KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM …ec.europa.eu/environment/water/water-framework/pdf/4th_report/MS annex... · povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Bosne i Hercegovine

HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, XXX

[…](2015) XXX draft

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o provedbi planova upravljanja vodnim područjima iz Okvirne direktive o

vodama

Država članica: HRVATSKA

Priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I

VIJEĆU

Mjere za postizanje „dobrog stanja” voda u EU-u i za smanjenje opasnosti od poplava

2

SADRŽAJ

1. OPĆI PODACI ........................................................................................................................................... 4

2. STANJE IZVJEŠĆIVANJA O PLANU UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA I NJEGOVA SUKLADNOST ........ 6

3. UPRAVLJANJE .......................................................................................................................................... 8

3.1. VREMENSKI RASPORED PROVEDBE ................................................................................................................ 8 3.2. ADMINISTRATIVNI USTROJ ........................................................................................................................... 8 3.3. PLANOVI UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA – STRUKTURA, POTPUNOST, PRAVNI STATUS ..................................... 9 3.4. KONZULTIRANJE JAVNOSTI, UKLJUČIVANJE ZAINTERESIRANIH STRANA ................................................................... 9 3.5. SURADNJA I KOORDINACIJA S TREĆIM ZEMLJAMA ............................................................................................. 9 3.6. INTEGRACIJA S OSTALIM SEKTORIMA ........................................................................................................... 10

4. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI VODNIH PODRUČJA ....................................................................................... 10

4.1. KATEGORIJE VODA U VODNOM PODRUČJU .................................................................................................... 10 4.2. TIPOLOGIJA POVRŠINSKIH VODA ................................................................................................................. 10 4.3. IDENTIFICIRANJE TIJELA POVRŠINSKIH VODA .................................................................................................. 11 4.4. IDENTIFIKACIJA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA ........................................................................................... 11 4.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA .............................................................................................................................. 12

5. PRAĆENJE .............................................................................................................................................. 13

5.1. PRAĆENJE POVRŠINSKIH VODA ................................................................................................................... 14 5.2. PRAĆENJE PODZEMNIH VODA .................................................................................................................... 18 5.3. PRAĆENJE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA ............................................................................................................... 19

6. PREGLED STANJA (EKOLOŠKOG, KEMIJSKOG, PODZEMNIH VODA) ........................................................ 19

7. OCJENA EKOLOŠKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA ............................................................................... 24

8. UTVRĐIVANJE ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA (ZPVT) I OCJENJIVANJE DOBROG EKOLOŠKOG POTENCIJALA ................................................................................................................................................. 27

9. OCJENA KEMIJSKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA ................................................................................ 29

10. OCJENA STANJA PODZEMNIH VODA ..................................................................................................... 30

10.1. KOLIČINSKO STANJE PODZEMNIH VODA ........................................................................................................ 30 10.2. KEMIJSKO STANJE PODZEMNIH VODA .......................................................................................................... 31 10.3. OCJENA TRENDOVA U POGLEDU PODZEMNIH VODA ........................................................................................ 31 10.4. KOPNENI EKOSUSTAVI OVISNI O PODZEMNIM VODAMA ................................................................................... 32 10.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PODZEMNIH VODA ..................................................................................................... 32

11. OKOLIŠNI CILJEVI I IZUZEĆA ................................................................................................................... 32

12. PROGRAMI MJERA ................................................................................................................................ 33

12.1. PROGRAMI MJERA – OPĆENITO .................................................................................................................. 33 12.2. MJERE POVEZANE S POLJOPRIVREDOM ........................................................................................................ 34 12.3. MJERE POVEZANE S HIDROMORFOLOGIJOM .................................................................................................. 36 12.4. MJERE POVEZANE S PODZEMNIM VODAMA................................................................................................... 36 12.5. MJERE POVEZANE S KEMIJSKIM ONEČIŠĆENJEM ............................................................................................. 36 12.6. MJERE POVEZANE S ČLANKOM 9. (POLITIKE CIJENA VODE) ............................................................................... 37 12.7. DODATNE MJERE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ............................................................................................... 38

13. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA, OSKUDICA VODOM I SUŠE, UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVE I DRUGA PITANJA KOJA IZ TOGA PROIZLAZE ILI SU S TIME POVEZANA KAO DIO PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA ........................................................................................................... 38

13.1. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA ..................................................................................................... 39

3

14. PREPORUKE .......................................................................................................................................... 39

4

1. OPĆI PODACI

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR

BA

HRC

HRJ

ME

SI_RBD_1

SI_

RBD

_2

HU1000

AT1000

ITA

0 50 100

km

Slika 1.1.: Karta vodnih područja

Međunarodna vodna područja (u Europskoj uniji)

Međunarodna vodna područja (izvan Europske unije)

Nacionalna vodna područja (u Europskoj uniji)

Države (izvan Europske unije)

Priobalne vode

Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)

Hrvatska ima 4,4 milijuna stanovnika, a površina joj iznosi 56,6 tisuća kvadratnih

kilometara1. Reljefno je raznolika zemlja i obuhvaća ravnice Panonske nizine, Dinarsko gorje

i dalmatinsku obalu dugu preko 1 700 km. Pored toga, Hrvatska ima više od 1200 otoka. U

Dinarskom gorju, u obalnim područjima i na otocima dominira uglavnom krški reljef.

1 http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/croatia/index_hr.htm

5

Hrvatska ima dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno područje

(vidjeti tablicu 1.1.). Hrvatsko vodno područje rijeke Dunava (HRD) dio je međunarodnog

vodnog područja rijeke Dunava, koje obuhvaća 14 država članica i trećih zemalja. Hrvatsko

vodno područje rijeke Dunava graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom te Bosnom i

Hercegovinom.

Jadransko vodno područje (HRJ) obuhvaća hrvatske otoke. Osim toga, zbog tih otoka, među

kojima je i mnogo malenih, te duge hrvatske obale to vodno područje obuhvaća i priobalne

vode.

Vodno

područje

Naziv (engleski /

hrvatski)

Veličina (km2) * Zemlje s kojima

Hrvatska graniči Kopno Otoci Priobalne

vode

Ukupno

HRD Danube / Dunav 35 101 35 101 Bosna i Hercegovina,

Mađarska, Srbija,

Slovenija

HRJ Adriatic /

Jadransko

18 185 3 262 13 842 35 289 Bosna i Hercegovina, Crna

Gora, Slovenija

Tablica 1.1.: Pregled hrvatskih vodnih područja

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima

Napomena: * Površina na hrvatskom teritoriju

Hrvatska je dio međunarodnog vodnog područja rijeke Dunava (čitavo hrvatsko vodno

područje rijeke Dunav) i sliva rijeke Save, koji je podsliv međunarodnog vodnog područja

rijeke Dunava. Rijeka Sava najveći je pritok Dunava po volumenu vode, a oko jedne četvrtine

ukupne površine njezina sliva nalazi se u Hrvatskoj.

Međunarodni

riječni sliv

Nacionalno vodno

područje

Površina u

Hrvatskoj (km2)

Hrvatski udio u

ukupnoj površini

sliva (%)

Kategorij

a

koordinac

ije

Dunav HRD 35 100 4,4 % 1

Sava * HRD 25 370 26,0 % 1

Tablica 1.2.: Prekogranični riječni slivovi po kategorijama (vidjeti Radni dokument službi Komisije,

odjeljak 8.1.) i njihov udio u Hrvatskoj izražen u postocima2.

Kategorija 1.: Potpisan je sporazum o suradnji, uspostavljeno je tijelo za suradnju i donesen je plan upravljanja

vodnim područjima.

Kategorija 2.: Potpisan je sporazum o suradnji, uspostavljeno je tijelo za suradnju.

Kategorija 3.: Potpisan je sporazum o suradnji.

Kategorija 4.: Suradnja nije formalizirana.

Izvor: Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunava, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Europski

informacijski sustav za vode (WISE), Komparativna studija Europske komisije o pritiscima i mjerama u glavnim

planovima upravljanja vodnim područjima u Europskoj uniji.

Napomene: Podaci o površinama neznatno se razlikuju u različitim izvorima; * rijeka Sava podsliv je

međunarodnog vodnog područja rijeke Dunav.

Pored toga, hrvatsko Jadransko vodno područje (HRJ) s Bosnom i Hercegovinom dijeli četiri

manja riječna sliva: sliv rijeke Cetine (površina sliva u Hrvatskoj iznosi 1 531 km2, dok čitava

površina sliva iznosi 2 614 km2), sliv rijeke Neretve (površina sliva u Hrvatskoj iznosi

280 km2, dok čitava površina sliva iznosi 10 520 km

2), sliv rijeke Trebišnjice (Trebišnjica se

2 Kategorizacija je utvrđena u skladu s Usporednom studijom Europske komisije o pritiscima i mjerama u

glavnim planovima upravljanja vodnim područjima u Europskoj uniji (zadatak 1b: Mehanizmi međunarodne

koordinacije).

6

u Hrvatskoj pojavljuje kao niz podvodnih izvora i kao rijeka Ombla koja je duga tek 30 m, ali

s relativno velikim ispuštanjem od 24 m3 u sekundi) i sliv rijeke Krke (izvor rijeke smješten je

na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine). Prema hrvatskim nadležnim tijelima do

2014. ni za jedan od tih riječnih slivova nisu bili pripremljeni zajednički planovi upravljanja.

Suradnja s ciljem izrade zajedničkih planova upravljanja na rasporedu je Bilateralnog

povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Naposljetku, hrvatsko jadransko vodno područje sa Slovenijom dijeli tri mala riječna sliva:

sliv rijeke Dragonje (površina sliva u Hrvatskoj iznosi 55,6 km2), sliv rijeke Mirne (494 km

2 u

Hrvatskoj i 47 km2 u Sloveniji) i sliv rijeke Rječine (300 km

2 u Hrvatskoj i 50 km

2 u

Sloveniji). Koordinacija nacionalnih planova Hrvatske i Slovenije za te slivove provodi se u

okviru Bilateralnog povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Slovenije.

2. STANJE IZVJEŠĆIVANJA O PLANU UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA I NJEGOVA

SUKLADNOST

U lipnju 2013. hrvatska vlada donijela je jedinstveni plan upravljanja vodnim područjima

kojim je obuhvaćeno i vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.3 Informacije

o planu upravljanja vodnim područjima Europskoj Komisiji u veljači 2014. (vidjeti tablicu

2.1.).

Vodno područje Datum donošenja Plana upravljanja

vodnim područjima

Datum dostavljanja Plana

upravljanja vodnim područjima

HRD i HRJ 26. lipnja 2013. 18. veljače 2014.

Tablica 2.1.: Donošenje hrvatskog Plana upravljanja vodnim područjima i njegovo dostavljanje Komisiji.

Izvori: Plan upravljanja vodnim područjima, Europska mreža za podatke o okolišu i promatranje okoliša

(EIONET)

Prije donošenja plana upravljanja vodnim područjima Hrvatska je izradila probne planove

upravljanja za dva dijela vodnog područja rijeke Dunava i dva mala riječna sliva u

jadranskom vodnom području.

Plan upravljanja vodnim područjima revidirat će se 2015. u istom vremenskom okviru koji

vrijedi i za ostale države članice. Aktualni plan predstavlja preliminarnu vježbu koja je

poduzeta dok nije bio uspostavljen niz ključnih metodologija i pristupa; oni se razvijaju i bit

će uspostavljeni za plan iz 2015.

Ključne prednosti obuhvaćaju sljedeće:

Plan upravljanja vodnim područjima pripremljen je na vrijeme prije pristupanja Hrvatske

Europskoj uniji. Plan upravljanja vodnim područjima predstavlja ključni korak naprijed za

upravljanje riječnim slivovima.

Hrvatska je nedavno donijela nove zakone za potporu upravljanju vodama, uključujući

prenošenje zakonodavstva EU-a. Novo zakonodavstvo obuhvaća vladine uredbe o kakvoći

vode i minimalnim pristojbama za vodne usluge (iako je u trenutku objavljivanja Plana

upravljanja vodnim područjima provedba nekih ključnih propisa tek počinjala).

Praćenje kemijskog stanja provodi se za gotovo sve prioritetne tvari. Informiranje je dobro

razvijeno za prijelazne i priobalne vode. Međutim, još je uvijek potrebno razviti neke

metodološke elemente, uključujući praćenje biote i sedimenta.

3 „NN”, br. 82/13

7

U zemlji su identificirana zaštićena područja, uključujući zaštićena područja pitke vode,

područja vode za kupanje, lokalitete ekološke mreže Natura 2000 (potonje na

preliminarnoj osnovi) te područja voda za ribe i školjkaše.

Hrvatska sa susjednim zemljama ostvaruje međunarodnu suradnju za upravljanje vodama

u okviru multilateralnih foruma i putem bilateralnih sporazuma (članak 13. Okvirne

direktive o vodama). U planu upravljanja vodnim područjima navode se primjeri

međunarodne suradnje u pogledu Dunava, zajedno s primjerima suradnje u pogledu

njegova pritoka Save, kao i sporazumi sa susjednim državama članicama i trećim

zemljama. Međutim, u planu upravljanja vodnim područjima daje se relativno malo

podataka o suradnji povezanoj s njegovom izradom, što je važno pitanje osobito za

hrvatski dio vodnog područja rijeke Dunava.

Ključne slabosti obuhvaćaju sljedeće:

U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se opravdanja za izuzimanje određenih

vodnih tijela (članak 4. stavak 4.), iako se napominje da neka vodna tijela do 2015. neće

postići dobro stanje

Nema sustavnog preispitivanja postojećih vodnih dozvola kako bi se osiguralo da su u

skladu s postizanjem okolišnih ciljeva Okvirne direktive o vodama.

Iako su identificirana potencijalna znatno promijenjena vodna tijela (ZPVT) i umjetna

vodna tijela (UVT) te su predstavljeni preliminarni podaci o njihovom postizanju dobrog

ekološkog potencijala, ta će tijela biti utvrđena u drugom planu upravljanja vodnim

područjima (Prilog II.). Osim toga, u aktualnom planu upravljanja vodnim područjima

nisu dane informacije o metodologiji za identificiranje znatno promijenjenih vodnih tijela

niti o metodologiji za utvrđivanje dobrog ekološkog potencijala (Prilog II. i Prilog V.).

Praćenje i ocjenjivanje ekološkog stanja (prema Prilogu V. Okvirnoj direktivi o vodama)

nije razvijeno za prvi plan upravljanja vodnim područjima. Konkretno, u trenutku izrade

plana upravljanja vodnim područjima nisu uspostavljene metode ocjenjivanja ni referentni

uvjeti za rijeke i jezera koji bi bili u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. U planu

upravljanja vodnim područjima upućuje se na znanstvene aktivnosti koje su u tijeku i

kojima je cilj razviti te metode ocjenjivanja i referentne uvjete. Podaci o praćenju i metode

ocjenjivanja bolje su razvijeni za priobalne i prijelazne vode.

Nije uspostavljeno operativno praćenje podzemnih voda. Ocjenjivanje stanja podzemnih

voda nije u potpunosti razvijeno. Čini se da za hrvatski dio vodnog područja rijeke

Dunava nisu razmotreni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama.

U aktualni program mjera uključene su samo osnovne mjere, a ne i dodatne mjere

(primjerice hidromorfološke mjere), iako se čini da su potrebne s obzirom da neće sve

vode postići dobro stanje do 2015. Navedeni su troškovi nekih mjera, uključujući one koje

zahtijevaju velika ulaganja poput stanica za pročišćavanje otpadnih voda. Iako su

naznačeni potencijalni izvori financiranja, nisu navedene podrobnije informacije.

Hrvatski propisi sadržavaju široku definiciju korištenja vode, ali ograničenu definiciju

vodnih usluga: potonja se usredotočuje na komunalne vodne usluge. Nacionalno

zakonodavstvo sadržava odredbe o povratu troškova za vodne usluge (članak 9.) Te su

odredbe, međutim, još uvijek u postupku provedbe. Za Plan upravljanja vodnim

područjima provedena je preliminarna procjena povrata troškova, u kojoj je naglašeno da

su potrebne daljnji rad u tom području. Još uvijek nisu uspostavljene metode za izračun

okolišnih troškova i troškova resursâ.

Na brojnim mjestima u Planu upravljanja vodnim područjima navodi se namjera da se u

sljedećem Planu upravljanja vodnim područjima, koji će biti donesen do prosinca 2015.,

8

uklone nedostaci ovoga plana, a jedan od načina postizanja tog cilja jest putem znanstvenih

projekata koji su u tijeku.

3. UPRAVLJANJE

3.1. Vremenski raspored provedbe

Plan upravljanja vodnim područjima donesen je u lipnju 2013., netom prije pristupanja

Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Nacrt plana upravljanja vodnim područjima

predstavljen je u prosincu 2010.

Vodno

područje

Vremenski

raspored

Program

rada

Izjava o

konzultacija

ma

Značajni

problemi

gospodarenja

vodama

Nacrt plana

upravljanja

vodnim

područjima

Konačni

plan

upravljanja

vodnim

područjima

Rokovi* 22. 6. 2006. 22. 6. 2006. 22. 6. 2006. 22. 12. 2007. 22. 12. 2008. 22. 12. 2009.

HRD 1. 8. 2010. 9. 9. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 26. 6. 2013.

HRJ 1. 8. 2010. 9. 9. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 26. 6. 2013.

Tablica 3.1.1.: Vremenski raspored različitih koraka u postupku provedbe

Izvor: WISE (Sažetak 1.3.2. za svako vodno područje) osim za konačni Plan upravljanja vodnim područjima

Napomena: * Rokovi su oni utvrđeni u Okvirnoj direktivi o vodama. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji

1. srpnja 2013. U Ugovoru o pristupanju nisu utvrđeni različiti rokovi za Hrvatsku pa stoga zahtjevi stupaju na

snagu od datuma pristupanja.

Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE)

osigurano je jedinstveno razdoblje za konzultacije za značajne probleme gospodarenja

vodama i za nacrt plana upravljanja vodnim područjima, ali nije pronađen posebni dokument

u kojemu su navedeni značajni problemi gospodarenja vodama. Razdoblje za podnošenje

pisanih primjedbi trajalo je 20 mjeseci.

3.2. Administrativni ustroj

Plan upravljanja vodnim područjima pripremile su Hrvatske vode, nacionalno tijelo

odgovorno za gospodarenje vodama, koje djeluje u okviru Ministarstva poljoprivrede. Za oba

vodna područja primijenjen je jedinstven, nacionalni pristup.

Niz vladinih tijela odgovorno je za područja politike koja utječu na korištenje voda i

gospodarenje vodom (vidjeti sliku 3.2.1.). Izdavanje dozvola – ponajprije postrojenjima za

integrirano sprječavanje i kontrolu onečišćenja (IPPC) – provodi Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode u suradnji s drugim tijelima, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, dok postrojenja

za IPPC izvješća podnose Agenciji za zaštitu okoliša, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode,

Hrvatskim vodama i nadležnim županijskim tijelima. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga

uređenja odgovorno je za prostorno planiranje zajedno s regijama i lokalnim tijelima.

Očuvanje prirode u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Državnog zavoda za

zaštitu prirode. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture odgovorno je za plovidbu

morem i unutarnjim vodama (i na rijeci Dunav i na rijeci Savi odvija se značajna količina

prometa). Ministarstvo gospodarstva zaduženo je za energiju. Ministarstvo poljoprivrede

zaduženo je za ribarstvo i akvakulturu. Ministarstvo kulture predvodi politiku zaštite

povijesnih spomenika.

9

Slika 3.2.1. Ključna tijela za gospodarenje vodama i Plan upravljanja vodnim područjima u Hrvatskoj

3.3. Planovi upravljanja vodnim područjima – struktura, potpunost, pravni status

U planu upravljanja vodnim područjima upućuje se na aktivnosti koje su u tijeku za

međunarodni plan upravljanja vodnim područjem Dunava i međunarodni plan upravljanja

vodnim područjem Save – međutim, ne navode se podrobnije informacije o vezi tih

međunarodnih aktivnosti i planiranja riječnih slivova u hrvatskom dijelu vodnog područja

rijeke Dunava.

Plan upravljanja vodnim područjima aktom je odobrila nacionalna vlada te je on kao takav

obvezan za vladina tijela, ali ne za pojedince ili poduzeća.

3.4. Konzultiranje javnosti, uključivanje zainteresiranih strana

Javna rasprava u pogledu plana upravljanja vodnim područjima provedena je putem interneta,

pisanih primjedaba i niza sastanaka za konzultiranje javnosti na kojima su sudjelovali dionici

iz akademske zajednice, poduzeća za pružanje vodnih usluga, dionici iz područja energetike,

industrije, poljoprivrede, unutarnje plovidbe i zaštite prirode.

Prema planu upravljanja vodnim područjima dvije trećine od 172 pisane primjedbe

prihvaćene su u planu. I rasprave na radionicama imale su određeni utjecaj. U planu se.

međutim, ne navode promjene koje su unesene zbog primjedaba.

Nisu nađeni podaci o prekograničnim aspektima javnog sudjelovanja za hrvatski plan

upravljanja vodnim područjima.

3.5. Suradnja i koordinacija s trećim zemljama

Kako je navedeno u Odjeljku 1. Hrvatska je dio međunarodnog vodnog područja rijeke

Dunava i međunarodnog sliva rijeke Save, podsliva rijeke Dunava. I za Dunav i za Savu

postoje stalna tijela koja nadziru suradnju i pripremu njihovih planova upravljanja vodnim

Ministarstvo poljoprivrede

Vodna politika

Poljoprivredna politika

Ribarstvo i akvakultura

Vijeće ministara

Odobravanje plana upravljanja vodnim područjima

Ministarstvo

zaštite okoliša i

prirode

Izdavanje

dozvola

industriji

Zaštita prirode Hrvatske vode

Gospodarenje vodama

Izrada Plana upravljanja

vodnim područjima

Praćenje vode

Nadzor navodnjavanja i

vodnih usluga

Ministarstvo

graditeljstva i

prostornoga

uređenja

Prostorna

politika

Ministarstvo

pomorstva,

prometa i

infrastrukture

Plovidba

Županije i općine

Vlasnici javnih poduzeća za pružanje vodnih usluga

Određivanje područja vode za kupanje

Ministarstvo

gospodarstva

Energetska

politika

10

područjima: Hrvatska je punopravna članica Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunava i

Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.

Za međunarodno vodno područje rijeke Dunava donesen je 2009. međunarodni plan

upravljanja vodnim područjima, a trenutačno se priprema revizija za 2015. kao dio drugog

ciklusa planova upravljanja vodnim područjima. Izrađen je nacrt plana upravljanja vodnim

područjem rijeke Save; a javna rasprava provedena je od 21. prosinca 2011. do

21. travnja 2012.

Iako se u aktualnom planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske spominju procesi

povezani s Dunavom i Savom, u njemu se ne objašnjava kako je povezan s tim

međunarodnim planovima upravljanja vodnim područjima. Iako je Hrvatska navela podatke o

procesima povezanima s Dunavom i Savom, vremenski raspored za izradu prvog hrvatskog

plana upravljanja vodnim područjima nije bio usklađen s vremenskim rasporedom

međunarodnih planova upravljanja vodnim područjima (koji bi trebali biti dovršeni 2015.);

očekuje se da će u drugom planu upravljanja vodnim područjima, koji također treba biti

dovršen 2015., doći do usklađivanja hrvatskih i međunarodnih procesa.

Hrvatska je potpisala bilateralne sporazume o gospodarenju vodama s dvije susjedne države

članice i s dvije od njezine tri susjedne treće zemlje: s Mađarskom (1994.); Bosnom i

Hercegovinom (1996.); Slovenijom (1997.), Crnom Gorom (2008.).

3.6. Integracija s ostalim sektorima

U planu upravljanja vodnim područjima ne opisuje se integracija s ostalim sektorima ni

sektorskim planovima. Ne upućuje se, primjerice, na moguće veze s prostornim planiranjem i

planiranjem korištenja zemljišta (u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske iz

1997. i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1999. pruža se okvir za

planiranje korištenja zemljišta).

4. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI VODNIH PODRUČJA

4.1. Kategorije voda u vodnom području

Na području Hrvatske nalaze se sve četiri kategorije voda; međutim njezino vodno područje

rijeke Dunava (HRD) nema izlaza na more pa stoga nema ni prijelaznih ili priobalnih voda

(vidjeti tablicu 4.1.1.).

Vodno područje Rijeke Jezera Prijelazne

vode

Priobalne

vode

HRD 29 10 0 0

HRJ 27 4 6 5

Tablica 4.1.1.: Tipovi tijela površinskih voda na razini vodnog područja

Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)

4.2. Tipologija površinskih voda

Tipologija površinskih voda navedena je u Prilogu 12. Uredbi o standardu kakvoće voda4. Taj

Prilog sadržava popis tipova rijeka, jezera, prijelaznih voda i površinskih voda. Ta je Uredba

stupila na snagu istog dana kad je donesen plan upravljanja vodnim područjima

4 „NN”, br. 73/13

11

(26. lipnja 2013.). Prema hrvatskim nadležnim tijelima, tipologija je testirana na biološkim

podacima i upotrijebljena je za plan upravljanja vodnim područjima.

4.3. Identificiranje tijela površinskih voda

Hrvatska je ukupno identificirala više od 1 300 tijela površinskih voda, a više od 90 % njih su

vodna tijela rijeka. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da bi u budućem

postupku neka vodna tijela mogla biti redefinirana5.

Vodno

područje

Površinske vode Podzemne vode

Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode

Broj

Prosječna

duljina

(km)

Broj

Prosječna

površina

(km2)

Broj

Prosječna

površina

(km2)

Broj

Prosječna

površina

(km2)

Broj

Prosječna

površina

(km2)

HRD 897 12 29 4 0 0 0 0 20 -

HRJ 334 7 5 8 28 5 22 625 12 -

Ukupno 1231 10,6 34 4,6 28 5 22 625 32 1942

Tablica 4.3.1.: Tijela površinskih voda, tijela podzemnih voda i njihove dimenzije kako su navedene u

Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE).


U planu upravljanja vodnim područjima navode se mala vodna tijela. Definiraju se na temelju

slivne površine (manje od 10 km2) za tekućice i na temelju površine vodnog lica za stajaćice

(manje od 0,5 km2). Mala vodna tijela čine značajan udio u rijekama: na mala vodna tijela

otpada oko 80 % ukupne duljine svih obuhvaćenih rijeka u hrvatskom dijelu vodnog područja

rijeke Dunava.

Za takva vodna tijela ne provodi se analiza i tipizacija: kad je to potrebno, takva vodna tijela

obrađuju se prema kriterijima koji vrijede za veće vodno tijelo s kojim su u površinskom

kontaktu.

U planu upravljanja vodnim područjima navedeni su kriteriji za identificiranje prijelaznih

vodnih tijela: to je učinjeno na temelju ekoregija, saliniteta, raspona plime i oseke te sastava

supstrata.

4.4. Identifikacija značajnih pritisaka i utjecaja

Prema hrvatskim nadležnim tijelima pritisci i utjecaji analizirani su na razini vodnih tijela.

Nisu definirani kriteriji za određivanje razine značajnog pritiska. Pritisci povezani s

onečišćenjem i njegovi utjecaji analizirani su korištenjem modela kojim su ravnomjerno uzete

u obzir hranjive tvari i onečišćujuće tvari, a stanje je mjereno na okolnim mjernim postajama.

Za vodna tijela na kojima nema mjernih postaja, stanje je procijenjeno interpolacijom, na

temelju izmjerenog stanja na najbližim mjernim postajama.

Analizirani su sljedeći pritisci:

točkasti izvori onečišćenja (posebno tvarima iz urbanih i industrijskih sustava

otpadnih voda) i

5 U planu upravljanja vodnim područjima navedena su dva dodatna tijela površinskih voda (ukupno 1317), a to

su vodna tijela DSRI115004 (ekotip T03B) i DSRI115003 (ekotip T04C), smještena na granici između Hrvatske

i Srbije. Njihov je položaj takav da je riječno korito sa slivom čija je površina veća od 10 km2

smješteno u

Republici Srbiji, a dio riječnog korita sa slivom čija je površina manja od 10 km2

smješten je na području

Republike Hrvatske.

12

raspršeni izvori onečišćenja tvarima s poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrednog

zemljišta i iz naselja koja nemaju kanalizacijski sustav.

Analiza je provedena za pokazatelje organskog onečišćenja (BPK5 i KPK) i za pokazatelje

onečišćenja hranjivim tvarima (N i P), kao i za neke pokazatelje na popisu opasnih i

prioritetnih tvari.

Analiza pritisaka i utjecaja morfoloških i hidroloških izmjena provedena je na temelju

dostupnih podataka o postojećim izmjenama, kao i stručnom procjenom osjetljivosti

pojedinačnih tipova vodnih tijela na određene promjene i intenziteta utjecaja veličine

određenih hidromorfoloških elemenata na stanje vode.

U planu upravljanja vodnim područjima razmotren je i zahvat vode i njegov utjecaj na stanje

vodnih tijela. Prema hrvatskim nadležnim tijelima, doneseni su propisi kojima se određuje da

se mora voditi evidencija o zahvatima podzemne vode za javnu vodoopskrbu i za

komercijalno korištenje.

Vodno

područje

Nema

pritisaka

Točkasti

izvor

Raspršeni

izvor

Zahvat

vode

Regulacije

vodotoka i

morfološke

promjene

Gospodarenje

rijekama

Gospodarenje

prijelaznim i

priobalnim

vodama

Ostale

morfološke

promjene

Ostali

pritisci

Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. %

HRD 27 2,9 276 29,7 893 96,2 8 0,9 312 33,6 372 40,1 0 0,0 187 20,2 0 0

HRJ 16 4,3 36 9,8 320 87,0 8 2,2 81 22,0 157 42,7 22 6,0 72 19,6 0 0

Ukupno 43 3,3 312 24,1 1213 93,6 16 1,2 393 30,3 529 40,8 22 1,7 259 20,0 0 0

Tablica 4.4.1.: Znatni pritisci koji utječu na vodna tijela (po broju vodnih tijela i postotku u ukupnom vodnom

području.

Izvor: podaci koje su hrvatska nadležna tijela dostavila Komisiji 3. studenog 2014. Podaci su dostavljeni

nastavno na bilateralni sastanak o provedbi Okvirne direktive o vodama u Hrvatskoj, koji je s Hrvatskom održan

3. srpnja 2014.

U tablici 4.4.1. naveden je broj vodnih tijela zahvaćen znatnim pritiscima. Pritisci su pripisani

vodnim tijelima:

u kojima je locirana točka ispuštanja točkastih izvora onečišćenja;

čiji izravni sliv obuhvaća područje s kojeg potječe raspršeno onečišćenje; i

u kojima je locirana morfološka promjena.

Taj je pristup prilagođen kako bi se procijenio kumulativni učinak velikog broja manjih

pritisaka, kao i odnos točkastih i raspršenih opterećenja, osobito na malim vodotocima.

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, slična analiza provest će se i u drugom ciklusu

planiranja; međutim, planira se uključivanje dodatnih pritisaka poput raspršenog onečišćenja

iz prometa, s ciljem potpunijeg obuhvaćanja stavaka s popisa pritisaka iz Smjernica br. 3 za

analizu pritisaka i utjecaja.

4.5. Zaštićena područja

U Hrvatskoj je označeno više od 2 700 zaštićenih područja (vidjeti tablicu 4.5.1.): više od 900

područja utvrđeno je za zahvaćanje pitke vode u skladu s člankom 7. Okvirne direktive o

vodama, a sličan broj označen je kao zaštićena područja vode za kupanje. Gotovo 700

područja označeno je u skladu s Direktivom o staništima.

13

Vodno

područje

Broj zaštićenih područja

Čla

na

k 7

.

Za

hv

aća

nje

pit

ke

vo

de

Ku

pa

nje

Pti

ce

Eu

rop

ska

Ost

ala

Rib

e

Sta

niš

ta

Lo

ka

lna

Na

cio

na

lna

Nit

rati

Šk

olj

ka

ši

PK

OV

HRD 649 2 12 21 263 69 10 1

HRJ 254 905 4 21 428 77 1 18 55

Ukupno 903 907 16 42 691 146 11 18 56

Tablica 4.5.1.: Broj zaštićenih područja svih tipova u svakom vodnom području i za čitavu zemlju, za

površinske i podzemne vode6


Prema planu upravljanja vodnim područjima, Hrvatske vode uspostavljaju elektronički

upisnik zaštićenih područja, u koji će biti uključena i zaštićena područja pitke vode. Hrvatska

je razvila ekološku mrežu zaštićenih lokaliteta, čime je stvoren temelj za predlaganje

lokaliteta za ekološku mrežu Natura 2000. Utvrđena su područja za kupanje, za zaštitu

slatkovodne ribe i za školjkaše.

5. PRAĆENJE

Hrvatska ima jedinstven, nacionalni pristup praćenju. U nacionalnom zakonodavstvu utvrđena

je obveza uspostave programa praćenja. Prema planu upravljanja vodnim područjima, tijekom

izrade plana upravljanja vodnim područjima plan je usklađivan s pristupom Okvirne direktive

o vodama. Hrvatska je uspostavila programe kojima se predviđa i operativno i nadzorno

praćenje.

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 5.1.: Karta postaja za praćenje površinskih voda (lijevo) i podzemnih voda (desno)

• Postaje za praćenje rijeka

• Postaje za praćenje jezera

6 Ti podaci odnose se na izvješćivanje o zaštićenim područjima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.

Moguće je da je više podataka priopćeno / da su ostali podaci priopćeni u skladu s obvezama iz drugih direktiva.

14

• Postaje za praćenje prijelaznih voda

• Postaje za praćenje priobalnih voda

• Postaje za praćenje nerazvrstanih površinskih voda

• Postaje za praćenje podzemnih voda

Vodna područja

Države izvan Europske unije


5.1. Praćenje površinskih voda

Prema podacima koje je Hrvatska dostavila Europskom informacijskom sustavu za vode

(WISE) u rijekama i jezerima prati se većina traženih bioloških elemenata kakvoće. Međutim,

u pogledu potpore hidromorfološkim elementima kakvoće, navedeno je da se u rijekama prati

samo hidrološki režim, a ne i morfološki uvjeti. U jezerima, prijelaznim i priobalnim vodama

ne prate se hidromorfološki elementi.

U prijelaznim vodama nije praćeno nekoliko bioloških elemenata kakvoće. Nisu praćeni

sljedeći elementi: mikroalge, angiosperme i bentički beskralježnjaci.

Za priobalne vode navedeno je da se prate svi očekivani biološki elementi kakvoće.

Navedeno je da se prate opći fizikalno-kemijski elementi kakvoće, ali nije jasno prate li se svi

očekivani pokazatelji povezani s fizikalno-kemijskim elementima.

Osim toga, u planu upravljanja vodnim područjima stoji da su iz nadzornog praćenja rijeka

koje je korišteno za izradu plana dobiveni samo podaci za „indeks saprobnosti”

makrozoobentoske zajednice. Povrh toga, kako je navedeno i u nastavku, u preliminarnoj

ekološkoj ocjeni rijeka i jezera razmotreni su samo dostupni fizikalno-kemijski i

hidromorfološki pokazatelji.

Hrvatska su nadležna tijela 2014. bila u postupku donošenja dvaju popratnih dokumenata za

programe praćenja: Metodologije za uzorkovanje, laboratorijske analize i određivanje omjera

ekološke kvalitete za biološke elemente kakvoće i Metodologije za praćenje i ocjenjivanje

hidromorfoloških pokazatelja.

Prema hrvatskim nadležnim tijelima praćenje hidromorfoloških elemenata kakvoće u

površinskom vodama provodit će se u razdoblju 2014. – 2018. (na temelju nove

metodologije). Sredinom 2014. praćenje hidromorfoloških elemenata za prijelazne i priobalne

vode bilo je u postupku razvoja i testiranja, dok će za prirodna jezera praćenje biti razvijeno

tek za treći ciklus plana upravljanja vodnim područjima.

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, praćenje riba u prirodnim jezerima provedeno je 2012. i

2013. (vidjeti tablicu 5.1. u nastavku). U razdoblju 2015. – 2018. provest će se nadzorno i

operativno praćenje riba u svim jezerima i akumulacijama, a tek za 2018. planira se i dopuna

Uredbe o standardu kakvoće voda sustavom razvrstavanja riba u jezerima i akumulacijama.

Pregled metodologija za praćenje fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće u

pripremi je od sredine 2014.

15

Vodno

područje

Rijeke Jezera

QE

1.1

Fit

op

lan

kto

n

QE

1.2

Dru

ga

ak

va

tičk

a f

lora

QE

1.2

.3 M

ak

rofi

ti

QE

1.2

.4 F

ito

ben

tos

QE

1.3

Ben

tičk

i b

esk

ralj

ežn

jaci

QE

1.4

Rib

e

QE

1.5

Ost

ale

vrs

te

QE

2 H

idro

mo

rfo

lošk

i el

emen

ti

ka

kv

oće

QE

3.1

Op

ći p

ok

aza

telj

i

QE

3.3

Nep

rio

rite

tne

spec

ifič

ne

on

ečiš

ćuju

će t

va

ri

QE

3.4

Ost

ale

na

cio

na

lne

on

ečiš

ćuju

će

tva

ri

QE

1.1

Fit

op

lan

kto

n

QE

1.2

Dru

ga

ak

va

tičk

a f

lora

QE

1.2

.3 M

ak

rofi

ti

QE

1.2

.4 F

ito

ben

tos

QE

1.3

Ben

tičk

i b

esk

ralj

ežn

jaci

QE

1.4

Rib

e

QE

1.5

Ost

ale

vrs

te

QE

2 H

idro

mo

rfo

lošk

i el

emen

ti

ka

kv

oće

QE

3.1

Op

ći p

ok

aza

telj

i

QE

3.3

Nep

rio

rite

tne

spec

ifič

ne

on

ečiš

ćuju

će t

va

ri

QE

3.4

Ost

ale

na

cio

na

lne

on

ečiš

ću

juće

tva

ri

HRD - - - -

HRJ - - - -

16

Vodno

područje

Prijelazne vode Obalno

QE

1.1

Fit

op

lan

kto

n

QE

1.2

Dru

ga

ak

va

tičk

a f

lora

QE

1.2

.1 M

ikro

alg

e

QE

1.2

.2 A

ng

iosp

erm

e

QE

1.3

Ben

tičk

i b

esk

ralj

ežn

jaci

QE

1.4

Rib

e

QE

1.5

Ost

ale

vrs

te

QE

2 H

idro

mo

rfo

lošk

i el

emen

ti

ka

kv

oće

QE

3.1

Op

ći p

ok

aza

telj

i

QE

3.3

Nep

rio

rite

tne

spec

ifič

ne

on

ečiš

ćuju

će t

va

ri

QE

3.4

Ost

ale

na

cio

na

lne

on

ečiš

ćuju

će

tva

ri

QE

1.1

Fit

op

lan

kto

n

QE

1.2

Dru

ga

ak

va

tičk

a f

lora

QE

1.2

.1 M

ak

roa

lge

QE

1.2

.2 A

ng

iosp

erm

e

QE

1.3

Ben

tičk

i b

esk

ralj

ežn

jaci

QE

1.4

Rib

e

QE

1.5

Ost

ale

vrs

te

QE

2 H

idro

mo

rfo

lošk

i el

emen

ti

ka

kv

oće

QE

3.1

Op

ći p

ok

aza

telj

i

QE

3.3

Nep

rio

rite

tne

spec

ifič

ne

on

ečiš

ćuju

će t

va

ri

QE

3.4

Ost

ale

na

cio

na

lne

on

ečiš

ćuju

će

tva

ri

HRD - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

HRJ - - - - -

Tablica 5.1.: Praćeni elementi kakvoće

Elementi kakvoće koji su praćeni

Elementi kakvoće koji nisu praćeni

- Nije relevantno


17

Vodno područje Rijeke Jezera Prijelazne vode

Priobalne

vode Podzemne vode

Nadz. Op. Nadz. Op. Nadz. Op. Nadz. Op. Nadz. Op. Kvant.

HRD 107 32 3 1 0 0 0 0 225 0 102

HRJ 10 6 3 4 0 52 0 87 39 0 42

Ukupno po tipu

lokaliteta 117 38 6 5 0 52 0 87 264 0 144

Ukupni broj

lokaliteta za

praćenje7

132 10 52 87 371

Tablica 5.2.: broj lokaliteta za praćenje po kategoriji vode

Nadz. = nadzorno praćenje, Op. = operativno praćenje, Kvant. = kvantitativno


Napomena: Neki lokaliteti koriste se i za nadzorno i za operativno praćenje

Hrvatska je Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) dostavila podatak da ima

281 lokalitet za praćenje površinskih voda (vidjeti tablicu 5.2.).

Prema planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske biološki elementi kakvoće u

operativnom praćenju odabrani su s obzirom na postojeće pritiske. Međutim, nije pronađen

podatak o tome koji su biološki elementi kakvoće odabrani za praćenje kojih znatnih

pritisaka. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se i da se operativno praćenje

provodi samo s obzirom na pritiske iz točkastih izvora onečišćenja, a ne i one iz raspršenih

izvora onečišćenja.

Čini se da je operativnim praćenjem kemijskog stanja obuhvaćena većina prioritetnih tvari

(prema podacima dostavljenim Europskom informacijskom sustavu za vode nisu obuhvaćeni

trifluralin i spojevi pentabromodifeniletera). Prema najnovijim dostupnim podacima, planira

se nadzorno praćenje policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i svih relevantnih

prioritetnih tvari u 117 postaja za praćenje.

Hrvatska je u Uredbu o standardu kakvoće voda iz 2013. ugradila zahtjeve iz Okvirne

direktive o vodama koji se odnose na praćenje tvari u sedimentu i bioti; međutim u podacima

koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode ni u planu upravljanja vodnim

područjima nije navedeno je li to praćenje provedeno u prvom planu upravljanja vodnim

područjima. Sredinom 2014. Hrvatska je obavijestila Komisiju da je započela s praćenjem

sedimenata i da će osigurati praćenje trendova u sedimentima i/ili bioti u skladu s člankom 3.

stavkom 3. Direktive o standardima kakvoće okoliša.

Struktura operativnog praćenja prilagođena je financijskim i organizacijskim kapacitetima.

Tijekom izrade prvog plana upravljanja vodnim područjima uočena je potreba da se provede

detaljnija procjena i izmijeni tipologija vodnih tijela. U tom procesu odlučeno je da se sačuva

izvorna mreža za praćenje kako bi se sačuvali postojeći podaci za novo razvrstavanje koje će

se utvrditi za izradu drugog plana upravljanja vodnim područjima.

Programi praćenja koje je Hrvatska uspostavila povezani su s Međunarodnom mrežom za

praćenje (TNMN) kojom se koordinira praćenje u međunarodnom vodnom području rijeke

7 Ukupni broj lokaliteta za praćenje može se razlikovati od broja lokaliteta za praćenje po tipu jer se neki

lokaliteti za praćenje upotrebljavaju za više od jedne svrhe.

18

Dunava, kao i s bilateralnim programom praćenja sa Slovenijom i s bilateralnim sporazumima

s Mađarskom.

5.2. Praćenje podzemnih voda

Hrvatska je uspostavila programe nadzornog praćenja količinskog i kemijskog stanja

podzemnih voda. Čini se da za plan upravljanja vodnim područjima nije provedeno

operativno praćenje kemijskog stanja. Navedeno je da se prate očekivani glavni pokazatelji za

nadzorno praćenje kemijskog stanja.

Hrvatska razlikuje praćenje podzemnih voda u krškom i panonskom (aluvijalnom) području

(HRJ sadržava uglavnom krška područja, ali i neka panonska područja; HRD sadržava

uglavnom panonska područja, ali i krška).

Prema planu upravljanja vodnim područjima nadzorno praćenje kemijskog stanja u krškim

područjima u budućnosti će se dopuniti u smislu proširenja mreže za praćenje te uključivanja

glavnih pokazatelja u skladu s Okvirnom direktivom o vodama, dodatnih pokazatelja u skladu

s Direktivom o podzemnim vodama i dodatnih pokazatelja bitnih za utvrđivanje stanja voda

(primjerice slobodni CO2, temperatura, ortofosfati, željezo, mutnoća, mangan i mineralna

ulja).

Nadzorno praćenje količinskog stanja podzemnih voda u krškim područjima u budućnosti će

obuhvatiti lokalitete za zahvaćanje koji su uključeni u javni vodoopskrbni sustav.

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da će se operativno praćenje organizirati za

sva grupirana vodna tijela podzemne vode koja su izložena riziku.

U planu upravljanja vodnim područjima za panonsko područje navodi se da će nadzornim

praćenjem biti obuhvaćeni lokaliteti izvedenih i planiranih hidroelektrana.

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da će se operativno praćenje u panonskom

području provoditi na svim grupiranim vodnim tijelima podzemnih voda koja su izložena

riziku te da bi trebalo uspostaviti praćenje jednom mjesečno za niz specifičnih pokazatelja

(NO3, pesticidi, pH-vrijednost, elektrolitička vodljivost (EC), zasićenost kisikom, NH4, arsen

(As), kadmij (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), željezo (Fe), mangan (Mn), klor (Cl), SO4,

trikloretilen i tetrakloretilen).

Daljnji razvitak mreže za praćenje kakvoće podzemne vode u panonskom području uskladit

će se s potrebom praćenja stanja voda u odnosu na onečišćenje nitratima poljoprivrednog

podrijetla.

U planu upravljanja vodnim područjima i podacima koji su dostavljeni Europskom

informacijskom sustavu za vode ne navodi se kako će programi praćenja kemijskog stanja

podzemnih voda biti oblikovani kako bi detektirali prisutnost znatnog i dugoročnog uzlaznog

trenda koncentracije onečišćujućih tvari.

U smislu rezultata praćenja podzemnih voda u prvom planu upravljanja vodnim područjima,

jedan od prepoznatih problema jest zaslanjenje nekih obalnih područja (HRJ). U nekima od

tih područja, intenzivnije zahvaćanje vode tijekom ljetnih mjeseci dovodi do povećanja

sadržaja klorida, a osim toga, na nekim izvorima do zaslanjenja dolazi i u potpuno prirodnim

uvjetima. Hrvatska nadležna tijela potvrdila su da će se u okviru drugog plana upravljanja

19

vodnim područjima dalje istraživati razlozi prodiranja slane vode izazvanog zahvaćanjem

vode.

Međunarodna mreža za praćenje Dunava, koja je bila usredotočena na površinske vode

počinje s praćenjem podzemnih voda tako što se usredotočuje na vodna tijela podzemnih voda

koja su važna za čitav sliv. Međutim, u planu upravljanja vodnim područjima niti u podacima

dostavljenima Europskom informacijskom sustavu za vode nije navedena veza između tog

programa i nacionalnog praćenja u Hrvatskoj.

5.3. Praćenje zaštićenih područja

Hrvatska Europskom informacijskom sustavu za vode nije dostavila podatke o programima

praćenja zaštićenih područja namijenjenih za zahvaćanje vode za piće ili drugih zaštićenih

područja. To nije navedeno ni u planu upravljanja vodnim područjima, ali u hrvatskom

Zakonu o vodama8 utvrđuje se da se na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se

osigurava više od 100 m3 dnevno obavlja praćenje njihovog stanja.

9 Hrvatska nadležna tijela

navela su 2014. da se praćenje stanja vode u zaštićenim područjima obavlja u skladu sa

Zakonom o vodama i Uredbom o standardu kakvoće voda.

6. PREGLED STANJA (EKOLOŠKOG, KEMIJSKOG, PODZEMNIH VODA)

Hrvatska je Europskom informacijskom sustavu za vode dostavila podatke o ekološkom

stanju/potencijalu i kemijskom stanju svojih vodnih tijela (vidjeti tablice 6.1. – 6.6. i slike

6.1. – 6.6.)10

.

Vodno

područje Ukupno

Vrlo dobro

ekološko

stanje

Dobro

ekološko

stanje

Umjereno

ekološko

stanje

Loše

ekološko

stanje

Vrlo loše

ekološko

stanje

Nepoznato

Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%)

HRD 682 144 21,1 214 31,4 143 21,0 90 13,2 91 13,3 0 0

HRJ 335 132 39,4 130 38,8 39 11,6 18 5,4 14 4,2 2 0,6

Ukupno 1017 276 27,1 344 33,8 182 17,9 108 10,6 105 10,3 2 0,2

Tablica 6.1.: Preliminarna ocjena ekološkog stanja prirodnih tijela površinskih voda


Vodno

područje Ukupno

Vrlo dobro

ekološko

stanje

Dobro

ekološko

stanje

Umjereno

ekološko

stanje

Loše

ekološko

stanje

Vrlo loše

ekološko

stanje

Nepoznato

Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%)

HRD 92 5 5,4 12 13,0 19 20,7 36 39,1 20 21,7 0 0

HRJ 2 0 0,0 1 50,0 0 0,0 0 0,0 1 50,0 0 0

Ukupno 94 5 5,3 13 13,8 19 20,2 36 38,3 21 22,3 0 0

Tablica 6.2.: Preliminarna ocjena ekološkog potencijala kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela


8 „NN”, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14.

9 članak 88. stavak 2.

10 Podaci koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) neznatno se razlikuju od onih

navedenih u planu upravljanja vodnim područjima.

20

Vodno područje Ukupno

Dobro

ekološko

stanje

Loše

ekološko

stanje

Nepoznato

Br. % Br. % Br. %

HRD 682 667 97,8 15 2,2 0 0,0

HRJ 335 330 98,5 3 0,9 2 0,6

Ukupno 1017 997 98,0 18 1,8 2 0,2

Tablica 6.3.: Kemijsko stanje prirodnih tijela površinskih voda


Vodno područje Ukupno

Dobro

ekološko

stanje

Loše

ekološko

stanje

Nepoznato

Br. % Br. % Br. %

HRD 92 90 97,8 2 2,2 0 0,0

HRJ 2 2 100,0 0 0,0 0 0,0

Ukupno 94 92 97,9 2 2,1 0 0,0

Tablica 6.4.: Kemijsko stanje kandidata za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda


Vodno područje

Dobro

ekološko

stanje

Loše ekološko

stanje Nepoznato

Br. % Br. % Br. %

HRD 18 90,0 2 10 0 0,0

HRJ 10 83,3 2 16,7 0 0,0

Ukupno 28 87,5 4 12,5 0 0,0

Tablica 6.5.: Kemijsko stanje tijela podzemnih voda


Vodno područje

Dobro

ekološko

stanje

Loše ekološko

stanje Nepoznato

Br. % Br. % Br. %

HRD 19 95,0 1 5,0 0 0,0

HRJ 8 66,7 2 16,7 2 16,7

Ukupno 27 84,4 3 9,4 2 6,2

Tablica 6.6.: Količinsko stanje podzemnih voda


U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske naveden je niz vodnih tijela rijeka za koje

se očekuje da će 2015. postići dobro ekološko i kemijsko stanje (iako metoda ocjenjivanja

ekološkog stanja nije u potpunosti usklađena s Okvirnom direktivom o vodama). Učinjeno je

to za dva „scenarija”, ovisno o rasporedu i prijelaznim razdobljima za usklađivanje s ključnim

zakonodavstvom u području voda, poput Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih

voda. Za jezera je dana procjena dobrog kemijskog stanja u 2015. Za prijelazne i priobalne

vode navedena je stručna procjena broja vodnih tijela za koje se očekuje da 2015. neće

ispuniti ciljeve.

U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da se u oba scenarija očekuje da će sve

rijeke do 2015. postići dobro kemijsko stanje (sve rijeke u hrvatskom dijelu jadranskog

vodnog područja već su postigle dobro kemijsko stanje).

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da se očekuje da će biti potrebno omogućiti

izuzeća s obzirom na to da neka vodna tijela do 2015. vjerojatno neće postići dobro stanje. U

21

planu se, međutim, ne utvrđuju ta izuzeća i navodi se da su potrebni dodatni podaci i

procjene; navodi se da će izuzeća biti predstavljena u idućem planu upravljanja vodnim

područjima Hrvatske.

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 6.1.: Karta preliminarne ocjene ekološkog stanja prirodnih tijela površinskih voda, 2009.

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 6.2.: Karta preliminarne ocjene ekološkog potencijala kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna

tijela, 2009.

Dobar ili bolji ekološki potencijal

Umjeren ekološki potencijal

Loš ekološki potencijal

Vrlo loš ekološki potencijal

Nije poznato

Vodna područja



Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.2. točki (ii). Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama

22

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 6.3.: Karta kemijskog stanja prirodnih tijela površinskih voda

Dobro stanje

Nije postignuto dobro stanje

Nepoznato

Vodna područja



Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.3. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 6.4.: Karta kemijskog stanja kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, 2009.

Dobro stanje

Nije postignuto dobro stanje

Nepoznato

Vodna područja




23

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 6.5.: Karta kemijskog stanja tijela podzemnih voda,2009.

Dobro stanje

Loše stanje

Nepoznato

Vodna područja




Adriatic

Sea

HU1000AT1000

HR HRC

HRJ

0 50 100

km

Slika 6.6.: Karta količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda, 2009.

Dobro stanje

Loše stanje

Nije poznato

Vodna područja




24

7. OCJENA EKOLOŠKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA

Hrvatska ima jedinstven, nacionalni pristup ocjenjivanju ekološkog stanja. Međutim, u

trenutku izrade plana upravljanja vodnim područjima taj pristup ocjenjivanju još je uvijek bio

u postupku razvijanja.

U ocjeni rijeka za plan upravljanja vodnim područjima upotrijebljen je prethodni pristup,

„saprobna” metoda, koja nije u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Za potrebe

plana upravljanja vodnim područjima napravljena je preliminarna ocjena ekološkog stanja

rijeka primjenom samo fizikalno-kemijskih11

i hidromorfoloških elemenata kakvoće – ali njih

nije bilo moguće povezati s biološkim elementima kakvoće s obzirom na to da oni nisu bili

uspostavljeni. Navedeno je da se u rijekama prate traženi biološki elementi kakvoće, ali da se

ne upotrebljavaju u razvrstavanju ekološkog stanja, čime se naznačuje da još nisu dostupne

metode biološke ocjene koje bi bile u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Europskom

informacijskom sustavu za vode dostavljen je podatak da se ocjena hidromorfološkog stanja

temelji na stručnoj analizi hidromorfoloških pritisaka. U pogledu ukupnog razvrstavanja

stanja koje je dostavljeno Europskom informacijskom sustavu za vode, često je navedeno

lošije ukupno stanje nego što se da iščitati iz fizikalno-kemijskih ili hidromorfoloških

elemenata kakvoće: razlozi za to nisu poznati.

I razvrstavanje ekološkog stanja jezera temelji se samo na fizikalno-kemijskim i

hidromorfološkim elementima kakvoće, iako se navodi da se prate biološki elementi kakvoće,

na temelju čega je ponovno vidljiv nedostatak odgovarajućih metoda biološke ocjene za

jezera. Kao i u slučaju rijeka, u ukupnom razvrstavanju stanja za jezera često je navedeno

lošije stanje od onoga koje proizlazi iz pratećih elemenata kakvoće.

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se znanstveni projekt koji je u tijeku i koji se

bavi biološkom ocjenom ekološkog stanja rijeka i jezera: u tom projektu radit će se na

referentnim uvjetima i granicama između razreda za nekoliko bioloških elemenata kakvoće

(ribe, makrobeskralješnjaci, makrofiti i fitobentos). Na temelju tog podatka čini se da metode

biološke procjene nisu bile dostupne za rijeke i jezera u trenutku izrade plana upravljanja

vodnim područjima.

Većina prijelaznih voda razvrstana je na temelju fitoplanktona, riba, fizikalno-kemijskih i

hidromorfoloških elemenata kakvoće, a za nekoliko njih upotrijebljeni su i pokazatelji

povezani s makrobeskralješnjacima.

U pogledu priobalnih voda, sva vodna tijela razvrstana su na temelju fitoplanktona, fizikalno-

kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće, a za nekoliko njih upotrijebljeni su i

pokazatelji povezani s makrobeskralješnjacima. Navedeno je da su praćene angiosperme i

makroalge, ali ti pokazatelji nisu upotrijebljeni u razvrstavanju. Hidromorfološki elementi

kakvoće upotrijebljeni su u razvrstavanju, ali nije navedeno da su praćeni.

U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da se razvijaju metode za praćenje

priobalnih i prijelaznih voda, pri čemu se uzimaju u obzir i metode drugih država članica

(vidjeti tablicu 7.2.1.). Čini se da postoje metode i barem preliminarni referentni uvjeti za

fitoplankton i makrobeskralješnjake, ali metode za praćenje riba, makroalgi i angiosperma u

najboljem su slučaju razvijene tek djelomično.

11

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da se trenutačno upotrebljavaju četiri fizikalno-kemijska

elementa kakvoće: biokemijska potreba za kisikom, kemijska potreba za kisikom, ukupni dušik i ukupni fosfor.

25

U planu upravljanja vodnim područjima za ocjenu ekološkog stanja rijeka i jezera ne navodi

se primjena načela prema kojem jedan neodgovarajući pokazatelj znači da su svi pokazatelji

neodgovarajući. Međutim, iz opisa ocjene stanja priobalnih i prijelaznih voda za HRJ vidljivo

je da je to načelo primijenjeno. Povrh toga, u hrvatskoj Uredbi o standardu kakvoće vode iz

2013. navodi se to načelo, što znači da bi se njegova primjena mogla očekivati u budućim

planovima upravljanja vodnim područjima.

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da na ocjenu stanja rijeka i jezera (općeg

fizikalno-kemijskog i hidromorfološkog stanja i općeg kemijskog stanja) utječu

nepouzdanosti koje proizlaze iz postojećeg sustava praćenja i ocjenjivanja. Da bi se riješio taj

problem, vodna tijela podijeljena su u tri skupine s obzirom na procijenjeni stupanj

pouzdanosti ocjene stanja vodnih tijela: prvu čine vodna tijela koja zadovoljavaju okolišne

ciljeve (s vrlo visokim stupnjem pouzdanosti); drugu čine vodna tijela za koja postoji

nesigurnost o tome zadovoljavaju li okolišne ciljeve; a treću čine vodna tijela koja ne

zadovoljavaju okolišne ciljeve (s vrlo visokim stupnjem pouzdanosti). U Sažetku

dostavljenom Europskom informacijskom sustavu za vode nije navedeno kako su sami

stupnjevi pouzdanosti riješeni u te tri kategorije.

Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode u Hrvatskoj

su za prvi plan upravljanja vodnim područjima primijenjeni rezultati interkalibracije. Prema

hrvatskim nadležnim tijelima, metoda Carlit (makroalge priobalnih voda) i metoda POMI

(Posidonia oceanica) koje su upotrijebljene u Hrvatskoj interkalibrirane su u okviru procesa

EU-a (konkretno sa skupinom MED GIG), a granične vrijednosti za biološke elemente

kakvoće za makrozoobentos i klorofil a (za prijelazne i priobalne vode) donesene su na

temelju rezultata dobivenih tijekom postupka interkalibracije u skupini MED GIG. Hrvatska

sa susjednim zemljama poduzima i inicijative za interkalibraciju metoda za ocjenu bioloških

elemenata kakvoće: to se planira kao inicijativa u suradnji sa Slovenijom.

Prema najnovijim dostupnim podacima Hrvatska namjerava preispitati svoj popis specifičnih

onečišćujućih tvari u slivovima, osobito u svjetlu studije o onečišćujućim tvarima iz

poljoprivrede, te će preispitati i standarde kvalitete okoliša (EQS) utvrđene za plan

upravljanja vodnim područjima u skladu s Tehničkim smjernicama za određivanje standarda

kakvoće okoliša.

Hrvatska Uredba o standardu kakvoće voda iz 2013. (prilog 2.B i Prilog 2.C) sadržava sve

elemente kakvoće koji su potrebni na temelju Priloga V. Okvirnoj direktivi o vodama, osim

onih povezanih s ribama u jezerima i hidromorfološkim pokazateljima u jezerima te

prijelaznim i priobalnim vodama. Ti će se elementi upotrijebiti za potrebe drugog plana


Planira se izmjena Uredbe o standardu kakvoće voda12

kako bude rasla baza bioloških i

ostalih okolišnih podataka. Osim toga, Hrvatska planira donijeti metodologiju za uzorkovanje,

laboratorijske analize i određivanje omjera ekološke kvalitete za biološke elemente kakvoće te

metodologiju za praćenje i ocjenjivanje hidromorfoloških pokazatelja kako bi se ispunile

ključne praznine u utvrđivanju referentnih uvjeta.

12

„NN”, br. 73/13

26

Vodno

područje

Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode

Fit

op

lan

kto

n

Ma

kro

fiti

Fit

ob

ento

s

Ben

tičk

i

bes

kra

lješ

nja

ci

Rib

e

Fiz

ika

lno

-kem

ijsk

i

Hid

rom

orf

olo

ški

Fit

op

lan

kto

n

Ma

kro

fiti

Fit

ob

ento

s

Ben

tičk

i

bes

kra

lješ

nja

ci

Rib

e

Fiz

ika

lno

-kem

ijsk

i

Hid

rom

orf

olo

ški

Fit

op

lan

kto

n

Ma

kro

alg

e

An

gio

sper

me

Ben

tičk

i

bes

kra

lješ

nja

ci

Rib

e

Fiz

ika

lno

-kem

ijsk

i

Hid

rom

orf

olo

ški

Fit

op

lan

kto

n

Ma

kro

alg

e

An

gio

sper

me

Ben

tičk

i

bes

kra

lješ

nja

ci

Fiz

ika

lno

-kem

ijsk

i

Hid

rom

orf

olo

ški

HRD - - - - - - - - - - - - -

HRJ

Tablica 7.2.1.: Dostupnost metoda biološke ocjene

Metode ocjene u potpunosti su razvijene za sve biološke elemente kakvoće

Metode ocjene djelomično su razvijene ili su u razvoju za sve ili neke biološke elemente kakvoće

Metode ocjene za biološke elemente kakvoće nisu razvijene, nisu dostavljeni podaci o metodama ocjene, dostavljeni su nejasni podaci

- Kategorija vode nije relevantna

Izvor: Planovi upravljanja vodnim područjima

27

8. UTVRĐIVANJE ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA (ZPVT) I OCJENJIVANJE

DOBROG EKOLOŠKOG POTENCIJALA

U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da u Hrvatskoj nisu utvrđena znatno

promijenjena i umjetna vodna tijela (UVT), iako je provedena njihova preliminarna

identifikacija. Kandidati za ZPVT i UVT identificirani su na temelju stručne prosudbe, a u

planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da je za njihovo utvrđivanje potrebno

provesti dodatna istraživanja.

Prema podacima dostavljenima Europskom informacijskom sustavu za vode u hrvatskom

dijelu vodnog područja rijeke Dunava identificirana su 92 potencijalna UVT-a (70 vodnih

tijela rijeka i 22 vodna tijela jezera) i 2 potencijalna UVT-a u hrvatskom tijelu jadranskog

vodnog područja. U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je 206 potencijalnih

ZPVT-a, iako to nije vidljivo u podacima dostavljenima Europskom informacijskom sustavu

za vode (vidjeti tablice 8.1.1.a i 8.1.1.b). Osim toga, podaci u tablicama 8.1.1.a i 8.1.1.b

neznatno se razlikuju u pogledu UVT-a za rijeke i jezera u hrvatskom dijelu vodnog područja

rijeke Dunava.

Ni u planu upravljanja vodnim područjima ni u novijim propisima u području voda nije

utvrđena jasna metodologija ni kriteriji za utvrđivanje ZPVT-a i UVT-a.

SI

Adriatic

Sea

HU1000AT1000

ITA

HR

BA

HRC

HRJ

HU

0 50 100

km

ME

Slika 8.1.: Karta postotaka kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela po vodnom

području

0 – 5 %

5 – 20 %

20 – 40 %

40 – 60 %

60 – 100 %

Nisu navedeni podaci

Vodna područja



28

ZPVT

ili UVT Vodno područje

Kategorija vode

Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Sva vodna tijela

Broj %

kategorije Broj

%

kategorije Broj

%

kategorije Broj

%

kategorije Broj %

ZPVT

HRD 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

HRJ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UVT

HRD 70 7,8 22 75,9 0 0 0 0 92 9,9

HRJ 2 0,6 0 0 0 0 0 0 2 0,5

Ukupno 72 5,85 22 64,7 0 0 0 0 94 7,1

Tablica 8.1.1.a: Broj i postotak kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela, prema podacima Europskog informacijskog sustava za vode (WISE)


ZPVT

ili UVT Vodno područje

Kategorija vode

Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Sva vodna tijela

Broj %

kategorije Broj

%

kategorije Broj

%

kategorije Broj

%

kategorije Broj %

ZPVT

HRD 150 16,6 2 7,1 0 0 0 0 152 16,4

HRJ 42 12,5 0 0 8 29,6 4 17,3 54 13,8

Ukupno 192 15,5 2 6 8 29,6 4 17,3 206 15,6

UVT

HRD 71 7,8 21 75 0 0 0 0 92 9,9

HRJ 2 0,6 0 0 0 0 0 0 2 0,5

Ukupno 73 5,9 21 63,6 0 0 0 0 94 7,1

Tablica 8.1.1.b: Broj i postotak kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela, prema podacima iz Plana upravljanja vodnim područjima

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima

29

U planu upravljanja vodnim područjima nisu navedene informacije o tome je li u Hrvatskoj

definirana metodologija za dobar ekološki potencijal. U skladu s člankom 18. stavkom 1.

Uredbe o standardu kakvoće voda ekološki potencijal umjetnog ili znatno promijenjenog tijela

površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa bioloških, osnovnih fizikalno-

kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće.

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, metodologija za ocjenjivanje dobrog ekološkog

potencijala bit će razvijena tijekom drugog ciklusa plana upravljanja vodnim područjima i

trebala bi biti spremna tek 2017. Tijekom znanstvenog istraživačkog projekta razvit će se

metodologija za ocjenjivanje dobrog ekološkog potencijala rijeka i jezera. Sustav

razvrstavanja za ekološki potencijal prijelaznih i priobalnih voda razvija se u okviru Programa

sustavnog ispitivanja kakvoće prijelaznih i priobalnih voda.

U preliminarnoj procjeni ekološkog potencijala koja je dostavljena Europskom

informacijskom sustavu za vode stoji da 92 od 94 kandidata za umjetna vodna tijela postižu

dobar ekološki potencijal. Ti su rezultati, međutim, preliminarni s obzirom na to da nije

provedeno konačno utvrđivanje znatno promijenjenih vodnih tijela i umjetnih vodnih tijela te

je potrebna dodatna analiza. Osim toga, nije objašnjena metoda koja je korištena za dobivanje

tih rezultata.

9. OCJENA KEMIJSKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA

U planu upravljanja vodnim područjima stoji da je ocjenjivanje kemijskog stanja provedeno

na temelju prosječnih godišnjih koncentracija prioritetnih tvari. Navedeno je da se prioritetne

tvari prate u sve četiri kategorije površinskih voda. U planu upravljanja vodnim područjima

stoji da sljedeće prioritetne tvari nisu uzete u obzir pri ocjenjivanju kemijskog stanja: spojevi

trifluralina i pentabromdifenileter.

Može se primijetiti da je u Prilogu 3.A Uredbi iz 2010.13

, koja je navedena u planu upravljanja

vodnim područjima, provedeno prvo transponiranje dijela A Priloga I. Direktivi o standardu

kakvoće okoliša. Međutim, primijećena je jedna razlika: nisu navedene vrijednosti za kadmij i

njegove spojeve za maksimalnu dopuštenu koncentraciju – standarde kakvoće okoliša (MDK-

SKO) u drugim vodama. Taj je propust ispravljen u Prilogu 5.B Uredbi o standardu kakvoće

voda iz 2013. kojom je zamijenjena Uredba iz 2010.

U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se standardi za biotu i sedimente. U

Uredbi iz 2013. predviđaju se standardi kakvoće okoliša za biotu (to nije bio slučaju u

prethodnoj Uredbi iz 2010.), a prema najnovijim informacijama prema potrebi će se

primjenjivati standard kvalitete okoliša za biotu ili jednakovrijedni standard kvalitete okoliša

za zaštitu vode.

U planu upravljanja vodnim područjima ni u nacionalnom zakonodavstvu nisu pronađeni

podaci o tome upotrebljavaju li se područja miješanja, o tome kako se uzimaju u obzir

pozadinske koncentracije ili o biodostupnosti metala.

Prepoznate su tvari koje uzrokuju prelazak graničnih vrijednosti za mali dio vodnih tijela u

vodnom području rijeke Dunava i jadranskom vodnom području (tablica 9.1.1.).

13

„NN”, br. 89/10

30

Tvari koje uzrokuju prelazak graničnih

vrijednosti

Prelazak graničnih

vrijednosti po

vodnom području

HRD HRJ

Teški metali – zbrojeno 8

Živa 5

Klorpirifos 2

Klorofenvinfoss 1

Endosulfan 10

C10-13-kloroalkani 3

Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 4

Aldrin 3

Dieldrin 3

Endrin 3

Izodrin 3

Pentaklorofenol 1

Tributilkositreni spojevi 1

Tablica 9.1.1.: Tvari odgovorne za prelazak graničnih vrijednosti


10. OCJENA STANJA PODZEMNIH VODA

10.1. Količinsko stanje podzemnih voda

U Hrvatskoj postoji jedinstven nacionalni metodološki pristup za ocjenjivanje količinskog

stanja podzemnih voda, koji je utemeljen na Smjernicama br. 18 o stanju podzemnih voda i

ocjenjivanju trendova.

Planiraju se daljnje aktivnosti u pogledu razvijanja metodologije. Primjerice, u krškim

područjima, praćenjem stanja obuhvatit će se sva važna izvorišta kako bi se mogla postići

bolja ravnoteža tijela podzemnih voda. To će praćenje biti provedeno početkom 2015. Osim

toga, do kraja 2014. bit će dovršen konačni plan za praćenje razina podzemnih voda u

vodonosnicima s intergranularnom poroznošću. S obzirom na visoke troškove uspostavljanja

tog sustava praćenja, njegova potpuna provedba planira se tijekom razdoblja od nekoliko

godina.

Rezultati koji su prikazani u prvom planu upravljanja vodnim područjima pokazuju da je za

jedno podzemno vodno tijelo u vodnom području rijeke Dunava i za dva u jadranskom

vodnom području ocijenjeno da im je količinsko stanje loše (tablica 10.1.). Za podzemno

vodno tijelo u vodnom području rijeke Dunava, koje je smješteno u blizini Zagreba,

zahvaćanje je navodno glavni pritisak uslijed kojeg dolazi do lošeg stanja. U jadranskom

vodnom području dva su tijela podzemnih voda lošeg količinskog stanja, što se povezuje s

visokom razinom zahvaćanja vode tijekom ljetnih mjeseci, uslijed čega dolazi do

zaslanjivanja.

Navedeno je da je za dio tijela podzemnih voda napravljena usporedba prosječnih godišnjih

zahvaćanja podzemne vode u odnosu na „dostupne resurse podzemnih voda” u tijelu

podzemne vode.

Za broj i postotak tijela podzemnih voda i njihovo količinsko stanje vidjeti tablice 6.5. i 6.6.

Vodno područje Dobro

stanje

Nije postignuto

dobro stanje Nepoznato

HRD 733 0 0

31

Vodno područje Dobro

stanje

Nije postignuto

dobro stanje Nepoznato

HRJ 291 0 0

Ukupno 1024 0 0

Tablica 10.3.1.: Stanje zaštićenih područja podzemne pitke vode


10.2. Kemijsko stanje podzemnih voda

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, u ocjeni kemijskog stanja slijedi se metodologija iz

Smjernica br. 18 o stanju podzemnih voda i ocjenjivanju trendova. Granične vrijednosti

utvrđene su na nacionalnoj razini. Određene su u skladu s kriterijima za korištenje vode:

vrijednosti su utvrđene na temelju najviših dopuštenih koncentracija za pojedinačne

pokazatelje u skladu s propisima o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U obzir su uzete sve

tvari iz Priloga II. dijela B Direktive o podzemnim vodama. Razmotreni su i sve onečišćujuće

tvari koje predstavljaju rizik. Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom

sustavu za vode, pokazatelji uključuju željezo, mangan i cink, kao i temperaturu, pH

vrijednost, otopljeni kisik i prozirnost. Isto tako prema podacima koji su dostavljeni

Europskom informacijskom sustavu za vode, vidljivo je da je uspostavljena metoda za

određivanje pozadinskih razina.

Hrvatskim zakonodavstvom sada se zahtijeva praćenje kakvoće podzemne vode na svim

lokalitetima iz kojih se zahvaća voda za javnu vodoopskrbu, kao i u zaštićenim zonama većih

lokaliteta za zahvaćanje vode.

Međutim, nije jasno je li za prvi plan upravljanja vodnim područjima provedena potpuna

ocjena kemijskog stanja. U planu upravljanja vodnim područjima stoji da dva podzemna

vodna tijela u vodnom području rijeke Dunava i dva u jadranskom vodnom području ne

postižu dobro kemijsko stanje. Međutim, nisu opisane onečišćujuće tvari koje uzrokuju loše

stanje. Za vodno područje rijeke Dunava navedeni su podaci za pozadinske razine samo za

nekoliko područja i povezani samo s nitratima. U pogledu jadranskog vodnog područja, iz

podataka dostavljenih Europskom informacijskom sustavu za vode vidljivo je da su zbog

nedostatka podataka pozadinske razine utvrđene samo za neke pokazatelje.

Hrvatska nadležna tijela navode da će se potpuniji podaci o praćenju upotrijebiti za

ocjenjivanje kemijskog stanja tijela podzemnih voda u budućim planovima upravljanja

vodnim područjima.

10.3. Ocjena trendova u pogledu podzemnih voda

Za prvi plan upravljanja vodnim područjima trendovi nisu ocijenjeni zbog nedostatka

povijesnih podataka: prema planu upravljanja vodnim područjima, nacionalni podaci za

podzemne vode dostupni su od 2007., a samo su u dva područja (lokaliteti za praćenje u

blizini Zagreba i Varaždina u vodnom području rijeke Dunava) dostupni podaci za dulje

razdoblje. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da su za većinu lokaliteta u

vodnom području rijeke Dunava podaci o podzemnim vodama dostupni samo za 2007. i 2008.

godinu pa stoga ne osiguravaju dovoljno vremensko razdoblje na temelju kojeg bi se mogle

izraditi ocjene trendova. Podaci za dulja razdoblja praćenja dostupni su za nekoliko lokacija,

ali zbog promjena u metodama praćenja teško je izraditi ocjene trendova. U jadranskom

vodnom području primijećeni su trendovi, ali nisu okarakterizirani kao značajni ili

kontinuirani. Za jadransko vodno područje spominje se praćenje u razdoblju od 2000. do

2007.

32

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, praćenje podzemnih voda oblikovano je tako da se uoče

trendovi, a ocjena trenda bit će provedena za drugi plan upravljanja vodnim područjima. Nije

jasno, međutim, je li metodologija za promjene trenda uspostavljena od sredine 2014. niti u

kolikoj je mjeri primijenjen pristup iz Smjernica br. 18 o stanju podzemnih voda i

ocjenjivanju trendova.

10.4. Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama

Za vodno područje rijeke Dunava u planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se jesu li

u ocjeni kemijskog ili količinskog stanja podzemnih voda u obzir uzete pridružene površinske

vode i kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. S druge strane, za jadransko vodno

područje navedeno je da su pridružene površinske vode i kopneni ekosustavi ovisni o

podzemnim vodama uzeti u obzir u ocjeni količinskog stanja.

10.5. Zaštićena područja podzemnih voda

Ima 30 tijela podzemnih voda povezanih sa zaštićenim područjima iz članka 7. i sva su

dobrog stanja. Postoji dodatnih 12 tijela podzemnih voda zaštićenih u skladu s Direktivom o

staništima i sva su dobrog stanja.

11. OKOLIŠNI CILJEVI I IZUZEĆA

Europskom informacijskom sustavu za vode nisu dostavljeni podaci o izuzećima. Usprkos

tome, čini se da neka vodna tijela do 2015. neće postići dobro stanje. U planu upravljanja

vodnim područjima stoji da za to postoje dvije skupine razloga (Plan upravljanja vodnim

područjima, odjeljak 3.3.): prijelazna razdoblja odobrena Ugovorom o pristupanju Hrvatske

EU-u (osobito u pogledu rokova iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda,

Direktive o vodi za piće i Direktive o industrijskim emisijama); i tehnički razlozi u pogledu

nedostatnih podataka i nedovoljnog vremena u trenutku izrade plana upravljanja vodnim

područjima.

U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske ne navodi se, međutim, ukupni broj vodnih

tijela koja do 2015. neće postići dobro stanje, iako je dana procjena za vodna tijela rijeka.

U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o metodologijama za

utvrđivanje izuzeća, poput procjene nerazmjernih troškova, tehničkih razloga ili prirodnih

uvjeta zbog kojih bi bilo nemoguće na vrijeme postići okolišne ciljeve. U planu se navodi da

je Ekonomski institut iz Zagreba pripremio preliminarnu analizu ekonomsko-financijskih

aspekata povezanih s provedbom Okvirne direktive o vodama.

Iako se u planu upravljanja vodnim područjima ne navodi primjena članka 4. stavka 7., u

Hrvatskoj se razmatraju novi projekti hidroelektrana14

. Nije jasno postoji li učinkovita

koordinacija tih projektnih prijedloga sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Svi novi

infrastrukturni projekti koji bi mogli izazvati pogoršanje stanja vodnih tijela ili spriječiti

postizanje dobrog stanja trebali bi biti odobreni samo ako ispunjavaju uvjete iz članka 4.

stavka 7. Okvirne direktive o vodama.

S obzirom na ciljeve, u planu upravljanja vodnim područjima navodi se da su utvrđeni dodatni

ciljevi za zaštićena područja pitke vode i područja vode za kupanje.

14

Primjerice, Hrvatska elektroprivreda, nacionalno elektroenergetsko poduzeće u Hrvatskoj, planira ulaganja u

hidroenergetski projekt Senj-Kosinj (projekt se sastoji od stvaranja dviju akumulacija, izgradnje dviju

hidroelektrana, rekonstrukcije postojeće hidroelektrane, izgradnje dovodnog tunela i drugih aktivnosti).

33

U pogledu pitke vode, u članku 5. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju15

propisane su odredbe

o tome što se smatra vodom prikladnom za ljudsku potrošnju i dana je uputa na podzakonski

akt koji sadržava podrobnije zahtjeve. U članku 7. Zakona propisano je da sva vodocrpilišta

vode moraju biti zaštićena od onečišćenja koja mogu ugroziti kakvoću vode. U članku 90.

Zakona o vodama propisano je da područja oko ležišta vode koja se koriste za javnu

vodoopskrbu (uključujući vodu za ljudsku potrošnju) moraju biti zaštićena od onečišćenja ili

drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću vode.

Pitanja povezana s vodom za kupanje uređena su Uredbom o kakvoći voda za kupanje16

,

kojom se transponira Direktiva o vodi za kupanje. U Uredbi se utvrđuju mikrobiološki

standardi kakvoće za vode za kupanje i obvezne mjere za upravljanje vodama za kupanje.

Lokalna tijela su tijela odgovorna za vode za kupanje. U Uredbi je propisana i obveza

donošenja odluke o uspostavi područja vode za kupanje, praćenju vode za kupanje i

relevantnim aktivnostima za upravljanje vodom za kupanje. Daljnje odredbe za zaštitu

površinskih voda za kupanje utvrđene su u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija

otpadnih voda. Prema Pravilniku, komunalne otpadne moraju nakon pročišćavanja ispuniti

dodatne posebne zahtjeve ako se ispuštaju u površinske vode koje se koriste za kupanje i

rekreaciju: granične vrijednosti mikrobioloških parametara (intestinalni enterokoki i

Escherichia coli) propisane su zasebno za ispuštanja u unutarnje površinske vode i ispuštanja

u priobalne vode.

Nisu utvrđeni dodatni ciljevi za zaštićena staništa i vrste ovisne o vodi. Nije provedena ocjena

kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi ta staništa i vrste postigli

povoljno stanje očuvanosti.

12. PROGRAMI MJERA

12.1. Programi mjera – općenito

U planu upravljanja vodnim područjima naglašeno je da program mjera sadržava samo

osnovne mjere; dodatne mjere bit će predstavljene 2015. u drugom programu upravljanja

vodnim područjima Hrvatske.

U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se da su ocjene stanja upotrijebljene za

planiranje programa mjera. U opisu nekih mjera, međutim, spominju se emisije ili drugi

pritisci. Istovremeno, kako je prethodno navedeno, osnovne mjere iz programa mjera trebale

bi se provesti bez obzira na ocjenu stanja.

U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske na nekoliko mjesta navodi se plan

upravljanja vodnim područjima rijeke Dunava iz 2009. i nacrt međunarodnog Plana

upravljanja vodnim područjem rijeke Save. Nije jasno, međutim je li program mjera

koordiniran s tim planovima. Mjere nisu koordinirane sa susjednim državama članicama ni s

trećim zemljama.

S obzirom na zemljopisni opseg, gotovo sve mjere iz plana upravljanja vodnim područjima

primjenjive su na čitavom području Republike Hrvatske; međutim, nekoliko mjera odnosi se

15

„NN” , br. 56/13 (članci 5. i 7.) 16

„NN”, br. 51/10

34

na aktivnosti u posebnim područjima, poput zaštićenih područja pitke vode i ranjivih područja

u Hrvatskoj u skladu s člankom 5. Direktive o nitratima.

Plan upravljanja vodnim područjima sadržava neke podatke o tijelima i dionicima

odgovornima za provedbu programa mjera. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo

poljoprivrede, Hrvatske vode i pružatelji usluga javne vodoopskrbe (lokalna tijela) odgovorni

su za provedbu mjera kojima je cilj osigurati povrat operativnih troškova javne vodoopskrbe i

za poticanje učinkovitog korištenja vode za javnu uporabu. Ta nadležna tijela, kao i lokalna

nadležna tijela, imaju ulogu i u provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih

voda17

(poduzeća koja upravljaju postrojenjima iz Direktive o pročišćavanju komunalnih voda

vode lokalne vlade ili su u koncesiji). U skladu s Ugovorom o pristupanju Hrvatske18

,

utvrđeni su specifični rokovi za aglomeracije u skladu s brojem ekvivalent stanovnika i

osjetljivosti područja vode. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da stoga treba

pažljivo razmotriti kojim će se relevantnim aglomeracijama dati prioritet, kao što treba

pažljivo razmotriti i dodatne mjere u skladu s Okvirnom Direktivom o vodama. Nadalje,

Hrvatska će morati ispuniti i zahtjeve iz ostalih relevantnih direktiva (Direktiva o vodi za

kupanje19

, Direktiva o vodi za piće20

, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji21

, Direktiva o

podzemnim vodama22

, Direktiva o industrijskim emisijama23

i ostale) i to treba uzeti u obzir

zajedno sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda s ciljem

postizanja dobrog stanja vode u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.

Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatske vode i operatori

instalacija za integrirano sprečavanje i kontrolu onečišćenja odgovorni su za mjere kojima je

cilj smanjiti pritiske na vodu koji dolaze iz instalacija za integrirano sprečavanje i kontrolu

onečišćenja. Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, proizvođači umjetnih gnojiva i

proizvoda za zaštitu bilja, carinska tijela i poljoprivrednici odgovorni su za mjere kojima je

cilj smanjiti onečišćenje hranjivim tvarima, osobito nitratima.

U planu upravljanja vodnim područjima navode se neki podaci o troškovima povezanima s

osnovnim mjerama. Primjerice, u planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da su

troškovi za ukupna ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj procijenjeni na 23,2

milijarde kuna (oko 3 milijarde EUR) za razdoblje 2010. – 2023., pri čemu su za 2015.

predviđena ulaganja u iznosu od 8,5 milijarda kuna (1,1 milijarda EUR). Ulaganja u opskrbu

vodom za piće trebala bi iznositi 5,4 milijarde kuna (700 milijuna EUR) do kraja 2015.

Nadalje, u planu se procjenjuju ukupni troškovi provedbe direktive IPPC (više od

2 milijarde eura za sve aspekte, ne samo za vodu) i Direktive o nitratima (50,2 milijuna EUR).

12.2. Mjere povezane s poljoprivredom

U planu upravljanja vodnim područjima osobito se navode pritisci na kakvoću vode koji

dolaze iz poljoprivrede zbog uporabe stajskog i mineralnih gnojiva kao i pesticida; spominju

se i otjecanja uslijed ispaše stoke. Uporaba vode u poljoprivredi nije navedena kao pritisak. U

planu upravljanja vodnim područjima navodi se niz mjera za djelovanje na te pritiske (kako je

prethodno spomenuto, plan upravljanja vodnim područjima sadržava samo osnovne mjere).

Pregled mjera naveden je u tablici 12.2.1.

17

Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC) 18

Prilog V., odjeljak 10, SL L 112, 24.4.2012., str. 1. 19

Direktiva o vodi za kupanje (2006/7/EZ). 20

Direktiva o vodi za piće (98/83/EZ). 21

Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ). 22

Direktiva o podzemnim vodama (2006/118/EZ) 23

Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU)

35

Mjere HRD HRJ

Tehničke mjere

Smanjenje primjene / izmjene u primjeni mineralnih gnojiva

Smanjenje primjene / izmjene u primjeni pesticida

Prelazak na poljoprivredu niskih ulaganja

Hidromorfološke mjere

Mjere protiv erozije tla

Mjere koje imaju više ciljeva

Mjere za štednju vode

Gospodarski instrumenti

Naknade za tlo

Sporazumi o suradnji

Određivanje cijene vode

Trgovanje hranjivim tvarima

Oporezivanje umjetnih gnojiva

Netehničke mjere

Provedba i primjena postojećeg zakonodavstva EU-a

Kontrole

Institucijske promjene

Kodeksi poljoprivredne prakse

Savjetovanje i osposobljavanje

Podizanje svijesti

Mjere za rast znanja kako bi se poboljšalo donošenje odluka

Programi certificiranja

Podjela na zone

Specifični akcijski planovi/programi

Planiranje korištenja zemljišta

Tehnički standardi

Specifični projekti povezani s poljoprivredom

Izdavanje okolišnih dozvola i licencija

Tablica 12.2.1.: Vrste mjera povezanih s Okvirnom direktivom o vodama kojima se odgovara na pritiske

onečišćujućih tvari iz poljoprivrede, kako je opisano u programu mjera

Izvor: Planovi upravljanja vodnim područjima

Posebne mjere obuhvaćaju:

razvoj „ekološke poljoprivredne proizvodnje” u zaštićenim područjima pitke vode te

izgradnju skladišnih kapaciteta za stajsko gnojivo na tim područjima,

kontrolu uporabe i smanjenje uporabe hranjivih tvari, osobito dušika,

uspostavu ranjivih područja i donošenje programa aktivnosti za zaštitu vode od

onečišćenja poljoprivrednog podrijetla u skladu s Direktivom o nitratima,

pristojbu za zaštitu voda koja se propisuje proizvođačima umjetnih gnojiva, ovisno o

količini umjetnog gnojiva stavljenog na tržište,

uspostavu najviših dopuštenih razina onečišćenja tla i

izdavanje dozvola za zahvaćanje vode za potrebe navodnjavanja.

36

Nije, međutim, jasno jesu li mjere povezane s raspršenim izvorima onečišćenja iz

poljoprivrede primjenjive na probleme izvan područja ranjivih na nitrate, koja obuhvaćaju tek

9 % teritorija.

U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o troškovima tih mjera. Kao

izvori financiranja programa mjera navode se fondovi EU-a, kao i državni, regionalni i lokalni

proračuni te prihodi od vodnih naknada, ali se ne navode izvori financiranja pojedinačnih

mjera. U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se uporaba Programa ruralnog

razvoja za provedbu mjera koje pridonose ostvarivanju ciljeva Okvirne direktive o vodama.

Prema hrvatskim dužnosnicima, drugim planom upravljanja vodnim područjima bit će

obuhvaćene mjere iz Programa ruralnog razvoja.

12.3. Mjere povezane s hidromorfologijom

U planu upravljanja vodnim područjima stoji da u njega nisu uključene mjere za postojeće

hidromorfološke pritiske, ali navedena je buduća mjera za utvrđivanje pravila za „održavanje

vodotoka”, kojoj je cilj ograničiti hidromorfološke promjene nastale zbog građevinskih

zahvata na vodi.

12.4. Mjere povezane s podzemnim vodama

U planu upravljanja vodnim područjima ne spominje se mnogo pritisaka na tijela podzemnih

voda. Navodi se da je zahvaćanje podzemne vode potencijalni rizik u zagrebačkom području.

Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) dostavljeni su podaci o nizu mjera koje

su relevantne za zaštitu podzemnih voda. Te mjere uključuju:

kontrole zahvaćanja slatkovodnih površinskih voda i podzemnih voda,

zabranu izravnog ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode; ispuštati se mogu samo

pročišćene vode,

niz navedenih općih mjera za ispuštanje voda: izdavanje odobrenja za eksploataciju;

ocjenjivanje vode u okviru okolišnih uvjeta, pri čemu se utvrđuju uvjeti za emisiju

otpadnih voda; obveza da se zatraži izdavanje obnovljive dozvole za ispuštanje otpadnih

voda (koja vrijedi šest godina), obveza izvješćivanja o svim emisijama otpadnih voda s

utvrđenim graničnim vrijednostima, te određivanje graničnih vrijednosti.

U hrvatskom planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o međunarodnoj

koordinaciji mjera povezanih s podzemnim vodama.

12.5. Mjere povezane s kemijskim onečišćenjem

U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se da Hrvatska ima popis izvora kemijskog

onečišćenja vodnih tijela. Hrvatska je usprkos tome pokrenula Europski registar ispuštanja i

prijenosa onečišćujućih tvari (EPRTR), u kojem se daje popis ispuštanja onečišćujućih tvari (i

onih koji onečišćuju vodu) za velika postrojenja. Iako se u planu upravljanja vodnim

područjima ne spominje Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, naveden

je podatak o ukupnim opterećenjima nekoliko onečišćujućih tvari i sektora, uključujući

kućanstva i poduzeća za nekoliko pokazatelja onečišćenja: BPK5, KPK, ukupni dušik i ukupni

fosfor. Navedeno je da se prate ispuštanja iz velikih postrojenja za te, kao i za dodatne

onečišćujuće tvari: cink, bakar, kadmij, krom, nikal, olovo, živu, arsen, željezo, mangan,

aluminij i fenole. Osim toga, procjenjuje se onečišćenje iz raspršenih izvora iz kućanstava i

poljoprivrede, uključujući ispašu stoke. Iz tih informacija vidljivo je da Hrvatska ima

dostupne podatke za popis izvora kemijskog onečišćenja.

37

U planu upravljanja vodnim područjima navode se sljedeće mjere za borbu protiv kemijskog

onečišćenja:

vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda,

proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba kemikalija za koje je potrebna prethodna

registracija, a u određenim slučajevima odobrenje; mnoge specifične tvari, uključujući

određene pesticide, zabranjene su ili je njihova uporaba ograničena,

naknada za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz sredstava za zaštitu bilja,

ograničavanje uporabe određenih onečišćivača u poljoprivrednom zemljištu u skladu s

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.

Hrvatska nadležna tijela navela su da će prvi popis emisija biti uključen u drugi plan


12.6. Mjere povezane s člankom 9. (politike cijena vode)

U Zakonu o vodama korištenje vode uključuje vodne usluge, opće korištenje voda, slobodno

korištenje voda te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na

stanje voda. Prema tome, Hrvatska ima široku definiciju korištenja vode. U planu upravljanja

vodnim područjima navodi se potom niz uporaba vode, uključujući zahvaćanje vode za

kućanstva, industriju i poljoprivredu, opskrbu vodom i pročišćavanje otpadnih voda; plovidbu

i luke te zaštitu od poplava. Nasuprot tome, vodne usluge trenutačno su u istom Zakonu

definirane samo kao usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, nacionalna politika određivanja cijena vode odražava

načelo povrata troškova za vodne usluge i načela onečišćivač plaća i korisnik plaća: ta su

načela ugrađena u nekoliko propisa, uključujući Zakon o vodama i Zakon o financiranju

vodnoga gospodarstva.

U Uredbi iz 2010.24

utvrđuje se metodologija za određivanje najnižih naknada za komunalne

vodne usluge. U Uredbi se identificiraju troškovi koji bi trebali biti uključeni u cijenu

vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda. Ti troškovi uključuju: operativne troškove,

financijske troškove i dugoročnu amortizaciju. Vodne naknade računaju se na temelju

potrošnje vode, što se mjeri po metru, kao i na temelju kakvoće vode koja se ispušta.

Zakonom o vodama (člankom 212.) zahtijeva se da sve nove zgrade imaju pojedinačne

vodomjere za stanove. U postojećim zgradama uobičajen je jedan zajednički vodomjer.

Međutim, u planu upravljanja vodnim područjima nisu navedene informacije o tome koliko

pojedinačnih korisnika zapravo ima vodomjer.

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se, međutim, da je u siječnju 2013. visina

minimalne naknade za korištenje voda za javnu vodoopskrbu narasla s 0,8 kuna (otprilike

0,1 EUR) na 1,35 kuna (otprilike 0,17 EUR) za prostorni metar isporučene vode te s 0,90

kuna (otprilike 0,1 EUR) na 1,35 kuna (0,17 EUR) za prostorni metar ispuštene otpadne

vode.25

24

Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („NN” , br.

112/10). 25

Tako je propisano u Uredbi o izmjeni Uredbe o visini vodnog doprinosa i Uredbi o visini naknade za zaštitu

voda („NN” br. 83/12).

38

U Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva26

utvrđuju se naknade za izravno zahvaćanje

vode od strane domaćinstava i poduzeća, uključujući i korištenje za potrebe industrije i

proizvodnje električne energije. Poljoprivredni korisnici moraju plaćati naknade za vodu koju

izravno zahvate ili koriste iz sustava za navodnjavanje ili komunalnih sustava. Naknade za

izravna zahvaćanja od strane poljoprivrednika trebale bi uključivati okolišne troškove i

troškove resursa; međutim naknade za vodu iz sustava za navodnjavanje uključuju samo

operativne troškove i troškove održavanja. Naknade za vodu za navodnjavanje temelje se na

volumenu ako postoji vodomjer, a u ostalim slučajevima plaća se paušalni iznos u skladu s

površinom zemljišta koje se navodnjava. Svi korisnici sustava za navodnjavanje moraju imati

koncesiju koja bi trebala uključivati i obvezu ugradnje vodomjera. Međutim, nisu dostupni

podaci o tome u kojoj mjeri postojeći sustavi navodnjavanja trenutačno imaju vodomjere.

Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva utvrđuju se i naknade za zaštitu vode koje se

obračunavaju u cijenama proizvoda za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva.

U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o provedbi tih pravnih odredaba

ni opseg poticanja politike određivanja cijene vode po sektorima. Ne razmatra se pitanje pruža

li aktualna politika odgovarajuće poticaje korisnicima kako bi se učinkovito koristili vodnim

resursima.

U planu upravljanja vodnim područjima navedeni su inicijalni podaci za povrat troškova

javne opskrbe vodom i pročišćavanja otpadnih voda za kućanstva i poduzeća, na temelju

studije koju je izradio Ekonomski institut iz Zagreba. Međutim, ti su rezultati nepotpuni zbog

problema povezanih s prikupljanjem podataka od isporučitelja vodnih usluga. U studiji se ne

navode podaci o stopama povrata, iako ona sadržava prijedlog metodologije za izračun takvih

stopa. U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o povratu troškova za

druge sektore.

Prema hrvatskim nadležnim tijelima, aktivnosti povezane s drugim planom upravljanja

vodnim područjima uključivat će ekonomsku analizu svih korištenja voda u skladu s

člankom 5. Okvirne direktive o vodama. U okviru ekonomske analize izračunat će se razine

povrata troškova, uključujući okolišne troškove i troškove resursa, prema nacionalnim

definicijama. Metodologija za utvrđivanje okolišnih troškova i troškova resursa, uključujući i

troškove za raspršeno onečišćenje, bila je u pripremi 2014.

12.7. Dodatne mjere u zaštićenim područjima

U planu upravljanja vodnim područjima nema podataka o dodatnim mjerama u zaštićenim

područjima.

13. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA, OSKUDICA VODOM I SUŠE, UPRAVLJANJE

RIZICIMA OD POPLAVE I DRUGA PITANJA KOJA IZ TOGA PROIZLAZE ILI SU S TIME

POVEZANA KAO DIO PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA

U planu upravljanja vodnim područjima oskudica vodom ili suše spominju se vrlo malo.

Podaci o ukupnoj godišnjoj potrošnji i dostupnosti vode navedeni na nacionalnoj razini

(podaci za sektore i regije nisu navedeni). Za vodno područje rijeke Dunava postoji jedna

manja napomena povezana s količinom podzemnih voda na području Zagreba: to je pitanje

naznačeno kao rizik koji je potrebno dalje pratiti. Za jadransko vodno područje turistička

potražnja navedena je kao povremeno, lokalno pitanje u razdobljima „hidromorfološkog

26

„NN”, br. 153/09, 90/11 i 56/13

39

minimuma” (npr. određenih ljetnih razdoblja), povezano s potrošnjom vode u turističkom

sektoru.

U planu upravljanja vodnim područjima navodi se malo podataka o poplavama. U

međunarodnom planu upravljanja vodnim područjem rijeke Dunava iz 2009. navodi se pitanje

poplava u slivu Dunava i prenosi preporuka Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunava

da se u vezi s poplavama prati tok vode tijekom razdoblja suša. U nacrtu plana upravljanja

vodnim područjem rijeke Save razmatraju se poplave, a srednji tok Save od Zagreba do

Županje u Hrvatskoj navodi se kao jedno od područja sklonih poplavama. Nacrt plana

upravljanja vodnim područjima sadržava nekoliko preporuka, uključujući i onu o podjeli

zemljišta za korištenje u Hrvatskoj na zone.

13.1. Prilagodba klimatskim promjenama

Plan upravljanja vodnim područjima za vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno

područje sadržava vrlo malo podataka o klimatskim promjenama. Hrvatska je izradila

prijedlog nacionalne strategije za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o

klimatskim promjenama (UNFCCC) i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom

djelovanja. Iako ta strategija još nije donesena, njezinim nacrtom obuhvaćeno je i ublažavanje

klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama. Nacrt Strategije nije spomenut u

planu upravljanja vodnim područjima. U planu se ne navode nikakve mjere prilagodbe

povezane s vodnim tijelima niti se navodi je li provedena provjera programa mjera u odnosu

na pitanja povezana s klimom.

14. PREPORUKE

Hrvatska bi trebala:

preispitati sve postojeće dozvole i po potrebi ih izmijeniti kako bi se osiguralo da su u

skladu s Okvirnom direktivom o vodama,

koordinirati izradu sljedećih planova upravljanja vodnim područjima s izradom

međunarodnog plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunava i plana upravljanja

vodnim područjem rijeke Save te osigurati da se suradnja sa susjednim zemljama

proširi i na sve zajedničke slivove. Trebalo bi uspostaviti koordinaciju mjera u krškim

vodonosnicima koji se dijele s drugim zemljama,

preispitati pritiske i analize utjecaja te ocjene stanja u drugom planu upravljanja

vodnim područjima i osigurati da se mjere temelje na ažuriranim pritiscima i

analizama utjecaja te ocjenama stanja vodnih tijela. U drugi plan upravljanja vodnim

područjima, osim osnovnih mjera, trebalo bi uključiti i dodatne mjere koje su potrebne

kako bi se postigli zadani ciljevi,

osigurati da se u planovima upravljanja vodnim područjima jasno navode razlozi zbog

kojih nije postignuto dobro stanje te da se programi mjera oblikuju i provode na način

da se ti razlozi uklone. Izuzeća bi trebalo opravdati na odgovarajući način na razini

vodnog tijela,

dovršiti razvoj metoda za ocjenu stanja vodnih tijela i utvrđivanje referentnih uvjeta te

ih primjenjivati tijekom provedbe velikih programa praćenja (započeti praćenje

hidromorfoloških pokazatelja u jezerima i prijelaznim i priobalnim vodama te ribe u

jezerima). Odgovarajući okvir za ocjenu i praćenje koji je u skladu s Okvirnom

direktivom o vodama nužan je preduvjet za oblikovanje učinkovitog programa mjera i

naposljetku za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama,

40

poboljšati praćenje podzemnih voda, istražiti i ukloniti razloge zaslanjivanja,

utvrditi učinkovitost osnovnih mjera i što je potrebno učiniti osim njih. Na temelju te

analize raskoraka Hrvatska bi, prema potrebi, trebala poduzeti mjere povrh onih u

okviru programa djelovanja za nitrate i za uporabu proizvoda za zaštitu bilja. Te bi

mjere trebale biti dio sljedećeg plana upravljanja vodnim područjima,

preispitati postojeće kontrole kako bi se osiguralo da poljoprivredne prakse ne

uzrokuju hidromorfološke pritiske i ažurirati kontrole gdje je to potrebno za

uključivanje u program mjera drugog plana upravljanja vodnim područjima,

u program mjera drugog plana upravljanja vodnim područjima uključiti

hidromorfološke mjere,

osigurati da se uspostavi ekološki protok koji je u skladu s dobrim stanjem i prema

potrebi preispitati postojeće dozvole,

osigurati odgovarajuće utvrđivanje znatno promijenjenih vodnih tijela i razviti

metodologiju za utvrđivanje dobrog ekološkog potencijala. Te bi metodologije trebalo

dokumentirati u planu upravljanja vodnim područjima,

na odgovarajući način opravdati nove hidromorfološke promjene, poput projekata

plovidbe ili novih hidroelektrana. Trebalo bi ih nadopuniti pravilnom strateškom

ocjenom kumulativnih učinaka i ocjenom alternativnih opcija te bi trebalo uključiti sve

potrebne mjere za ublažavanje učinaka,

uzeti u obzir i dati prioritet uporabi zelene infrastrukture i/ili mjerama za prirodno

zadržavanje vode kojima se osigurava niz okolišnih (poboljšanje kakvoće vode, zaštita

od poplava, očuvanje staništa, itd.), socijalnih i gospodarskih koristi koje u mnogim

slučajevima mogu biti troškovno isplativije od sive infrastrukture,

u drugom planu upravljanja vodnim područjima uspostaviti poboljšan i usklađen

pristup izuzećima. Metodologija bi trebala uključivati izračune nerazmjernih troškova,

metode ocjene nepovoljnih učinaka i bolje okolišne mogućnosti,

preispitati i ažurirati popis specifičnih onečišćujućih tvari u riječnim slivovima,

osigurati da se do izrade drugog plana upravljanja vodnim područjima uspostave

kontrole zahvaćanja,

u drugom planu upravljanja vodnim područjima navesti sve podatke o razini

usklađenosti i vremenskom rasporedu kako bi se postigla usklađenost aglomeracija,

uključujući informacije o financiranju, u skladu s Direktivom 91/271/EEZ (članak 15.

i sljedeći),

u drugom planu upravljanja vodnim područjima prioritet u smislu načela Okvirne

direktive o vodama i u smislu financiranja dati aglomeracijama s više od 2 000

ekvivalent stanovnika, ali bi se u drugom ciklusu plana upravljanja vodnim

područjima trebali ocijeniti i pritisci povezani s otpadnim vodama iz malih

aglomeracija (s manje od 2 000 ekvivalent stanovnika),

osigurati usklađenost s člankom 5. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih

voda s ciljem boljeg pročišćavanja, osobito u velikim gradovima,

ocijeniti potrebu poduzimanja dodatnih mjera povezanih s točkastim izvorima

onečišćenja, osim onih iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i

41

Direktive o industrijskim emisijama, kako bi se postigli ciljevi Okvirne direktive o

vodama,

utvrditi dodatne ciljeve za zaštićena područja, pratiti ih i ocjenjivati koje su dodatne

mjere potrebne za postizanje tih dodatnih ciljeva (vrste i staništa, voda za piće, voda

za kupanje),

u potpunosti razviti ekonomsku analizu korištenja vode, uključujući izračun okolišnih

troškova i troškova resursa te osigurati da cijene vode i vodne naknade rezultiraju

odgovarajućim povratom troškova vodnih usluga. U slučajevima kad postoje

zajednički vodomjeri trebalo bi predlagati mjere kojima se potiče uvođenje

pojedinačnih vodomjera.

Documents

KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM …ec.europa.eu/environment/water/water-framework/pdf/4th_report/MS annex... · povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Bosne i Hercegovine