PPoosstt IInnffoo

PETAK, 1 6. SIJEČNJA 201 5.Broj: 544

ISSN 1 333-4530

INFORMATIVNI TJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA POŠTE

Nakon održanih izbora i konstituiranja radničkih vijećai povjereništava za zaštitu na radu na razini GPa, dana12. siječnja održane su konstituirajuće sjednice Glavnogradničkog vijeća i Središnjeg povjereništva za zaštitu naradu. Temeljem Sporazuma s Poslodavcem oba ova tijela imaju po jedanaest (11) članova, od čega šest (6) izabranih i pet (5) imenovanih od strane reprezentativnihsindikata. Iz redova Hrvatskog sindikata pošte, u Glavnom radničkom vijeću (GRV) su Davor Kršić, Željko

Šešerin, Miljenko Gorup, Željko Miljak, Lidija Šušić,Mario Vrček, Damir Jurišić i Nevija Roce, a iz Republičkog sindikata radnika Hrvatske, Marija Jukić, Marina Bakša i Siniša Seketin. Za predsjednika GRV izabranje Davor Kršić, a za njegovu zamjenicu Marija Jukić.U Središnje povjereništvo za zaštitu na radu (SPZNR) izabrani su Nenad Šlogar, Davor Kršić, Jerka Sapunarić, Dražen Gospodnetić, Milena Alač, ŽeljkoIvanović i Damir Jurišić iz HSPa, te Cvetan Kovač, Ingrid Sušanj, Gordana Perković i Tomislav Veršić izRSRHa. Na sjednici je za glavnog koordinatora SPZNR izabran Cvetan Kovač, a za njegovog zamjenikaŽeljko Ivanović.Znajući kakav i koliki posao ih čeka, članovima GRV iSPZNR želimo uspješan i učinkovit rad na dobrobitisvih radnika Pošte i tvrtke u cjelini.

KONSTITUIRANO GLAVNO RADNIČKO VIJEĆEI SREDIŠNJE POVJERENIŠTVO ZA ZAŠTITU NA RADU

ZAPOČELI PREGOVORI ZANOVI KOLEKTIVNI UGOVORNakon što je istekom prošle 2014. godine istekao i „roktrajanja“ dosadašnjeg Kolektivnog ugovora za radnikeHP i nakon što je Ministarstvu trebalo skoro četiri mjeseca da izda rješenje o reprezentativnosti sindikata uHP, u utorak 13. siječnja, započeli su pregovori za sklapanje novog Kolektivnog ugovora. Već je objavljeno daje zadnjeg dana protekle godine potpisan aneks dosadašnjem ugovoru, te je njegovo važenje produljeno dokraja ovog mjeseca. Ovime je pregovaračima dana kakvatakva mogućnost da u (pre)kratkom roku, u najboljojvjeri, obave pregovore i zaključe novi Kolektivni ugovor.

NOVI BROJEVI RAČUNA HZZOa

Od 1. siječnja 2015. više nije moguća uplata prihodaHZZOa u korist računa Državnog proračuna. Nalozi zauplatu u korist HZZOa od 1. siječnja moraju biti popunjeni u korist novih računa u Hrvatskoj narodnoj bancikoji glase:HR65 1001 0051 5501 0000 1, za obvezno zdravstveno osiguranje iHR33 1001 0051 5502 0000 2, za dopunsko zdravstveno osiguranje.Model i poziv na broj primatelja ostaju isti. Osiguranicikoji imaju ugovorene trajne naloge u bankama za plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja ne moraju ništamijenjati. Sve banke su obavještene o novom broju računa. Račun za uplate promijenio se nakon što je HZZOs početkom 2015. godine izašao iz državne riznice.

Post Info

Informativni tjednik HSP - Hrvatskog sindikata pošteOdgovorni urednik: Milan Jukić, Urednica: Martina Cikojević, dipl . novinar

Uređivački odbor: Mil jenko Gorup, Damir Jurišić, Davor Kršić, Žel jko Mil jak, Lidi ja Šušić i Mario VrčekAdresa Uredništva: Radićeva 1 2, 1 0000 Zagreb, TEL: 01 /4686-092 FAX: 01 /4921 -555Internet adresa: www.sindikat-hsp.hr, e-mail adresa: urednistvo@sindikat-hsp.hr

ISSN: 1 333-4530

Psihosocijalni rizici i stres povezans poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu.Čak polovica europskih radnikasmatra da je stres česta pojava nanjihovom radnom mjestu, a takvomišljenje dijele i brojni radnici izHrvatske. Nažalost, stres se čestopogrešno tumači ili stigmatizira.Najčešće, stres se doživljava kaokrivnja pojedinca, a ne kao organizacijski problem, što je daleko odistine. Naime, najčešća stručna definicija stresa jest da je to stanje u kojem pojedinac ne može ispunitiprekomjerne zahtjeve koje okolinana njega postavlja, dok se stres povezan s radom pojavljuje kada zahtjevi posla nadilaze radnikovusposobnost da se nosi s njima.Koliko je problem stresa na posluuzeo maha dovoljno govoričinjenica da je Svjetska zdravstvena

organizacija još u prošlom desetljeću proglasila stres na radnom mjestusvjetskom epidemijom. Od tada sestres na poslu još više povećao i tozbog produbljene globalne krize inesigurnosti.Bitno je napomenuti da psihosocijalni rizici na radnom mjestu proizlaze iz lošeg planiranja, organizacijei upravljanja poslom te lošeg socijalnog konteksta u kojem se radodvija. Psihosocijalni rizici podrazumijevaju; sadržaj rada (radno opterećenje, radno vrijeme, vrsteradnih zadataka), intenzitet rada (radvelikom brzinom, kratki rokovi), samostalnost u odlučivanju (rasporedradnih zadataka, način izvođenjaradnog zadatka i brzina rada), ravnotežu obitelj/posao, međuljudskeodnose, radnu ulogu i nesigurnostposla. Ako upravljanje psihosocijalnim rizicima nije profesionalno, odgovorno i kvalitetno mogući sunegativni poslovni učinci, kao što supovećana fluktuacija osoblja, povećana stopa nezgoda i ozljeda te povećani troškovi bolovanja. Jednakotako, loše upravljanje psihosocijalnim rizicima može imati negativneposljedice na razini društva, a to supovećani troškovi za zdravstvenuzaštitu te prerano umirovljenje radnika. Iz navedenoga je lako zaklju

čiti da stres na radnom mjestuuzrokuje znatne troškove kako zaorganizacije tako i za nacionalnagospodarstva, stoga bi svaki Poslodavac na tu činjenicu itekako trebaoobratiti pozornost. Ipak, bez obzirana navedeni zaključak, premaeuropskom istraživanju, manje od30 posto rukovoditelja izjavilo je daprovodi neki oblik mjera za upravljanje psihosocijalnim rizicima, štoje prilično poražavajući podatak.Nažalost, i Hrvatska je jedna od zemalja koja slabo provodi mjere prevencije za upravljanje psihosocijalnim rizicima. Da bi se psihosocijalnim rizicima kvalitetno upravljalobitne su zakonske obveze, ali i zahtjevi od strane radnika i to bi svakiPoslodavac trebao imati na umu.Uključivanje radnika kod donošenjaodluka, redovito obavještavanje orazvoju i reorganizacijskim mjerama te sudjelovanje radnika kod izrade radnih rasporeda ključno je zauspješno upravljanje psihosocijalnim rizicima. Savjetovanjem s radnicima odgovorni bi morali stvoritiatmosferu u kojoj vlada povjerenje,a uspješno upravljanje stresom povezanim s poslom pomoći će u održavanju radne snage sretnom.Povećat će se uključenost radnika,kao i predanost te inovativnost.

STRES NA RADNOM MJESTU – SVJETSKA EPIDEMIJA

AKTUALNA VLADA »SLABA« NA UREDBE RADNIKAKoalicijska vlada u protekle tri godine čak je 64 puta uredbama zadirala u prava zaposlenih. Usporedbe radi, prošlaVlada je, u razdoblju od 2009. do 2011., 20 puta koristila uredbe za izmjene prava zaposlenih. Navedene brojkepokazuju da su sindikati koji proteklih godina dižu glas protiv Uredbi, ističući kako se njima narušava socijalnidijalog i kolektivno pregovaranje – u pravu. Sindikate je posebno »bocnula« uredba donesena na Staru godinu.Tada je odlučeno uredbom produljiti Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža zatri mjeseca. Tako zaposleni u državnim i javnim službama do kraja ožujka 2015., ako se Vlada opet ne odlučiuredbom produžiti odluku, neće imati pravo na dodatak od 4, 8 ili 10 posto za vjernost na koji imaju pravo radnici snavršenih 20 godina staža u službi. To je pravo ugovoreno kolektivnim ugovorima, a Vlada koja sve sindikate udržavnim i javnim službama nije uspjela uvjeriti da se odreknu tih dodataka, uštede je odlučila ostvariti posebnimzakonom koji je donesen lani u travnju i trebao je važiti do kraja 2014., ali je njegovo važenje produljeno uredbom.