KONCEPTI PROSTORNOG RAZVOJA NA PRIMJERIMA … · skih metoda, studenti se susreću s konceptom pro-stornog razvoja šireg područja na razini prostornog plana, potom s razradom urbanističkog

217

Sažetak

Cilj je ovoga rada ukazati na iskustva i rezultate dobivene novouspostavljenim metodama rada sa studentima na urbanističkim radionicama Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraženi su, analizirani i sistematizirani primjeri studentskih radova kolegija na-stali u posljednjih pet godina koji su ocijenjeni kao izvrsni i odlikuju se prepoznatljivim konceptom prostornog razvoja. Kriteriji provedene usporedbe bili su: ostvarena jasnoća ideje, cjelovitost sagledavanja prostora, prepoznatljivost scenarija razvoja, prisutnost vizi-je, čitkost identiteta prostora, ostvareni preduvjeti održivog razvoja, i sl.Rezultati kolegija urbanističkih radionica potakli su raspravu i promišljanje o procesima prostornog razvoja na različitim razinama – lokalne zajednice, te stručnih i znanstvenih krugova. Kreativnost i odvažnost važan su aspekt rada koji znatno utječe na ostvarene re-zultate pa takve odlike pri planiranju ne bismo trebali izostavljati.

Ključne riječi: koncept, prostorni razvoj, urbanističko i prostorno planiranje, održivost, obrazovanje, Arhitektonski fakultet u Zagrebu

doc. dr. sc. Sanja GAŠPAROVIĆ, dipl. ing. arh. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected]

v. asist. dr. sc. Lea PETROVIĆ KRAJNIK, dipl. ing. arh. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected]

KONCEPTI PROSTORNOG RAZVOJA NA PRIMJERIMA URBANISTIČKIH RADIONICA ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

doc. dr. sc. Sanja GAŠPAROVIĆ – v. asist. dr. sc. Lea PETROVIĆ KRAJNIK

218

ZBORNIK RADOVA Prostorno planiranje kao čimbenik razvoja u županijama

1. UVOD

Već nekoliko desetljeća svjedoci smo promjena ter-minologija i pristupa u promišljanju urbanizma i pro-stornog planiranja kod nas i u svijetu. Živimo u doba kada se napuštaju i svjesno ili nesvjesno zaboravljaju jedni ideali, a da pritom novi još uvijek nisu stvoreni. Naš je zadatak, kao učitelja, da u tom vremenu i pro-storu „između”, u kojima stasaju novi naraštaji arhite-kata, potaknemo njihov kreativni potencijal i očuva-mo svijest o posebnostima prostora Hrvatske na kojem će kao budući stručnjaci djelovati.

Metode učenja na Arhitektonskom fakultetu u Zagre-bu iz područja urbanizma i prostornog planiranja, ra-zvijaju se i mijenjaju postupno temeljem dosadašnjih iskustava nastavne prakse, razmjenom iskustava sa svjetskim sveučilištima, praćenjem trendova suvre-mene struke u svijetu i kod nas te temeljem vlastitih znanstvenih istraživanja. Programi izobrazbe u svijetu, poput UNESCO-vog Teaching and Learning for Sustai-nable Future, nastoje unaprijediti metode prenošenja znanja o planiranju prostora koje idu ukorak sa za-htjevima suvremenog doba. Poboljšanje arhitekton-skih i urbanističkih studija ostvaruje se primjenom no-vih strategija učenja koje mogu pomoći u postizanju širokog spektra znanja, vještina i sustava vrijednosti radi ostvarivanja održivog razvoja (UNESCO, 2002.).

U posljednjih desetak godina Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu napravila je značajan pomak na tragu trendovskih konceptual-nih pristupa. Istraživanjima i eksperimentima u sklopu nastavnog programa zajednički sa studentima istražu-ju se inovativni modeli planiranja prostora. No, isto-dobno za visoko postavljene obrazovne kriterije ustraje se i na poznavanju specijalističkih znanja važ-nih za različite aspekte sagledavanja prostora. U na-stavi se promiče pristup integriranosti i raznolikosti, inovativnosti, ekološke osviještenosti, gospodarske i

okolišne održivosti, uz prijeko potrebno očuvanje pejsažnog i graditeljskog identiteta (Fabijanić et al., 2012.).

Gledano kroz prizmu iskustva u obrazovanju, KON-CEPT se smatra najteže objašnjivom kategorijom slo-ženoga kreativnoga planerskog postupka. Ovim se radom želi ukazati na iskustva i rezultate dobivene novo uspostavljenim metodama rada sa studentima, koji su usmjereni k uspostavljanju modela prostornog razvoja s konceptom.

Istraženi su primjeri studentskih radova kolegija Ur-banistička radionica nastali u posljednjih pet godina koji su ocijenjeni kao izvrsni te se odlikuju prepo-znatljivim konceptom prostornog razvoja. Uspored-ba i sistematizacija radova provedene su prema kri-terijima kao što su: ostvarena jasnoća ideje, cjelovitost sagledavanja prostora, prepoznatljivost scenarija razvoja, prisutnost vizije, čitkost identiteta prostora, ostvareni preduvjeti održivog razvoja i, sl.

2. KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSAŽNU

ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Godine 2015. Katedra za urbanizam, prostorno pla-niranje i pejsažnu arhitekturu obilježava 80 godina obrazovanja iz područja urbanizma te danas broji 18 članova od kojih su 13 doktora znanosti. Svojom djelatnošću nastoji afirmirati četiri glavna područja interesa kroz kabinete za urbanističko planiranje i projektiranje, prostorno i regionalno planiranje, pej-sažnu arhitekturu te povijest i naslijeđe urbanizma gradova.

Posljednje veće promjene u nastavi nastale su uvođe-njem novoga nastavnog programa rađenog u okviru reforme sustava visokog obrazovanja u Europi koja je

S. Gašparović, L. Petrović Krajnik, KONCEPTI PROSTORNOG...

219

poznata kao Bolonjski proces. Tada su postavljeni i neki od strateških kriterija za unaprjeđenje rada Kate-dre, kao što su njegovanje tradicije urbanističke izo-brazbe na Arhitektonskom fakultetu, uvođenje novih kolegija u skladu sa suvremenim svjetskim nastojanji-ma te intenzivno razvijanje znanstvenoistraživačkog rada i međunarodne suradnje.

Studij Arhitekture i urbanizma koncipiran je kroz preddiplomski studiji (6 semestara) i diplomski studij (4 semestra) u kojima se odvija nastava brojnih teorij-skih i vježbovnih kolegija Katedre. Nastavnici Katedre sudjeluje u izvođenju nastave na matičnom fakultetu, ali i na ostalim fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu. Tradicija međunarodne suradnje i razmjene iskustava gradi se i brojnim međunarodnim ljetnim školama ur-banizma u organizaciji Katedre.

Nastavnici Katedre svoje dugogodišnje iskustvo pre-težito su stekli radom na stručnim poslovima u Zavo-du za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhi-tekturu Arhitektonskog fakulteta gdje su izrađeni brojni urbanistički i prostorni planovi, studije, projekti i urbanističko-arhitektonski natječaji za područje Re-publike Hrvatske i inozemstvo. Svoje iskustvo i znanja prenose studentima, a oni najzainteresiraniji za po-dručje urbanizma i prostornog planiranja odrađuju tu i obvezatnu stručnu praksu.

Aktivnost Katedre u polju znanstvenoistraživačkog rada očituje se sudjelovanjem nastavnika u nastavi dok-torskog studija Fakulteta i u brojnim znanstvenim član-cima, znanstvenim skupovima u državi i inozemstvu te znanstvenim projektima. U rujnu 2014. pokrenut je, najnoviji u nizu, četverogodišnji znanstveni projekt Ur-banizam naslijeđa – urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa, koji fi-nancira Hrvatska zaklada za znanost, gdje sudjeluje ukupno 36 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva od čega 14 članova Katedre.

3. URBANISTIČKA RADIONICA – PLANIRANJE NASELJA

Urbanistička radionica 2 – planiranje naselja, obavezni je vježbovni kolegij Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu prve godine diplom-skog studija. Radionica ima za temu kompleksniji za-datak od onih s kojima su se u dotadašnjem radu stu-denti susretali te zahtjeva integralni pristup u rješavanju problema u prostoru primjenom prikuplje-nih iskustva i znanja tijekom studija. Rad sa studenti-ma organiziran je u grupama do 18 studenata s vodi-teljem i asistentom, gdje svaki nastavnik ima individualni pristup radu.

Simulacijom postupaka izrade prostorno-planske do-kumentacije više razine, uporabom prikladnih planer-skih metoda, studenti se susreću s konceptom pro-stornog razvoja šireg područja na razini prostornog plana, potom s razradom urbanističkog plana područ-ja dijela naselja te s detaljem urbanističkog projekta izdvojenog dijela naselja ili javnog prostora. Ciljevi obrazovanja na kolegiju urbanističke radionice su pre-poznavanje problema i potencijala u prostoru, sagle-davanje dugoročnih potreba i mogućnosti te odabir prikladnog scenarija razvoja zadanoga konkretnog prostora.

Od akademske godine 2009./2010. odabirani su zada-ci u različitim područjima Republike Hrvatske koji su obrađivali aktualne teme, prepoznate kao aktualni problemi u prostoru, ili prostori u kojima se mogu očekivati promjene. Razmatrana su područja transfor-macije jadranske obale specifičnih zatečenih uvjeta poput velikog udjela nelegalne gradnje na otoku Viru, zatim područja transformacije periferija velikih grado-va Zagreba i Rijeke u kontekstu razvoja prostora u blizini velikih industrijskih zona (rafinerija nafte), ili uz koridore magistralne infrastrukture (autoceste, želje-znica) i zračnu luku, te uz osjetljive prirodne resurse

220


(poput vodocrpilišta ili visokovrijednog poljoprivred-nog tla). Istraživana su i područja manjih urbanih sre-dina u unutrašnjosti (Sv. Ivan Zelina, Novska) prepo-znatljiva po pitoresknosti pejsažnih obilježja i očuvanoj tradicijskoj gradnji, ali bez jasnoga određujućeg smje-ra razvoja. Različitost obilježja prostornog konteksta te specifični uvjeti suvremenog razvoja postavljaju pred studente, ali i nastavnike, zadatak preispitivanja mogućih scenarija budućeg razvoja te istraživanja i unaprjeđenja metode istraživačkog i kreativnog rada kojim se dolazi do traženih rezultata.

Metodologiju rada na urbanističkim radionicama obilje-žava više etapa i aspekata. Prvi susret studenata s pred-metnim prostorom odvija se prilikom uvodnog preda-vanja i obilaska terena koji se najčešće provodi u organizaciji i uz podršku lokalnih vlasti.

Uključivanje lokalne zajednice u proces provedbe ur-banističke radionice, u neposrednom kontaktu s njezi-nim predstavnicima, ključni je aspekt za postizanje do-brih rezultata. Na taj se način studentima omogućuje bolji uvid u predmetnu problematiku – identificiranje s lokalnim potrebama i problemima, informiranje o nači-nima odlučivanja u prostoru, te povratne reakcije sta-novništva na predložene studentske zamisli. Dijalog s lokalnom zajednicom ostvaruje se organiziranim izlaga-njima predstavnika lokalnih vlasti, institucija i udruga te provedbom anketa i rasprava s lokalnim stanovništvom (Jukić, Petrović Krajnik 2014.).

Važnost uvažavanja različitih argumenata i interdisci-plinarnost planerskog postupka studenti upoznaju pu-tem tematskih izlaganja stručnjaka iz različitih specija-lističkih područja (promet, ekonomija, poljoprivreda, marketing i identitet, turizam, sociologija i dr.). Argu-menti opravdanosti predloženih scenarija razvoja konkretnih prostora provjeravaju se simuliranjem jav-nih i stručnih rasprava u tijeku izrade plana s pozva-nim stručnjacima gostima kritičarima.

U nastavi se potiče propitivanje i razvijanje kritičkog sta-va i prema naizgled kruto formalno postavljenim plan-skim okvirima. Studenti se upoznaju s mogućnostima i ograničenjima stvarnog prostora, obvezujućom plan-skom dokumentacijom, pravnoformalnim okvirima, ali istodobno i potiču da ih propituju te u njih sumnjaju.

Razvijaju se nove tehnike izrade i načini razrade zadatka gdje se nastoji uključiti suvremene tehnologije računal-nih i ostalih oblika predstavljanja (multimedij, dinamične simulacije, trodimenzionalne konceptualne makete, ek-sperimentalni crtež, interaktivnu diskusiju te različite si-mulacije scenarija temeljene na teoriji igara i sl.) kojima se na otvoren, suvremen i kreativan način potiče druga-čiji način razmišljanja o prostoru i njegovu razvoju.

4. OBILJEŽJA PREDLOŽENIH PROSTORNIH KONCEPATA,

REZULTATI RADIONICA

Razina kvalitete rezultata ostvarenih na urbanističkim radionicama ocijenjena je vrlo uspješnom, a ona stu-dentska rješenja koja zaslužuju najviše pohvale odliku-ju se prvenstveno s jasnim konceptom. Njihova obi-lježja moguće je sistematizirati i sažeti u nekoliko prepoznatljivih osnovnih metoda – planerskih postu-paka te tematskih obilježja zamišljenih scenarija pro-stornog razvoja.

Mjerilo iščitavanja, analiziranja i planiranja prostora, jedno je od obilježja koje je nezaobilazan aspekt oda-bira prikladne metode pristupa zadatku. Predloženi koncepti prostornog razvoja pokazuju nužnost sagle-davanja prostora putem različitih mjerila, bez obzira na zadani obuhvat traženog rješenja. Analiziranje po-stojećih okolnosti i predviđanje očekivanih promjena u širem prostornom kontekstu, osnova su utemelje-nih planerskih vizija i scenarija budućeg razvoja (Jur-ković, Gašparović, 2008.).


221

Slika 1. Interpretacija konteksta zadanog prostora – Sveti Ivan Zelina, studentica: Lozo, M.; voditelji: doc. dr. sc. Mlinar, I.; dr. sc. Petrović, L. (2009.)

Izvor: arhiva Katedre

222


Slika 2. Problemska karta – Kostrena, studentice: Goluža, M.; Grgurač, A.; voditelji doc. dr. sc. Gašparović, S.; Premužić Ančić, M. (2014.)


Sveobuhvatno planiranje prijeko je potrebno radi po-stizanja višedimenzionalnog umrežavanja fizičkih i nefi-zičkih aspekata prostora na različitim razinama – pro-metnoj, prostorno-strukturnoj, ekonomskoj, pejsažnoj, socijalnoj i drugim (Gašparović, Petrović Krajnik, Hladki 2015.).Predloženi studentski scenariji uzimaju održivi razvoj kao polazište i kreću se kroz mjerila u oba smjera: očitavaju obilježja konteksta šire regije kao polazišta

budućeg koncepta razvoja užeg obuhvata, te obrnu-to, polaze od detalja – urbanističkog mikroambijenta koji svojim konceptom može utjecati na razvoj šireg prostora. Provjeravajući na taj način predlagane pro-storno vremenske scenarije na odabranim lokacijama, studenti upoznaju različite razine prostorno planer-skih procesa, osvještavaju uzroke i posljedice uteme-ljenih, argumentiranih te u stvarnom prostoru provje-renih planerskih hipoteza.


223

Slika 3. Koncept prostornog razvoja – Kostrena, studentice: Goluža, M.; Grgurač, A.; voditelji doc. dr. sc. Gašparović, S.; Premužić Ančić, M. (2014.)


Zrelost studentskih radova očituje se u svijesti o osjet-ljivosti prostora te odgovornom stavu prema očuvanju i unaprjeđenju zatečenih vrijednosti. Mnogi analizirani koncepti polaze od istraživanja prostornog resursa, ne-izgrađenog prostora te načina njegova zauzimanja u budućnosti. Ispituju se hipotetski modeli ekstremnih si-tuacija radi utvrđivanja optimalnih načina buduće plani-rane gradnje (istraživanja tipologija, morfologija, gusto-ća, fleksibilnosti, i sl.). Istražuje se međuodnos kon tekstualnih obilježja zatečenih izgrađenih dijelova građevnih područja te njihovo moguće osuvremenje-

nje. Glavni je cilj predloženih koncepata prostornog ra-zvoja uspostavljanje pozitivnih kvalitativnih promjena uz uvjet racionalnog korištenja i očuvanja prostora. Vri-jednost kulturno-povijesnog naslijeđa nastoji se ista-knuti te afirmirati primjerenim oblicima aktivne zaštite, a obilježja povijesti integrirati u suvremene trendove razvoja. Osim fizičkih tragova povijesti u prostoru, su-vremenim interpretacijama afirmiraju se i vrijednosti nematerijalne baštine kako bi se ostvarili suvremeni koncepti utemeljeni na tradiciji i duhu mjesta. Pejsažne vrijednosti prostora prepoznate su kao nerazdvojan as-

224


Slika 4. Koncept prostornog razvoja – Sveti Ivan Zelina, studentica: Gudić, M.; voditelji: doc. dr. sc. Mlinar, I.; dr. sc. Petrović, L. (2009.)


pekt suvremenoga kulturnog krajobraza. Koncepti te-meljeni na ovim vrijednostima nastoje ukazati na više-struke vrijednosti i uloge pejsaža (ekološke, estetske, ekonomske). Afirmacija morske obale, suvremena in-terpretacija agrikulture grada, rekreacijsko-izletnički i turistički potencijali vrijednih područja bogate biora-znolikosti rubnih kontaktnih dijelova grada, samo su neke od tema koje propituju moguće suvremene uloge različitih tipova pejsaža.

Obilježja načina života i običaja, aspiracije stanovniš-tva istraživana temeljem različitih izvora podataka i anketnim ispitivanjima na terenu, podloga su za kon-cepte utemeljene i na socijalnoj komponenti prosto-ra. Participativnost i socijalno uključenje neka su od obilježja koncepata temeljenih na socijalno održivim planskim projekcijama.

Aspekt ekonomske održivost ostvaruje se inovativ-nim prijedlozima uporabe novih tehnologija eksperi-mentirajući s novim oblicima uporabe energije, suvre-menih oblika poljoprivrede, tehnološkim parkovima, i sl. Sastavnica vremena zastupljena je u dinamičnom planiranju koje omogućava etapnost rea lizacije pro-stornih koncepata, promjenjivosti i adaptabilnosti prostora na sve ubrzanije promjene i zahtjeve koje donosi suvremeni razvoj.

Identitetsko pozicioniranje prostora jedno je od osnovnih obilježja svih predloženih koncepata razvo-ja, a temelji se na tri osnovna pristupa u ovisnosti o stupnju uklapanja u zatečena i prepoznata obilježja prostora. Koncepti koji nastoje očuvati i dodatno na-glasiti postojeći identitet prostora, zatim ona rješenja koja unošenjem novih elemenata metodom kontrasta


225

postižu isticanje zatečenih vrijednosti, pa sve do naj-radikalnih, futurističkih scenarija koji predlažu stvara-nje potpunoga novog identiteta prostora.

O uspješnosti rada sa studentima najbolje svjedoči ostvaren odjek u javnosti i stručnim krugovima. Radio-nice su potakle rasprave o promišljanju procesa pro-stornog razvoja na različitim razinama. Radi predstav-ljanja odabranih studentskih rješenja, nakon završetka semestra, organiziraju se različite javne izložbe i izlaga-nja u prostorima općina, gradskih muzeja, strukovnih organizacija i fakulteta. Kao završni rezultat radionice nastoji se publicirati knjiga studentskih radova, a meto-de rada i ostvareni rezultati predočuju se i prigodom stručnih skupova poput Kongresa hrvatskih arhitekata u Osijeku 2013. godine. Tim prigodama pozitivne re-akcije i potaknute rasprave dokaz su ostvarenih dobrih rezultata radionica. Osobita potvrda su i stručne nagra-de, poput 2014. godine dodijeljenoga posebnog prizna-nja za projekt Istraživanje, preobrazba i sanacija prostora otoka Vira na prvoj konferenciji ARTUR Arhitektura i turizam, održanoj u Zagrebu.

Metode obrazovanja na Katedri usmjerene su k razvi-janju argumentiranog i utemeljenog promišljanja pro-storno-vremenskih scenarija koji trebaju naglašavati ideju povezivanja i cjelovitog sagledavanja prostora te rezultirati prepoznatljivošću identiteta utemeljenog u obilježjima konteksta. Ustraje se na kompleksnom i sustavnom načinu analiziranja prostora, njegovom promišljanju i predstavljanju dobivenih rezultata. Predložena rješenja trebaju biti odraz nužnih specijali-stičkih znanja, utemeljena u suvremenim trendovima te s jasnim prostornim konceptom koji je pretočen u prostorno-plansku dokumentaciju kako bi se postigao željeni scenarij prostornog razvoja.

Potrebno je naglasiti da je obrazovanje isključivo obo-stran proces gdje nastavnici, a posredno struka i šira javnost, mogu od studenata ponešto i naučiti. Obiljež-

ja pristupa, kao što su kreativnost i odvažnost, važan su aspekt rada koji neosporno pridonosi razini ostva-renih rezultata pa takve odlike studentskog entuzijaz-ma ne bismo u planiranju trebali zaboravljati.

LITERATURA

1. Fabijanić, N. et al. (ur.) (2012.), Intervju s prof. Mlade-nom Obadom Šćitarocijem u: Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, Arhitek-tonski fakultet, Zagreb

2. Gašparović, S.; Petrović Krajnik, L.; Hladki, T. (2015.), Multimodal Nodes as a Potential for Multilevel Inter-connectivity and Sustainable Development, u: „Open Ur-ban Studies and Demography Journal”, Special Issue: Urbanity in Motion, Bentham Open; Sharjah, U. A. E.

3. Jukić, T. (ur.) (2013.), Istraživanje, preobrazba i sanacija prostora otoka Vira, izbor studentskih radova: Urbani-stička radionica 2: planiranje naselja – prostorno ure-đenje otoka Vira i urbanističko rješenje dijela naselja, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb

4. Jukić, T.; Petrović Krajnik, L. (2014.), Urban Planning Workshop for Community Problem Solving – Case Study Island of Vir, u: Book of Proceedings „Smart Urbanism” – Teaching Sustainability: 99-106., Fikfak, A. (ur), Uni-versity of Ljubljana, Faculty of Architecture, Ljubljana

5. Jurković, S.; Gašparović, S. (2008.), Povratak grada u budućem Zagrebu, u: Zbornik radova konferencije: Raz vitak Zagreba, Radić, J. (ur.), SECON HDGK, Za-greb

6. UNESCO (2002.) http://www.unesco.org/education/tlsf/

Documents

KONCEPTI PROSTORNOG RAZVOJA NA PRIMJERIMA … · skih metoda, studenti se susreću s konceptom pro-stornog razvoja šireg područja na razini prostornog plana, potom s razradom urbanističkog