Kondicijska Priprema u Nogometu

Prof.dr. Dragan MilanovićDoc.dr. Igor JukićKineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr. Dragan MilanovićDoc.dr. Igor JukićKineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Programiranje kondicijske pripreme sportaša s posebnim osvrtom na natjecateljsko razdoblje

Programiranje kondicijske pripreme sportaša s posebnim osvrtom na natjecateljsko razdoblje

“Nogomet nije znanost, ali znanost može unaprijediti nogomet.”

Jens Bangsbo, 1994.

“Nogomet nije znanost, ali znanost može unaprijediti nogomet.”

Jens Bangsbo, 1994.

“Tijekom godina radio sam mnoge treninge kondicijske pripreme za koje sam kasnije shvatio da nisu donijeli rezultata. Bilo je to zato što trening i nije uvijek bio prilagođen zahtjevima nogometa, ali i zato što se rezultati nisu uspijevali održati kroz duže vrijeme. Važno je da kondicijski trening bude specifičan i prilagođen radi toga što je takav trening i fizički i psihički jako zahtjevan.”

Jens Bangsbo, 1994.

“Tijekom godina radio sam mnoge treninge kondicijske pripreme za koje sam kasnije shvatio da nisu donijeli rezultata. Bilo je to zato što trening i nije uvijek bio prilagođen zahtjevima nogometa, ali i zato što se rezultati nisu uspijevali održati kroz duže vrijeme. Važno je da kondicijski trening bude specifičan i prilagođen radi toga što je takav trening i fizički i psihički jako zahtjevan.”

Jens Bangsbo, 1994.

UVOD UVOD

Kondicijski trening treba shvatiti kao dugotrajan proces vježbanja u kojem se stalno izmjenjuju opterećenja i odmori, stres i prilagodba na napore. To će uroditi kvalitetnom kondicijskom pripremljenošću i, što je posebno važno,stabilnim i visokim sportskim dostignućima. Kondicijski programi su nastali kao rezultat višegodišnjeg praktičnog iskustva trenera i suradnika u velikom broju različitih sportova, kao i primijenjenih istraživanja sportskog treninga.

Kondicijski trening treba shvatiti kao dugotrajan proces vježbanja u kojem se stalno izmjenjuju opterećenja i odmori, stres i prilagodba na napore. To će uroditi kvalitetnom kondicijskom pripremljenošću i, što je posebno važno,stabilnim i visokim sportskim dostignućima. Kondicijski programi su nastali kao rezultat višegodišnjeg praktičnog iskustva trenera i suradnika u velikom broju različitih sportova, kao i primijenjenih istraživanja sportskog treninga.

Dobro planiran i programiran kondicijski trening,dokazao je sljedeće vrijednosti:

utječe na optimalnu sportsku pripremljenost i poželjne sportske rezultateutječe na usavršavanje psihofizičkih sposobnostiutječe na smanjenje broja i težine ozljeda sportašautječe na odgađanje reakcija umora u treningu i natjecanjuubrzava procese oporavka nakon treninga i natjecanja.

Vrijeme i trud uloženi u kondicijsku pripremu sportašu se višestruko vraćaju – za vrijeme natjecanja on će biti u stanju koristiti sve svoje biološke, psihološke i tehničko-taktičke potencijale.

Dobro planiran i programiran kondicijski trening,dokazao je sljedeće vrijednosti:

utječe na optimalnu sportsku pripremljenost i poželjne sportske rezultateutječe na usavršavanje psihofizičkih sposobnostiutječe na smanjenje broja i težine ozljeda sportašautječe na odgađanje reakcija umora u treningu i natjecanjuubrzava procese oporavka nakon treninga i natjecanja.

Vrijeme i trud uloženi u kondicijsku pripremu sportašu se višestruko vraćaju – za vrijeme natjecanja on će biti u stanju koristiti sve svoje biološke, psihološke i tehničko-taktičke potencijale.

DEFINICIJE: DEFINICIJE:

Treningje uređeni sustav svih transformacijskih operatora koji su definirani

dopustivim motoričkim aktivnostima, mjerama volumena opterećenja i modalitetima izvođenja,

koji se sustavno provode u cilju postizanja eksplicitno definiranih ciljeva u zadanim ciklusima sportske pripreme.

Treningje uređeni sustav svih transformacijskih operatora koji su definirani

dopustivim motoričkim aktivnostima, mjerama volumena opterećenja i modalitetima izvođenja,

koji se sustavno provode u cilju postizanja eksplicitno definiranih ciljeva u zadanim ciklusima sportske pripreme.

Programiranje treningaskup je upravljačkih akcija kojima se provodi

izbor, doziranje i distribucija

trenažnih operatora tijekom rada i mjera oporavka u fazi odmora.

Trenažni operatori su stimulansi koji proizvode transformacijske efekte odnosno kvantitativne i kvalitativne promjene u pojedinim ciklusima sportske pripreme.

Programiranje treningaskup je upravljačkih akcija kojima se provodi

izbor, doziranje i distribucija

trenažnih operatora tijekom rada i mjera oporavka u fazi odmora.

Trenažni operatori su stimulansi koji proizvode transformacijske efekte odnosno kvantitativne i kvalitativne promjene u pojedinim ciklusima sportske pripreme.

Dijagnostika treniranostiobjektivno utvrđivanje stupnja sposobnosti, osobina i motoričkih znanja sportaša i definiranja “dobrih” i “loših” strana” njegove pripremljenosti.

Modelne karakteristikerezultati koje vrhunski sportaši postižu u testovima za procjenu sposobnosti, osobina i motoričkih znanja kao i situacijskim varijablama uspješnosti.

Dijagnostika treniranostiobjektivno utvrđivanje stupnja sposobnosti, osobina i motoričkih znanja sportaša i definiranja “dobrih” i “loših” strana” njegove pripremljenosti.

Modelne karakteristikerezultati koje vrhunski sportaši postižu u testovima za procjenu sposobnosti, osobina i motoričkih znanja kao i situacijskim varijablama uspješnosti.

Natjecateljsko razdoblje je dio godišnjeg ciklusa treninga u kojem sportaši provode sustavan trening i nastupaju na oficijelnim natjecanjima na kojima ispoljavaju stabilnu sportsku formu i postižu optimalne natjecateljske rezultate.

Sportska forma je optimalno stanje pripremljenosti sportaša koje mu omogućava najviša sportska postignuća u vrijeme najvažnijih natjecanja.

Natjecateljsko razdoblje je dio godišnjeg ciklusa treninga u kojem sportaši provode sustavan trening i nastupaju na oficijelnim natjecanjima na kojima ispoljavaju stabilnu sportsku formu i postižu optimalne natjecateljske rezultate.

Sportska forma je optimalno stanje pripremljenosti sportaša koje mu omogućava najviša sportska postignuća u vrijeme najvažnijih natjecanja.

Kondicijska priprema je složen i sveobuhvatan proces primjene više programa za razvoj i održavanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti kao i morfoloških obilježja. Osnovna je zadaća svih programa unapređivanje treniranosti i rezultata podizanjem općih, bazičnih i specifičnih sposobnosti i osobina koje su neophodne za uspješno obavljanje trenažnih i natjecateljskih aktivnosti.

Kondicijska priprema je složen i sveobuhvatan proces primjene više programa za razvoj i održavanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti kao i morfoloških obilježja. Osnovna je zadaća svih programa unapređivanje treniranosti i rezultata podizanjem općih, bazičnih i specifičnih sposobnosti i osobina koje su neophodne za uspješno obavljanje trenažnih i natjecateljskih aktivnosti.

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KONDICIJSKE PRIPREME SPORTAŠA

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KONDICIJSKE PRIPREME SPORTAŠA

Veliki broj autora (Gabrijelić, 1982., Schnabel i sur. 1994., Bangsbo, 1994., Platonov, 1997., Milanović, 1997., Műller, 1997., Željaskov, 1998. i dr.)kroz kibernetički pristup i putem zatvorenog krugaupravljanja definiraju proces KONDICIJSKE pripreme sportaša

Veliki broj autora (Gabrijelić, 1982., Schnabel i sur. 1994., Bangsbo, 1994., Platonov, 1997., Milanović, 1997., Műller, 1997., Željaskov, 1998. i dr.)kroz kibernetički pristup i putem zatvorenog krugaupravljanja definiraju proces KONDICIJSKE pripreme sportaša

Zatvoreni krug upravljanja procesom kondicijske pripreme sportaša

Zatvoreni krug upravljanja procesom kondicijske pripreme sportaša

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture treniranosti

2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaša

3. Dijagnostika individualnih karakteristika sportaša

4. Komparacija individualnih smodelnim karakteristikama

5. Planiranje treninga: ciljevi,zadaće, periodizacija i uvjeti

6. Programiranje treninga: izbor sredstva, opterećenja i metode

7. Realizacija treninga

8. Kontrola efekata treninga

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture

treniranosti

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture

treniranosti

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture treniranosti1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture treniranosti

Frekvencija srca tijekom nogometne utakmice (a) i povezanost između FS i VO2 postignuta kod trčanja na pokretnom sagu jednog igrača (b). Kod aritmetičke sredine FS od 171 i 164 o/min u prvom i drugom poluvremenu postiže se VO2 od 51,1 ml/mol/kg (78% VO2 max) i 46,2 ml/mol/kg (72% VO2 max)

Frekvencija srca tijekom nogometne utakmice (a) i povezanost između FS i VO2 postignuta kod trčanja na pokretnom sagu jednog igrača (b). Kod aritmetičke sredine FS od 171 i 164 o/min u prvom i drugom poluvremenu postiže se VO2 od 51,1 ml/mol/kg (78% VO2 max) i 46,2 ml/mol/kg (72% VO2 max)

VO2 max = 65,3 ml/min/kgVO2 max = 65,3 ml/min/kg


Pređena udaljenost vrhunskih igrača za vrijeme jedne utakmice je između 8-12 kmOd ukupnog vremena na terenu igrači provedu:

17% stojeći40% hodajući35% u laganom trčanju8% u brzom trčanju0,6% u sprintu (oko 30 sekundi)

Količina aktivnog vremena (lopta u igri) – 57 minuta

Pređena udaljenost vrhunskih igrača za vrijeme jedne utakmice je između 8-12 kmOd ukupnog vremena na terenu igrači provedu:

17% stojeći40% hodajući35% u laganom trčanju8% u brzom trčanju0,6% u sprintu (oko 30 sekundi)

Količina aktivnog vremena (lopta u igri) – 57 minuta


Za vrijeme jedne utakmice igrač može izvesti oko 1100 različitih aktivnosti kao što su: prelazak iz stajanja u lagano trčanje, dodavanje lopte, promjena pravca kretanja, skok itd.Udaljenosti pređene s loptom – 0,5-3% ukupne udaljenosti koju igrač pređe za vrijeme jedne utakmicePosjedovanje lopte po igraču – 0,3 –3,1 minute (prosjek 1,3 minute)

Za vrijeme jedne utakmice igrač može izvesti oko 1100 različitih aktivnosti kao što su: prelazak iz stajanja u lagano trčanje, dodavanje lopte, promjena pravca kretanja, skok itd.Udaljenosti pređene s loptom – 0,5-3% ukupne udaljenosti koju igrač pređe za vrijeme jedne utakmicePosjedovanje lopte po igraču – 0,3 –3,1 minute (prosjek 1,3 minute)


Svaku sportsku granu moguće je opisati dominacijom pojedinih energetskih mehanizama

Svaku sportsku granu moguće je opisati dominacijom pojedinih energetskih mehanizama

Prikaz udjela pojedinih energetskih procesa u nogometu

Prikaz udjela pojedinih energetskih procesa u nogometu

2104863NOGOMET

ANAEROBNI-LAKTATNI

% tolerancije na koncentraciju laktata

ANAEROBNI-NELAKTATNI

ml/kg/min duga VO2

AEROBNIml//kg/minVO2

Energetski proces

40 30 20 10Brzinsko –

eksplozivna snaga

Koordinacija-agilnost

Aerobni i anaerobni kapaciteti Preciznost

Hipotetski strukturni model uspjeha u nogometu (u %)

Hipotetski strukturni model uspjeha u nogometu (u %)

KONDICIJA4040

40 30 20 10Regulirana agresivnost Motivacija

Mikrosocijalna adaptibilnost

Interakcija konativnih dimenzija

LIČNOST3030

40 30 20 10Efikasnost paralelnog procesora

Efikasnost input

procesora

Efiaksnost serijalnog procesora

Interakcija kognitivnih dimenzija

KOGNICIJA1010

KONSTITUCIJA2020 30 20 10Indeksi

tj.dimenzijaVolumi-noznost

Transverzalna dimenzional-

nost

Longitudinalna dimenzionalnost

40

Koordinacija15%Snaga

20%

Izdržljivost30%

Gibljivost10%

Brzina25%

Utjecaj motoričkih sposobnosti na uspješnost u nogometu

Utjecaj motoričkih sposobnosti na uspješnost u nogometu

JSN = f (a1I + a2B + a3F + a4KK + a5G)JSN = f (a1I + a2B + a3F + a4KK + a5G)

JSN = (30%I + 25%B + 20%F + 15%KK + 10%G)JSN = (30%I + 25%B + 20%F + 15%KK + 10%G)



2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaša2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaša

Modelne karakteristike pripremljenosti vrhunskih nogometaša

Modelne karakteristike pripremljenosti vrhunskih nogometaša

10.07. Zgibovi

111.0 kg (150% tjel. težine)8. Duboki čučanj

8.609. Trčanje u slalomu bez lopte

10.1010. Slalom s loptom

68.0011. Primitak kisika – VO2 ml/kg/min

6.0012. Kognitivni test 1

70% (+)13. Kognitivni test 2

75.06. Skok uvis iz kretanja

65.05. Skok u vis iz mjesta

40.04. Trčanje 10×30m p’15

3.303. Trčanje 30m leteći

74.02. Težina tijela

178.01. Visina tijela

MODELNE VRIJEDNOSTI

ANTROPOLOŠKE VARIJABLE


Rezultati nogometaša različitog kvalitetnog ranga u testovima nekih motoričkih

sposobnosti

Rezultati nogometaša različitog kvalitetnog ranga u testovima nekih motoričkih

sposobnosti

1,78 >1,75-1,781,71-1,771,69-1,731,66-1,7010m s visokim startom (sek)

3,06 <3,06-3,153,16-3,253,26-3,353,35COOPER-ov test (km)

35 <32,0-35,036,0-39,040,0-43,043,0SAR – skok u vis iz mjesta (cm)

3,53 >3,42-3,533,28-3,403,15-3,273,1530 m s letećim startom(sek)

4,26 >4,13-4,263,99-4,123,85-3,983,8530m s visokim startom (sek)

Kvalitativna razina nogometašaTest


STARTNA BRZINAa. Razvoj startne brzine u 30m sprinta, prosječno prema dobi

b. Prosječna startna brzina 30m kod različitih nacionalnih selekcijac. Prosječna startna brzina u odnosu na igračku poziciju

STARTNA BRZINAa. Razvoj startne brzine u 30m sprinta, prosječno prema dobi

b. Prosječna startna brzina 30m kod različitih nacionalnih selekcijac. Prosječna startna brzina u odnosu na igračku poziciju



3. Dijagnostika individualnih karakteristika sportaša3. Dijagnostika individualnih karakteristika sportaša

Testovni rezultati sportaša X u antropološkim varijablama nogometaša

Testovni rezultati sportaša X u antropološkim varijablama nogometaša

7.07. Zgibovi

96.4 kg (134% tjel. težine)8. Duboki čučanj

8.809. Trčanje u slalomu bez lopte

10.7110. Slalom s loptom

62.7811. Primitak kisika – VO2 ml/kg/min

4.4012. Kognitivni test 1

45% (+)13. Kognitivni test 2

62.66. Skok uvis iz kretanja

56.75. Skok u vis iz mjesta

43.24. Trčanje 10×30m p’15

3.483. Trčanje 30m leteći

72.02. Težina tijela

176.31. Visina tijela

TESTOVNI REZULTATI

NOGOMETAŠA X


4. Komparacija individualnihs modelnim karakteristikama4. Komparacija individualnihs modelnim karakteristikama

4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama

U ključnoj fazi upravljanjaprimjenjuju se postupci komparacije, usporedbe individualnih pokazatelja kondicijske pripremljenostisportaša koji je neposredno uključen u trenažni proces s modelnim karakteristikama vrhunskih sportaša.U praksi trener i stručni tim prigodom planiranja kondicijske pripreme moraju utvrditi odnos između podataka dobivenih testiranjem i modelnihkarakteristika vrhunskih sportaša.

U ključnoj fazi upravljanjaprimjenjuju se postupci komparacije, usporedbe individualnih pokazatelja kondicijske pripremljenostisportaša koji je neposredno uključen u trenažni proces s modelnim karakteristikama vrhunskih sportaša.U praksi trener i stručni tim prigodom planiranja kondicijske pripreme moraju utvrditi odnos između podataka dobivenih testiranjem i modelnihkarakteristika vrhunskih sportaša.

4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama

Modelne karakteristike i testovni rezultati sportaša X u sklopu antropoloških varijabli nogometaša

Modelne karakteristike i testovni rezultati sportaša X u sklopu antropoloških varijabli nogometaša

7.010.07. Zgibovi

96.4 kg (134% tjel. težine)

111.0 kg (150% tjel. težine)

8. Duboki čučanj

8.808.609. Trčanje u slalomu bez lopte

10.7110.1010. Slalom s loptom

62.7868.0011. Primitak kisika –VO2 ml/kg/min

4.406.0012. Kognitivni test 1

45% (+)70% (+)13. Kognitivni test 2

62.675.06. Skok uvis iz kretanja

56.765.05. Skok u vis iz mjesta

43.240.04. Trčanje 10×30m p’15

3.483.303. Trčanje 30m leteći

72.074.02. Težina tijela

176.3178.01. V sina tijela

TESTOVNI REZULTATI

NOGOMETAŠA X

MODELNE VRIJEDNOSTI


i

1 4 6 8 10 12

20

30

40

50

60

70

2 13119753

Bodovi

Osobine i sposobnosti

Vrste kondicijskih priprema sportaša

Vrste kondicijskih priprema sportaša

Opća (višestrana) kondicijska priprema

Opća (višestrana) kondicijska priprema

Pod općom ili višestranom kondicijskom pripremom podrazumijeva se proces skladnog i višestranog razvoja funkcionalnih i motoričkih karakteristikaDolazi do porasta funkcionalnih, motoričkih i morfoloških karakteristika koje se ne mogu izravno primijeniti, već se javljaju kao faktor kasnijeg razvoja bazičnih i specifičnih sposobnosti

Pod općom ili višestranom kondicijskom pripremom podrazumijeva se proces skladnog i višestranog razvoja funkcionalnih i motoričkih karakteristikaDolazi do porasta funkcionalnih, motoričkih i morfoloških karakteristika koje se ne mogu izravno primijeniti, već se javljaju kao faktor kasnijeg razvoja bazičnih i specifičnih sposobnosti

Neke vježbe opće kondicijske pripremeNeke vježbe opće kondicijske pripreme



Opća (višestrana) kondicijska pripremaOpća (višestrana) kondicijska priprema

Jonath je 1981. godine definirao kritične zone lokomotornog sustavanogometašakoje su najviše opterećene i samim tim podložne ozljeđivanju.

Jonath je 1981. godine definirao kritične zone lokomotornog sustavanogometašakoje su najviše opterećene i samim tim podložne ozljeđivanju.

Osnovna ili bazična kondicijska pripremaOsnovna ili bazična

kondicijska priprema

Koriste se vježbe, opterećenja i metode za potpuni razvoj motoričkih sposobnosti o kojima najviše ovisi rezultat u nekoj sportskoj graniPrema Gabrijeliću (1987.) radi se o daljnjem povećanju funkcionalnih sposobnosti različitih organa i organskih sustava, poboljšanje živčano-mišićne koordinacije, povećanje dimenzija snage, brzine, izdržljivosti i gipkosti te usavršavanje sposobnosti za efikasan oporavak

Koriste se vježbe, opterećenja i metode za potpuni razvoj motoričkih sposobnosti o kojima najviše ovisi rezultat u nekoj sportskoj graniPrema Gabrijeliću (1987.) radi se o daljnjem povećanju funkcionalnih sposobnosti različitih organa i organskih sustava, poboljšanje živčano-mišićne koordinacije, povećanje dimenzija snage, brzine, izdržljivosti i gipkosti te usavršavanje sposobnosti za efikasan oporavak

Neke vježbe osnovne kondicijske pripremeNeke vježbe osnovne kondicijske pripreme

Specifična kondicijska pripremaSpecifična kondicijska priprema

Osigurava energetsku prilagodbu na specifične zahtjeve sporta pomoću kompleksa vježbi koje su slične strukturama gibanja i situacija, odnosno tehnici sportske graneNa određeni način ona integrira kondicijski i tehničko-taktički trening

Osigurava energetsku prilagodbu na specifične zahtjeve sporta pomoću kompleksa vježbi koje su slične strukturama gibanja i situacija, odnosno tehnici sportske graneNa određeni način ona integrira kondicijski i tehničko-taktički trening

Neke vježbe specifične kondicijske pripremenogometaša

Neke vježbe specifične kondicijske pripremenogometaša

Metodički postupci za razvoj funkcionalnih i motoričkih

sposobnosti

Metodički postupci za razvoj funkcionalnih i motoričkih

sposobnosti

Zone funkcioniranja energetskih mehanizama u sportskim aktivnostima (prema G.Winckler, 1991)

Zone funkcioniranja energetskih mehanizama u sportskim aktivnostima (prema G.Winckler, 1991)

ATP – adenozin trifosfat, CP – kreatin fosfat: fosfageni anaerobni proces,G – glikolitički anaerobni proces, UK – ugljikohidrati, M – masne kiseline)ATP – adenozin trifosfat, CP – kreatin fosfat: fosfageni anaerobni proces,G – glikolitički anaerobni proces, UK – ugljikohidrati, M – masne kiseline)

9505aerobniUK+M

mali (30-60%)

>30min5

60-9040-10aerobniUK+M

srednji(60-75%)

6-30min4

30-6070-40G+

aerobniUK

veliki(75-85%)

1-6min3

20-1080-90ATPCP+G

submaksimalan(85-95%)

15-60sek2

05-0095-100ATPCP

maksimalan(95-100%)

1-15sek1

AEROBNIANAEROBNI

DOMINACIJA ENERGETSKIH PROCESA %

ENERGETSKI IZVORI ZA

SPORTSKU AKTIVNOST

INTENZITET OPTEREĆENJA

TRAJANJE SPORTSKE

AKTIVNOSTIZONA

Primjena dizanja utega u treningu različitih motoričkih sposobnosti

Primjena dizanja utega u treningu različitih motoričkih sposobnosti

4-104-8 serijaProgresirajuće45-60%

EKSPLOZIVNA SNAGA

4-83-4Do 45%BRZINA

Regresirajući(piramidni

sustav)6-8,4-6,2-3,1

7-10progresirajuće(piramidni sustav)60-75-90-100%

MAKSIMALNA APSOLUTNA SNAGA – KRITERIJ 1RM

5-10-1510-1560-90%REPETITIVNA SNAGA

15-3015-2030-60%SNAŽNA IZDRŽLJIVOST

BROJ PONAVLJANJA

BROJ SERIJAVANJSKO OPTEREĆENJE

MOTORIČKA SPOSOBNOST

Doziranje treninga za razvoj repetitivne snage

Doziranje treninga za razvoj Doziranje treninga za razvoj repetitivnerepetitivne snagesnage

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

Red. Br.

2-3 × tjednoFTFrekvencija u tjednu

SrednjiTITempo izvedbe

Vježbe dizanja utegaSVSadržaj vježbi

6-8 vježbiBVBroj vježbi u treningu

Vježbe istezanja i relaksacijeAOAktivnost u odmoru

40-80% od 1 RMVOVanjsko opterećenje –težina utega

4-12 ponavljanjaBPBroj ponavljanja

48 satiSKVrijeme za superkompenzaciju

1-2 minuteIOInterval odmora

4-6 serijaBSBroj serija

KARAKTERISTIKE TRENAŽNOG RADAOZNAKAPARAMETRI TRENAŽNOG

RADA

Modeliranje programa kondicijske pripreme u

godišnjem ciklusu treninga nogometaša


godišnjem ciklusu treninga nogometaša

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Kondicijskitrening

Tehničkitrening

Taktičkitrening

Individualnidopunskitrening

Odnos trenažnih programa u pripremnom i natjecateljskom periodu prema mišljenju 59

njemačkih trenera

Odnos trenažnih programa u pripremnom i natjecateljskom periodu prema mišljenju 59

njemačkih trenera

28,4

15,315,2

19,6

21,1

Kondicijski trening bez lopteTrening tehnikeTrening taktikeTrening kompleksnog karakteraIgra

28,4

15,315,2

19,6

21,1

Kondicijski trening bez lopteTrening tehnikeTrening taktikeTrening kompleksnog karakteraIgra

16,2

21,3

20,121

21,3

Trenažni programi (%) u natjecateljskom periodu

Trenažni programi (%) u natjecateljskom periodu

Trenažni programi (%) u pripremnom periodu

Trenažni programi (%) u pripremnom periodu

Prela-zniperiod

2. Natjecateljski period

Međ.per.

1. Natjecateljski period

Pripremni period

Periodi

Gubit. forme

2. Val visoke formePad for.

1. Val visoke formeIzgradnja forme

Forma

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V

60

70

80

90

100

Mjeseci

Mezociklusi

Sp. formaEkstenzitetIntenzitet

Sp. formaEkstenzitetIntenzitet

Prvo kolo

Periodizacija godišnjeg ciklusa jedne vrhunske hrvatske nogometne ekipe

(dvociklusna periodizacija)

Periodizacija godišnjeg ciklusa jedne vrhunske hrvatske nogometne ekipe

(dvociklusna periodizacija)

1.1.

Pripremniperiod

Natjecateljskiperiod

Prijelazniperiod

20.06.2001. – 28.07.2001. 29.07.2001. – 10.12.2001. 11.12.2001. - 09.01.2002.

2.2.

Pripremniperiod

Natjecateljskiperiod

Prijelazniperiod

10.01.2002. – 23.02.2002. 24.02.2002. – 03.05.2002. 14.05.2002. – 15.06.2002.

Prvi ciklusPrvi ciklusPripremni periodPripremni period1.1.1.1.

I faza prip. perioda II faza prip.perioda III faza prip.perioda

20.06. – 30.06. 2001. 01.07. –14.07. 2001. 15.07. – 28.07. 2001

višestrano-bazična priprema

razvojna / bazično-specifična priprema

održavajuća / specifično-situacijska priprema

1.2.1.2. Natjecateljski period : 29.07. – 10.12.01.Natjecateljski period : 29.07. – 10.12.01.U natjecateljskom periodu (jesenski dio) odigrano je:

18 prvenstvenih utakmica

U natjecateljskom periodu (jesenski dio) odigrano je:18 prvenstvenih utakmica

3 kup utakmice(17 pobjeda/3 neriješena/1 poraz)

3 kup utakmice(17 pobjeda/3 neriješena/1 poraz)

1.3.1.3. Prijelazni period : 11.12.01. – 09.01.02.Prijelazni period : 11.12.01. – 09.01.02.

Drugi ciklusDrugi ciklusPripremni periodPripremni period2.1.2.1.

I faza prip. perioda II faza prip.perioda III faza prip.perioda

10.01. – 20.01. 2002. 21.01. –12.02. 2002. 13.02. – 23.02. 2002.

višestrano-bazična priprema

razvojna / bazično-specifična priprema

održavajuća / specifično-situacijska priprema

2.2.2.2. Natjecateljski period : 24.02. – 03.05.02.Natjecateljski period : 24.02. – 03.05.02.U natjecateljskom periodu (proljetni dio) odigrano je:

12 prvenstvenih utakmica

U natjecateljskom periodu (proljetni dio) odigrano je:12 prvenstvenih utakmica

2 kup utakmice(7 pobjeda/4 neriješena/3 poraza)

2 kup utakmice(7 pobjeda/4 neriješena/3 poraza)

2.3.2.3. Prijelazni period : 14.05. – 15.06.02.Prijelazni period : 14.05. – 15.06.02.

PRIMJER PROGRAMA GODIŠNJEG CIKLUSA TRENINGA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONDICIJSKU PRIPREMU

PRIMJER PROGRAMA GODIŠNJEG CIKLUSA TRENINGA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONDICIJSKU PRIPREMU

A: PRIPREMNI PERIODA: PRIPREMNI PERIOD

d. Individualni način treniranja. Formiranje homogenih skupina. Tehničko-taktičke sadržaje koristiti u manjem opsegu.

c. Trčanje dužih dionica za kardiorespiratornu efikasnost. Kontinuirani način vježbanja koristiti više nego intervalni. Opća fizička priprema. Fitness programi.

b. Veliki ekstenzitet – slab intenzitet: velik broj ponavljanja u svim zadacima, duže trajanje opterećenja. Intenzitet u radu s vanjskim opterećenjima ne prelazi 60% 1RM.

a. Opći rad: Podizanje svih kondicijskih i mentalnih čimbenika. Ojačati kritične zone lokomotornog aparata. Djelovati na slabe strane kondicijske pripremljenosti.

1. FAZA – stvaranje osnova (faza opće pripreme) – 2 tjedna

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog perioda vrhunske nogometne momčadi

I. FAZA PRIPREMNOG PERIODA (višestrano-bazična priprema)


I. FAZA PRIPREMNOG PERIODA (višestrano-bazična priprema)

D A T U M S A T SADRŽAJ TRENINGA S A T SADRŽAJ TRENINGA

1 0. 01. 02. 10.00 AEROBNO/kontin.+ GOLA 15.00 -----------------

1 1. 01. 02. 10.00 -------------------- 15.00 AEROBNO/kontin.+ GOLA

1 2. 01. 02. 10.00 TESTIRANJA 15.00 ---------------------

1 3. 01.02. 10.00 TESTIRANJA 15.00 ---------------------

1 4. 01.02. 10.00 AEROBNO /kontin.+MOTORIKA 15.00 --------------------

1 5. 01.02. 10.00 ------------------------ 17.00 P U T /Bjelolasica

1 6. 01. 02. 10.00 AEROBNO/kontin. 15.00 TERETANA + TEHNIKA

1 7. 01. 02. 10.00 MOTORIKA/hom.grupe 15.00 FUNKC./hom.grupe, PREVENCIJA

1 8. 01.02. 10.00 ------------------------- 15.00 SNAGA /kružni trening

1 9. 01.02. 10.00 AEROBNO/fartlek PREVENCIJA 15.00 TERETANA+ TEHNIKA

2 0. 01.02. 10.00 ANAEROBNO/homog.PREVENCIJA 15.00 P U T/ Zagreb

PRIMJER JEDNOG PROGRAMA GODIŠNJEG CIKLUSA TRENINGA PO PERIODIMA I FAZAMAPRIMJER JEDNOG PROGRAMA GODIŠNJEG CIKLUSA TRENINGA PO PERIODIMA I FAZAMA

d. Trčanje na kraće staze, jači intenzitet. Startna okretnost/brzina reakcije. 12-minutno trčanje i intervalni sprintevi u tom razdoblju. Rad na trenažerima za snagu. Prevencijski kondicijski trening. Fitness programi.

c. Definirati optimalne odnose pojedinih vrsta kondicijske pripreme. Analitički razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti.

b. Veliki volumen opterećenja: Intenzitet postaje veći sa sa srednjim rasponom ponavljanja

a. Specifičan/osobit rad na svim čimbenicima koji utječu na igru. Umjereno sudjelovanje u igri. Modelirati trening za sve sportaše. Koristiti individualni i skupni trening.

2. FAZA – razvoj (faza bazične pripreme) – 3 tjedna



II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA (razvojna / bazično- specifična priprema)II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA (razvojna / bazično- specifična priprema)

D A T U M S A T SADRŽAJ TRENINGA S A T SADRŽAJ TRENINGA

21.01.02. 10.00 BAZEN+MASAŽA 15.00 -----------------------------

22.01.02. 10.00 AEROBNO/kontin.+ GOLA +TE-TA 15.00 P U T / Poreč

23.01.02 10.00 TERETANA 15.00 UTAKMICA/Umag

24.01.02 10.00 TE-TA 15.00 AER./ANAE.(spec.)br1. (bazen)

25.01.02. 10.00 -------------------------- 15.00 UTAKMICA/ Višnjan

26.01.02 10.00 TE-TA, GOLA 15.00 UTAKMICA P.St.(Koreja)

27.01.02 10.00 --------------------------- 15.00 AER./ANAER.(spec.)br2 (bazen imasaža)

28.01.02. 10.00 TE-TA, GOLA 15.00 MOTORIKA, GOLA

29.01.02. 10.00 -------------------------- 15.00 UTAKMICA, Istra-Pula

30.01.02. 10.00 TERETANA 15.00 UTAKMICA/Uljanik, P U T /Zagreb



II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA (razvojna / bazično- specifična priprema)II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA (razvojna / bazično- specifična priprema)

DATUM S A T SADRŽAJ TRENINGA S A T SADRŽAJ TRENINGA

31.01.02 10.00 ---------------------------- 15.00 ----------------------------

01.02.02 10.00 AER.(kont.)+MOTOR. TE-TA+GOLA 15.00 P U T /Dubrovnik

02.02.02 10.00 FUTING + STRECHING 15.00 UTAKMICA

03.02.02. 10.00 P U T /Međugorje 15.00 UTAKMICA

04.02.02. 10.00 TE-TA+ TERETANA 15.00 AER./ANAER.(spec.), Br.3

05.02.02. 10.00 -------------------------- 15.00 TE-TA+ GOLA

06.02.02. 10.00 MOTORIKA 15.00 UTAKMICA

07.02.02. 10.00 MASAŽA 15.00 -------------------------

08.02.02. 10.00 AEROBNO(fartlek- specifični) 15.00 TE-TA

09.02.02. 10.00 TERETANA+TE-TA 15.00 ---------------------------

10.02.02. 10.00 -------------------------- 15.00 UTAKMICA

11.02.02. 10.00 AER./ANAER.(spec.) Br.4 15.00 TE-TA

12.02.02. 10.00 ---------------------------- 15.00 UTAKMICA, P U T /Zagreb


c. Volumen (ukupno opterećenje) je između 75-90%. Pod maksimalnim opterećenjem izvoditi tehničko-taktički trening. Stabilizirajući kondicijski trening. Dominiraju specifični i situacijski kondicijski sadržaji.

b. Mali ekstenzitet – veliki intenzitet, mali broj ponavljanja; komponenta brzine izbija u prvi plan. Smanjiti udio pomoćnih vježbi. Kratko trajanje i učestalost treninga tjedno

a. Vrlo specifičan rad na čimbenicima koji utječu na uspješnost u igri. Velik volumen sudjelovanja u igri i natjecanjima / puno vremena posvećeno sportskoj specijalizaciji. Integrativna priprema – situacijski trening.

3. FAZA – stabilizacija (faza situacijske pripreme) – 2 tjedna



III. FAZA PRIPREMNOG PERIODA (održavajuća / specifično-situacijska priprema)

III. FAZA PRIPREMNOG PERIODA (održavajuća / specifično-situacijska priprema)

DATUM S A T SADRŽAJ TRENINGA S A T SADRŽAJ TRENINGA

13.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 ----------------------------

14.02.02. 10.00 TERETANA 15.00 AEROBNO(kontin.), TE-TA

15.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 TE-TA+ MOTORIKA

16.02.02. 10.00 TE-TA 15.00 ----------------------------

17.02.02 10.00 TONIZACIJA 15.00 UTAKMICA

18.02.02 10.00 AEROBNO(kontin.), STRECHING 15.00 ----------------------------

19.02.02 10.00 TERETANA 15.00 TE-TA

20.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 AEROBNO+ TE-TA

21.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 TE-TA+ MOTORIKA

22.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 TE-TA+ MOTORIKA

23.02.02. 10.00 TE-TA 15.00 ----------------------------

24.02.02 10.00 TONIZACIJA 15.00 ZAGREB-RIJEKA


B: NATJECATELJSKI PERIODB: NATJECATELJSKI PERIOD

e. Mikrociklus se programira u odnosu na efekte prethodnog rada i snagu budućeg protivnika. Opterećenje i rasterećenje se stalno izmjenjuju.

d. Cilj: Održati razinu dobre fizičke spreme koja je postignuta u ranijima fazama. Održavajući kondicijski trening.

c. Vježbama okretnosti (agilnosti), eksplozivnosti i brzine te tehničko-taktičkim sadržajima održavati dostignutu razinu sportske forme. Paziti na raspored kondicijskih sadržaja u danima mikrociklusa.

b. Manji volumen ukupnog opterećenja. Intenzitet 80-100% maksimalnog rada. U intervalnom treningu je važno vrijeme odmora između ponavljanja i serija.

a. Trening je potpuno specifičan i situacijski. Veliki broj ponavljanja svih TE-TA vježbi/zadataka.

FAZA – sezonsko održanje sportske forme-natjecateljska sezona

Ovako definiran proces pripreme omogućit će stabilnu sportsku formu u natjecateljskom razdobljuZa stanje sportske forme znakovito je:

Povišena mobilnost organizmaSposobnost izvršavanja specifične sportske aktivnosti na najvišem stupnjuEkonomičnost organskih funkcijaUbrzani proces oporavka-restitucijeVisoki stupanj psihičke stabilnostiOtpornost na stresne uvjete natjecanja

Ovako definiran proces pripreme omogućit će stabilnu sportsku formu u natjecateljskom razdobljuZa stanje sportske forme znakovito je:

Povišena mobilnost organizmaSposobnost izvršavanja specifične sportske aktivnosti na najvišem stupnjuEkonomičnost organskih funkcijaUbrzani proces oporavka-restitucijeVisoki stupanj psihičke stabilnostiOtpornost na stresne uvjete natjecanja

Stup

anj o

pter

ećen

ja

Volumen opt.intezitet opt.ekstenzitet opt.

Po1T

Ut2T

Sri2T

Če2T

Pe1T

SuN

Ne1T

T TreningN Natjecanje


mikrociklusu


mikrociklusu

A1

1 2 3 4 5 6 7

UDARNI MIKROCIKLUS

A2

1 2 3 4 5 6 7

UDARNI MIKROCIKLUS

B1

1 2 3 4 5 6 7

ORDINARNI MIKROCIKLUS

B2

1 2 3 4 5 6 7

ORDINARNI MIKROCIKLUS

C

1 2 3 4 5 6 7

OBNAVLJAJUĆI MIKROCIKLUS

D

1 2 3 4 5 6 7

RELAKSACIJSKI MIKROCIKLUS

Različiti tipovi superkompenzacijske dinamike u natjecateljskom mikrociklusu

Različiti tipovi superkompenzacijske dinamike u natjecateljskom mikrociklusu

T1 T2 T3

T1 T2 T3T4

T1 T2 T3

T4

I NMC1

II NMC1

III NMC1

PN2PN3

PN4

PN2

PN3

SK SK

SK

SK

Struktura jednog mikrociklusa u natjecateljskom razdoblju (prema Grosseru i suradnicima, 1986.)Struktura jednog mikrociklusa u natjecateljskom razdoblju (prema Grosseru i suradnicima, 1986.)

Stup

anj o

pter

ećen

ja

Volumen opt.intezitet opt.ekstenzitet opt.

Po1T

Ut2T

Sri2T

Če2T

Pe1T

SuN

Ne1T

T TreningN Natjecanje

MODEL MIKROCIKLUSA U FAZI NEPOSREDNE PRIPREME PRIJE VAŽNOG NATJECANJA : MODEL MIKROCIKLUSA U FAZI NEPOSREDNE PRIPREME PRIJE VAŽNOG NATJECANJA :

3-7 DANA 2-3 DANA

EKSCITABILNOSTCŽS

FUNKCIONALNE MOGUĆNOSTI

ŽIVČANIH STANICA

GLOBALNA PRIPREMLJENOST (UTRENIRANOST)

TRENING AKTIVNI ODMOR NATJECANJE

INT.

EXT.

Treninzi postaju kraći, intenzivniji i specifičniji

Primjer mikrociklusa u natjecateljskom perioduPrimjer mikrociklusa u

natjecateljskom periodu

Natjecateljski mikrociklus sa jednom utakmicombroj trenažnih dana - 6broj trenažnih jedinica - 8broj slobodnih dana - 1utakmica – subota (1)

Natjecateljski mikrociklus sa jednom utakmicombroj trenažnih dana - 6broj trenažnih jedinica - 8broj slobodnih dana - 1utakmica – subota (1)

Pon. Uto. Sri. Čet. Pet. Sub. Ned.

---------- trening trening ---------- trening trening trening

---------- trening trening trening ---------- utakmica ----------

Operativni program rada u natjecateljskom mikrociklusuOperativni program rada u natjecateljskom mikrociklusuPonedjeljak

slobodan danUtorak

(tr.br.1): uvodni trening aerobnog karaktera (obnova +tehnika + globalna obrada trupa), trajanje treninga:75 min.(tr.br.2): trening visokog intenziteta (TE-TA + motorika +prevencija), trajanje treninga:90 min.

Srijeda(tr.br.1) :teretana, trajanje treninga:75 min.(tr.br.2) :trening visokog intenziteta ( TE-TA +motorika +globalna obrada trupa), trajanje treninga:90 min.

Četvrtak trening srednjeg intenziteta (TE-TA +prevencija), trajanje treninga :75 min.

Petaktrening srednjeg intenziteta (TE-TA +motorika-brzina ,brzina pojed. pokreta), trajanje treninga 60-75 min.

Subotatonizacija + UTAKMICA

Nedjeljaregeneracijski trening (za igrače koji su igrali+bazen i masaža), trening visokog intenziteta za igrače koji nisu igrali

Ponedjeljakslobodan dan

Utorak (tr.br.1): uvodni trening aerobnog karaktera (obnova +tehnika + globalna obrada trupa), trajanje treninga:75 min.(tr.br.2): trening visokog intenziteta (TE-TA + motorika +prevencija), trajanje treninga:90 min.

Srijeda(tr.br.1) :teretana, trajanje treninga:75 min.(tr.br.2) :trening visokog intenziteta ( TE-TA +motorika +globalna obrada trupa), trajanje treninga:90 min.

Četvrtak trening srednjeg intenziteta (TE-TA +prevencija), trajanje treninga :75 min.

Petaktrening srednjeg intenziteta (TE-TA +motorika-brzina ,brzina pojed. pokreta), trajanje treninga 60-75 min.

Subotatonizacija + UTAKMICA

Nedjeljaregeneracijski trening (za igrače koji su igrali+bazen i masaža), trening visokog intenziteta za igrače koji nisu igrali

Natjecateljski mikrociklus sa dvije utakmicebroj trenažnih dana - 7broj trenažnih jedinica - 7broj slobodnih dana - 0utakmica – srijeda i subota (2)

Natjecateljski mikrociklus sa dvije utakmicebroj trenažnih dana - 7broj trenažnih jedinica - 7broj slobodnih dana - 0utakmica – srijeda i subota (2)

Pon. Uto. Sri. Čet. Pet. Sub. Ned.

---------- trening trening trening ---------- trening trening

trening ---------- utakmica ---------- trening utakmica ----------

Operativni program rada u natjecateljskom mikrociklusuOperativni program rada u natjecateljskom mikrociklusu

ponedjeljak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA + motorika +globalna obrada trupa), trajanje treninga:75 -90 min.

utorak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA + prevencija), trajanje treninga: 60 –75 min.

srijeda: tonizacija + UTAKMICA

četvrtak: trening srednjeg intenziteta (aerob.-regen. +TE-TA+obrada trupa), trajanje treninga: 75 -90 min.

petak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA +prevencija), trajanje treninga 60- 75 min.

subota: tonizacija + UTAKMICA

nedjelja: regeneracijski trening (+bazen i masaža )

ponedjeljak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA + motorika +globalna obrada trupa), trajanje treninga:75 -90 min.

utorak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA + prevencija), trajanje treninga: 60 –75 min.

srijeda: tonizacija + UTAKMICA

četvrtak: trening srednjeg intenziteta (aerob.-regen. +TE-TA+obrada trupa), trajanje treninga: 75 -90 min.

petak: trening srednjeg intenziteta, (TE-TA +prevencija), trajanje treninga 60- 75 min.

subota: tonizacija + UTAKMICA

nedjelja: regeneracijski trening (+bazen i masaža )

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Planiranje i programiranje kondicijske pripreme u nogometu bitan je dio ukupne aktivnosti trenera i stručnog tima.

Osigurava da se slučajnosti svedu na minimum i da se na siguran i ekonomičan način postignu optimalni sportski rezultati koji odgovaraju individualnim obilježjima nogometaša i uvjetima u kojima se provodi trenažni proces.

Planiranje i programiranje kondicijske pripreme u nogometu bitan je dio ukupne aktivnosti trenera i stručnog tima.

Osigurava da se slučajnosti svedu na minimum i da se na siguran i ekonomičan način postignu optimalni sportski rezultati koji odgovaraju individualnim obilježjima nogometaša i uvjetima u kojima se provodi trenažni proces.

Ako se iz opsežnog, velikog sustava kondicijske pripreme želi izvući najviše koristi, tada treba biti siguran da sustav zadovoljava, «pokriva», pet osnovnih postavki:

1. Frekvenciju/učestalost – koliko često trenirati?2. Treniranje – koliko dugo trenirati?3. Intenzitet/jačinu – koliko intenzivnog rada izvršiti?4. Sadržaj raznolikost – koje vježbe koristiti?5. Specifičnost – koji je stupanj izravne promjenjivosti u

nogometu?

Ako se iz opsežnog, velikog sustava kondicijske pripreme želi izvući najviše koristi, tada treba biti siguran da sustav zadovoljava, «pokriva», pet osnovnih postavki:

1. Frekvenciju/učestalost – koliko često trenirati?2. Treniranje – koliko dugo trenirati?3. Intenzitet/jačinu – koliko intenzivnog rada izvršiti?4. Sadržaj raznolikost – koje vježbe koristiti?5. Specifičnost – koji je stupanj izravne promjenjivosti u

nogometu?

Osobe koje danas najčešće provode timsku i individualnu kondicijsku pripremu jesu kondicijski treneri.

Kada kondicijski treneri imaju specifično obrazovanje i iskustvo iz nogometa stvaraju se naročito povoljni uvjeti za uspješan rad i vrhunske rezultate.

Individualni dopunski trening u natjecateljskom razdoblju ima svoje trenažno i natjecateljsko opravdanje, ali uvijek treba voditi računa o zastupljenosti i proporcijama pojedinih tipova dopunskog treninga u svakom dijelu ovog razdoblja.

Osobe koje danas najčešće provode timsku i individualnu kondicijsku pripremu jesu kondicijski treneri.

Kada kondicijski treneri imaju specifično obrazovanje i iskustvo iz nogometa stvaraju se naročito povoljni uvjeti za uspješan rad i vrhunske rezultate.

Individualni dopunski trening u natjecateljskom razdoblju ima svoje trenažno i natjecateljsko opravdanje, ali uvijek treba voditi računa o zastupljenosti i proporcijama pojedinih tipova dopunskog treninga u svakom dijelu ovog razdoblja.

Treneri i sportaši moraju naći odgovor na najvažnije pitanje: koji će im trenažni sustav KONDICIJSKE PRIPREME priskrbiti individualnu i timsku pripremljenostkoju će nogometaši iskazati na terenu i biti u stanju ostvariti najveće sportske uspjehe.

Treneri i sportaši moraju naći odgovor na najvažnije pitanje: koji će im trenažni sustav KONDICIJSKE PRIPREME priskrbiti individualnu i timsku pripremljenostkoju će nogometaši iskazati na terenu i biti u stanju ostvariti najveće sportske uspjehe.

Poštovani treneri i dragi gosti,

zahvaljujem Vam se na pozornosti!

Poštovani treneri i dragi gosti,

zahvaljujem Vam se na pozornosti!

Što treneri još trebaju znati?Što treneri još trebaju znati?

Individualni dopunski kondicijski trening

Individualni dopunski kondicijski trening

1. Preventivni trening1. Preventivni trening

Izokinetički treningIzokinetički treningProprioceptivni treningProprioceptivni trening

Rehabilitacijski programiRehabilitacijski programi

Preventivni kondicijski trening za konačan ciljima smanjenje broja i težine ozljeda sportaša.Preventivni kondicijski trening za konačan ciljima smanjenje broja i težine ozljeda sportaša.

2. Dopunski kondicijski trening za unapređenje morfoloških obilježjaSvaki sport i igračke pozicije postavljajuspecifične zahtjeve u odnosu na građu tijela(voluminoznost mišićnog tkiva, smanjenje potkožnog masnog tkiva)

2. Dopunski kondicijski trening za unapređenje morfoloških obilježjaSvaki sport i igračke pozicije postavljajuspecifične zahtjeve u odnosu na građu tijela(voluminoznost mišićnog tkiva, smanjenje potkožnog masnog tkiva)

3. Dopunski kondicijski trening za razvoj motoričkih sposobnostiNajveći dio trenažnog vremena u individualnom dopunskom radu provodi se upravo na unapređenju motoričkih svojstava.

3. Dopunski kondicijski trening za razvoj motoričkih sposobnostiNajveći dio trenažnog vremena u individualnom dopunskom radu provodi se upravo na unapređenju motoričkih svojstava.

4. Dopunski kondicijski trening za razvoj funkcionalnih sposobnosti4. Dopunski kondicijski trening za razvoj funkcionalnih sposobnosti

Sukladno energetskim zahtjevima konkretnog sporta i stanju funkcionalnih sposobnosti sportaša, kreiraju se individualni programi s ciljem unapređenja ovih obilježja

Sukladno energetskim zahtjevima konkretnog sporta i stanju funkcionalnih sposobnosti sportaša, kreiraju se individualni programi s ciljem unapređenja ovih obilježja

5. Dopunski trening za unapređenje tehničko-taktičkih sposobnosti5. Dopunski trening za unapređenje tehničko-taktičkih sposobnosti

Učenje i usavršavanje tehničkih i taktičkih znanja najkompleksniji je postupak u sustavu sportske pripreme, zbog čega i postoji potreba za dopunskim individualnim radom na ovim kvalitetama.

Učenje i usavršavanje tehničkih i taktičkih znanja najkompleksniji je postupak u sustavu sportske pripreme, zbog čega i postoji potreba za dopunskim individualnim radom na ovim kvalitetama.

Oporavak nogometašaOporavak nogometaša

• Povećanje volumena opterećenja i posebno intenzifikacija opterećenja u treninzima i natjecanjima zahtijeva pravilan oporavak nakon treninga i natjecanja u vrijeme odmora.

• Povećanje volumena opterećenja i posebno intenzifikacija opterećenja u treninzima i natjecanjima zahtijeva pravilan oporavak nakon treninga i natjecanja u vrijeme odmora.

Primjena djelotvornih metoda oporavka znatno pridonosi povećanju broja odnosno učestalosti treninga, što znači da se u određenom ciklusu može realizirati veći broj pojedinačnih treninga.

Primjena djelotvornih metoda oporavka znatno pridonosi povećanju broja odnosno učestalosti treninga, što znači da se u određenom ciklusu može realizirati veći broj pojedinačnih treninga.

T T Ta

T T Tb T

o o o o

Dinamika iscrpljenja i oporavka tijekom treninga različite usmjerenosti

AN – anaerobni trening, A – aerobni trening, B – brzinski trening,

O – mjere oporavka

Dinamika iscrpljenja i oporavka tijekom treninga različite usmjerenosti

AN – anaerobni trening, A – aerobni trening, B – brzinski trening,

O – mjere oporavka

AN A B

oo

1 2 3

3

2

1

umor oporavak

vrijeme

vrijeme

a

b

Sljedeći trening najefikasnije je održati u trenutku ponovno uspostavljene ili, još bolje, povećane radne sposobnosti.

Sljedeći trening najefikasnije je održati u trenutku ponovno uspostavljene ili, još bolje, povećane radne sposobnosti.

umor oporavak

vrijemec

d vrijeme

Pretreniranost kao posljedica prekomjernog opterećenja

Pretreniranost kao posljedica Pretreniranost kao posljedica prekomjernog opterećenjaprekomjernog opterećenja

• Trenažni proces postavlja pred sportske trenere i članove stručnih timova brojne izazove, zamke i opasnosti.

• Posebno velika opasnost za sportaša može biti pretreniranost kao posljedica prekomjernog opterećenja.

• Rezultat je neravnoteže između vremenskog omjera trenažnih i natjecateljskih opterećenja i oporavka, a može se pojaviti u svom akutnom (overreaching) ili kroničnom (overtraining) obliku.

• Trenažni proces postavlja pred sportske trenere i članove stručnih timova brojne izazove, zamke i opasnosti.

• Posebno velika opasnost za sportaša može biti pretreniranost kao posljedica prekomjernog opterećenja.

• Rezultat je neravnoteže između vremenskog omjera trenažnih i natjecateljskih opterećenja i oporavka, a može se pojaviti u svom akutnom (overreaching) ili kroničnom (overtraining) obliku.

Iznimno je važno na vrijeme i s visokom sigurnošću prepoznati simptome

pretreniranosti:

Iznimno je važno na vrijeme i s visokom sigurnošću prepoznati simptome simptome

pretreniranosti:pretreniranosti:

Psihološki:pojačanje napetosti

smanjenje koncentracije

nedostatak motivacijenesanica

Psihološki:Psihološki:pojačanje napetosti

smanjenje koncentracije

nedostatak motivacijenesanica

Motorički:koordinacijski problemislabiji sportski rezultatisklonost nezgodama i

ozljedama

Motorički:Motorički:koordinacijski problemislabiji sportski rezultatisklonost nezgodama i

ozljedama

Funkcionalni: gubitak apetitasporiji oporavak

pojačano znojenjesklonost infekcijama

Funkcionalni: Funkcionalni: gubitak apetitasporiji oporavak

pojačano znojenjesklonost infekcijama

• Nužan je dobro koordinirani stručni timski pristup kojim se može uspješno preveniratiprekomjerni trening i stanje pretreniranosti.

• Nužan je dobro koordinirani stručni timski pristup kojim se može uspješno preveniratiprekomjerni trening i stanje pretreniranosti.

Planiranje i programiranje treninga na temelju usporedbe dijagnosticiranih karakteristika našeg sportaša i modelnih karakteristika vrhunskih sportaša (Milanović, 1997.)

Planiranje i programiranje treninga na temelju usporedbe dijagnosticiranih karakteristika našeg sportaša i modelnih karakteristika vrhunskih sportaša (Milanović, 1997.)

TrenerTrenerski tim

Znanstveni tim

Remeteće veličine

SportašSportska skupina

Plan i program kondicijske pripreme

Stanje kondicijske pripremljenosti sportaša

Informacije omodelnim

karakteristikama vrhunskih sportaša

Informacije o funkcionalnim i

motoričkim sposobnostima

"našeg-ih" sportaša

Realizacija treninga

Documents

Kondicijska Priprema u Nogometu