odgođeno preko uobičajenih kreditnih rokova razlika između ekvivalenta gotovinske cijene i ukupnih plaćanja priznaje se kao rashod kamata tokom trajanja kredita, ako nije kapitalizirana u skladu s dopuštenim alternativnim postupkom u MRS-u 23."

Stalno materijalno sredstvo se inicijalno vrednuje po njegovom trošku. Komponente troška ovise o načinu stjecanja:


4


Kod nabavke: trošak se sastoji od fakturne vrijednosti, uključujući carinu, i porez, te druge troškove izravno vezane za dovođenje sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, te troškova pozajmljivanja koji se mogu kapitalizirati.Kod izgradnje u vlastitoj režiji: trošak je jednak trošku proizvodnje sredstva u skladu s Standardom 2. Kod sticania razmjenom: trošak je fer vrijednost stečenog sredstva.

Naknadni izdaci trebaju se dodati na već priznato materijalno sredstvo, odnosno njegovu sadašnju knjigovodstvenu vrijednost, samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi, koje nadilaze originalno procijenjene, priticati preduzeću. Povećanje ekonomske koristi može se manifestirati kroz produžen vijek upotrebe, povećanje kapaciteta, poboljšanje kvaliteta proizvodnog učinka i smanjenje proizvodnih troškova.Kod kapitalnog najma, trošak je definiran ranije citiranim MRS-om 17.

Mjerenje nakon početnog priznavanja utvrđeno je u MRS-u 16: „Subjekt treba odabrati ili metodu troška ili metodu revalorizacije kao svoju računovodstvenu politiku i primijeniti tu politiku na cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme.“Metoda troška ističe „Nakon početnog priznavanja kao imovine, pojedinu nekretninu, postrojenje i opremu treba iskazati po njegovu trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja.“

Metoda revalorizacije naglašava: Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretninu, postrojenje i opremu čija se fer vrijednost može pouzdano mjeriti treba iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjenaza kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se treba provoditi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilansa.

AmortizacijaSvaki dio pojedine nekretnine, postrojenja i opreme sa troškom koji je značajan u odnosu na ukupne troškove pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba amortizirati zasebno.Iznos amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod, osim u slučaju ako je taj iznos amortizacije uključen u knjigovodstveni iznos druge imovine.Amortizirajući iznos pojedine imovine treba rasporediti sistemski tokom njegovog vijeka upotrebe.

Ostatak vrijednosti i vijek upotrebe imovine treba preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine, te ako se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjene u računovodstvenim procjenama u skladu s MRS-om 8, Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.

5


Korištena metoda amortizacije treba odražavati okvir očekivanog trošenja budućih ekonomskih koristi imovine od strane subjekta.Metodu amortizacije primijenjenu za imovinu treba preispitivati barem na kraju svake poslovne godine i, ako postoji značajna promjena očekivanog okvira trošenja ekonomskih koristi u toj imovini, treba je promijeniti kako bi odražavala promjene okvira. Takvu promjenu treba iskazati kao promjenu u računovodstvenim procjenama u skladu s MRS-om 8.Različite se metode amortizacije mogu koristiti za sistemsko raspoređivanje amortizirajućeg iznosa imovine tokom njenog vijeka upotrebe. Ove metode uključuju linearnu metodu, metodu opadajućeg salda i metodu jedinice proizvoda. Linearna metoda amortizacije rezultira jednakim iznosom amortizacije tokom vijeka upotrebe ako im je promijenjen ostatak vrijednosti. Metoda opadajućeg salda rezultira smanjenjem iznosa amortizacije tokom vijeka upotrebe. Metoda jedinice proizvoda rezultira amortizacijom zasnovanom na očekivanoj upotrebi ili količini proizvoda. Izbor metode koja se koristi za obračun amortizacije zasniva se na očekivanom okviru trošenja ekonomskih koristi imovine.

Metode amortizacije primjenjuju se dosljedno, osim ako ne dođe do promjene okvira trošenja budućih ekonomskih koristi imovine.Amortizacija sredstava u kapitalnom najmu također se vrši u skladu s odredbama MRS-a 16, na što upućuje MRS 17 - Najmovi: "Kapitalni najam prouzrokuje trošak amortizacije sredstva kao i finansijski trošak za svaki računovodstveni period. Politika amortizacije za unajmljena sredstva treba biti u skladu sa onom za amortizaciju sredstava koja su u vlasništvu, a priznata amortizacija se treba obračunati prema osnovi izloženoj u MRS-u 16.". Ovakvo rješenje je u skladu s međunarodnom praksom, što se može potvrditi narednim citatom; "Kapitalni najam mora se otplatiti, a dugovanje smanjiti tokom trajanja najma. “

Metoda otplate može biti uobičajna metoda najmodavca za amortizaciju imovinskih objekata u njegovu posjedu. Trebalo bi naglasiti da je vrijeme otplate uvijek vrijeme najma, čak i ako je ekonomski vijek trajanja imovinskog objekta duži. Komisije za nacionalne računovodstvene standarde SAD-a također zahtijevaju da se obveze kapitalnog najma smanje tijekom trajanja najma po metodi "kamata". 3Ovom metodom se svaka najamnina razdvaja na dvije komponente: plaćanje glavnice i plaćanje kamata. Obveza se smanjuje za iznos plaćanja glavnice.Kako bi se utvrdilo podliježe li pojedina nekretnina, postrojenje i oprema umanjenju, subjekt primjenjuje MRS 36, Umanjenje imovine. Ovaj Standard objašnjava kako subjekt provjerava knjigovodstveni iznos imovine, kako se utvrđuje nadoknadivi iznos imovine, kada se priznaju ili poništavaju gubici od umanjenja.

Iznos pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme treba prestati priznavati:3 J.C. Van Horne “Finansijsko upravljanje i politika – finansijski menadžment”, deveto izdanje, Mate, Zagreb 1997

6


(a) u trenutku otuđivanja, ili(b) kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od njegove upotrebe ili otuđenja.

Dobitke ili gubitke koji proističu od prestanka priznavanja pojedinih nekretnina, postrojenja i opreme treba utvrditi kao razliku između neto prihoda od otuđenja i knjigovodstvenog iznosa imovine.

Prodaja sredstava u kapitalnom najmu, sa stanovišta najmodavca, je otuđenje, a kod dotadašnjeg najmoprimca sredstvo ostaje i dalje klasificirano kao stalno, s tim da je moguća korekcija knjigovodstvene vrijednosti ovisno o ugovoru o prodaji. Eventualni dobitak od prodaje, u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost ne evidentira se odmah kao prihod, nego se odgađa i amortizira.

Karakteristične poslovne promjene nad stalnim sredstvima i njihovo računovodstveno obuhvaćanje

Sve poslovne promjene koje su u vezi sa stalnim sredstvima i predmet su računovodstvene evidencije mogu se podijeliti u nekoliko grupa, ovisno šta bi nam bio kriterij te podjele. Najjednostavnija i najlakša podjela bi bila ona koja nam odgovara na pitanje da li ta poslovna promjena (transakcija) za posljedicu ima uvećanu ukupnu neto vrijednost stalnih sredstava ili će ta poslovna promjena za posljedicu imati njihovo smanjenje. Ovaj kriterij podjele treba posmatrati isključivo kroz eventualno bilansiranje stalnih sredstava u osnovnom dijelu finansijskog izvještaja - bilansu stanja. Iz tog ugla posmatrano, sve poslovne promjene koje se mogu dovesti u bilo kakvu vezu sa stalnim sredstvima mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije, a to su:- poslovne promjene koje za posljedicu imaju uvećanu vrijednost stalnih sredstava,- poslovne promjene koje za posljedicu imaju umanjenu vrijednost stalnih sredstava.

Ovom podjelom uključene su sve poslovne promjene koje su moguće, a imaju veze sa stalnim sredstvima iz jednostavne činjenice što posljedica bilo koje poslovne promjene mora se pokazati ili na dugovnoj, ili na potražnoj strani nekog od računa klase 0 (stalna sredstva). Pojedine poslovne promjene neće za posljedicu imati niti jedno niti drugo, kao npr. prodaja 100% amortiziranog stalnog sredstva.

Poslovne promjene koje za posljedicu imaju uvećanu vrijednost stalnog sredstva

Ova grupa poslovnih promjena je karakteristična po tome što će. za posljedicu imati povećanje bar jednog sintetičkog konta klase 0 (a najčešće i povećanje ukupne klase 0).

Povećanje vrijednosti stalnih sredstava možemo podijeliti u sljedeće skupine:

7


- kupovina stalnih sredstava,- izgradnja stalnih sredstava,- rekonstrukcija stalnih sredstava,- donacija stalnih sredstava,- naplata potraživanja dobijanjem u zamjenu odgovarajućeg stalnog sredstva,- višak stalnih sredstava,- revalorizacija stalnih sredstava.

Kupovina stalnih sredstava

Ova grupa poslovnih promjena svakako da je najčešći i najznačajniji oblik povećanja vrijednosti stalnih sredstava. Kupiti se može većina stalnih sredstava, međutim oblici te kupovine mogu da imaju određene specifičnosti. Ova grupacija poslovnih promjena zahtjeva dodatno raščlanjivanje sa aspekta načina izmirenja obaveze. Tako je veoma bitno razlikovati izmirenje obaveza prouzrokovanih kupovinom iz vlastitih sredstava (žiroračun npr.), izmirenje obaveza (dobavljač za stalna sredstva) iz tuđih sredstava (uzimanje kredita, tj. stvaranje drugih obaveza), zatim izmirenje obaveza prema dobavljaču prouzrokovanih aranžmanom o finansijskom lizingu.

a. Kupovina stalnih sredstava iz vlastitih sredstava

U dijelu pojmovnog određenja stalnih sredstava, veoma bitnu kategoriju je zauzimalo vrednovanje stalnih sredstava, tj iznos koji će biti okarakterisan kao početno vrednovanje nekog stalnog sredstva koje se ponovo pribavlja. Pojmovno određenje te kategorije je jako važno kod kupovine stalnih sredstava. Podsjetit ćemo se da bi to trebalo predstavljati skup, zbir svih iznosa koji su plaćeni (ili će biti plaćeni) sa ciljem sticanja tog stalnog sredstva u vrijeme njegovog sticanja ili izgradnje. Naravno da nije jednostavno u jednoj rečenici objasniti pojam koji je toliko značajan za posao računovođe. Eventualna greška u evidentiranju troška sticanja stalnog sredstva za sobom vuče i pogrešnu amortizaciju, pogrešne rashode. Zbog toga cijeli problem oko kupovine stalnih sredstava, objasnit ćemo kroz nekoliko primjera računovodstvene evidencije hipotetičkog NGO »X» .

Primjer br. 1

Nabavljena je oprema od dobavljača iz inostranstva na osnovu fakture br. 234/05 (koja zadovoljava sve formalne i materijalne uvjete) iz koje se zaključuje da fakturna cijena mašine čiji je identifikacioni broj ML-34-1234 iznosi 20.000 EUR-a. Troškovi prevoza mašine od mjesta dobavljača do mjesta kupca (dd «X») padaju na teret kupca što je vidljivo iz klauzule koja se nalazi u fakturi. Za usluge prevoza mašine angažovali smo dobavljača «X-trans» dd, čija usluga prevoza iznosi 3.000 KM. Iz te fakture jasno se zaključuje da se radi o prevozu kupljene opreme.

8


Usluge špeditera («X-šped») i poslove koje je špediter uradio za navedeni uvoz iznose 2.000 KM, što je opet nedvsmisleno jasno iz njegove fakture br. 34/05. Neophodna dokumentacija koju je pripremio špediter poslužila je carinskoj ispostavi da formira našu obavezu za carinu uslijed uvoza koja iznosi 6.083 KM. Uslijed gabaritnosti kupljene mašine i nemogućnosti da istovar uradimo u vlastitoj režiji, troškovi koji su uslijedili zbog istovara kupljene mašine iznose 500 KM, a odnose se na usluge viljuškara preduzeća «ALFA». Zbog poštivanja određenih lokalnih zakonskih propisa neophodno je da se izvrši tehnički prijem kupljene mašine sa aspekta ekološke prihvatljivosti, što smo mi i učinili. Tu vrstu usluge izvršio je ovlašteni institut i za tu vrstu usluge fakturirao nam iznos od 500 KM. Montiranje kupljene opreme i probni rad, kao i obuku naših radnika izvršio je dobavljač od kojeg smo kupili opremu i ovu vrstu usluge fakturirao u iznosu od 1.000 EUR-a. Iz ugovora koji je sklopljen prilikom kupoprodaje vidljivo je da lokalni troškovi montažera padaju na naš teret (noćenje, hrana) i oni iznose 1.145 KM, a fakturirao nam ih je hotel «Bristol».

Nakon uspješnog probnog rada, oprema je puštena u upotrebu dana 31.01.2005.g. i isti dan počela proizvoditi gotove proizvode. 1 EUR = 1,95583 KM.

Računovodstveno evidentiranje navedenog primjera bi bilo:

RB SADRŽAJKONTO DUGUJE POTRAŽUJE

1 Materijalna sredstva u pripremi 007 39.117

Dobavljači 300 39.117

kupovina opreme



usluge prevoza



usluge špedicije


9


Obaveze za poreze, doprinose i dr.-CARINE 392 6.083

obračunata carina pri uvozu

5 Materijalna sredstva u pripremi 007 500

Dobavljači 300 500

usluge istovara

6 Materijalna sredstva u pripremi 007 500

Dobavljači 300 500

usluge tehničkog prijema



usluge montiranja, probnog rada i obuke



troškovi montažera

9 Obaveze za poreze, doprinose i dr.-CARINE 392 6.083

Žiroračun 101 6.083

plaćanje carine

10 Oprema 002 54.300

Materijalna sredstva u pripremi 007 54.300

stavljanje opreme u upotrebu

b. Kupovina stalnih sredstava iz tuđih sredstava

Kod ovog oblika transakcija koje za posljedicu imaju povećanja vrijednosti stalnih sredstava najkarakterističnije bi bilo to što za period od početka do kraja pribavljanja stalnog sredstva cijena korištenja tuđih sredstava (kamata) predstavlja iznos koji će se dodati vrijednosti stalnih sredstava (kapitalizacija kamate). Obično se primjenjuje za stalna sredstva čija je jedinična vrijednost izuzetno velika, i predstavljao bi udar na likvidnost kod većine preduzeća.

10


Primjer br. 2

Udruženje ABC je kod proizvođača specijaliziranih teretnih vozila, naručilo 2 teretna vozila sa posebnim karakteristikama. U ugovoru o kupoprodaji prodavač je unio zahtjev za avans za čitav iznos (2 puta po 500.000 KM). Ukupna vrijednost za oba teretna automobila je plaćena na taj način što je udruženje ABC uzelo dugoročni kredit na tri godine uz 6% kamate na godišnjem nivou. Rok isporuke je godinu dana nakon uplaćenog avansa. Nakon godinu dana ugovor je ispunjen, tj. isporučena su teretna motorna vozila kao što je bilo i ugovoreno. Mjesečni anuiteti su izmireni redovno (ukupna kamata je 3 x 36.000 KM) po amortizacionom planu otplate kredita. Obaveza za carinu je 150.000 KM, što je udruženje izmirilo sa žiro-računa. Sredstvo je pušteno u upotrebu.



1 Avansi za materijalna stalna sredstva 008 1.000.000

Ostali dugoročni zajmovi 211 1.000.000

dati avans iz kredita

2 Materijalna sredstva u pripremi 007 1.000.000

Dobavljači 300 1.000.000

nabavka teretnih vozila

3 Dobavljači 300 1.000.000

Avansi za materijalna stalna sredstva 008 1.000.000

izmirenje obaveze prema dobavljaču


Obaveze za poreze, doprinose i dr.-CARINE 392 150.000

obračunata carina

5 Obaveze za poreze, doprinose i dr.-CARINE 392 150.000

11



izmirenje obaveza po carini


Obaveze po kamatama 2111 36.000

kapitalizacija kamate

7 Oprema 002 1.186.000

Materijalna sredstva u pripremi 007 1.186.000

stavljanje teretnih vozila u upotrebu

Primjer br. 3.

NGO «X» se prilikom kupovine opreme između više alternativa odlučilo za finansijski (kapitalni) najam. Zaključen je ugovor o finansijskom najmu na period od 5 godina uz sljedeće uslove: cijena opreme 100.000 KM, period otplate 10 godina. Plaćena je prva godišnja rata.



1 Oprema 002 100.000

Ostale dugoročne obaveze 218 100.000

kapitalni najam opreme

2 Ostale dugoročne obaveze 218 10.000


isplata prve godišnje rate

3 Amortizacija 403 10.000

Ispravka vrijednosti 009 10.000

obračunata amortizacija

12


Najmovi su jako značajna i zanimljiva kategorija iz više aspekata. Prije svega, treba razlikovati operativni od finansijskog najma zbog toga što je totalno suprotno knjiženje, a samim tim i posljedice na finansijske izvještaje ukoliko dođe do zamjene pojmova su katastrofalne. Računovodstveni standard koji reguliše ovu materiju jeste MRS - 17 (Najmovi), koji na samom početku definiše finansijski (kapitalni) najam kao najam kojim se većim dijelom prenose svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad sredstvom, gdje se vlasništvo može, ali i ne mora prenijeti. Operativni (poslovni) najam u istom standardu se definira kao bilo koji drugi osim finansijskog najma. Veoma je bitno poznavanje razlike između finansijskog i operativnog najma.

U slučaju finansijskog najma unajmljenu imovinu iskazali bismo kao sredstvo na odgovarajućem računu klase 0 (stalna sredstva), i kao neku dugoročnu obavezu, kao protutežu na potražnoj strani. Vrijednost finansijskog najma utvrdili bismo ili kao fer vrijednost iznajmljenog sredstva, ili kao sadašnju vrijednost očekivanih ili ugovorenih plaćanja po osnovu tog najma, u zavisnosti od toga koja je vrijednost niža. Osnovna i glavna karakteristika finansijskog najma u odnosu na operativni najam jeste ta što finansijski najam uzrokuje trošak amortizacije tog sredstva kojeg smo unajmili i trošak finansiranja za svako obračunsko razdoblje u vremenskom periodu trajanja najma. Ovaj trošak finansiranja koji je proistekao iz finansijskog najma bi po sugestijama MRS-a 17 trebao biti uprosječen u svim obračunskim periodima trajanja najma. Za razliku od finansijskog najma, operativni najam bi se u računovodstvu trebao evidentirati kao trošak najamnine za obračunski period u kompletnom iznosu ugovorenom tokom trajanja najma.

Primjer br. 4

Udruženje ABC je kupilo građevinski objekat koji se kod kupca evidentirao na kontu građevina (u funkciji) za iznos od 100.000 KM. Procjena ovlaštenog lica (sudski vještak građevinske struke) dokumentira da ta imovina vrijedi 120.000 KM. Oblik zgrade i njena unutrašnjost ne odgovara potrebama udruženja, ali i pored tog saznanja udruženje kupuje zgradu da bi na toj lokaciji izgradilo građevinski objekat koji odgovara njegovim potrebama. Rušenje zgrade i odvoz otpada koji nismo mogli unovčiti izvršilo je građevinsko preduzeće „Teskeređija" i za tu uslugu fakturiralo je iznos od 5.000 KM, koji je izmiren sa žiroračuna. Nakon toga, udruženje je primilo prvu privremenu situaciju na iznos od 10.000 KM.



1 Materijalna stalna sredstva u pripremi 007 100.000


13


kupovina građevinskog objekta



faktura GP "Gradnja"



I privremena situacija

Donacija stalnih sredstava

Donacija stalnih sredstava (prijem bez naknade) je oblik povećanja vrijednosti stalnih sredstava. Osim stalnih sredstava ovaj standard ureduje i donaciju drugih sredstava, kao i date donacije. Ne bi bilo potrebe uopće izdvajati jedan aspekt donacija (donacija stalnih sredstava),da se on totalno suprotno ne evidentira u računovodstvu od drugih oblika donacija. Suština je u tome što računovodstveni standard zahtijeva da se u periodu u kojem je nastala donacija ona evidentira kao prihod, osim u onim slučajevima kada smo na primljeno sredstvo dužni obračunavati amortizaciju. U tim slučajevima, donacija opreme, donacija se neće evidentirati kao prihod već kao odloženi prihod.

Primjer br. 6

Fondacija MAF je od strane države dobila donaciju u zemljištu na kojem će izgraditi centar za pomoć ovisnicima. Procijenjena vrijednost doniranog zemljišta je 40.000 KM. Objekat je izgrađen za 2 mjeseca i pušten je u upotrebu dana 01.03.2010. Vrijednost građevinskih radova je 120.000 KM. Građevina će se koristiti 50 godina uz linearnu amortizaciju. Ostatak vrijednosti (dio koji se neće amortizovati) je u procijenjenoj vrijednosti zemljišta. Obračunati amortizaciju za 2010. godinu.



1 Zemljište 000 40.000

Ostali prihodi 418 40.000

14


donacija zemljišta

2 Građevinski objekti 001 120.000


za vrijednost građevinskih radova

3 Dobavljači 300 120.000


izmirenje obaveza prema dobavljačima

4 Amortizacija 403 2000

Ispravka vrijednosti 009 2000

obračun amortizacije

Osnovni problem koji stoji pred računovođom prilikom evidencije donacije stalnih sredstava je to da se pokušaju prebiti u istom periodu prihodi i rashodi koji su ih prouzrokovali. To se u slučaju donacije stalnih sredstava na koja se obračunava amortizacija može uraditi na taj način što će prihodi u određenom periodu biti priznati samo u onom iznosu koliko je bila amortizacija na to stalno sredstvo u tom periodu. Tim pristupom u bilansu uspjeha dobit od donacije u svim budućim periodima korištenja tog stalnog sredstva biće jednaka nuli. Međutim, pošto u ovom slučaju vrijednost donacije odgovara ostatku vrijednosti (dio nabavne vrijednosti koji se ne amortizuje), to će se čitav iznos donacije priznati kao prihod tekućeg perioda.

Naplata potraživanja putem sticanja stalnih sredstava

Ovaj vid povećanja vrijednosti stalnih sredstava svakako da je rijedak u računovodstvu, iz jednostavnog razloga što čin prodaje podrazumijeva vrlo skoru (često i odmah) naplatu tog potraživanja na žiroračun. Naravno da su poznati sistemi osiguranja naplate putem hipoteka (stavljanje u zalog stalne imovine kao garancija plaćanja obaveza), ali se taj vid osiguranja vrši ipak za neka dugoročna potraživanja (dati dugoročni kredit). Što se tiče redovnog poslovanja, i redovnih potraživanja, moramo se složiti sa činjenicom da je to jako rijetko. Ova pojava se računovodstveno gledajući može pojaviti u dva oblika, a to je ugovorena prodaja koja će se naplatiti putem dobijanja nekog stalnog sredstva, i neka vrsta prinudne naplate.

15


Primjer br. 7

Udruženje ABC je prodalo kupcu «.ALFA» d.d. robu u vrijednosti 4.000 KM koja se u knjigama udruženja vodi po nabavnoj cijeni od 3.000 KM. (100 primjeraka našeg stručnog godišnje almanaha ). Ugovoreni rok plaćanja je 60 dana. Nakon isteka tih 60 dana kupac nije platio svoj dug, a udruženje saznaje da je d.d. «ALFA» u velikoj krizi, i da će se najvjerojatnije pokrenuti stečajni postupak. Zbog naplate (barem jednog dijela) potraživanja udruženje pristaje preuzeti korišteni računar (za koji se zna unaprijed da ne vrijedi 4.000 KM) u zamjenu za potraživanje od d.d. «ALFA». Naplata potraživanja je realizirana putem kompenzacije, tako što je d.d. «ALFA» fakturiralo pomenuto stalno sredstvo - opremu za iznos od 4.000 KM. Prilikom evidentiranja stalnog sredstva u knjigama udruženja procijenjena fer vrijednost tog stalnog sredstva je 2.000 KM, i čiji vijek korištenja će biti 10 godina.Računovodstveno evidentiranje navedenog primjera bi bilo;


1 Kupci 121 4.000

Prihodi od vlastite aktivnosti 417 4.000

prodaja robe

2 Ostali rashodi 408 3.000

Roba 132 3.000

isknjižavanje prodate robe

3 Oprema 002 2.000

Ostali rashodi 408 2.000

Kupci 121 4.000

kompenzacija

Uvećanje vrijednosti stalnih sredstava uslijed viška

16


Višak je kategorija koja nije isključivo vezana za stalna sredstva. Čak bi se moglo reći da od sve materijalne imovine koja je predmet popisa, koji se vrši obavezno na kraju računovodstvenog perioda, stalna sredstva i višak su samo stvar teorije. Višak je po definiciji pozitivna razlika između stvarnog stanja i knjigovodstvenog stanja određene materijalne imovine koja je predmet popisa.Primjer br. 8

Popisom imovine i usklađivanjem sa stvarnim stanjem udruženje ABC je utvrdilo višak opreme kako slijedi:- bušilica nova1 kom- računar korišten 1 kom- printer 1 kom

Utvrđivanjem uzroka nastanka viška, utvrđeno je da je bušilica donirana udruženju dana 01.10.2010. godine i da joj je fer vrijednost 1.000 KM. Utvrđeno je i to da se nije koristila, te da je od 01.01.2011. godine u upotrebi. Vijek korištenja ove vrste opreme je 3 godine. Što se tiče računara naknadno je utvrđeno da se isti računar prije godinu dana evidentirao kao manjak zbog propusta u prošlogodišnjem popisu. Prilikom prošlogodišnjeg otpisa imao je sljedeće iznose na pojedinim računima: nabavna vrijednost 3.000 KM, ispravka vrljednosti 1.000 KM, utvrđeni vijek korištenja sredstva tri godine, linearna metoda amortizacije. U toku 2010. g. računar se normalno koristio. Fer procijenjena vrijednost kompjutera jeste 500 KM. Što se tiče printera utvrđeno je da je printer amortiziran u potpunosti prije dvije godine, i da je bio prebačen u vanbilansnu evidenciju.



1 Oprema 002 1.000

Ostali prihodi-viškovi 418 1.000

evidencija utvrđenog viška-bušilica

2 Oprema 002 500

Ostali prihodi-viškovi 418 500

evidencija utvrđenog viška-računar

17


Postoji nekoliko razloga zbog kojih se može pojaviti višak stalnih sredstava (odnosi se samo na opremu), ali se oni svi na kraju svode na određenu grešku u knjiženjima koja se dogodila u prethodnim periodima. Neki od primjera mogu biti: propušteno knjiženje nabavke, neevidentlranje otpisanih stalnih sredstava u vanbilansnu evidenciju, pogrešno provedeni popis u prethodnom periodu.

Uvećanje vrijednosti stalnih sredstava uslijed revalorizacije

Revalorizacija stalnih sredstava, kao računovodstveni pojam, kao i većina dešavanja koja su vezana za stalna sredstva pojašnjena su u MRS-u 16. Bez obzira što standard ne ulazi u kruto definiranje samog pojma revalorizacija, jasno je da revalorizacija stalnih sredstava se javlja kao potreba zaštićivanja vrijednosti stalnih sredstava uslijed poremećaja na tržištu koji je uvjetovan inflacijom.

Vrijednost stalnih sredstava treba zaštiti ukoliko je opći indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda porastao za više od 10% tokom tekuće godine ili od datuma nabavke sredstva ili datuma posljednjeg korigovanja. Treba naglasiti da se zaštićuje neto vrijednost stalnih sredstava, što znači da ćemo za isti procenat povećati i historijski trošak nabavke i akumuliranu amortizaciju tog stalnog sredstva.Stalna sredstva koja nisu još u funkciji se ne revaloriziraju.

Primjer br. 9

Izvještaj zavoda za statistiku za 2010. g. pokazuje da je stopa inflacije u 2010. godine bila 10%. Knjigovodstvena vrijednost stalnih sredstava Udruženja ABC je na 31.12.2010.godine bila je sljedeća000 - zemljište 20.000 KM001 - građevine 80.000 KM002 - oprema 70.000 KM0090 - ispravka vrijednosti građevina 30.000 KM0091 - ispravka vrijednosti opreme 40.000 KM



1 Zemljište 000 2.000

Građevinski objekti 001 8.000

18


Oprema 002 7.000

Ispravka vrijednosti građevina 0090 3.000

Ispravka vrijednosti opreme 0091 4.000

Revalorizacione rezerve 204 10.000

revalorizacija stalnih sredstava

Ostali karakteristični oblici uvećanja vrijednosti stalnih sredstava

Prezentirani oblici uvećanja vrijednosti stalnih sredstava nisu apsolutno jedini, iz razloga što u strukturi stalnih sredstava postoje takvi oblici stalnih sredstava koji po svojoj karakterističnosti se ne bi mogli svrstati niti u jednu grupu navedenih. Primjeri koji bi se mogli navesti su: poslovne promjene koje za posljedicu imaju stvaranje konta: osnivački izdaci, patenti, koncesije, izdaci za razvoj. Ono što je zajedničko za sve te oblike koji do sada nisu posebno napomenuti je to da će koristi od svih tih sredstava koje će priticati u preduzeće biti raspoređene u nizu sljedećih godina, te da se za ona sredstva koja tokom tog perioda gube na svojoj vrijednosti vezuje pojam amortizacije i umanjenja vrijednosti stalnih sredstava (MRS 36 FBiH).

Poslovne promjene koje za posljedicu imaju umanjenu vrijednost stalnog sredstva

Suprotno od onih poslovnih promjena koje za posljedicu imaju uvećanu vrijednost stalnih sredstava svakako je da u toku poslovnog procesa moraju nastajati i suprotne poslovne promjene, tj. one koje za posljedicu imaju umanjenu vrijednost stalnih sredstava. Razlozi zbog kojih računovođa mora provesti te vrste knjiženja mogu biti veoma različiti. Tu prije svega treba uočiti razliku u tome da li je došlo do fizičkog otuđenja stalnog sredstva (manjkovi, prodaja, date donacije) od situacija kada se stalno sredstvo nalazi i dalje u preduzeću na istom mjestu, istim karakteristikama, istih kapaciteta, a ipak mu treba smanjiti njegovu vrijednost (amortizacija, smanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed MRS-a 36 FBiH).

Sve oblike poslovnih promjena koje utiču na smanjenu vrijednost stalnih sredstava pokušat ćemo podijeliti u nekoliko sljedećih grupacija:- amortizacija stalnih sredstava,- umanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed MRS-a 36,- prodaja stalnih sredstava,- manjak stalnih sredstava,- izmirenje obaveze u zamjenu za davanje (prodaju) stalnih sredstava,- davanje donacija stalnih sredstava,- rashodovanje stalnih sredstava (štete, krađe, zastarjelost),

19


- pad vrijednosti dugoročnih ulaganja.

Amortizacija stalnih sredstava

Amortizacija po definiciji predstavlja «sistematsko raspoređivanje amortizacijskog iznosa tokom vijeka upotrebe sredstva, gdje je amortizacijski iznos trošak nabavke stalnog sredstva, ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak nabave u finansijskom izvještaju, umanjen za ostatak vrijednosti». Ostatak vrijednosti predstavlja neto iznos koji pravno lice očekuje da ostvari od sredstva na kraju vijeka upotrebe, poslije umanjenja očekivanih troškova otuđenja. Temeljna svrha amortizacije jeste princip sučeljavanja prihoda i rashoda, a to se ostvaruje na taj način što će se alocirati vrijednost nabavljene stalne imovine na troškove (rashode) u periodima u kojima će se stalno sredstvo koristiti, tj. upotrebljavati za sticanje prihoda.

Veoma bitno za shvatiti je to da amortizacija nije proces procjene, već proces kontinuiranog alociranja troškova nabavljene stalne imovine. Dakle, ni u kojem slučaju nije prioritetno procjenjivati tekuću tržišnu vrijednost stalnih sredstava «kvalitetnim» odabirom metode amortizacije stalnih sredstava koje koristimo. Primjer za to može biti situacija čiji je rezultat povećanje tržišne vrijednosti zgrade koju koristimo tokom računovodstvenih perioda unutar korisnog vijeka trajanja te zgrade. Priznavanje troškova amortizacije, računovođa bi trebao nastaviti bez obzira na takva privremena povećanja tržišne vrijednosti te zgrade.

Knjigovodstvena vrijednost stalne imovine koja se amortizira predstavlja razliku između nabavne vrijednosti i akumulirane amortizacije tog stalnog sredstva. Po toj vrijednosti (knjigovodstvena vrijednost) se i prikazuje u bilansu stanja. Akumulirana amortizacija predstavlja odbitnu stavku imovine. Amortizacija se razlikuje od većine troškova (rashoda) zbog toga što ne ovisi o novčanim isplatama u trenutku kada amortizaciju obračunavamo. Zbog toga se amortizacija često naziva i nenovčani rashod.

Međutim, ukoliko bi se sjetili da smo tu imovinu nekada platili u neku ruku bi se amortizacija možda mogla posmatrati kao neka vrsta unaprijed plaćenog troška. Razlozi za obračunavanje amortizacije su fizičko kvarenje i zastarijevanje, tj. njihova kombinacija. Fizičko kvarenje stalnih sredstava posljedica je njezinog korištenja, te izlaganja raznim klimatskim faktorima (snijeg, vjetar, sunce). Bez obzira što se vlasnici, ili odgovorni za manipuliranje stalnim sredstvima, trude da se mašine i druga oprema čuva i održava pažljivo svaka mašina na kraju dosegne tačku u kojoj mora biti stavljena van upotrebe. Zbog toga, izvođenje bilo kakvih popravaka na sredstvima koji se izvode da bi se osigurao kontinuitet poslovanja ne umanjuju potrebu za priznavanjem amortizacije.

Zastarijevanje je u današnjem svijetu napredne tehnologije neminovan proces kod stalnih sredstava. Upotrebljivost stalnih sredstava također se može smanjiti zbog toga što brzi rast

20


kompanija takvu imovinu čini neadekvatnom. Neadekvatnost imovine može upravu prisiliti na zamjenu bez obzira što je imovina u dobrom fizičkom stanju.

Da bismo pravilno obračunali i knjigovodstveno evidentirali trošak amortizacije moramo poznavati nekoliko vezanih kategorija, kao što su:- historijski trošak nabave stalnog sredstva,- ostatak vrijednosti (eventualno),- vijek trajanja sredstva,- instalirani kapacitet sredstva,- stopa otpisa stalnih sredstava,- metod otpisa.

Ostatak vrijednosti u praksi se najčešće zanemaruje, mada standard to zahtjeva. Pogotovo se to odnosi na razdvojeno evidentiranje vrijednosti zemljišta od vrijednosti građevine. Na sredstva koja nemaju ograničen vijek trajanja (zemljište) se ne obračunava amortizacija i bilo bi pravilno (a prije svega fer i objektivno) da se kod svake građevine u računovodstvenoj praksi evidentira ostatak vrijednosti. Vijek trajanja (upotrebe) sredstva je - vremenski period u kojem se očekuje da će pravno lice koristiti sredstvo, ili- broj proizvoda ili sličnih jedinica za koje se očekuje da će ih pravno lice ostvariti od tog sredstva.

„lako računovodstveni standard posebno ne naglašava suštinu metoda kojima se sredstvo može amortizirati tokom korisnog vijeka upotrebe u teoriji, ali i praksi su prepoznatljive sljedeće metode amortizacije":4

- vremenska metoda - funkcionalna metoda- kombinirana metoda

Ono po čemu se razlikuju ove tri metode amortizacije jeste kriterij po kojem će se neko stalno sredstvo amortizirati tokom korisnog vijeka trajanja.Sam naziv «vremenska metoda» upućuje nas na to da je jedini kriterij za amortizaciju stalnih sredstava u ovom slučaju vrijeme. Dakle, prioritetno bi bilo određeno stalno sredstvo amortizirati u sljedećih npr. 5 godina. Tempo otpisa (amortizacije) može da bude različit.

Zbog toga u okviru vremenske amortizacije revizor mora znati da postoje tri različite podmetode vremenske amortizacije, i to:- linearna amortizacija,- progresivna amortizacija,

4 Prof. dr. Mehmed Jahić, „ Finansijsko računovodostvo“, Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije BiH, Sarajevo

21


- degresivna amortizacija.

Linearni metod podrazumijeva istu (proporcionalnu) stopu amortizacije u svim godinama korištenja sredstava. Stopa linearne amortizacije obično se utvrđuje na osnovu klasifikacije iz nomenklature stalnih sredstava, međutim treba voditi računa da nomenklatura definira, tj. određuje minimalne stope što znači da mi te stope možemo povećati. U tom slučaju moramo imati na umu odrednice zakona o porezu na dobit u kojem je taksativno nabrojano koji su dopustivi rashodi sa aspekta formiranja osnovice za porez na dobit. Jedan od dopustivih rashoda jeste i amortizacija.

Progresivna amortizacija podrazumijeva da se stopa amortizacije iz godine u godinu povećava po nekom jasno utvrđenom kriteriju, koeficijentu rasta (naravno vodeći računa da je osnovica za amortizaciju ostala ista). Prilikom primjene ove metode uobičajeno je da amortizacija u prvoj polovini korištenja sredstava ne premaši jednu trećinu ukupne vrijednosti tog stalnog sredstva.

Degresivna metoda, suprotno od progresivne, zahtijeva da se u predviđenom vremenu korištenja stalnog sredstva iznos amortizacije umanjuje po nekom utvrđenom pravilu (koeficijentu smanjenja).

Što se tiče pravila utvrđivanja koeficijenata rasta odnosno umanjenja, to isključivo ovisi o volji i želji računovođe, ali treba voditi računa da se jednom utvrđeno pravilo koje možemo pročitati u računovodstvenim politikama ne bi smjelo mijenjati do kraja vijeka korištenja stalnog sredstva. U praksi najpoznatiji i najjednostavniji metod progresivne i degresivne metode jeste metod dijelova. Osim njega u praksi se mogu naći i npr. metod opadajuće stope na istu osnovicu.

Primjer br. 10

Obračunati amortizaciju stalnih sredstava kod građevinskog objekta čiji su podaci sljedeći: upravna zgrada, nabavna vrijednost 100.000 KM, linearna amortizacija, vijek korištenja 50 godina oprema A, nabavna vrijednost 100.000 KM, linearna amortizacija, vijek korištenja 10 godina; oprema B, nabavna vrijednost 100.000 KM, linearna amortizacija, vijek korištenja 20 godina.




Ispravka vrijednosti-upravna zgrada 009 2.000

22


Ispravka vrijednosti-oprema A 009 10.000

Ispravka vrijednosti-oprema B 009 5.000

obračun amortizacije stalnih sredstava

Umanjenje vrijednosti stalnih sredstava prema MRS-u 36

Umanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed zadovoljenja smjernica koje se navode u MRS-u 36 je za svako pravno lice jedno od najvažnijih računovodstvenih pitanja. Ta važnost i kompliciranost je sinteza nekoliko bitnih činjenica kao što su relativno lagano «naštimavanje» finansijskog rezultata u ovisnosti o potrebama uprave koje su u tom trenutku, nepostojanje decidne knjigovodstvene dokumentacije koja predstavlja podlogu za knjiženje. Pravno lice je dužno na datum sastavljanja svakog finansijskog izvještaja, a na osnovu dostupnih informacija procijeniti da li je došlo do eventualnog smanjenja realne vrijednosti njegovih stalnih sredstava. Ukoliko se to ustanovi uprava je dužna utvrditi tzv. nadoknadivi iznos tog sredstva. Razlozi zbog kojih bi se mogla smanjiti vrijednost nekog stalnog sredstva mogu biti različiti, kao što su: dokaz o zastarjelosti određenog stalnog sredstva, dokaz o djelomičnom oštećenju stalnog sredstva, dokaz iz unutrašnjeg izvještavanja o slabijoj uspješnosti nekog sredstva sa negativnim trendom. Svi ovi, ali i drugi mogući razlozi zbog kojih bi se mogla umanjiti vrijednost nekog stalnog sredstva ukazuju na jednu specifičnost koja se manifestira kroz procjenu nadoknadivog iznosa.

Standard nalaže da procjenjujemo fer vrijednost stalnog sredstva na svaki datum podnošenja finansijskog izvještaja. Gubitak po umanjenju treba biti priznat kao rashod u bilansu uspjeha, osim ako sredstvo nije knjiženo po revaloriziranom iznosu prema MRS-u 16. U MRS-u 36 jasno se ukazuje na računovodstvenu evidenciju smanjenja vrijednosti stalnih sredstava koja su revalorizovana. U njemu se navodi da «gubitak po umanjenju na revaloriziranom sredstvu treba priznati direktno na teret revalorizacijskog viška za to sredstvo do stepena do kojeg gubitak ne premašuje iznos zadržan u revalorizacijskom višku za to isto sredstvo».

Primjer br. 11

Knjigovodstveno stanje na dan 31.12.2010. za mašinu «X» je sljedeće: nabavna vrijednost 10.000 KM, otpisana vrijednost 4.000 KM. Na osnovu procijenjene vrijednosti nadoknadivog iznosa te mašine utvrđeno je da on iznosi 5.000 KM. Na analitičkom kontu postoji iznos od 500 KM koji je rezultat dosadašnjih revalorizacija ove mašine.

23




1 Revalorizacione rezerve 204 500

Ostali rashodi 418 500

Oprema 002 1.000

usklađivanje vrijednosti opreme

Manjak stalnih sredstava

Manjak kao računovodstveni pojam mnogo češće se vezuje za tekuću imovinu (zalihe i gotovi novac), od pojave manjka stalnih sredstava. Razlozi nastanka manjka mogu da utiču i na različit računovodstveni tretman utvrđenih manjkova. U slučaju nesavjesnog obavljanja radnih zadataka moguće je da se nastali manjak evidentira kao potraživanje od zaposlenog. Ukoliko se to ne može dokazati manjak će se direktno knjižiti na rashode tekućeg perioda.

Primjer br. 12Popisom imovine na kraju godine popisna komisija Fondacije ATD je utvrdila činjenično (stvarno) stanje stalnih sredstava, te upoređujući sa stanjem iz knjigovodstva ustanovila manjak krupnog alata čija je nabavna vrijednost 4.000 KM i koji je bio amortiziran 50%, te jedne mašine koja je bila 100% amortizirana, a i dalje je bila u upotrebi, čija je nabavna vrijednost 1.000 KM. Donesena je i odluka da se za nastali manjak tereti 50% odgovorno lice, a ostalih 50% da se direktno evidentira na rashode perioda.


RB SADRŽAJ KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

1 Potraživanja od zaposlenih 122 1.000


Oprema 002 2.000

evidencija manjka krupnog alata

Donacija stalnih sredstava

24


Prilikom objašnjenja poslovnih promjena koje za posljedicu imaju povećanje vrijednosti stalnih sredstava objašnjavali smo prijem sredstava bez naknade (donacija). U ovom slučaju se trebamo postaviti u poziciju donatora. Što se tiče računovodstvenog evidentiranja ovo je neprocjenjivo lakša situacija jer se direktno knjigovodstvena vrijednost doniranog stalnog sredstva priznaje kao rashod perioda. Dakle nema računovodstvenih problema oko utvrđivanja fer vrijednosti, priznavanja odloženih prihoda u korisnom vijeku upotrebe tog sredstva, kao što je bio slučaj sa primanjem donacije.

Primjer br. 13

Fondacija AD donijela je odluku o donaciji vlastitog kombija lokalnoj osnovnoj školi. Nabavna vrijednost kombija je 40.000 KM, a otpisana vrijednost (amortizirana) 30.000 KM.



1 Ispravka vrijednosti stalnih sredstava 009 30.000


Oprema 002 40.000

za doniranu opremu

Ustupanje stalnih sredstava trećim licima u cilju izmirenja obaveze prema tim licima

Izmirenje obaveze prema trećim stranama na način da se zauzvrat daje svoje stalno sredstvo nije tako česta računovodstvena operacija u uređenim tržištima. Takve situacije se jako često dešavaju u slučajevima velike nelikvidnosti pravnih subjekata, i slabog dodatnog osiguranja naplate svojih potraživanja kao što su nefunkcionalno sudstvo, nedovoljno korištenje osiguranja plaćanja (mjenice), nepostojanje faktoringa itd.

Primjer br. 14

Fondacija DFG je izmirila obavezu prema dobavljaču u iznosu od 20.000 KM na taj način što mu je zauzvrat dala vozilo čija je nabavna vrijednost 40.000 KM, i koje je:

25


a) 40% amortiziranob) 50% amortiziranoc) 60% amortiziranoDobavljač se saglasio sa tim i mašina je predata u ugovorenom stanju.



a)




Oprema 002 40.000

izmirenje obaveze-kompenzacija

b)



Oprema 002 40.000


c)



Oprema 002 40.000



26


Ostali oblici smanjenja vrijednosti stalnih sredstava

Pored navedenih oblika smanjenja vrijednosti stalnih sredstava možemo navesti da postoje još i:

- smanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed elementarnih nepogoda,

- smanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed krađe,

- smanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed štete na stalnom sredstvu,

- smanjenje vrijednosti stalnih sredstava - dugoročnih ulaganja u dionice,

- smanjenje vrijednosti stalnih sredstava uslijed otpisanih dugoročnih potraživanja.

GRUPA 01 - NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA

010 - Prava

013 - Ostala nematerijalna stalna sredstva

017- Nematerijalna stalna sredstva u pripremi

018 - Avansi za nematerijalna stalna sredstva

019 - Ispravka vrijednosti

Na ovoj grupi konta se knjiže ulaganja u patente, licence i koncesije, zaštitne znakove i autorska prava, te akumulirana amortizacija nematerijalnih sredstava. Pozicije nematerijalnih stalnih sredstava regulirane su uglavnom odredbama MRS-a 38, smanjenje sredstava je definirano po MRS-u 36.

MRS 38 definira nematerijalna sredstva, kao sredstvo koje se može identificirati kao nenovčano i bez fizičkog obilježja.

Kao bitne osobine za priznavanje nematerijalnog stalnog sredstva MRS 38 navodi i sljedeće osobine:

- Prepoznatljivost (mogućnost identifikacije),- Kontrola,- Buduća ekonomska korist.

Sredstvo zadovoljava kriterij identificiranja u definiciji nematerijalne imovine kad je ono:

27


(a) zasebno, to jest ako se može odvojiti ili razlučiti od subjekta i prodati, prenijeti, licencirati, iznajmiti ili razmijeniti, zasebno ili zajedno s pripadajućim ugovorom, sredstvom ili obvezom, ili

b) proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, neovisno o tome da li se ta prava mogu prenositi ili odvojiti od subjekta ili od ostalih prava i obaveza.

Priznavanje neke stavke kao nematerijalnog sredstva zahtijeva da subjekt pokaže da ta stavka udovoljava:

a) definiciji nematerijalnog sredstva , i

b) kriteriju priznavanja.

Neko nematerijalno sredstvo treba priznati samo ako:

a) je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu priticati u subjekt, i

b) trošak nabavke tog sredstva se može pouzdano izmjeriti.

Kroz MRS 38. definiše se početno vrednovanje nematerijalnih sredstava kroz različite oblike sticanja nematerijalnih stalnih sredstava, i to:

Odvojeno sticanje, Sticanje kao dio poslovne kombinacije, Sticanje putem vladinih donacija, Sticanje kroz razmjenu, Interno stvaranje, Naknadne izdatke.

Rashodovanje i otuđenje stalnih nematerijalnih sredstava regulisano je MRS-om 38 koji određuje da sredstva treba isknjižiti po otuđenju, ili kada se ne očekuje nikakva ekonomska korist od njegove upotrebe i naknadnog otuđenja.

Primjer br. 15

Udruženje MMM je putem posrednika nabavilo nematerijalno stalno sredstvo-patent, čija struktura troška je sljedeća:

- fakturna vrijednost 20.000 KM,

- usluge advokata 3.000 KM,

- izdaci za registraciju patenta 1.500 KM.

28



RB SADRŽAJ

KONTO DUGUJE

POTRAŽUJE

1 Nematerijalna stalna sredstva u pripremi 017 20.000


za fakturnu vrijednost



usluge advokata


Obaveze za poreze, doprinose i dr. 392 1.500

izdaci za registraciju


Obaveze za poreze, doprinose i dr. 392 1.500


izmirenje obaveza

5 Prava 010 24.500

Nematerijalna stalna sredstva u pripremi 017 24.500

stavljanje patenta u upotrebu

GRUPA 02 – DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

020 – Ulaganja u zavisna društva

021 – Sudjelovanje u kapitalu ostalih lica

29


022 – Ulaganje u dužničke vrijednosne papire

028 – Ostala dugoročna ulaganja

029 – Ispravka vrijednosti

Finansijska imovina ili finansijska obaveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka je finansijska imovina ili finansijska obaveza koja udovoljava jednom od sljedećih uvjeta:

I. Klasificirana kao imovina ili obaveza namijenjena trgovanju, odnosno ako je:

a) stečena ili nastala uglavnom u svrhu prodaje ili reotkupa u bližoj budućnosti,b) dio portfolija identificiranih finansijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja i za

koje postoji dokaz o nedavnom stvarnom uzrokukratkoročnog ostvarenja prihoda, i c) derivativ.

II. Kod početnog priznavanja definirana je od strane subjekta po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Definicije vezane uz priznavanje i mjerenje:

Amortizacijski trošak finansijske imovine ili finansijske obaveze je iznos po kojem se finansijska imovina ili finansijska obaveza početno mjeri, umanjen za iznos otplate glavnice, te uvećan ili umanjen za iznos kumulativnog otpisa primjenog metode efektivne kamatne stope za svaku razliku između početnog iznosa i iznosa po dospijeću, te umanjen za sva smanjenja.

Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortiziranja troška finansijske imovine ili finansijske obaveze i raspođivanja prihoda od kamate ili rashoda od kamata tokom razdoblja.

Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja tačno diskontira procjenjena buduća novčana plaćanja ili primitke kroz očekivani vijek trajanja finansijskog instrumenta ili gdje je to moguće, kraćeg razdoblja, do neto knjigovodstvenog iznosa finansijske imovine ili finansijske obaveze.

Prestanak priznavanja je uklanjanje predhodno priznate finansijske imovine ili finansijske obaveze iz bilansa subjekta.

Fer vrijednost je iznos kojim bi se neka imovina mogla razmijeniti ili obaveza podmiriti, između informiranih i spremnih strana u transakciji pred pogodbom.

Redovna kupnja ili prodaja je kupnja ili prodaja finansijske imovine po ugovoru, čiji uvjeti zahtijevaju isporuku imovine u roku određenom općim pravilima ili konvencijama promatranog tržišta.

30


Primjer br. 16

Proknjižiti pad vrijednosti dugoročnog ulaganja za 6.000 KM, te ponovni porast vrijednosti za isti iznos.



1 Rashod od otpisa ulaganja 408 6.000

Ispravka vrijednosti dug. ulaganja 029 6.000

Za pad vrijednosti dugoročnih ulaganja

2 Ispravka vrijednosti dug. ulaganja 029 6.000

Ostali prihodi od ulaganja 418 6.000

Za poništenje pada vrijednosti dug. ulaganja

Primjer br. 17

Kupili smo 1.000 dionica d.d. «XX» za što smo sa žiro računa platili 55.000 KM (u ovu cijenu je uračunata i provizija brokeru). U budućnosti namjeravamo kupiti još dionica d.d. «XX» zbog ostvarivanja uticaja ili kontrole nad kompanijom – emitentom. Naš trenutni udio u emitovanom kapitalu emitenta je 30%.



1 Ulaganja u zavisna lica 020 55.000

31



kupovina dionica

GRUPA 03 – DUGOROČNA POTRAŽIVANJA

030 – Potraživanja od zavisnih društava

031 – Potraživanja od ostalih povezanih lica

032 – Dugoročni zajmovi

033 – Dugoročni depoziti

038 – Ostala dugoročna potraživanja


Na ovoj grupi konta se evidentiraju potraživanja prema pravnim licima u grupi pridruženim pravnim licima, ostalim pravnim licima, kao i ostali dugoročni zajmovi dati u skladu sa zakonskim propisima i aktima pravnog lica.

Dugoročna potraživanja spadaju u finansijske instrumente pa se priznaju u skladu sa MRS-om 39.

GRUPA 04 – BIOLOŠKA IMOVINA

040 – Biološka imovina

047 – Biološka imovina u pripremi

048 – Avansi za biološku imovinu


Subjekt treba priznati biološku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda kada:

32


a) subjekt kontrolira imovinu kao rezultat prošlih aktivnosti,b) postoji vjerovatnoća da će buduće ekonomske koristi vezane za biološku imovinu ili

poljoprivredni proizvod priticati u subjekt, ic) fer vrijednost, ili trošak imovine mogu biti pouzdano izmjereni.

GRUPA 05 – ULAGANJE U NEKRETNINE

050 – Ulaganje u vlastite nekretnine

051 – Ulaganje u tuđe nekretnine

057 – Ulaganje u nekretnine u pripremi

058 – Avansi za ulaganje u nekretnine


Ulaganje u nekretnine priznaje se kao imovina samo i isključivo u slučaju:

a) kada je vjerovatno da će buduća ekonomska dobit pripadati subjektu, ib) kada cijena ulaganja u nekretnine može biti pouzdano izmjerena.

Naknadni izdatak na stalnom sredstvu se priznaje kao sredstvo jedino ako je izdatak poboljšao sredstvo iznad njegovog orginalnog procijenjenog standard funkcioniranja. Ova vrsta izdataka je veoma slična izdacima za tekuće i investiciono održavanje tako da dokument koji će potkrijepiti jedan od neophodnih uvjeta koji su gore navedeni da bi se ulaganje smatralo rekonstrukcijom mora biti dosta jasan i nedvosmislen.

GRUPA 06 – STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI

060 – Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji

061 – Nematerijalna stalna sredstva namijenjena prodaji

062 – Finansijska dugotrajna imovina namijenjena prodaji

063 – Ostalo

064 – Grupe za otuđenje

33



Primjer br. 18

Odlučeno je da će mašina čija je nabavna vrijednost 50.000 KM i koja je otpisana 50%. biti prodana u toku godine. Mašina je prodata za 25.000 KM, Potraživanje je naplaćeno.



1 Ispravka vrijednosti 009 25.000

Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji 060 50.000

Oprema 002 50.000


klasifikacija opreme u kategoriju namij. prodaji

2 Kupci 121 25.000


prodaja opreme

3 Ispravka vrijednosti 069 25.000


Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji 060 50.000

Za prodato sredstvo

4 Žiroračun 101 25.000

Kupci 121 25.000

Za naplatu potraživanja od kupaca

GRUPA 08 – DUGOROČNA RAZGRANIČENJA

080 – Unaprijed plaćeni troškovi

34


083 – Ostala dugoročna razgraničenja

Pojavljuju se u dva oblika:

1. unaprijed plaćeni troškovi, u slučaju da su troškovi plaćeni u tekućoj godini, a njihov nastanak će uslijediti u narednim godinama,

2. unaprijed obračunati prihodi odnose se na izvještajnu godinu, ali nisu još obračunati niti fakturisani, pa se anticipiraju u cilju realnog obračunavanja poslovnog rezultata za određenu godinu.

KLASA 1 – TEKUĆA SREDSTVA

GRUPA 10 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

100 – Blagajna

101 – Transakcijski račun

102 – Devizna blagajna

103 – Devizni račun

104 – Novčani ekvivalenti

108 – Ostala novčana sredstva

Na kontu 100 Blagajna se evidentira gotov novac u pravnom licu. Udruženja mogu da imaju više blagajni, tako da može da bude jedna glavna blagajna i više pomoćnih blagajni. Na ovom kontu se evidentira gotov novac u domaćoj valuti tj. u konvertibilnim markama.

Primjer br. 19

18. 01. 2012. godine desile su se sljedeće transakcije:

1. Primljena je uplata članarine od tri člana (tri puta po 50 KM)2. Kupac „X“ uplaćuje u gotovini zakupninu od 1.000 KM3. Podignuto je u gotovini sa računa 500 KM4. Isplaćena je akontacija za službeni put u iznosu od 500 KM5. Položena je gotovina na tekući račun u iznosu od 1.000 KM6. Isplaćeno je na ime materijala za čišćenje 50 KM7. Isplaćene su transportne usluge u iznosu od 30 KM8. Isplaćene su usluge tekućeg održavanja u iznosu od 80 KM


35



1 Blagajna 100 150

Članarina 410 150

Za uplaćenu članarinu

2 Blagajna 100 1.000

Prihodi od vl. aktivnosti 417 1.000

Za uplatu zakupnine

3 Prelazni račun 109 500

Žiro račun 101 500

Za podizanje gotovine sa žiro računa

3a. Blagajna 100 500

Prelazni račun 109 500

Za podizanje gotovine sa žiro računa

4 Potraživanje od zaposlenih 122 500

Blagajna 100 500

Za isplaćenu akontaciju

5 Prelazni račun 109 1.000

Blagajna 100 1.000

Za polog gotovine sa žiro računa

5a Žiro račun 101 1.000

Prelazni žiro račun 109 1.000

Za polog gotovine na žiro račun

6 Troškovi materijala za čišćenje 400 50

36


Blagajna 100 50

Za kupovinu materijala za čišćenje

7 Troškovi transportnih usluga 401 30

Blagajna 100 30

Za transportne troškove

8 Troškovi usluga održ. 401 80

Blagajna 100 80

Za usluge tek. održavanja

Ekvivalenti gotovine su kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se brzo konvertiraju u poznate iznose gotovine i koja nisu pod značajnim uticajem rizika promjena vrijednosti, te obuhvaćaju:

a) čekove domaćih banaka primljene na naplatu,b) mjenice domaćih banaka primljene na naplatu,c) ostale čekove primljene na naplatu,d) ostale mjenice primljene na naplatu i vlastite vučene mjenice,e) tekuća ulaganja koja kotiraju na berzi i čije dospijeće je unutar kratkog perioda od

datuma nabavke od strane pravnog lica,f) plemenite metale, ig) vrijednosnice (marke, karte).

GRUPA 11 – KRATKOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI

110 – Čekovi, mjenice i dr.

111 – Dionice

112 – Obaveznice

113 – Ostali papiri

114 – Kratkoročni zajmovi

115 – Kratkoročni depoziti

118 – Ostali kratkoročni plasmani

37



Kratkoročni finansijski plasmani predstavljaju oblik finansijske imovine te se njihovo priznavanje i mjerenje vrši prema MRS-u 39 – Finansijski instrumenti – priznavanje i mjerenje. Čekovi – pisani nalozi banci ili nekoj drugoj finansijskoj instituciji da isplati sredstva koja ima nalogodavac na računu kod banke. Ček nije novac i ne iziskuje se u prometu balagajne.

Primjer br. 20

Udruženje Sunce je za naplatu svoje usluge primilo ček građana. Svota na čeku, odnosno vrijednost usluge je 500 KM. Udruženje ga je poslalo na naplatu, te je ček naplaćen u kompletnoj sumi.



1 Čekovi 1100 500

Prihodi od vlastite aktivnosti 417 500

Za primljeni ček

2 Čekovi poslani na naplatu 1101 500

Čekovi 1100 500

Za ček poslat na naplatu

3 Žiro račun 101 500

Čekovi poslani na naplatu 1101

Za naplatu čeka 500

111 – Dionice, prikazuju se dionice drugih pravnih lica koje NGO drži u roku kraćem od godine dana.

112 – Obveznice, NGO iskazuje obveznice koje je primilo po bilo kom osnovu. Obveznica je dužnički vrijednosni papir kojim se izdavalac obavezuje da će isplatiti određena novčana sredstva označena u obveznici u određenom roku i uz određenu kamatu.

113 – Ostali papiri, to su pisane isprave kojim je zagarantovano pravo koje se može samo uz njih ostvariti.

38


114 – Kratkoročni zajmovi, vode se zajmovi dati drugim pravnim licim sa rokom dospijeća ne dužim od godine dana od puštanja kredita.

115 – Depoziti, su plasirani, pohranjeni novac kod neke osobe ili banke s obavezom da ga čuva neko vrijeme, i da ga potom osobi koja ga je pohranila vrati.

119 – Ispravke vrijednosti, služi za korekciju vrijednosti finansijskih plasmana.

GRUPA 12 – KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA

120 – Potraživanja za članarinu

121 – Kupci

122 – Potraživanja od zaposlenih

128 – Ostala kratkoročna potraživanja


Primjer br 21.

NGO ABC organizira kongres ljekara. Lokalna tvornica lijekova željela je biti generalni sponzor te je zaključen ugovor o sponzorstvu u iznosu 5.000 KM s rokom plaćanja 90 dana. NGO je održala navedeni kongres, a sponzorstvo je plaćeno u roku.



1 Kupci 121 5.000

Prihod od vlastite aktivnosti 417 5.000

Za potraživanje za sponzorstvo

2 Žiro račun 101 5.000

Kupci 121 5.000

Za naplatu potraživanja

GRUPA 13 – ZALIHE

39


130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar

131 - Proizvodi

132 - Roba

133 - Ukalkulisana razlika u cijeni

134 - Ukalkulisani PDV

138 - Avansi za zalihe

139 - Ispravka vrijednosti zaliha

Priznavanje i vrednovanje zaliha utvrđeno je u MRS-u - 2 Zalihe. Prema MRS-u 2 Zalihe su imovina:

koja se drže za prodaju u redovnom toku poslovanja, u procesu proizvodnje za takvu prodaju, ili u obliku materijala ili dijelova zaliha koji će biti utrošeni u procesu proizvodnje ili u

postupku pružanja ustuga.

Zalihe treba mjeriti po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže.

U trošak zaliha treba uključiti sve troškove nabavke, troškove konverzije i druge troškove koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.

Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku redovnog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove koji su nužni da se obavi prodaja.5

Priznavanje rashoda uređeno je MRS-om 2: Kad su zalihe prodane, knjigovodstveni iznos tih zaliha treba priznati kao rashod razdoblja u kojem su priznati odnosni prihodi. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka. Iznos bilo kojeg poništenja otpisa zaliha kao posljedica povećanja neto utržive vrijednosti treba priznati kao smanjenje iznosa zaliha koji je priznat kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do poništenja.

Najvažnije definicije iz MRS-a 2:

Troškovi nabavke: troškovi nabavke zaliha obuhvaćaju nabavnu cijenu, uvozne carine i druge poreze (osim onih koje subjekt kasnije može povratiti od poreznih vlasti) te troškove prevoza,


40


rukovanja zaliha, kao i druge troškove koji se mogu izravno pripisati sticanju gotovih proizvoda, materijala i usluga. Trgovački i količinski popusti te druge slične stavke oduzimaju se kod određivanja troškova nabavke.

Troškovi konverzije: troškovi konverzije zaliha uključuju troškove izravno povezane s jedinicama proizvodnje, kao što je direktan rad. Također uključuju i sistemski raspoređene fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove proizvode. Fiksni opći troškovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao što su trošak amortizacije održavanja proizvodnih zgrada i proizvodne opreme, te troškove upravljanja i administrativne troškove pogona. Varijabilni opći troškovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji izravno ili gotovo izravno ovise o obimu proizvodnje, kao što su indirektan materijal i indirektan rad.

Raspoređivanje fiksnih općih troškova proizvodnje na troškove konverzije temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje.

Normalan kapacitet je proizvodnja koja se očekuje da će se ostvariti u prosjeku tokom određenog broja razdoblja ili sezona u normalnim uvjetima, uzimajući u obzir gubitak kapaciteta kao posljedica planiranog održavanja.

Ostali troškovi: Ostali troškovi uključuju se u trošak zaliha samo u mjeri u kojoj su stvarno nastali u s vezi s dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. Primjera radi, u troškove zaliha može biti primjereno uključiti opće neproizvodne troškove ili troškove dizajniranja proizvoda za određene kupce.

Primjeri troškova koji se isključuju iz troška zaliha, a koji se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali su:

neuobičajeni iznosi otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troškova, troškovi skladištenja, osim ako nisu nužno sastavni dio proizvodnog procesa prije iduće

proizvodne faze, administrativni opći troškovi koji ne doprinose dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i

sadašnje stanje, i troškovi prodaje.

Tehnike za mjerenje troška su tehnike mjerenja troška zaliha, kao što su metoda standardnog troška ili metoda trgovine na malo, mogu se koristiti iz praktičnih razloga ako se njihovom primjenom dobivaju rezultati koji su približni trošku nabavke. Metoda standardnog troška uzima u obzir uobičajene količine materijala i dijelova zaliha, rada, uobičajnu učinkovitost i iskorištenost kapaciteta. Oni se redovito preispituju i po potrebi mijenjaju u odnosu na postojeće uvjete.

41


Metode troškova: troškovi zaliha predmeta koji se uobičajno ne mogu međusobno razmjenjivati te dobara i usluga koji su namijenjeni i izdvojeni za specifične projekte određuju se koristeći specifičnu identifikaciju njihovih individualnih troškova.

Trošak zaliha, određuje se primjenom metode prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO) ili metodom ponderiranog prosječnog troška. Društvo treba koristiti istu metodu za sve zalihe slične vrste i namjene kod subjekta.

Na kontu 130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar na ovoj se grupi konta evidentiraju sirovine i materijali potrebni za poslovanje NGO, rezervni dijelovi za stalna sredstva i sitan inventar.

Na ovom kontu se knjiže sirovine i materijal koje NGO koristi u svom poslovanju. Najčešće se radi o nabavci kancelarijskog materijala, materijala za čišćenje, materijala za održavanje ili nekog specifičnog materijala potrebnog za realizaciju određenog projekta koji realizira NGO.

Primjer br. 22

Fondacija Dell je izvršila godišnju nabavku kancelarijskog materijala. Prema fakturi dobavljača vrijednost materijala sa PDV-om iznosi 7.000 KM. NGO nije u sistemu PDV-a. Faktura dobavljača je plaćena sa žiroračuna. Za potrebe realizacije projekta ,,CCC" izdat je kancelarijski materijal u vrijednosti od 1.600 KM.



1 Materijal 130 7.000


Za nabavljeni materijal


Žiro račun 101 7.000

Za pl. obaveze dobavljačima

3 Troškovi materijala 400 1.600

Materijal 130 1.600

Za izdati materijal u upotrebu

42


Na kontu 130 se evidentiraju materijal, rezervni dijelovi, i sitan inventar, s tim ukoliko preduzeće odredi da se neki rezervni dijelovi tretiraju kao stalno sredstvo tada u skladu sa MRS-om 16 Nekretnine, postrojenja, oprema se evidentiraju na odgovarajućem kontu stalnih materijalnih sredstava.

Sitan inventar čine stvari inventara koje imaju vijek trajanja kraći od jedne godine i stvari inventara koje imaju vijek duži od jedne godine, ali im je vrijednost manja po jedinici nabavke (vrijednost se obično usklađuje sa zakonskim propisima).Način evidentiranja troškova sitnog inventara zavisi od usvojenog metoda otpisa sitnog inventara, pri čemu se može primjenjivati:

potpuni (100%-tni) otpis prilikom stavljanja u upotrebu, 50 % - tni otpis (50% vrijednosti sitnog inventara prilikom njegovog stavljanja u

upotrebu, a 50% nakon konačnog potpunog otpisa, a najduže u roku od dvanaest mjeseci od stavljanja u upotrebu).

Ako se koristi 50% -tni otpis sitnog inventara, u okviru konta zaliha sitnog inventara (130) je potrebno otvoriti posebna analitička konta za sitan inventar na zalihi (npr. 1301) i sitan inventar u upotrebi (npr. 1302).

Primjer br. 33

Evidentiranje troškova sitnog inventara se vrši na sljedeći način:

primjenom metode 100% -tnog otpisa: duguje konto 400, a potražuje konto 130, za ukupnu vrijednost sitnog inventara stavljenog u upotrebu;

RB SADRŽAJ KONTO DUGUJE POTRAŽUJE1 Troškovi materijala i sitnog inventara 400 1.600

Materijal, sitan inventar, rezervni dijelovi 130 1.600

Za 100%-tni otpis sitnog inventara

Primjer br. 34

Evidentiranje troškova sitnog inventara se vrši na sljedeći način:

primjenom metode 50%-tnog otpisa: duguje konto 400 za 50 % vrijednosti i duguje konto 1302 za 50% vrijednosti prilikom stavljanja u upotrebu, a potražuje konto 1301 za ukupnu vrijednost sitnog inventara stavljenog u upotrebu;

43



1 Troškovi materijala i sitnog inventara 400 800

Materijal, sitan inventar, rezervni dijelovi, u upotrebi 1302 800

Sitan inventar na zalihi 1301 1600

Za 50%-tni otpis sitnog inventara

1a Troškovi materijala i sitnog inventara 400 800

Materijal, sitan inventar, rezervni dijelovi, u upotrebi 1302 800

Za konačni otpis Sitnog inventara

Kontni plan za NGO propisuje postojanje konta 131 - Proizvodi. Postojanje ovog konta može biti logično samo ako postoji djelatnost proizvodnje. Prema Zakonu o udruženjima i fondacijama u FBiH, NGO ne mogu obavljati privrednu djelatnost, ali mogu osnovati privredno društvo koje bi se time bavilo. U takvoj zakonskoj regulativi nije logično postojanje konta „Proizvodi".

Pošto u dijelu europskih zemalja, (pa i zemljama u okruženju) određene NGO, pod određenim uvjetima mogu djelomično obavljati privrednu djelatnost, moguće je da u budućnosti dođe i do promjene propisa u FBiH, pogotovo što prema državnom zakonu o udruženjima u BiH, NGO mogu obavljati privrednu djelatnost do vrijednosti od 10.000 KM godišnje. Međutim, i kada bi se zakonski propisi bili izmijenjeni, sadašnji kontni plan nije održiv za knjigovodstveno praćenje proizvodnje, osim ako autori kontnog plana nisu smatrali da konto 131 može analitički, procesno razraditi kao slobodna klasa.

Za konto 132 - Roba, može se dati ista konstatacija u pogledu zakonskih odredbi kao za prethodni konto. Međutim, u praksi nailazimo da NGO vrše prodaju knjiga i časopisa (čiji su izdavači ili suizdavači), prodaju majica, suvenira i si. često u humanitarne svrhe.

44


Primjer br. 35

Fondacija Health je, zajedno sa izdavačkom kućom Trendy suizdavač stručne knjige iz svoje oblasti djelovanja. Izdavačka kuća je platila sve troškove izdavanja knjige i isporučila fondaciji 1000 primjeraka knjige po cijeni od 20 KM. Fondacija je dužna platiti troškove prevoza do svog skladišta prema fakturi transportnog preduzeća CT u iznosu 500 KM. Fondacija je zaprimila robu u skladište. Fondacija je formirala prodajnu cijenu knjige uz ukalkulisanu razlike u cijeni 20% i ukalkulisani PDV 17%. Fondacija je prodala i fakturisala kupcima polovinu zaliha robe.

KALKULACIJA BR. 1 Kom. Cijena VrijednostFaktura za knjige 1.000 20,00 20.000,00Faktura za prevoz 1.000 0,50 500,00Nabavna vrijednost (cijena koštanja) 1.000 20,50 20.500,00Ukalkulirana razlika u cijeni 20% 1.000 4,10 4.100,00Prodajna cijena bez PDV-a 1.000 24,60 24.600,0017% PDV 1.000 4,18 4.182,00Prodajna cijena sa PDV-om 1.000 28,78 28.782,00KALKULACIJA BR. 2

OBRAČUN PRODAJE Kom. Cijena Vrijednost

Prodajna vrijednost 500 28,78 14.391,00Ukalkulirana razlika u cijeni 500 4,10 2.050,00Ukalkulirani PDV u prodatoj robi 500 4,18 2.091,00Nabavna vrijednost prodate robe 500 20,50 10.250,00


RB SADRŽAJ KONTO

DUGUJE POTRAŽUJE

1 Roba 132 28.782

Dobavljač (za robu) 300 20.000

Dobavljač (za prevoz) 300 500

Ukalkulirana razlika u cijeni 133 4.100

Ukalkulirani PDV 134 4.182

Za nabavljenu robu

2 Kupci 121 14.391

45



Za prodatu robu

3 Ukalkulirana razlika u cijeni 133 2.050

Ukalkulirani PDV 134 2.091

Nabavna vrijednost prodate robe (analitički konto)

4082 10.250

Roba 132 14.391

Za prodatu robu

Na kontu 138 - Avansi za zalihe se knjiže avansi dati dobavljačima za nabavku materijala ili robe. Za iznos plaćenog avansa dugovat će konto 138, a potraživati konto 101 - Transakcijski račun.

Primjer br. 36

Dobavljaču San d.o.o. dat je avans za prevoz robe u iznosu 2.000 KM. Dobavljač je iskoristio dati avans.


RB SADRŽAJ KONTO DUGUJE POTRAŽUJE1 Avansi za zalihe 138 2.000

Transakcijski račun 101 2.000

Za dati avans dobavljaču

1a Dobavljač 300 2.000

Avansi za zalihe 138 2.000

Za izmirenje obaveze iz datog avansa

46


Na kontu 139 - Ispravka vrijednosti zaliha evidentira se smanjenje zaliha do neto prodajne vrijednosti. Prema MRS-u 2, zalihe se vrednuju po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti, zavisno od toga šta je niže. Ukoliko dođe do smanjenja vrijednosti zaliha na neto prodajnu vrijednost, ovo se smanjenje može evidentirati korištenjem konta 139 Ispravka vrijednosti zaliha.

Primjer br. 37

Trošak zaliha sirovina i materijala je 2.000. Utvrđena je neto prodajna vrijednost zaliha na dan obračuna u iznosu od 1700.


RB SADRŽAJ KONTO DUGUJEPOTRAŽUJE

1 Ostali rashodi 408 300

Ispravka vrijednosti zaliha 139 300

Za usklađivanje vr. zaliha

Ukoliko je došlo do povećanja neto prodajne vrijednosti zaliha, vrši se knjiženje povrata

vrijednosti zaliha, do visine troška, tako što će se smanjiti iznos zaliha priznatih kao rashod u

periodu u kojem je nastao povrat (MRS 2 Zalihe). U slučaju da troškovi prodaje ne pokrivaju

povrat vrijednosti zaliha do visine troška, razlika se priznaje u prihod na konto 418 Ostali

prihodi. Prilikom upotrebe zaliha kojima je smanjena vrijednost, potrebno je konto ispravke

vrijednosti korigirati za alikvotni dio smanjenja.

GRUPA 14 – ULAZNI POREZ (PDV)

Zakon o porezu na dodanu vrijednost u članu 13. propisuje koja lica podliježu plaćanju PDV: "Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV-a su:

obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV; poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni

stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini; primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji

nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika;

47


svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura (u daljnjem tekstu: faktura) iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV;

u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima; i

primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine

U članu 57. Zakona utvrđeno je koja se lica trebaju registrirati za PDV: „Svako lice čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerojatno da će preći prag od 50.000 KM dužno je da se registrira prema ovom zakonu kao poreski obveznik. Kada se određuje da li je ili nije pređen prag od 50.000 KM, uzima se u obzir i promet povezanih firmi i ostalih subjekata koji su kroz posjedovanje dionica, ili na bilo koji drugi način, pod zajedničkom neposrednom ili posrednom kontrolom.“

Registrirani obveznici ili lica koja raspolažu dobrima u pogledu kojih se prema ovom zakonu smatra da s njima raspolažu obveznici zavode se u jedinstveni registar (u daljnjem tekstu: poreski registar) koji vodi UIO, a koji služi u svrhu provođenja ovog zakona. Bliže propise o zavođenju u jedinstveni registar obveznika, kao i o unošenju i ispravljanju podataka u tom registru donosi UIO. Obveznik je dužan obavijestiti UIO o izmjenama podataka koji utiču na obračunavanje i plaćanje PDV-a, a koji su vezani za početak, mijenjanje ili prestanak djelatnosti, osim ako nije drukčije propisano ovim zakonom. Iz prethodnih odredbi proizilazi da i NGO treba biti registrirana u sistemu PDV-a ukoliko ostvari oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000 KM.

Član 38.: Period obračunavanja PDV-a

Poreski period za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec. Obveznik je dužan obračunati PDV za odgovarajući poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu.

Član 39. Podnošenje prijave za plaćanje PDV-a i plaćanje poreza

Obveznici su dužni svoju PDV obavezu obračunatu za određeni poreski period navesti u mjesečnoj PDV prijavi. Prijavu iz stava 1. ovog člana obveznik podnosi do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda. Obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan platiti PDV u periodu za koji je prijava podnesena. Prijava za PDV sadrži sve neophodne podatke za obračunavanje poreske obaveze obveznika. Lica iz Poglavlja III. ovog zakona, koja podliježu obavezi plaćanja PDV-a, također plaćaju PDV u rokovima iz stava 2. ovog člana. Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obračunava se, naplaćuje i plaća u skladu s propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i drugih dažbina koje dospijevaju prilikom uvoza. Oblik i sadržaj prijave za PDV propisuje UIO prema propisima donesenim prema ovom zakonu.

48


Iz prethodnog proizilazi da je period obračuna PDV-a jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su dužni da obračunaju i plate PDV u roku propisanom Zakonom na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama. Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobođenog plaćanja PDV-a u skladu s Zakonom, obveznik PDV-a je dužan da kupcu ispostavi PDV fakturu koja sadrže elemente navedene u Zakonu. Obaveza za obračun PDV-a u određenom mjesecu nastaje kada nastupi jedna od sljedećih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:

Isporuka robe ili pružanje usluga; Ispostavljanje fakture; uplata ili dio uplate; Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara; po isteku poreznog perioda

za vrijeme kojeg je izvršen promet dobara u neposlovne svrhe ili u kojem su proizvedena dobra korištena za vlastite potrebe proizvođača;

Ispostavljanje fakture i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene porezne osnovice.

Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potražuje porezni obveznik za obračunski period predstavlja razliku između ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obračunatog u toku perioda.

Izlazni PDV je PDV koji se obračunava na osnovu izdate fakture umanjen za PDV obračunat za sniženja i popuste odobrene primaocu.

Ulazni PDV je PDV koji se obračunava na primljene fakture umanjen za popuste i sniženja odobrene od strane prodavca u toku mjeseca.

Primjer br. 38

Udruženje DDS je obveznik po osnovu PDV-a i registriran je u sistem PDV. U maju 2007. udruženje je fakturisalo zakupcu mjesečnu zakupninu u iznosu od 5.000 KM uvećanu za 17% PDV (5000KM + 850 KM PDV). U istom mjesecu udruženje je nabavila mašinu čija je vrijednost, prema urednoj PDV fakturi 2000 KM + 340 KM PDV-a.


RB SADRŽAJ KONTO

DUGUJE

POTRAŽUJE

1 Oprema 002 2.000

Ulazni PDV 140 340


49


Za nabavljenu opremu

2 Kupci 121 5.850


Obaveze za PDV 340 850

Za prodatu opremu

3 Obaveze za PDV 340 850

Ulazni PDV 140 340


Za saldiranje PDV-a PDV PRIJAVA6

6 http://www.pufbih.ba/ba/publikacije - preuzeta PDV prijava

50


GRUPA 18 - KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA

180 - Unaprijed plaćeni troškovi

183 - Ostala kratkoročna razgraničenja

Na grupi konta 18 se evidentiraju kratkoročna razgraničenja na rok do jedne godine.

Na kontu 180 - Unaprijed plaćeni troškovi se evidentiraju svi troškovi koji su plaćeni unaprijed i odnose se na naredni period ne duži od jedne godine. Unaprijed plaćeni troškovi se prenose na rashod u narednom periodu na koji se i odnose, odnosno kada pravno lice iskoristi usluge za koje

51


je izvršilo plaćanje. Primjeri za unaprijed plaćene troškove mogu biti unaprijed plaćeno osiguranje, unaprijed plaćeni najam i drugi unaprijed plaćeni troškovi.

Na kontu 183 - Ostala kratkoročna razgraničenja mogu se evidentirati prihodi koji su ostvareni i obračunati u tekućem periodu a nisu fakturirani. Konto 183 duguje za iznos obračunatih prihoda, a potražuju konto prihoda zavisno od vrste (grupa 41). Kada se ispostavi faktura konto 183 potražuje, a duguje konto kupaca ili drugi oblik potraživanja na osnovu kojeg je ostvaren prihod.

Čest slučaj je da udruženje zaključi sa donatorom ugovor o donaciji određenog projekta, a da se isplata vrši 80 % odmah, a 20 % po prijemu izvještaja o realizaciji projekta. Ugovor se najčešće vezuje za kalendarsku godinu. Ako je udruženje realiziralo projekat 31.12., proizlazi da je ostvarilo sve planirane rashode za realizaciju projekta. Međutim, udruženje će izvještaj donatoru podnijeti tek u narednoj godini, i čekati verifikaciju izvještaja od strane donatora, a završna isplata slijedi najčešće tek za nekoliko mjeseci.

Prema MRS-20 Donacije, Državne potpore trebaju se priznati kao prihodi tokom razdoblja kako bi se nužno prebili na sistemskoj osnovi s odnosnim troškovima za koje su namijenjeni da ih nadoknade. (U smislu ovog standarda Državom se smatraju vlada, vladine agencije i slična tijela bilo da su na lokalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini.)

Prema MRS -u 20:. Državne potpore, uključujući nenovčane potpore po fer vrijednosti, ne trebaju se priznati sve dok ne postoji razumno uvjerenje da će:

subjekt udovoljavati uvjetima uz koje se daju potpore, i potpore biti primljene.

Svi troškovi projekta su nastali u tekućoj godini, pa i prihode treba priznati u istom razdoblju, kako bi se ostvarilo sučeljavanje prihoda i rashoda, što je jedno od temeljnih računovodstvenih načela.

Primjer br. 39

Fondacija Dell je 20.02.2013 sklopila sa donatorom ugovor o donaciji za realizaciju projekta „A" u vrijednosti 50.000 KM. Projekat se treba realizirati do 31.12.2013.godine. Prema ugovoru, donator je odmah uplatio fondaciji 80% vrijednosti ugovora, a preostalih 20% bit će uplaćeno po prijemu izvještaja o realizaciji projekta od strane fondacije, pod uvjetom da se troškovi ostvare u skladu sa budžetom koji je sastavni dio ugovora. Budžet troškova projekta iznosi 50.000 KM, a svi budžetirani rashodi imaju karakter humanitarnih rashoda. Fondacija je u decembru 2013. realizirala projekat. Ostvareni su svi ciljevi projekta. Za realizaciju je utrošeno 48.000 KM, a niti na jednoj budžetskoj poziciji troškovi nisu veći od odobrenog budžeta. Za troškove primljena je

52


faktura istog dobavljača, koja je odmah plaćena, i fondacija je predala donatoru završni izvještaj 15.01.14. Fondacija u februaru 2014. sastavlja finansijske izvještaje za 2013. godinu. Donator je u martu 2014. obavijestio fondaciju da u potpunosti prihvata izvještaj. Donator je razliku između ugovorenog iznosa donacije i ukupno utrošenih sredstava projekta uplatio u aprilu 2014.

Knjiženje u 2013. godini



Unaprijed naplaćeni prihodi 381 40.000

Za prijem 80% donacije

2 Humanitarni rashodi 406 48.000

Dobavljači 300 48.000Za ispostavljenu fakturu za troškove



Za plaćanje fakture

4 Unaprijed naplaćeni prihodi 381 40.000

Obračunati prihod 183 8.000

Humanitarni prihodi 412 48.000

Za obr.prihoda prema izvještaju

Knjiženje za 2014.godinu


5 Ostala kratkoročna potraživ. 128 8.000

Obračunati prihod 183 8.000

Za prihvaćanje izvještaja


53


Ostala kratkoročna potraživ. 128 8.000

Za prijem završne isplate

KLASA 2 - TRAJNI IZVORI I DUGOROČNE OBAVEZE

GRUPA 20 - TRAJNI IZVORI

200 - Trajni izvori201 - Rezerve202 - Neraspoređeni višak prihoda203 - Neraspoređeni višak rashoda204 - Revalorizacione rezerve

Na ovim računima bi se trebalo iskazati početna, inicijalna, sredstva za rad koja su osigurana odlukom osnivača, onaj dio viška prihoda kojemu nije namjena pokriće rashoda tekućeg poslo-vanja, revalorizaciju dugotrajne imovine. Zakon ne navodi bilo kakvu odredbu koja bi uređivala visinu potrebnih početnih sredstava za udruženje.

Primjer br. 40

Osnivači fondacije su pri njenom osnivanju, prije nego što su dobili odobrenje za rad, prema Zakonu trebati osigurati raznovrsnu dugotrajnu imovinu. Oni su je odlučili unijeti bez obaveze vraćanja zgradu tržišne vrijednosti 100.000 KM.



1 Građevinski objekti 001 100.000

Trajni izvori 200 100.000

Za osnivački ulog fondacije

Revalorizacija stalnih sredstava

54


Metoda revalorizacije opisana je u MRS-u 16 ističe : „Nakon početnog priznavanja imovine, nekretnina, postrojenja i opreme čija se fer vrijednost može i pouzdano mjeriti treba iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja.“

Revalorizacija se treba provoditi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilansa. Za iznos revalorizacije povećava se vrijednost stalnih sredstava, a odobrava konto 204 - Revalorizacione rezerve.

Konto 202 - Neraspoređeni višak prihoda je jedan od računa izvora, a rezultira iz razlike prihoda i rashoda poslovne godine. Ako su prihodi veće od rashoda, ostvaren je pozitivan rezultat, ali ako je ostvareno manje prihoda od rashoda, tada je ostvaren negativan saldo fonda. Višak/manjak prihoda, tekuće godine može se utvrđivati za svaki od fondova.

Primjer br. 41

Fondacija AS je ostvarila veće prihode od rashoda za 4.000 KM. U trenutku objavljivanja (predaje) godišnjeg bilanca, nadležni organ fondacije nije donio odluku o raspodjeli viška prihoda.


RB SADRŽAJ KONTO DUGUJEPOTRAŽUJE

1 Ostvareni višak prihoda 502 4.000

Neraspoređeni višak prihoda 202 4.000

Za knjiženje viška prihoda

Primjer nastanka konta 502 - Ostvareni višak prihoda dat je uz obradu klase 50 - Obračun rezultata

O rasporedu viška prihoda, jedino mogu odlučiti osnivači. Moguć je niz situacija:

Višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se pretvara u "trajne izvore"

Višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se mora vratiti osnivaču

55


Višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se mora vratiti osnivaču, ali osnivač ih namjenjuje za pokriće rashoda tekuće godine

Višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se ne mora vratiti osnivaču, ali mu nije još određena namjena.

Primjer br. 42

Fondacija AS je ostvarila veće prihode od rashoda za 6.000 KM. Skupština NGO je donijela odluku da se 4000 KM rasporedi u trajne izvore, a 2000 KM u rezerve.



1 Neraspoređeni višak prihoda 202 6.000

Trajni izvori 200 4.000

Rezerve 201 2.000

Za raspored viška prihoda

Rashodi tekuće godine, godine koja slijedi izvještajnoj obračunskoj godini, knjiže se uobičajeno. Potencijalno ostvaren manjak tekuće godine prebit će se s viškom salda fonda prethodnog razdoblja.

Prema odluci osnivača manjak prihoda se može namiriti:

Direktno pokriće gubitka unosom imovine

Posredno pokriće gubitka povećanjem prihoda idućeg obračunskog razdoblja

Direktno pokriće gubitka iz drugih trajnih izvora (rezervni fond ili drugi fondovi).

Prihodi se priznaju, uz određene uvjete, u razdoblju u kojem su i nastali, te se u pravilu ne može staviti znak jednakosti između priznatih prihoda razdoblja i naplaćene realizacije, jer je za priznavanje prihoda bitno da su nastali, neovisno o tome je li novac u vezi s tim primljen.

GRUPA 21 - DUGOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE

56


210 - Dugoročni zajmovi od povezanih lica211 - Ostali dugoročni zajmovi 218 - Ostale dugoročne obaveze

Na kontima 210 i 211 se evidentiraju obaveze po zajmovima koje ima pravno lice a čiji je rok dospijeća duži od jedne godine. Dugoročni zajmovi koje uzima udruženje mogu biti finansijski i robni dugoročni zajmovi. Udruženja uzimaju dugoročne zajmove u svrhu finansiranja ili nabavke stalnih i tekućih sredstava potrebnih za obavljanje svojih poslovnih aktivnosti. Uzimanje dugoročnih zajmova spada u finansijske aktivnosti pravnog lica tj. osiguranje izvora finansiranja ulagačke i poslovne aktivnosti. Obračunata kamata na dugoročne zajmove se evidentira na kontu dugoročnih razgraničenja 470.

Na kontu 210 Dugoročni zajmovi od povezanih lica udruženje može evidentirati obaveze po dugoročnim zajmovima dobivenim od:

matice, pravnog lica koje su članice iste grupe kao udruženje koja prima kredit, pravnih lica koja

realiziraju zajednički poduhvat sa udruženjem.

Ukoliko se uzimaju krediti od banaka, to će se evidentirati na kontu 211 – Ostali dugoročni zajmovi

Na kontu 218 - Ostale dugoročne obaveze mogu se evidentirati obaveze na osnovu učešća u zajedničkim ulaganjima tj. zajedničkim aktivnostima i zajedničkim sredstvima.Na ovoj grupi se evidentiraju i obaveze po osnovu nabavke nekretnina postrojenja i opreme čiji je rok izmirenja duži od godinu dana, također i obaveze po osnovu kapitalnog najma i ostale dugoročne obaveze.

GRUPA 28 - DUGOROČNA RAZGRANIČENJA REZERVIRANJA280- Obračunati a neplaćeni (nefakturirani) rashodi281- Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi 283 - Ostala dugoročna razgraničenja285 - Obračunata rezerviranja za identificirane rizike i obaveze 288 - Ostala dugoročna rezerviranjaNa grupu konta 28 Dugoročna razgraničenja i rezervisanja se evidentiraju rashodi koji su unaprijed obračunati a nisu plaćeni i prihodi koji su unaprijed naplaćeni te za njih postoji obaveza izvršenja u budućnosti. Na ovoj grupi se evidentiraju unaprijed obračunati rashodi i odloženi prihodi koji će se razgraničiti u periodu dužem od godinu dana.

Na kontu 280 - Obračunati a neplaćeni (nefakturirani) rashodi se evidentiraju obračunati a neplaćeni rashodi koji se razgraničavaju na period duži od jedne godine. Kod Obračunatih a

57


neplaćenih rashoda može biti obračunata a neplaćena kamata na dugoročne kredite koja se razgraničava na rok trajanja kredita koji je duži od godinu dana i drugi obračunati a neplaćeni rashodi.

Na kontu 281 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi se vodi unaprijed naplaćeni prihod i odloženi prihod za koji se preuzima obaveza u budućnosti, a nije unaprijed naplaćeni avans za robu ili usluge.

Kada pravno lice primi donaciju u stalnim sredstvima evidentirat će se tako što duguje konto sredstava a potražuje konto 281 odloženi prihodi. Sa konta 281 odloženi prihodi pravno lice će svake godine prenositi iznos koji odgovara rashodu za amortizaciju doniranog sredstva na konto 412 - Humanitarni prihodi u finansijski rezultat perioda (princip sučeljavanja prihoda i rashoda od donacije).

Primjer br. 42

Fondacija ASA je dobila od donatora besplatno kompjutersku opremu vrijednosti 6.000 KM. Oprema je korištena cijelu poslovnu godinu. Stopa amortizacije ove opreme je 20%.



1 Oprema 002 6.000

Odloženi prihod 281 6.000

Za donirano sredstvo



Za akumuliranu amortizaciju na kraju perioda

3 Odloženi prihod 281 1.200

58


Humanitarni prihodi 412 1.200

Za prenos sa odloženog prihoda

Na kontu 283 - Ostala dugoročna razgraničenja evidentiraju obračunati, a uplaćeni rashod koji se razgraničavaju na period duži od godine dana.

Na kontu 285 - Obračunata rezerviranja za identificirane rizike i obaveze se evidentiraju obračunati a neplaćeni rashod koji se rezerviraju na period duži od godine dana kao što su npr. dugoročno rezervirani troškovi investicionog održavanja i druga dugoročna rezerviranja.

Na kontu 288 - Ostala dugoročna rezerviranja se evidentiraju ostala dugoročna razgraničenja i rezerviranja kao što su npr. odložene poreske obaveze..

KLASA 3 – KRATKOROČNE OBAVEZE

GRUPA 30 – TEKUĆE OBAVEZE

300 – Dobavljači

301 – Obaveze prema zaposlenima i drugim licima

302 – Obaveze za porez, doprinose i dr. (osim PDV-a)

308 – Ostale tekuće obaveze

Na kontu 300 – Dobavljači evidentiraju se obaveze prema isporučiocima roba i usluga.Na kontu 301 – Obaveze prema zaposlenima i drugim licima evidentiraju se obavete prema zaposlenima kao što su obaveze za neto platu, neto naknadu plate i ostale obaveze.Na kontu 302 – Obaveze za poreze, doprinose i dr. (osim PDV-a) evidentiraju se obaveze za poreze na platu, doprinose iz i na plate, i sl.Na kontu 308 – Ostale tekuće obaveze evidentiraju se obaveze pravnog lica za naknade i provizije koje proističu iz komisionih i konsignacionih poslova, i ostale kratkoročne obaveze koje nisu obuhvaćene na drugim kontima.

59


GRUPA 31 – OBAVEZE PO IZDATIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

310 – Obaveze po izdatim čekovima

311 – Obaveze po izdatim mjenicama

318 – Obaveze po izdatim ostalim papirima

Na kontu 310 knjižimo čekove koje smo izdali na ime drugih lica radi izmirenja naših obaveza, a na 311 se evidentiraju mjenice koje je izdala NGO radi izmirenja svojih obaveza.

Na kontu 318 mogu se evidentirati obaveze pravnog lica po osnovu emisije obveznica. Obveznice su dugoročni izvori sredstava za emitenta, odnosno vrijednosni papiri.

Primjer br. 43

Fondacija AS je dobila nenamjeski kredit od svoje poslovne banke u iznosu od 70.000 KM. Rok otplate kredita je 3 godine. Planom otplate utvrđeno je da je ukupna obaveza po primljenom kreditu 90.000 KM. Obračunate kamate iznose 20.000 KM. Godišnji anuitet je 30.000 KM. Svota kamata koja se odnosi na izvještajno obračunsko razdoblje je 10.000 KM. Otplaćen je anuitet za prvu godinu.


1Žiro račun

101 70.000 Ostali dugoročni zajmovi

211 70.000

Za primljeni kredit

2

Ostala vremeneska razgraničenja

083 20.000

Kamate 328 10.000

Ostale dugoročne obaveze 218 30.000

Za primljeni kredit

3Ostale dugoročne obaveze 211 10.000

Ostali dugoročni zajmovi 218 20.000

60



Za otplatu anuiteta

GRUPA 32 – KRATKOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE

320 – Kratkoročni zajmovi od povezanih lica321 – Ostali kratkoročni zajmovi328 – Ostale kratkoročne obaveze

Na kontima 320 i 3211 se evidentiraju obaveze po zajmovima koje ima pravno lice a čiji je rok dospijeća kraći od jedne godine.

GRUPA 32 – OBAVEZE ZA PDV

340 – Obaveze za PDV Na kontu 340 – Obaveze za PDV se knjiže obaveze za izlazni PDV.

GRUPA 38 – KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA

380 – Obračunati a neplaćeni (nefakturisani) rashodi381 – Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi383 – Ostala kratkoročna razgraničenja385 – Obračunata rezervisanja za identificirane rizike i obaveze 388 – Ostala kratkoročna rezervisanja

Na grupu konta 38 se evidentiraju rashodi koji su unaprijed obračunati a nisu plaćeni odnosno nefakturisani i prihodi koji su unaprijed naplaćeni, te za njih postoji obaveza u budućnosti, kao i kratkoročna razgraničenja koja se razgraničvaju do jedne godine.

KLASA 4 – RASHODI I PRIHODI

GRUPA 40 - RASHODI

400 – Materijal i energija

61


401 – Usluge402 – Plaće i ostala primanja zaposlenih403 – Amortizacija404 – Kamate i premije osiguranja405 – Putni troškovi406 – Humanitarni rashodi407 – porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata408 – Ostali rashodi409 – Raspored rashoda

Na kontima 40 evidentiraju se rashodi po svojim prirodnim vrstama.

Rashodi se priznaju na osnovu direktne povezanosti između nastalih troškova i specifičnih stavki prihoda. Ovaj proces se naziva sučeljavanje troškova sa prihodima. Kad se očeuje da će ekonomske koristi proisteći tokom nekoliko obračunskih perioda, a povezanost s prihodima se može ustanoviti samo u širem smislu ili indirektno, rashodi se priznaju na osnovu postupaka sistematične i racionalne alokacije. (priznavanje rashoda povezanih sa trošenjem sredstava kao što su nekretnine, postrojenja, oprema i sl.)Rashodi se iskazuju u onom obračunskom periodu na koji se odnose, odnosno kada nastane obaveza, bez obzira kada će ta obaveza biti plaćena. Rashodi su smanjenja ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku odliva sredstava, stvaranje obaveza što za posljedicu ima smanjenje vlasničkog kapitala, osim onog u vezi sa raspodjelom vlasničkog kapitala učesnicima.

Na kontu 400 – Materijal i energija evidentiraju se troškovi poslovanja nastali utroškom zaliha, koje su prethodno evidentirane na kontu 400. To su utrošci sirovina i materijala koji se direktno troše u procesu proizvodnje, pomoćnog materijala za proizvodnju ili pakiranje, pogonskog materijala i kancelarijskog materijala i sl., kao i vrijednost ukalkulisanog kala, rastura, kvara i loma sirovina i materijala koji ne prelazi utvrđene normative i drugi utrošci sirovina i materijala.Obračun troškova materijala se može vršiti metodom FIFO, LIFO ili metodom prosječne ponderisane cijene.

Primjer br. 44

a. po stvarnim cijenama1. Materijal izdat u proizvodnju 30.000

b. po stalnim cijenama1. Početno stanje zaliha materijala na početku obračunskog perioda 2.0002. Nabavka materijala u toku obračunskog perioda 28.0003. Zaduženje (dugovni promet) konta zaliha materijala 101 u obračunskom periodu

(1+2) 30.0004. Utrošeni materijal u obračunskom periodu 28.500

62


5. Stanje zaliha materijala na kraju obračunskog perioda (3-4) 1.5006. Procenat utroška materijala (28.500/30.000)x100 = 95%7. Pozitivno odstupanje (potražno stanje konta 108) 2.0008. Realizovano odstupanje u obračunskom periodu (br.7 x 95%) 1.900



1

Troškovi materijala 4000 30.000

Materijal 1300 30.000

Za utrošeni mat.po stvarnim cij.

2

Troškovi materijala 4000 28.500

Materijal 1300 28.500

Za utrošeni materijal po stalnim cijenama

3

Odstupanje između stalnih i stvarnih cijena 1308 1.900

Ostupanje između stalnih i stvarnih cijena 4009 1.900

Za vr.realizovanog odstupanja

Na kontu 400 se evidentira i utrošena energija u svim oblicima, utrošeno gorivo i mazivo za

transportna sredstva, kao i energetska goriva i maziva utrošena za vlastitu proizvodnju drugih

oblika energije.

Troškovi energije se evidentiraju najčešće po stvarnoj vrijednosti, odnosno po fakturi dobavljača. Uz korištenje konta kratkoročnih razgraničenja, na kontu 400 se evidentira:

- Razmjeran iznos unaprijed fakturisane energije,

- Utrošena energija u toku obračunskog perioda za koju je faktura dostavljena nakon isteka obračunskog perioda.

Primjer br. 45

a) Unaprijed fakturisana energija- Ukupno fakturisani iznos 6.000 KM

- Iznos koji se odnosi na tekući obračunski period 4.000 KM

63


- Iznos koji se odnosi na naredni obračunski period 2.000 KM

b) Troškovi energije za koje nije primljena fakutra- Utrošak energije za koji nije primljena faktura dobavljača 4.000 KM

- Stvarni utrošak energije, po naknadno primljenoj fakturi 4.200 KM



1

Troškovi energije 400 4.000

Unaprijed plaćeni trošovi 180 2.000


Za unaprijed f-a el.energiju

2

Troškovi energije 400 2.000

Unaprijed plaćeni trošovi180 2.000

Za ukalkul. tr. u nar.periodu

Na kontu 400 evidentira se vrijednost rezervnih dijelova utrošenih u procesu poslovanja (proizvodnih mašina, postrojenja, alata i sl.), rezervnih dijelova utrošenih za potrebe održavanja drugih vlastitih stalnih (neproizvodnih) sredstava, te rezervnih dijelova utrošenih za potrebe održavanja tuđih stalnih sredstava (kod pravnih lica registriranih za djelatnost servisiranja i održavanja opreme, objekata i sl.)

Na kontu 400 se također evidentiraju i utrošci sitnog inventara i alata, ambalaže i autoguma u skladu sa usvojenom računovodstvenom politikom otpisa sitnog inventara.

Način evidentiranja troškova sitnog inventara zavisi od usvojenog metoda otppisa sitnog inventara, pri čemu se može primijeniti:

Potpuni (100%) otpis prilikom stavljanja u upotrebu; 50%-tni otpis (50% vrijednosti sitnog inventara prilikom njegovog stavljanja u upotrebu,

a 50% nakon konačnog potrpunog otpisa, a najduže u roku od dvanaest mjeseci od stavljanja u upotrebu).

64


Ako se koristi 50%-tni otpis sitnog inventara, u okvriu konta 130 potrebno je otvoriti i posebna analitička konta za sitan inventar na zalihi (npr.1303) i sitan inventar u upotrebi (npr.1304).

Na kontu 401 - Usluge evidentiraju se troškovi svih proizvodnih, neproizvodnih, direktnih i indirektnih usluga, po fakturama pružaoca usluga ili po drugim osnovama.

Izdaci za usluge koji predstavljaju zavisne troškove nabavke stalnih sredstava i zaliha (troškovi transporta,utovara i istovara, manipulacije, osiguranja i sl.) ne evidentiraju se na kontima ove grupe,nego predstavljaju sastavni dio troška nabavke tih sredstava na kontima klase 0,odnosno 1.

a. Usluge na izradi i doradi učinaka

Na kontu 401 evidentiraju se iznosi po fakuturama drugih pravnih lica ili fizičkih lica za usuge na izradi i doradi učinaka, uz odobrenje odgovarajućeg konta dobavljača.

b. Transportne usluge

Na ovom kontu se evidentiraju troškovi svih vrsta transportnih usluga osim transportnih usluga kod nabavke stalnih sredstava ili zaliha, troškova prijevoza na službenom putovanju, naknade za korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe i troškova prijevoza radnika na posao i sa posla.

c. Usluge održavanja

Na kontu 401 se evidentiraju i troškovi usluga tekućeg i investicionog održavanja stalnih sredstava, alata i inventara, uz odobrenje odgovarajučeg konta dobavljača.

d. Troškovi sajma

Na ovom kontu se evidentiraju i izdaci za korištenje sajamskog prostora, dizajniranje i uređenje sajamskog ili izložbenog štanda i drugi slični izdaci u vezi sa nastupima i izlaganjima na sajmovima i izložbama, u zemlji i inostranstvu.

Drugi troškovi nastali u vezi sa učestvovanjem na sajmovima i izložbaama (transportne usluge, reprezentacija, putni troškovi, dnevnica, PTT troškovi i sl.) ne evidentiraju se na kontu 401 nego na drugim odgovarajućim kontima, prema vrstama tih troškova.

e. Zakupnine

Na kontu 401 se evidentiraju i izdaci zakupoprimca po osnovu operativnog zakupa zemljišta, objekata, poslovnog i drugog prostora, opreme ili drugih stalnih sredstava i inventara, koji se odnose na obračunski period.

Zakupnine koje se odnose na duži vremeneski period potrebno je razgraničiti kako bi troškovi zakupnine, bili iskazani u onim obračunskim periodima na koji se odnose.

65


Primjer br. 46

Zakupnina fakturirana i plaćena unaprijed za period IX/05 – II/06 18.000 KM.

- Zakupnina tekućeg perioda (IX/05 - XII/06) 12.000 KM

- Zakupnina narednog perioda (I/06 – II/06) 6.000 KM



A U tekućem obračunskom periodu

1

Unaprijed plaćeni troškovi180 18.000


Za unaprijed plaćenu f-a zakupnine

2


Žiro račun101 18.000

Za ukalkul. tr. u nar.periodu

3

Troškovi usluga - zakupnina401 12.000

Unaprijed plaćeni troškovi 180 12.000

Za zak. u periodu IX/05 – XII/05

B U narednom obračunskom periodu

1

Troškovi usluga – zakupnina401 6.000

Unaprijed plaćeni troškovi 180 6.000

Za zakupninu za period I/06 – II/06

f. Troškovi reklame i propagande

66


Na kontu 401 evidentiraju se i izdaci za usluge reklamiranja, oglašavanja i propagiranja pravnog lica ili njegovih proizvoda ili usluga, putem TV, radija, štampe, publikacija, reklamnih panoa, plakatiranjem ili korištenjem drugih prijenosnika reklamnih poruka i sadržaja, u zemlji ili u inostranstvu, kao i utrošci vlastitih proizvoda, robe, materijala i dr.u reklamne svrhe.

g. Bankarske usluge

Na kontu 401 evidentiraju se i troškovi vezani za sve vrste bankarskih usluga u zemlji i u inostranstvu (bankarske provizije, naknade za obavljanje poslova platnog prometa, i slične naknade za bankarske usluge)

h. Troškovi reprezentacije

Na ovom kontu se evidentiraju izdaci za usluge drugih pravnih i fizičkih lica za potrebe reprezentacije, u zemlji i inostranstvu, izdaci za nabavku proizvoda koji se daju u vidu poklona kao i utrošci vlastitih proizvoda, robe, materijala i usluge za potrebe reprezentacije.

i. PTT troškovi

Na ovom kontu se evidentiraju svi troškovi usluga PTT-a (otpremanje pošte, telefonske i telefaks usluge, internet konekcija i dr.) uz odobrenje konta dobavljača ili konta gotovine.

j. Honorari

Na ovom računu se evidentiraju i troškovi po osnovu autorskih honorara, ugovora o djelu i sl.

Primjer br. 47

Fizičko lice je za potrebe udruženja ASD po osnovu ugovora o djelu izvršilo određenu fizičku aktivnost. Ugovoreni neto iznos je 2.000 KM, uvećano za porez na dodatna primanja. Ugovor je potpisan i obaveza izvršena u 2008. godini.

Neto iznos = 2.000 KM. Porez na dodatna primanja = neto iznos x 30% = 600 KM



1 Usluge – ugovora o djelu 400 2.600

Obaveze prema građanima 180 2.000

Obaveze za porez na ugovor o djelu

300 600

67


Za obračun – ugovor o djelu

2

Obaveze za porez na ugovor o djelu

400 600


Za pl. obveze za porez

3

Obaveze prema građanima301 2.000


Za pl.obaveza prema građanima

Udruženja su, prilikom isplate plaća svojim zaposlenima, obavezni obračunavati i plaćati sve propisane obaveze po osnovu poreza i doprinosa.

Na kontima 402 se evidentiraju plaće i naknade plaća. U naknade plaća ubrajamo primanja za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora, praznika i drugo. Plaće i naknade plaća se evidentiraju u bruto iznosu, uz odobrenje konta 301 (obaveze prema zaposlenima) i 302 (obaveze za poreze i doprinose).

Primjer br. 48

Fondacija KVL je obračunala neto plaće za april 2007 za vrijeme na poslu 23.800 KM za 20 radnika. Propisano pravo na smanjnje poreza u korist radnika iznosi 100 KM. Obračunati poreze i doprinose. Proknjižiti obračun bruto plaće, isplatu neto plaće (na tekući račun radnika) i uplatu poreza i doprinosa.



1

Plaće i ostala primanja402 23.800

Obaveze prema zaspolenima301 23.800

Za obračunate neto plaće

68


2

Plaće i ostala primanja402 1.290

Obaveze za poreze i doprinose302 1.190

Obaveze prema zaposlenima301 100

Za obračun poreza na plaću i poreske olakšice (radnicima)

3

Plaće i ostala primanja 402 11.200

Obaveze za porez i doprinose 302 11.200

Za pl. obaveza prema građanima

4

Plaće i ostala primanja 402 4.025

Obaveze za poreze i doprinose 302 4.025

Za doprinose na plaću

5

Obaveze prema zaposlenim 301 23.800


Za ispl. neto plaće zaposlenim

6

Obaveze prema zaposlenim 301 100


Za isplatu po poreskoj olakšici

7



Za uplatu po poreskoj olakšici

8Obaveze za poreze i doprinose 302 4.025

69



Za uplatu doprinosa na plaću

9



Za upl. obaveza porez na plaću

Na kontu 402 se evidentiraju i ostala primanja zaposlenih (topli obroci, prevoz na posao i s posla, regres za godišnji odmor zaposlenih).

403 – Amortizacija

Na kontu 403 se evidentira obračunata amortizacija materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstava u obračunskom periodu.

Amortizirajući iznos je trošak imovine ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak umanjen za njen ostatak vrijednosti. Amortizacija je sistemski raspored amortizirajućeg iznosa imovine tokom njenog vijeka upotrebe.

Subjekt treba da odabere ili metodu troška otpisa ili metodu revalorizacije, kao svoju računovodstvenu politiku i primijeniti tu politiku na cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme.

Metoda troška: Nakon početnog priznavanja kao imovine, pojedinu nekretninu, postrojenja i opremu treba iskazati po njegovom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja.

Metoda revalorizacije: Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretninu, postrojenja i opremu čija se fer vrijednost može pouzdano mjeriti treba iskazati po revalorizacionom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja.

Pravno lice određuje metod obračunavanja amortizacije (funkcionalna, linearna, progresivna ili degresvina metoda), godišnje amortizacione stope, pojedinačan obračun amortizacije ili obračun po grupama odnosno dijelovima grupa stalnih sredstava.

U toku godine se vrši privremeni obračun amortizacije, dok se prilikom izrade godišnjeg finansijskog izvještaja ili u slučaju statusnih promjena vrši konačan obračun amortizacije.

70


Amortizacija kao trošak obračunskog perioda predstavlja onaj dio amortizacijskog iznosa sredstava koji se odnosi na period za koji se vrši obračun. Obračun počinje po stavljanju stalnog sredstva u upotrebu.

Primjer br. 49

Prema godišnjem finansijskom izvještaju utvrđena je amortizacija:

- Nematerijalnih stalnih sredstava 20.000

- Građevinskih objekata 35.000

- Opreme 40.000



1

Amortizacija402 95.000

Ispravka – nematerijalna s.sredstava019 20.000

Ispravka – Građevinski objekti009 35.000

Ispravka – Oprema009 40.000

Za obračunatu amortizaciju

404 – Kamate i premije osiguranja

Na kontu 404 evidentiraju se izdaci za kamate i drugi izdaci koji nastanu po osnovu pozajmljivanja finansijskih sredstava. Kamate, negativne kursne razlike i drugi izdaci po osnovu finansiranja evidentiraju se zaduženjem konta 404 uz odobrenje konta kratkoročnih obaveza.

71


Na ovom kontu se evidentiraju i obaveze za diskonte, premije, provizije, naknade, pomoćne troškove i druga plaćanja koja su povezana sa pribavljanjem finansijskih sredstava, a koja se mogu uključiti u vrijednost učinaka.Evidentiraju se i premije osiguranja, izdaci za propisana osiguranja (osiguranje putnika u javnom prevozu, osiguranje vlasnika i sl.).Troškovi osiguranja se evidentiraju u periodu na koji se odnose, bez obzira kada su plaćeni, uz evidentiranje unaprijed ili naknadno plaćenih izdataka posredstvom odgovarajućih konta vremenskih razgraničenja.

405 – Putni troškoviNa ovom kontu se evidentiraju izdaci za prijevoz, troškovi smještaja, dnevnice za službena putovanja i drugi izdaci na službenom putivanju, u zemlji ili u inostranstvu, uključujući I naknade za troškove korištenja vlastitog automobile.

Primjer br. 50

1. Isplaćena je putna akontacija (po putnom nalogu) 2.000 KM2. Po obračunu putnih troškova:

- Putni troškovi 200 KM

- Troškovi smještaja 1.400 KM

- Dnevnice 240 KM

- Povrat u blagajnu 160 KM


RB SADRŽAJKONTO

DUGUJE POTRAŽUJE

1

Potraživanja od zaposlenih 122 2.000

Blagajna 100 2.000

Za isplatu akontacije

2

Putni troškovi 405 1.840

Blagajna 100 160

Potraživanja od zaposlenih 122 2.000

Za obr. tr. službenog puta

405 – Humanitarni rashodi

72


Veliki broj udruženja ima za cilj humanitarno djelovanje. To se može svoditi samo na davanje pomoći u novcu i hrani socijalno ugroženim kategorijama.

Međutim, danas većina udruženja ostvaruje svoj humanitarni cilj kroz projekte pomoći određenim kategorijama stanovništva, koje podržavaju mnoge domaće i strane agencije. Takvi projekti uvijek imaju svoj budžet, a najvažnija grupa troškova u budžetu su tzv. „Troškovi usmjereni na korisnike“ koji predstavljaju oblik humanitarnih rashoda. Knjiženje je slično kao kod rashoda materijala:

- Duguje konto 405 – Humanitarni rashodi

- Potražuje konto 300 – Dobavljači ili konta grupe 13 – Zalihe

407 – Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata

Na ovom kontu se evidentiraju izdaci po osnovu poreza, taksa i drugih propisanih obaveza (porez na imovinu, porez na reklamu, propagandu i reprezentaciju; porez na firmu i sl. porezi; administrativne, sudske i sl. takse i dr.) koje ne zavise od poslovnog rezultata. Konto 407 se zadužuje uz odobrenje odgovarajućeg konta obaveza, odnosno direktno odobrenje konta gotovine.

408 – Ostali rashodi

Na kontu 407 – Ostali rashodi se evidentiraju troškovi svih ostalih, ranije nepomenutih proizvodnih ili neproizvodnih usluga, te ga je neophodno detaljno razraditi (komunalne usluge: čišćenje, odvoz smeća, utrošak vode, usluge čuvanja i osiguranja, usluge revizije, zdravstvene usluge, advokatske usluge, usluge zaštite na radu, istraživačke usluge i druge usluge), osim onih usluga koje predstavljaju sastavni dio troška nabavke stalnih sredstava ili zaliha.

Na ovom kontu se mogu evidentirati i :

- Izdaci za propisane ili na drugi način preuzete obaveze za članarine, pristupnice i druga davanja komorama, zajednicama, fondovima, klubovima, savezima, asocijacijama i sl., u koje se NGO učlanjuje ili im pristupa po osnovu poslovne, ekonomske, tehnološke idi druge povezanosti ili u skladu sa propisima.

- Rezervisanja za buduće rizike i obaveze za izdatke koji mogu proistići iz prošlih ili sadašnjih događaja (u alikvotnim iznosima koji se odnose na tekući period)

- Ukalkulisavanja svih prethodnih rezervisanja za rizike i obaveze, neovisno o njihovim prirodnim vrstama i namjenama. Evidentiranja na kontima ove grupe najčešće se vrši uz korištenje konta dugoročnih razgraničenja (grupe konta 08 i 28), odnosno kratkoročnih razgraničenja (grupe konta 18 ili 38). Rezervisanja po osnovu očekivanih rizika i drugih obaveza vrši se u osnovano pretpostavljenim iznosima, utvrđenim na osnovu prethodnih iskustava ili što realnijom procjenom na drugi način.

73


- Alikvotni iznosi prethodno izvršenih rezervisanja za pokriće očekivanih obaveza po osnovu supsidijarne odgovornosti, izdataka za istraživanje, troškova obnavljanja zemljišta i šuma, rezervisanja za naknade šteta, rezervisanja za očekivane troškove sudskih sporova sa partnerima, zaposlenim i dr., kao i ostalih rezervisanja koja se odnose na tekući period.

- Neotpisana vrijednost materijala i drugi rashodi otuđenih i rashodovanih stalnih sredstava. Na teret ovog konta se evidentiraju rashodi u slučaju negativne kursne razlike između stvarnih ili procijenjenih neto primitaka od prodaje ili drugog otuđenja stalnog sredstva i knjigovodstvenog iznosa tog stalnog sredstva, uz isknjižavanje vrijednosti i ispravke vrijednosti tog stalnog sredstva sa konta na kojima su te vrijednosti iskazane prije prodaje ili drugog otuđenja, kao i uz evidentiranje odgovarajućeg konta potraživanja ili drugih stalnih sredstava za postignutu prodajnu cijenu ili drugu naknadu od otušenja stalnih sredstava.

- Potpun ili djelomičan otpis (ispravka vrijednosti) zastarjelih zaliha sirovina, materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, proizvodnje, proizvoda i robe, kao i otpis i ispravka vrijednosti zaliha koje su oštećene, neupotrebljive ili nekurentne iz bilo kojih razloga, čija je prodaja ili korištenje zabranjen propisom i sl., osim usklađivanja vrijednosti zaliha. Vrijednost utvrđenih manjova imovine, uvećana za eventualne pripadajuće obaveze poreza na promet na vrijednost manjka, u slučaju kada se (po odluci nadležnog organa ili lica) utvrđeni manjak naknađuje na teret rashoda pravnog lica. Konto 408 se zadužuje za iznos manjka zaliha ili drugih tekućih sredstava, odnosno za neotipisanu vrijednost manjka stalnih sredstva i druge obaveze, uz odgovarajuća isknjižavanja vrijednosti nedostajućih sredstava.

- Kazne, penali i štete, kao što su novčane kazne izrečene pravnom licu za privredne prijestupe i prekršaje; penali koji se po osnovu ugovora, odluke suda, drugog nadležnog organa ili na osnovu propisa plaćaju zbog nepoštivanja rokova ili drugih odredbi ugovora ili propisa; naknade za štetu pričinjenu obavljanjem djelatnosti ili aktivnostima zaposlenih prilikom obavljanja djelatnosti pravnog lica, kao i rashodi po drugim sličnim osnovama koje snosi pravno lice. Konto 408 se zadužuje uz odobrenje odgoavarajućeg konta obaveza, novčanih sredstava ili dr..

- Rashodi po osnovu otpisa ili djelomične ispravke vrijednosti potraživanja, po svim osnovama, za koja se pretpostavlja da neće biti naplaćena.

- Rashod o osnovu umanjena vrijednosti stalnih i dugoročnih sredstava (osim ulaganja), u slučajevima u kojima se nadoknadivi iznos sredstava smanji ispod njihovog knjigovodstvenog iznosa.

- Na kontu 408 evidentiraju se svi ostali rashodi, za koje nije naveden poseban konto u okviru grupe 40, a koji se u cjelini nadoknađuju u obračunskom periodu u kome su nastali odnosno na koji se odnose kao što su: negatvine razlike izvršenih rezervisanja, u periodu u kome se pokažu da su stvarno nastale obaveze veće od ranije rezervisanog iznosa po pojedinim osnovama, preuzeto izvršenje tuđih obaveza, naknadno utrvšeni izdaci, troškovi i rashodi ranijih godina, koji

74


iz bilo kojih razloga nisu evidentirani u godini u kojoj su nastali, ostali rashodi za koje nije predviđen poseban konto.

- Vanredni rashodi koji nastaju u vanrednim ili izuzetnim okolnostima, koji nisu uobičajeno vezani za djelatnost pravnog lica niti iz nje redovno proističu. Kao vanredni rashodi evidentiraju se samo oni rashodi koji se jasno razlikuju od redovnih (osnovnih, povezanih i popratnih) aktivnosti pravnog lica i za koje se očekuje da se pojavljuju često ili redovno, kao što su posljedice elementarnih nepogoda, požara, krađe i drugi rashodi koji nastanu u vanrednim okolnostima ili kao posljednica vanrednih događaja.

409 – Raspored rashoda

Smatra se da je naziv konta 409 – Raspored rashoda neadekvatan, jer se rashodi ne raspoređuju nego se samo prenose na konta obračun rezultata (grupa 50). Pravilniji naziv bi bio „Prenos rashoda“.

Kategorija koja se može raspoređivati su troškovi. Prema MRS 2, oni se raspoređuju na troškove zaliha i na rashode perioda. Zbog toga u kontnom planu za privredna društva postoje 2 konta:

- konto Raspored troškova za obračun učinaka i

- konto Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata.

Konto 409 – Raspored rashoda služi jedino da se zatvore dugovna salda ostalih konta grupe 40 i prenesu na konta 50 – Obračun rezultata.

GRUPA 41 - PRIHODI

410 – Članarina 411 – Prihodi iz budžeta412 – Humanitarni prihodi413 – Prihodi od vlastite aktivnosti418 – Ostali prihodi419 – Raspored prihoda

Zakon o udruženjima i fondacijama BiH (član 46.) : „Prihodi udruženja i fondacija mogu uključivati sljedeće: a) članarina kad je u pitanju udruženjeb) dobrovoljne priloge i poklone javnih institucija, fizičkih i pravnih lica, kako stranih tako i domaćih, u gotovini, uslugama ili imovini bilo koje vrste;c) državne subvencije ili ugovor sa državom, javnim institucijama, fizičkim i pravnim licima,

75


kako domaćim, tako i stranim;d) prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara, i sličnih izvora pasivnog prihoda;e) prihod stečen kroz ostvarivanje ciljeva i aktivnosti udruženja ili fondacije, kako je određeno statutom.“

Za knjiženje prihoda važno je da su sredstva primljena za redovnu djelatnost i da im je izvor u skladu sa nazivom računa (bitno je i da mogu biti pouzdano izmjereni i da imaju izvjenost nastanka);

410 – Članarine- izvanredan finansijski alat za organizacije sa širokom bazom i predanim članovima- plaćanje članarine donosi prihod, ali i učvršćuje obavezu člana, te stvara očekivanje da će se organizacija brinuti o njemu kroz usluge koje pruža- na ovom računu knjiže se svi prihodi ostvareni članarinom, bez obzira da li je članarinu uplatilo fizičko ili pravno lice

411 – Prihodi iz budžeta- evidencija svih prihoda (na ime donacija, dotacija i pomoći) koje su uplatili različiti nivoi državne vlasti (država, Federacija, Kantoni, općine i dr. državne institucije)- uplata sredstava može biti s ciljem obavljanja redovne djelatnosti ili za realizaciju neke druge, konkretne aktivnosti- poželjno je da se računi analitički raščlane

412 – Humanitarni prihodi- evidencija svih prihoda (na ime donacija, dotacija i pomoći) koje su na račun udruženja uplatila fizička ili pravna lica;- potrebno analitički raščlaniti račune zbog lakšeg i boljeg praćenja

Oblici javnog finansiranja NVO od strane države (koji su dostupni u većini zemalja):- donacije- grantovi- nabavke- naknade NVO za usluge koje su pružile- korištenje državne ili opštinske imovine

Javno finansiranje aktivnosti udruženja postaje sve važniji izvor njihovih prihoda i glavni elemenata odnosa sa vladom. Zbog toga je važno da se što prije utvrde:- pravila za dobijanje tih sredstava- oblici komunikacije u postupku u njihovog osiguravanja- pravila i dužnosti davaoca i primaoca tih sredstava u procesu njihovog korištenja;

76


Poseban vid podrške su poreske i carinske olakšice, kao i stimulativne mjere za one subjekte koji izraze spremnost da finansijski i na drugi način pomognu udruženjima. Postoji velika potreba za uvođenjem sličnih mjera u BiH. U nastojanju da pridobiju donatora, predstavnici udruženja često ga pokušavaju uvjeriti u korist koju on može ostvariti donacijom, iako je to ponekad nerealno. Ipak, donatori daju novac i zbog drugih motiva, kao što su: osjećaj korisnosti, zadovoljstvo zbog davanja, želja da se popravi društvo, itd.

Jedna od metoda za prikupljanje novca je izrada i prodaja projektnih prijedloga, koji se pišu na osnovu ideje i prepoznate potrebe u zajednici. Projektni prijedlog sadrži: propratno pismo (obraćanje donatoru), naslovna strana, sadržaj, rezime projekta, uvod, izjava o problem, ciljevi projekta, rezultati, plan aktivnosti, pregled budžeta po stavkama, priloge.

MRS 20 – Donacije – ključan za priznavanje prihoda iz budžeta (411) i humanitarnih prihoda (412)Prema tome, državne potpore bi se trebale priznati kao prihodi tokom razdoblja, kako bi se sučelili sa troškovima za koje su namijenjeni da ih nadoknade. Državne potpore (uključujući i nenovčane) ne trebaju se priznati sve dok ne postoji razumno uvjerenje da će:a) subjekt udovoljavati uvjetima uz koje se daju potpore i b) potpore biti primljene

Primjer br. 51

Fondacija „XY“ sklopila je 20.02.2013. godine sa donatorom ugovor o donaciji za realizaciju projekta „XXX“ u vrijednosti 50 000 KM. Projekat se treba realizirati do 31.12.2013. godine. Prema ugovoru, donator je odmah uplatio fondaciji 80% vrijednosti ugovora, a preostalih 20% bit će uplaćeno po prijemu izvještaja o realizaciji projekta od strane fondacije, pod uvjetom da se troškove ostvare u skladu s budžetom, koji je sastavni dio ugovora.

Budžet troškova iznosi 50 000 KM, a svi rashodi imaju karakter humanitarnih rashoda. Fondacija je do decembra 2013. godine realizovala samo oko 50% planiranih aktivnosti za što je utrošeno 25000 KM, a niti na jednoj budžetskoj poziciji troškovi nisu veći od odobrenog budžeta. Fondacija je od donatora dobila saglasnost za produžetak realizacije projekta do aprila 2014. godine.

Računovodstvena evidencija bi izgledala ovako:

SADRŽAJ KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

77


RB

1 Žiro račun 101 40 000

Unapr. napl. prihodi 381 40 000

Za prijem 80% donacije

2 Humanitarni rashodi 406 25 000

Dobavljači 300 25 000

Za fakturu za troškove3 Dobavljači 300 25 000

Žiro račun 101 25 000

Za plaćanje fakture

4 Unapr. napl. prihodi 381 25 000

Humanitarni prihodi 412 25 000

Za obračun prihoda

Primjer br. 52

Fondacija „Y“ dobila je odlukom kantonalne vlade besplatno u vlasništvo poslovni prostor čija je vrijednost procijenjena na 100 000 KM. Poslovni prostor je korišten tokom cijele poslovne godine. Stopa amortizacije je 2%.



1 Građevine 001 100 000

Odloženi prihodi 281 100 000

Za donirani poslovni prostor

78


2 Amortizacija 403 2 000

Ispravka vrijednosti 300 2 000

Za akum. amort. na kraju perioda

3 Odloženi prihod 281 2 000

Humanitarni prihod 412 2 000

Za prijenos sa odl. prihoda

Konto 417 – Prihodi od vlastite aktivnosti- priznavanje prihoda ove vrste vrši se u skladu sa MRS 18 – Prihodi- porez na promet, porez na proizvode i usluge, kao i porez na dodanu vrijednost ne smatraju se prihodima;

Prihod od prodaje proizvoda priznaje se kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:- subjekt je prenio na kupca značajne rizike i koristi od vlasništva nad proizvodima, - subjekt ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju, do stepena koji se obično povezuje sa vlasništvom, niti učinkovitu kontrolu nad prodatim proizvodima- iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti- vjerovatno je da će ekonomske koristi povezane sa transakcijom pritjecati u subjekt- troškovi koji su nastali ili će nastati, mogu se pouzdano izmjeriti

Slični su uvjeti i kod pružanja usluga, s tim što treba obratiti pažnju i na stepen dovršenosti transakcije. U slučaju kada se ishod transakcije, koja obuhvata pružanje usluga, ne može pouzdano procijeniti, priznat će se prihod samo u visini priznatih rashoda koji su nadoknadivi.

Prihodi koji nastaju korištenjem imovine od strane drugih subjekata, koja nosi kamate, tantijeme i dividende, priznaju se na sljedećim osnovama: - kamate se priznaju primjenom efektivne kamatne stope (MRS 39)- tantijeme se priznaju na računovodstvenoj osnovi nastanka događaja ( u skladu s ugovorom)- dividende se priznaju kad je ustanovljeno pravo dioničara na isplatu;

Postoje različite definicije pojma održivosti, odnosno samoodrživosti NVO-a. Prema definiciji Svjetske banke, postoji operativna i finansijska održivost. Operativna – NVO ima mogućnost za implementaciju programa baziranu na raspoloživim resursima NVO, u vidu opreme, vozila, ljudskog potencijala, materijala, prostora za rad, itd.

79


Finansijska – situacija kada NVO ima mogućnost za implementaciju programa na operativnoj održivosti i raspoloživim fondovima, kojima se pokrivaju svi direktni, indirektni i projektni troškovi. Raspoloživi fond je onaj koji je proizvela NVO, svojim djelatnostima i resursima.

Najčešća praksa u BiH je da se nevladine organizacije finansiraju putem projekata koje podržavaju donatorske (uglavnom međunarodne) organizacije kojih je sve manje u BiH. Iz tog razloga, da bi opstale na tržištu, sve više NVO teži ka samofinansiranju.

NVO mogu prodavati svoje usluge ili proizvode, a mogu ostvarivati prihode i korištenjem, odnosno izdavanjem materijalne aktive, a jedan od načina sticanja prihoda je i korištenjem nematerijalne aktive, npr. nudeći usluge svojih članova koji imaju razvijene vještine, iskustvo i slično. Također, treba reći i to da, NVO pažljivim finansijskim upravljanjem mogu stvoriti fondove rezervi, pa čak i prikupiti sredstva za zadužbinu. Ovaj novac se može investirati i reinvestirati, te na taj način ostvariti prihod od kamate ili dividende. Tipični primjeri prihoda od vlastite aktivnosti praksi NVO u BiH su:- sponzorstva- organizacije igara na sreću- izdavanja časopisa koji se prodaju na tržištu- izdavanje građevinskih objekata- prodaja ulaznica za kulturne i sportske manifestacije- dobrotvorne aukcije umjetnina;

418 – Ostali prihodi- na ovom računu evidentiraju se prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja, prihodi od pozitivnih kursnih razlika, viškova i svi ostali prihodi- to su prihodi koji nemaju karakter redovnih prihoda , a ne spadaju niti u jedan oblik pomoći redovnoj aktivnosti neprofitne organizacije;

KLASA 5 – REZULTAT POSLOVANJA

50 – Obračun rezultata500 – Rashodi501 – Prihodi502 – Ostvareni višak prihoda503 – Ostvareni višak rashoda509 – Prijenos razlike

80


81


KONTNI PLANZA UDRUŽENJA I DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE

KLASA 0 - STALNA SREDSTVA

00 - NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA000 - Zemljišta001 - Građevinski objekti002 - Oprema003 - Ostalo007 - Materijalna stalna sredstva u pripremi008 - Avansi za materijalna stalna sredstva009 - Ispravka vrijednosti

01 - NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA010 - Prava013 - Ostala nematerijalna stalna sredstva017 - Nematerijalna stalna sredstva u pripremi018 - Avansi za nematerijalna stalna sredstva019 - Ispravka vrijednosti

02 - DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA020 - Ulaganja u zavisna društva021 - Sudjelovanja u kapitalu ostalih lica022 - Ulaganja u dužničke vrijednosne papire028 - Ostala dugoročna ulaganja029 - Ispravka vrijednosti

03 - DUGOROČNA POTRAŽIVANJA030 - Potraživanja od zavisnih društava031 - Potraživanja od ostalih povezanih lica032 - Dugoročni zajmovi033 - Dugoročni depoziti038 - Ostala dugoročna potraživanja039 - Ispravka vrijednosti

04 - BIOLOŠKA IMOVINA040 - Biološka imovina047 - Biološka imovina u pripremi048 - Avansi za biološku imovinu049 - Ispravka vrijednosti

05 - ULAGANJA U NEKRETNINE050 - Ulaganja u vlastite nekretnine050 - Ulaganja u iznajmljene nekretnine057 - Ulaganja u nekretnine pripremi

82


058 - Avansi za ulaganja u nekretnine059 - Ispravka vrijednosti

06 - STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI060 - Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji061 - Nematerijalna stalna sredstva namijenjena prodaji062 - Finansijska dugotrajna imovina namijenjena prodaji063 - Ostalo064 - Grupe za otuđenje069 - Ispravka vrijednosti

08 - DUGOROČNA RAZGRANIČENJA080 - Unaprijed plaćeni troškovi083 - Ostala dugoročna razgraničenja

KLASA 1 - TEKUĆA SREDSTVA

10 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI100 - Blagajna101 - Transakcijski račun102 - Devizna blagajna103 - Devizni račun104 - Novčani ekvivalenti108 - Ostala novčana sredstva

11 - KRATKOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI110 - Čekovi, mjenice i dr.111 - Dionice112 - Obveznice113 - Ostali papiri114 - Kratkoročni zajmovi115 - Kratkoročni depoziti118 - Ostala kratkoročni plasmani119 - Ispravka vrijednosti

12 - KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA120 - Potraživanja za članarinu121 - Kupci122 - Potraživanja od zaposlenih128 - Ostala kratkoročna potraživanja129 - Ispravka vrijednosti

13 - ZALIHE130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar131 - Proizvodi132 - Roba

83


133 - Ukalkulisana razlika u cijeni134 - Ukalkulisani PDV138 - Avansi za zalihe139 - Ispravka vrijednosti zaliha

14 - ULAZNI POREZ (PDV)140 - Ulazni porez (PDV) - razrada po potrebi

18 - KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA180 - Unaprijed plaćeni troškovi183 - Ostala kratkoročna razgraničenja

KLASA 2 - TRAJNI IZVORI I DUGOROČNE OBAVEZE

20 - TRAJNI IZVORI200 - Trajni izvori201 - Rezerve202 - Neraspoređeni višak prihoda203 - Neraspoređeni višak rashoda204 - Revalorizacione rezerve

21 - DUGOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE210 - Dugoročni zajmovi od povezanih lica211 - Ostali dugoročni zajmovi218 - Ostale dugoročne obaveze

28 - DUGOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA280 - Obračunati a neplaćeni (nefakturisani) rashodi281 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi283 - Ostala dugoročna razgraničenja285 - Obračunata rezervisanja za identificirane rizike i obaveze288 - Ostala dugoročna rezervisanja

KLASA 3 - KRATKOROČNE OBAVEZE

30 - TEKUĆE OBAVEZE300 - Dobavljači301 - Obaveze prema zaposlenima i drugim licima392 - Obaveze za poreze, doprinose i dr. (osim PDV)308 - Ostale tekuće obaveze

31 - OBAVEZE PO IZDATIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA310 - Obveze po izdatim čekovima311 - Obveze po izdatim mjenicama318 - Obveze po izdatim ostalim papirima

84


32 - KRATKOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE320 - Kratkoročni zajmovi od povezanih lica321 - Ostali kratkoročni zajmovi328 - Ostale kratkoročne obaveze

34 - OBAVEZE ZA PDV340 - Obaveze za PDV - razrada po potrebi

38 - KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA380 - Obračunati a neplaćeni (nefakturisani) rashodi381 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi383 - Ostala kratkoročna razgraničenja385 - Obračunata rezervisanja za identificirane rizike i obaveze388 - Ostala kratkoročna rezervisanja

KLASA 4 - RASHODI I PRIHODI

40 - RASHODI400 - Materijal i energija401 - Usluge402 - Plaće i ostala primanja zaposlenih403 - Amortizacija404 - Kamate i premije osiguranja405 - Putni troškovi406 - Humanitarni rashodi407 - Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata408 - Ostali rashodi409 - Raspored rashoda

41 - PRIHODI410 - Članarina411 - Prihodi iz budžeta412 - Humanitarni prihodi417 - Prihodi od vlastite aktivnosti418 - Ostali prihodi419 - Raspored prihoda

KLASA 5 - REZULTAT POSLOVANJA

50 - OBRAČUN REZULTATA500 - Rashodi501 - Prihodi502 - Ostvareni višak prihoda502 - Ostvareni višak rashoda509 - Prenos razlike

85


ZAKLJUČAK

Kroz ovaj seminarski rad, uočili smo mnoge različitosti računovodstvenog evidentiranja udruženja i fondacija, od računovodstvenog evidentiranja privradnih društava. Prije svega poslovanje udruženja i fondacija uređuje Zakon o udruženjima i fondacijama FBiH, dok poslovanje privrednih društava uređuje Zakon o privrednim društvima FBiH.

Isto tako udruženja i fondacije nemogu ili u veoma maloj mjeri mogu da stiču prihode obavljanjem osnovne djelatnost, tako da jedan od osnovnih prihoda udruženja su donacije. Neprofitna organizacija može primati donacije u novcu, stvarima, uslugama i drugim oblicima materijalne imovine koja imaju tržišnu vrijednost, a na primljene donacije ne plaća porez. Također neprofitne organizacije ostvaruju prihode po osnovu članirana, međutim samo članarine nisu dovoljno da bi se pokrili svi troškovi poslovanja. Članarina, koju kao svoju statutarnu obavezu plaćaju članovi neprofitne organizacije, nije oporeziva porezom na dobit. Pri tome, članarina ne mora biti određena za sve članove u istom apsolutnom iznosu, ali mora biti određena po istom kriteriju za sve članove

I na samom kraju svjesni smo postojanja mnogobrojih fondacija i udruženja, koje su neophodne za razvoj svakog civilnog društva i za pomaganje razvoja i formiranja same države. Ljudi u takvim udruženjima su povezani istim ciljem i rade sve u zajedničkom interesu kako bi ostvarili postavljene ciljeve. Ostvarivanje tih ciljeva je nemoguče bez računovodstvenog evidentiranja promjena i posebnog kontnog plana koji je propisan za udruženja i fondacije.

86


LITERATURA

Prof. dr. Bašić Meliha, prof. dr. Hrvoje Šapina, mr. Lejla Jahić, Sarajevo, 2012. godine „Računovodstvo udruženja i fondacija“

J.C. Van Horne “Finansijsko upravljanje i politika – finansijski menadžment”, deveto izdanje, Mate, Zagreb 1997

Prof. dr. Mehmed Jahić, „ Finansijsko računovodostvo“, Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije BiH, Sarajevo

http://www.pufbih.ba/ba/publikacije - preuzeta PDV prijava

87

Documents

Kontni Plan Za Udruzenja i Fondacije