KONGRES HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA Vodič za ... · Tako npr. podizanje prvih vinograda s plemenitim sortama na području grada Iloka datira dolaskom Rimljana u drugoj polovini

13. KONGRES HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA Vodič za ekskurziju

“Potencijal tla i zemljišnih resursa:

ključne uloge znanosti i

učinkovitih politika”

13thCONGRESS OF THE CROATIAN SOCIETY OF SOIL SCIENCE Excursion guide “Utilizing potential of soil and

land resources: Key roles of

science and effective policy”

HRVATSKO TLOZNANSTVENO DRUŠTVO CROATIAN SOCIETY OF SOIL SCIENCE

INTERNATIONAL UNION OF SOIL SCIENCE

IMPRESSUM

IZDAVAČ

/ PUBLISHER

Hrvatsko tloznanstveno društvo

Croatian society of soil science

UREDNICI

/ EDITORS

Domagoj Rastija Stjepan Husnjak Vladimir Zebec

GRAFIČKO RJEŠENJE I PRIJELOM

/ GRAPHICAL DESIGN AND

FRACTURES ,

VLADIMIR ZEBEC

TISAK

/ PRESS STUDIO HS INTERNET d.o.o.

ISBN

/ INTERNATIONAL STANDARD BOOK

NUMBER

ISBN 978-953-7878-86-3

WEB STRANICA

/ WEB PAGE http://www.tloznanstvo.eu/kongres/

PREDSJEDNIK

KONGRESA

/ CONGRESS

CHAIRMAN

ORGANIZACIJSKI

ODBOR

/ ORGANIZING

COMMITTEE

ZNANSTVENI ODBOR

/ SCIENTIFIC COMMITTEE

Marija Romić Brigita Popović,

predsjednica

Marija Romić,

predsjednica

Helena Bakić Begić Lepomir Čoga Aleksandra Perčin

Mia Brkljača Radica Čorić Nikola Pernar

Meri Engler Vilim Filipović Milan Poljak

Adrijana Filipović Stjepan Husnjak Domagoj Rastija

Lidija Galović Tomislav Karadžija Davor Romić

Branka Grahovac Kristina Krklec Sanja Sikora

Vladimir Ivezić Boris Lazarević Ivana Šestak

Marko Petek Zdenko Lončarić Željka Zgorelec

Vedran Rubinić Mile Markoski Vjekoslav Tanasković

Stanko Ružičić Gabrijel Ondrašek Monika Zovko

Vladimir Zebec Marko Zupan

TAJNICA KONGRESA

/ CONFERENCE SECRETARY Brigita Popović

SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS

1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Razred za prirodne znanosti / Croatian Academy of Sciences and Arts - The Department of Natural Sciences

akademik Ivan Gušić, tajnik

2. Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet / University of Zagreb Faculty of Agriculture

prof.dr.sc. Zoran Grgić, dekan

3. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotehnical

Sciences Osijek

prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan

4. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet University of Zagreb Faculty of Forestry

prof.dr.sc. Vladimir Jambreković, dekan

5. Sveučilište u Zagrebu Rudarsko geološki fakultet University of Zagreb Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering

prof.dr.sc. Zoran Nakić, dekan

6. Sveučilište u Mostaru Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet University of Mostar Faculty of Agriculture and Food Technology

prof.dr.sc. Ivan Ostojić, dekan

7. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima College of Agriculture Križevci

dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica

8. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Institute for Adriatic Crops and Karst Reclamation Split

dr.sc. Katja Žanić, ravnateljica

9. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč Institute of Agriculture and Tourism Poreč

dr.sc. Dean Ban, ravnatelj

10. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Croatian Agency for Environment and Nature

dr.sc. Ivana Gudelj, ravnateljica

11. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Croatian center for agriculture, food and rural affairs

dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj

12. Poljoprivredni institut Osijek Agricultural institute Osijek

dr.sc.Zvonimir Zdunić

POKROVITELJI / UNDER THE AUSPICES OF

Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednica Republike Hrvatske

/ President of the Republic of Croatia

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

/ The Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske

/ Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia

MJESTO ODRŽAVANJA / CONGRESS VENUE

Hotel Lav

Josipa Jurja Strossmayera 18 32000 Vukovar, Hrvatska

web: www.hotel-lav.hr

http://www.hotel-lav.hr/

Vodič za ekskurziju / Excursion guide

_________________________________________________________________________________

Sadržaj

1.Uvod............................................................................................................. 1

2. Vukovarsko-srijemska županija .................................................................. 3

2.1. Lokalitet 1 Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru (Galović, L.) .............3

2.2. Lokalitet 2 Grabovo ..............................................................................6

Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) ........................................................ 6

Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) ......................................................... 7

Geološke i geomorfološke značajke (Krklec, K.) .......................................... 8

Tla Vukovarsko-srijemske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) ............... 9

Pedološki profil – Lokalitet 2 ................................................................ 10

3. Osječko-baranjska županija ...................................................................... 12

3.1. Lokalitet 3 Jasenovac ......................................................................... 12

Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) ...................................................... 12

Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) ....................................................... 13

Geološke i geomorfološke značajke (Krklec K.)......................................... 14

Tla Osječko-baranjske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) ................... 15

Pedološki profil – Lokalitet 3 ................................................................ 16

3.2.Izlet u Kopački rit (A)(Ivezić, V.) ............................................................... 18

3.3. Knežev dol (B) .................................................................................... 21


_________________________________________________________________________________

1

1.Uvod Za znanstveno-stručnu ekskurziju XIII. Kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva

koji se organizira u Vukovaru odabrano je područje Istočne Slavonije i Baranje.

Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju karakterizira velika

divergentnost tala koja je temelj intenzivne poljoprivredne proizvodnje i uzgoja

različitih kultura, od niza ratarskih usjeva do vinove loze, voća i povrća. Osim tla,

veliki potencijal na ovom području čine i tri naše najveće rijeke - Dunav, Drava i Sava

koje osiguravaju dovoljne količine vode za ublažavanje posljedica sve očitijih

klimatskih promjena te stabilniju poljoprivrednu proizvodnju uz povećanje prinosa i

kvalitete proizvoda. Stoga se može reći da se ovaj dio s razlogom naziva i „žitnica

Hrvatske“.

Organizirana poljoprivredna proizvodnja na ovom području seže daleko u prošlost.

Tako npr. podizanje prvih vinograda s plemenitim sortama na području grada Iloka

datira dolaskom Rimljana u drugoj polovini 3. stoljeća, a organizirana ratarska

proizvodnja na području Baranje od 1736. godine.

Ovaj nizinski kraj uglavnom grade pleistocenske barske i kopnene naslage lesa te

holocenske barske i aluvijalne naslage, što je pored ostalih pedogenetskih činitelja

uvjetovalo i nastanak različitih pedosistematskih jedinica i to uglavnom iz odjela

automorfnih i hidromorfnih tala.

Sukladno osnovnoj temi Kongresa, ekskurzija i lokaliteti su izabrani kako bi se

sudionicima prikazale različitosti tala Slavonije i Baranje i njihov potencijal.

Lokaliteti su na područjima koja se koriste u intenzivnoj ratarskoj i povrćarskoj

proizvodnji s uređenim sustavima odvodnje i djelomično navodnjavanja. Ove

površine predstavljaju primjer učinkovitosti strategije razvoja poljoprivrede i lokalnih

zajednica kroz Nacionalni plan navodnjavanja s ciljem iskorištenja potencijala

zemljišta i uzgoja profitabilnijih kultura.


_________________________________________________________________________________

2

Karta 1. Plan puta

Map 1. Trip plan


_________________________________________________________________________________

3

2. Vukovarsko-srijemska županija

2.1. Lokalitet 1-Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru (Galović, L.) Kvartar je period oscilirajućih, dramatičnih klimatskih promjena. Tijekom kvartara

klima se mijenjala od izuzetno hladne s ledenim pokrovima na većem dijelu sjeverne

hemisfere do toplijih perioda koji su uzrokovali povlačenje leda. Za vrijeme hladnih

perioda, glacijala, u periglacijalnom prostoru, južnije od granica ledenog pokrova

dolazi do nakupljanja velikih količina prapora. Za vrijeme hladnih perioda zbog

intenzivnog trošenja stijena uslijed aktivnosti ledenog pokrova, stvaraju se velike

količine klastičnog detritusa koji se transportira velikim rijekama (Smalley et al.,

2009). Banak et al. (2013) opisuju nekoliko faza zaslužih za stvaranje i transport većih

količina klastičnog detritusa potrebnog za nastanak prapora (Slika 1). S područja Alpi

dvije velike rijeke transportiraju taj materijal, Rajna prema sjeveru i Dunav prema

jugoistoku. Za područje Hrvatske, pritoke Sava i Drava daju značajan doprinos

sadržaju materijala. Za vrijeme toplijih perioda (interglacijala) pedogenteskim

procesima iz prapora nastaju različita tla jasno uočljiva u jednoličnim prapornim

naslagama. Stoga možemo zaključiti da je prapor detaljni fosilni zapis klimatskih

promjena za vrijeme pleistocena. Prapor i praporu slični sedimenti zauzimaju oko 36%

površine Hrvatske i imaju najveću rasprostranjenost na području Srijema i Baranje

(Poje, 1985; Bognar, 1979). Njihova je debljina različita i kreće se od 0.5 do 60 m

(Bognar, 1979).

Slika 1. Grafički prikaz procesa nasanka prapora prikazanog u pet faza (Banak et al.,

2013).

Figure 1. Schemtic presentation of loess forming processes divided in five phases (Banak et

al., 2013).

Na području Vukovarsko-srijemske županije prapor prekriva kontinuiranu zonu od

Novih Mikanovaca na zapadu do Iloka na istoku (Slika 2). Najveća širina tog područja

iznosi oko 16 km. Nalazi se uglavnom na zaravnima izgrađujući Đakovačko-

vinkovačko-vukovarski praporni ravnjak i nastavlja se na istočnim obroncima Fruške

gore. Jedan od najljepših izdanaka prapora nalazi se uz obalu Dunava u Vukovaru


_________________________________________________________________________________

4

ispod Vodotornja (Slika 2). Naslage su otkrivene uz cijelu obalu Dunava do Iloka.

Nekoliko horizonata paleotala u praporu se mogu pratiti cijelim putem od Vukovara

do Vučedola.

Slika 2: Geološka karta Srijema (HGI, 2009)

Figure 2. Geological map of Srijem area (HGI, 2009)

Gorjanović-Kramberger (1922) je opisao 22.6 m visok profil kojemu su u podini bile

otkrivene „žute pjeskuljaste gline“ koje svrštava u gornji diluvij (danas pleistocen).

Osim toga opisuje četiri horizonta prapora (L1-L4 brojeći odozdo) kroz koji se

„provlače tri nejednako debele zone (S1-S3) neke smedje glinenaste mase, koja je

doduše postala rastvorbom i izluživanjem tako, da je ta sad smedja masa kompaktnija

i žilavija od prapora, uz to tako reći bez vapna, a pokazuje veći sadržaj na kremenoj

kiselini i glini“. Nadalje, povezuje promjene u praporu s klimatskim promjenama za

vrijeme gornjeg diluvija te naslućuje da bi ledeni pokrov u Alpama mogao imati veze

s prapornim predjelima Srijema (Gorjanović-Kramberger, 1922). Danas je najdonji

dio profila (šetnica i nasip) zatrpan, a ostao je otkriven dio profila gdje se vidi tipičan

prapor interkaliran s dva dobro razvijena smeđa tla u donjem dijelu i jednim slabo

razvijenim sivkastim paleotlom u gornjem dijelu profila (Slika 3). Unutar srednjeg

prapornog horizonta i ispod debelog smeđeg paleotla uočen je žučkasti do 1 cm debeli

proslojak za koji su Galović & Mutić (1984), na temelju mineraloških istraživanja

dokazali vulkansko podrijetlo. Na temelju rezultata datiranja IRSL metodom,

izračunate starosti pokazuju stratigrafski slijed razdoblja predzadnji – zadnji glacijal

(OIS6–OIS2) (Slika 4). Najdonje otkriveno tlo vrlo se vjerojatno može korelirati s

interglacijalom/interstadijalom starijem od OIS5, moguće OIS7, dok srednje, debelo,

dobro razvijeno smeđe paleotlo predstavlja zadnji interglacijal (OIS5). Najmlađe

slabo razvijeno tlo-sirozem (Bronger, 1976) vjerojatno je nastalo zbog posljedica

klimatskih fluktuacija za vrijeme srednjeg pleniglacijala (OIS3). Prilikom nedavnih


_________________________________________________________________________________

5

istraživanja opisan je i uzorkovan slijed naslaga u podini profila, a koji se sastoji od

još dva paleotla i jednog horizonta prapora.

Slika 3: Dio Gorjanovićevog profila s tipičnim praporom interkaliranim s tri paleotla

(Wacha & Frechen, 2011).

Figure 3. Part of the Gorjanović profile with typical loess intercalated with three paleosols

(Wacha & Frechen, 2011).

Slika 4: Starost prapora u tisućama godina. (Wacha & Frechen, 2011).

Figure 4: Age of loess in thousends of years (Wacha & Frechen, 2011).


_________________________________________________________________________________

6

2.2. Lokalitet 2-Grabovo

Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) Grabovo pripada geografskom području Istočne Hrvatske i u okvirima je Vukovarsko-

srijemske županije. Ovo područje pripada istočnoj varijanti umjereno kontinentalne

klime s gotovo uobičajenim obostranim relativno brzim prelazima iz vrućeg ljeta u

hladniji dio godine. Relevantni klimatski parametri analizirani su prema podacima

najbliže meteorološke postaje Vukovar za razdoblje od 1981. do 2010.godine.

Prosječna godišnja temperatura zraka promatranog višegodišnjeg niza iznosi 11,7 oC

s rasponom od 10,3 oC do 13,2 oC s trendom porasta zadnjih desetljeća. Najhladniji

mjesec je siječanj s prosječnom mjesečnom temperaturom zraka od 0,4 oC s rasponom

od -5,3 do 6,5 oC, a najtopliji srpanj s 22,2 oC. s rasponom od 19,4 do 24,1 oC.

Prosječno 214 dana ima temperature iznad 10 oC što je značajan činitelj i preduvjet

uspješne ratarske, voćarske i povrćarske proizvodnje.

Na temelju višegodišnjeg pregleda registriranih količina oborina, na ovom području

ima prosječno 660 mm oborina. Amplituda godišnjih količina oborina je dosta velika

(573,6 mm) i kreće se od minimalno 402,6 mm (2000.) do maksimalno registriranih

976,2 mm 2001.godine. Prema analiziranom nizu od 30 godina pojavljuje se 9 vlažnih

godina (preko 750 mm), 8 umjerenih (600 – 750 mm) i 13 sušnih godina (ispod 600

mm).

Graf 1. Godišnji hod oborina i temperatura zraka Vukovar (1981.-2010.)

Graph 1. Annual fluctuations of precipitation and air temperature Vukovar (1981.-2010.)

0

5

10

15

20

25

30

0

20

40

60

80

100

120

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Godišnji hod oborina i temperature zrakaVukovar (1981.-2010.)

Oborine (mm) Temperatura (oC)

oCmm


_________________________________________________________________________________

7

Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) Područje Grabova nalazi se na nadmorskoj visini od 105 m.n.m. do 113 m.n.m u zoni

Vukovarsko - Iločkog ravnjaka. Na ovom području nalazi se i prirodna granica

(vododjelnica) slivnih područja rijeke Dunav i rijeka Biđa i Bosuta. Zbog dinamičnog

mikroreljefa na najnižim pozicijama terena formirani su lokalni tokovi koji su za

vrijeme obilnijih oborina ispunjeni vodom tako da tvore manje vodotoke i

akumulacije. Voda iz tih vodotoka nadopunjava akumulaciju Grabovo i

Tompojevačke ritove te višak vode završava u vodotoku Savak koji se ulijeva u Bosut

jugozapadno od naselja Đeletovci. Ukupna dužina toka Savak i uzvodnih povremenih

potoka sjevernog kraka od Sokolovca do Bosuta iznosi oko 21500 m. S obzirom na

dobru propusnost lesa nema dužeg zadržavanja viška vode u tlu tako da izuzev putnih

odvodnih kanala i prirodnih vodotoka površinska odvodnja nije posebno regulirana.

Slika 5: Hidrološka karta područja Grabovo

Figure 5: Hydrological map of Grabovo area


_________________________________________________________________________________

8

Geološke i geomorfološke značajke (Krklec, K.) Područje Grabova smješteno je na prostoru Vukovarskog lesnog ravnjaka (platoa) koji

se od Vinkovaca širi prema istoku do crte Šarengrad-Bapska-Šid, odakle počinje

Fruška Gora. Ovaj nizinski kraj uglavnom grade pleistocenske barske i kopnene

naslage lesa, te holocenske barske i aluvijalne naslage . Pleistocenski lesni sedimenti

formirani su taloženjem eolski donesenog silta iz alpskih područja tijekom posljednje,

würmske glacijacije (pleistocen). Kopneni les taložen je na izdignutim dijelovima

reljefa u nekoliko faza, dok su naslage barskog lesa taložene na područjima s jezersko-

barsko-kopnenim okolišima sedimentacije. Tijekom holocena na područjima sa

sporijim tokovima ili vodama stajaćicama koje su se u nižim dijelovima terena

pretvarale u močvarišta (s nepropusnim naslagama barskog lesa u podlozi) dolazi do

taloženja čestica glina i glinovitih siltova s visokim sadržajem organske tvari. U isto

vrijeme u dolinama rijeka talože se aluvijalne naslage uglavnom sastavljene od

pijesaka, siltova i glina.

Slika 6: Geološka karta područja Grabovo

Figure 6. Geological map of Grabovo area

Vukovarska lesna zaravan asimetričan je tektonski blok prekriven debelim lesnim

naslagama, pružanja SZ-JI, a površine preko 600 km2 (oko 60 km dužine i prosječne

širine od 10 km). Zaravan je blago nagnuta od sjeveroistoka prema jugozapadu i od

jugoistoka prema sjeverozapadu. Njen sjeverni dio karakteriziraju strmci do 40 metara

visine oblikovani procesima fluvijalne erozije (Dunav). Južno od Grabova, u

središnjem dijelu zaravni izdvaja se vukovarska horstna antiklinala i graba-sinklinala

Berak, koje su mlađim pokretima uzdužnih potolinskih, radijalnih rasjeda izdignute i

oblikuju današnju lesnu zaravan-horst. Zbog karakteristika sedimenta (lesa) na zaravni

je razvijeno mnoštvo mikroreljefnih oblika (pseudokrški, derazijski i fluvijalni) među

kojima se ističu lesne doline i ponikve na SZ dijelu zaravni. Lesne doline različitih su

dimenzija (10-100 m širine, de do nekoliko kilometara dužine), te se često spajaju.

Dimenzije ponikvi variraju do nekoliko desetaka metara promjera, te 5-10 m dubine.


_________________________________________________________________________________

9

Tla Vukovarsko-srijemske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) Na području Vukovarsko-srijemske županije zastupljeno je 14 tipova tala, od čega 6

pripada odjelu automorfnih tala a 8 odjelu hidromorfnih tala.

Tablica 1. Zastupljenost tipova tala u Vukovarsko-srijemskoj županiji (izvor: Plan

navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije)

Table 1. Representation of soil types in Vukovar-Srijem County

Tip tla Površina (ha)

Pod šumom U poljoprivredi Ukupno

Koluvijalna tla 236 927 1.163 Sirozem 323 2.719 3.042 Černozem 1.427 14.725 16.152 Eutrično smeđe tlo 5.579 35.400 40.979 Lesivirano tlo 4.956 14.859 19.815 Rigolana tla - 5.657 5.657 Pseudoglej 2.709 6.659 9.368 Aluvijalno tlo 3.497 3.580 7.077 Aluvijalno livadno tlo 778 2.538 3.316 Močvarno glejno tlo 29.583 29.759 59.342 Ritska crnica 17.029 17.672 34.701 Pseudoglej glej 561 227 788 Niski treset 19 151 170 Hidromeliorirana tla - 28.836 28.836

Slika 7: Pedološka karta Vukovarsko-srijemske županije

Figure 7. Soil map of Vukovar-Srijem County


_________________________________________________________________________________

10

Pedološki profil – Lokalitet 2

Slika 8: Morfološka svojstva tla

Figure 8. Soil morphological properties

Tablica 2. Morfološka svojstva tla

Table 2. Soil morphological properties

Dubina Depth (cm)

Oznaka horizonta

Horizon designation

Munsell boja vlažnog tla

Munsell color of moist soil

Struktura tla Soil structure

0-34 Ap 10 YR 3/3 mrvičasta/granular

34-60 A 10 YR 3/2 krupno mrvičasta/ coarse granular

60-104 AC 10 YR 4/4 sitno mrvičasta / fine granular

104-120 C 10 YR 6/4 -

Tablica 3. Mehanički sastav tla

Table 3. Soil texture

Dubina Depth (cm)

Postotni sadržaj čestica (%) Percent of particles (%)

Tekstura tla

Soil texture 2,0-0,2 0,2-0,063 0,063-0,02 0,02-0,002


_________________________________________________________________________________

11

Tablica 4. Fizikalna svojstva tla

Table 4. Soil physical properties

Dubina Depth (cm)

Kapacitet tla za vodu Soil capacity

for water (vol. %)

Kapacitet tla za zrak

Soil capacity for air

(vol. %)

Poroznost tla

Soil porosity (vol. %)

Volumna gustoća tla

Soil bulk density (g/cm3)

Gustoća čvrstih čestica

Soil particle density (g/cm3)

0-34 43,76 4,34 48,10 1,35 2,60 34-60 43,62 2,08 45,70 1,39 2,56

60-104 39,72 2,85 42,57 1,43 2,49 104-120 - - - - -

Tablica 5. Kemijska svojstva tla

Table 5. Soil chemical properties

Dubina Depth (cm)

pH (H2O)

pH (KCl)

Humus (%)

CaCO3 (%)

P2O5 (mg/100g)

K2O (mg/100g)

0-34 7,30 5,92 1,72 - 15,77 23,60 34-60 8,36 7,09 1,17 1,24 6,71 16,18

60-104 8,80 7,72 0,86 21,54 2,56 10,32 104-120 8,70 7,82 0,59 33,56 1,44 6,68

Tablica 6. Izmjenjivi kationi i kationski izmjenjivački kapacitet

Table 6. Exchangeable cation and Cation Exchange Capacity

Dubina Depth (cm)

Ca Mg K Na KIK CEC

mg/kg c mol +/kg 0-34 2616,0 391,6 252,9 29,7 17,88

Tablica 7. Ukupni sadržaj elemenata u tlu

Table 7. Total content of elements in soil

Dubina Depth (cm)

Cd Cr Cu Mn Ni Pb Zn Fe

mg/kg

0-34 0,54 52,8 21,4 729,7 31,6 16,2 63,5 27550

Klasifikacija tla Hrvatske:

Odjel Automorfna tla

Klasa Humusno akumulativna tla

Tip tla Černozem

Podtip Na lesu

Varijetet Izluženi

Forma Srednje duboki

WRB (2014.): Phaeozem


_________________________________________________________________________________

12

3. Osječko-baranjska županija

3.1. Lokalitet 3-Jasenovac

Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) Dunavski rit pripada geografskom području Istočne Hrvatske i u okvirima je Osječko-

baranjske županije u Baranji. Klima ovog područja je umjereno kontinentalna klime

s gotovo uobičajenim obostranim relativno brzim prelazima iz vrućeg ljeta u hladniji

dio godine. Relevantni klimatski parametri analizirani su prema podacima najbliže

meteorološke postaje Osijek za razdoblje od 1981. do 2010.godine.Prosječna godišnja

temperatura zraka promatranog višegodišnjeg niza iznosi 11,3 oC s rasponom od 10,2 oC do 12,9 oC s trendom porasta zadnjih desetljeća. Najhladniji mjesec je siječanj s

prosječnom mjesečnom temperaturom zraka od -0,1 oC s rasponom od -6,0 do 5,8 oC,

a najtopliji srpanj s 22,0 oC. s rasponom od 19,3 do 23,9 oC. Na temelju višegodišnjeg

pregleda registriranih količina oborina, na ovom području padne prosječno 683,5 mm

oborina. Amplituda godišnjih količina oborina je velika (721,2 mm) i kreće se od

minimalno 317,0 mm (2000.) do maksimalno registriranih 1038,2 mm 2010. godine.

Prema analiziranom nizu od 30 godina pojavljuje se 9 vlažnih godina (preko 750 mm),

13 umjerenih (600 – 750 mm) i 8 sušnih godina (ispod 600 mm).

Graf 1. Godišnji hod oborina i temperatura zraka Osijek (1981-2010.)

Graph 1.Annual fluctuations of precipitation and air temperature Osijek (1981.-2010.)

0

5

10

15

20

25

30

0

20

40

60

80

100

120

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Godišnji hod oborina i temperature zrakaOsijek (1981.-2010.)

Oborine (mm) Temperatura (oC)

oCmm


_________________________________________________________________________________

13

Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) Područje Dunavskog rita nalazi se na nadmorskoj visini od 79 m.n.m. do 83,5 m.n.m

i pripada Dunavskom sektoru koji se nalazi u istočnom dijelu Baranje. Dunavski

sektor omeđen je glavnim dunavskim nasipom, vododjelnicom na Banovom brdu i

cestom Bilje-Grabovac-Kneževi Vinogradi. Odvodnja voda temelji se na izgrađenim

kanalima i crpnim stanicama (Zmajevac, Tikveš Zlatna Greda i Podunavlje) koje

precrpljuju viškove vode u zaobalje Dunava. Cijelo područje karakterizirano je

kanalima koji imaju velike dimenzije i male uzdužne padove. Glavni recipijenti

područja su: Dunav i kanali: Čarna, Dunavac, Glavni Jasenovački, Odvodni ribnjak,

Mali Dunavac, Vardarac, Lug i Bojana. Izvedena kanalska mreža služi prvenstveno

za odvodnju vlastitih voda površina Dunavskog rita, te bujičnih voda s Baranjske

planine. Dužina otvorene kanalske na ovom području iznosi 182,4 km i sastoji se od

kanala I,II, III i IV reda od čega je kanala I. reda 21,8 km, kanala II. reda 44,9 km, a

ostalo su kanali III. i IV. reda. Na dijelu površina gdje su izražene depresije izgrađeni

su i sustavi detaljne odvodnje cijevnom drenažom (tzv random drenaža).

Slika 9: Hidrološka karta područja Jasenovac

Figure 9. Hydrological map of Jasenovac area


_________________________________________________________________________________

14

Geološke i geomorfološke značajke (Krklec K.) Područje Jasenovca smješteno je u nizinskom poplavnom području dviju velikih

rijeka, Dunava i Drave. Šire područje grade holocenske aluvijalne naslage;

pleistocenske barske i kopnene naslage lesa, te fluvijalne pleistocenske naslage.

Aluvijalne naslage uglavnom su sastavljene od pijesaka, siltova i glina varijabilne

debljine, a taložene su u dolinama rijeka tijekom holocena. Lesni sedimenti formirani

su taloženjem eolski donesenog silta iz alpskih područja tijekom posljednje, würmske

glacijacije (pleistocen). Kopneni les taložen je na izdignutim dijelovima reljefa u

nekoliko faza, dok su naslage barskog lesa taložene na područjima s jezersko-barsko-

kopnenim okolišima sedimentacije. Fluvijalne pleistocenske naslage grade treću

dravsku terasu, a izgrađene su pretežito od srednjezrnatih pijesaka s proslojcima

siltova i glina, te šljunkovitih i krupnozrnatih pijesaka.

Slika 10: Geološka karta područja Jasenovca

Figure 10. Geological map of Jasenovac area

Južni dio poloja Dunava (naplavna ravan) na čijem je zapadnom dijelu smješten

Jasenovac dio je erozijske udubine koju je Dunav oblikovao i ispunio sedimentima

tijekom mlađeg pleistocena i holocena. Ovo nizinsko područje (82-85 m n.v.) izrazito

je zaravnjeno (energija reljefa iznosi 2-3 m/km2), a na njemu su razvijeni reljefni oblici

tipični za naplavne ravni (meandri, mrtvaje, grede, rukavci, ade). Širina poloja Dunava

s baranjske strane doseže 14 km, a prema zapadu linijom Kneževi Vinogradi-Grabova-

Lug-Vardarac-Kopačevo graniči sa terasama rijeke Drave. Sjeverno od Luga terasni

odsjek visine je 4-6 metara, dok je južno od Luga ta visina 4-5 metara. Lučni obrisi

strmaca riječnih terasa ukazuju na meandarsku aktivnost srednjeg toka Dunava, a

mjestimično ublažavanje njihova nagiba odraz je aktivnih derazijskih procesa

(spiranje).Važnu ulogu u razvoju reljefa ovog područja imaju i tektonski procesi.

Naime, ovo područje karakterizira nejednoliko spuštanje, intenzivnije u zonama

rasjeda. Tijekom gornjeg miocena i pliocena, te u kvartaru nastaju rasjedi pravaca

pružanja sjeveroistok-jugozapad duž kojih su osim vertikalnih prisutni i horizontalni

pokreti. Povećana tektonska aktivnost događa se na području između Darde i Batine,

duž tzv. "Osječko-đakovačkog rasjeda".


_________________________________________________________________________________

15

Tla Osječko-baranjske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) Na području Osječko baranjske županije zastupljeno je 18 tipova tala, od čega 8

pripada odjelu automorfnih tala, 8 odjelu hidromorfnih tala i po jedan tip tla iz odjela

halomorfnih i subakvalnih tala.

Tablica 8. Zastupljenost tipova tala u Osječko-baranjskoj županiji (izvor: Plan

navodnjavanja Osječko-baranjske županije)

Table 8. Representation of soil types in Osijek-Baranja County

Tip tla Površina (ha)

Pod šumom U poljoprivredi Ukupno

Koluvij 1.193 4.148 5.341 Sirozem 387 2.213 2.600 Ranker 825 42 867 Černozem 795 22.704 23.499 Eutrično smeđe 2.845 19.950 22.795 Distrično smeđe 10.773 4.661 15.434 Lesivirano tlo 10.641 58.057 68.698 Rigolana tla 815 10.403 11.218 Pseudoglej 13.382 14.852 28.234 Pseudoglej-glej 3.814 7.461 11.275 Aluvijalno livadno 7 867 874 Aluvijalno 20.525 5.882 26.407 Močvarno glejno 39.941 79.358 119.299 Ritska crnica 4.076 154.712 19.548 Niski treset 43 31 74 Hidromeliorirano drenažom 31.488 31.488 Solonec 1 12 13 Gitja 342 8 350

Slika 11: Pedološka karta Osječko-baranjske županije

Figure 11. Soil map of Osijek-Baranja County


_________________________________________________________________________________

16

Pedološki profil – Lokalitet 3

Slika 12: Morfološka svojstva tla

Figure 12. Soil morphological properties

Tablica 9. Morfološka svojstva tla

Table 9. Soil morphological properties

Dubina Depth (cm)

Oznaka horizonta Horizon designation

Munsell boja vlažnog tla

Munsell color of moist soil

Struktura tla Soil structure

0-36 P 2,5 Y 5/2 mrvičasta/granular

36-83 I Gso 2,5 Y 6/4 krupno mrvičasta/ coarse granular

83-120 II Gr/Gso 2,5 Y 2/0 poliedrična/blocky

120-180 III Gr 10 YR 6/1 -

Tablica 10. Mehanički sastav tla

Table 10.. Soil texture

Dubina Depth (cm)

Postotni sadržaj čestica Percent of particles

Tekstura tla

Soil texture 2,0-0,2 0,2-0,063 0,063-0,02 0,02-0,002


_________________________________________________________________________________

17

Tablica 11. Fizikalna svojstva tla

Table 11. Soil physical properties

Dubina

Depth

(cm)

Kapacitet tla

za vodu

Soil capacity

for water

(vol. %)

Kapacitet tla

za zrak

Soil capacity

for air

(vol. %)

Poroznost

tla

Soil porosity

(vol. %)

Volumna

gustoća tla

Soil bulk

density

(g/cm3)

Gustoća

čvrstih

čestica

Soil particle

density

(g/cm3)

0-36 38,2 2,41 40,61 1,55 2,61

36-83 38,7 3,59 42,19 1,48 2,56

83-120 48,5 1,69 50,19 1,32 2,65

120-180 - - - - -

Tablica 12. Kemijska svojstva tla

Table 12. Soil chemical properties

Dubina

Depth

(cm)

pH

(H2O) pH

(KCl) Humus

(%) CaCO3

(%) P2O5

(mg/100g) K2O

(mg/100g)

0-36 8,74 7,63 2,14 25,27 18,76 13,78

36-83 8,80 7,52 0,97 29,00 3,57 8,16

83-120 8,27 7,23 2,21 1,24 5,73 11,47

120-180 8,77 8,2 0,21 11,19 6,27 1,68

Tablica 13. Izmjenjivi kationi i kationski izmjenjivački kapacitet

Table 13. Exchangeable cation and Cation Exchange Capacity

Dubina

Depth

(cm)

Ca Mg K Na KIK

CEC

mg/kg c mol +/kg

0-36 4391,00 201,30 182,10 19,71 24,12

Klasifikacija tla Hrvatske:

Odjel Hidromorfna tla

Klasa Glejna tla

Tip tla Močvarno glejno

Podtip Hipoglejno

Varijetet Mineralno

Forma Karbonatno, hidromeliorirano kanalima

WRB (2014.): Gleysol


_________________________________________________________________________________

18

3.2.Izlet u Kopački rit (A)(Ivezić, V.) Kopački rit je močvarno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i

Drave. Prostire se na površini od 231 km2 u sklopu čega je na 70 km2 posebni zoološki

rezervat. Ramsarskom konvencijom 1993. g. Kopački rit je uvršten u Popis močvarnih

i vlažnih područja od međunarodnog značaja te je uvršten na listu ornitološki

značajnih područja – IBA (Important Bird Area), a 2012. g. UNESCO proglašava

prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav čega je Kopački rit iznimno

važan dio.

Photo: Ivo Biocina/Croatian National Tourist Bord

Photo: Mario Romulić


_________________________________________________________________________________

19

Kopački rit je najvrjedniji posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj te je 1976 proglašen

Parkom prirode što ga čini najstarijim parkom prirode u Hrvatskoj. Najveće je

rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju. Jedna od najvećih fluvijalno-

močvarnih nizina u Europi. Tijekom godine poplavljen je u prosjeku 99 dana. Dom je

za više od 2300 bioloških vrsta. Svake godine u Kopačkom ritu gnijezdi se oko 140

vrsta ptica od kojih su od iznimnog značaja crna roda i orao štekavac koji za svoje

gniježđenje zahtijevaju velike površine i mir tj. udaljenost od ljudi. Također, Kopački

rit je i dom velikom broju kormorana (velikih vranaca), ptici čiji se opstanak temelji

isključivo na obilatosti i kvaliteti ribljeg fonda zato što odrasla jedinka dnevno pojede

približno pola kilograma ribe, no u Kopačkom ritu ne ostaju gladne a istovremeno

ostavljaju dovoljno prirodi.

Photo: Mario Romulić

Rit većinom prekriva šuma bijele vrbe, dok se na višim terenima nalaze vrijedne šume

hrasta lužnjaka, najplemenitijeg i najcjenjenijeg drveta ovih prostora. Jedinstvenost

izgleda Kopačkog rita rezultat je neprestanih plavljenja, uslijed kojih valovi na nekim

mjestima produbljuju teren i tako nastaju bare. Na drugim se mjestima istodobno

taloži materijal koji nosi rijeka i nastaju uzvišenja tla, takozvane grede. Tako se stvara

čudesan prirodni mozaik bara i greda. Ime ovoga Parka dolazi od mađarskih riječi

kapocs, što znači kopča, i ret, u prijevodu s mađarskog livada jer Kopački rit je upravo

to, poveznica, kopča među močvarnim livadama.


_________________________________________________________________________________

20

Photo: Goran Šafarek

Photo: Marin Topić


_________________________________________________________________________________

21

3.3. Knežev dol (B)

Kaponja 15

Kneževi Vinogradi


_________________________________________________________________________________

22

BILJEŠKE/NOTES

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

Documents

KONGRES HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA Vodič za ... · Tako npr. podizanje prvih vinograda s plemenitim sortama na području grada Iloka datira dolaskom Rimljana u drugoj polovini