Kompjuterska daktilografija 2

D. Gaćeša, M. Komorčec, N. S. Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 2

(s uredskim praktikumom) – Poslovno i službeno dopisivanje

2

©2006.

Gaćeša, Komorčec, Montel: Kompjutorska daktilografija 2 (s uredskim praktikumom) – Poslovno i službeno dopisivanje Nakladnik: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje, Zagreb, 2006. Za nakladnika: Nediljko Dujić, prof. Urednik: Milan Komorčec, dipl. iur. Lektorica Katica Radeljić, prof. Priprema za tisak: Agencija d.o.o. Grafičko oblikovanje omota: Agencija d.o.o. Tisak: Tipotisak d.o.o., Zagreb

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati, niti na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

Rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Kl. br. UP/I-602-09/06-03/00005 Ur. br. 593-12/06-2 od 31. ožujka 2006.

ovaj udžbenik odobren je za uporabu u srednjim školama. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 372.865.19(075.3) GAĆEŠA, Dušanka Kompjutorska daktilografija 2 : (s uredskim praktikumom) : poslovno i službeno dopisivanje / D. <Dušanka> Gaćeša, M. <Milan> Komorčec, N. <Nermin> S. <Srećko> Montel. - 1. izd. - Zagreb : Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje, 2006. Bibliografija. ISBN 953-6128-54-5 1. Komorčec, Milan 2. Montel, Nermin Srećko 300717094

ISBN 953-6128-54-3

3

D. Gaćeša

M. Komorčec

N. S. Montel

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 2 (s uredskim praktikumom)

Poslovno i službeno dopisivanje

1. izdanje

Zagreb, 2006.

4

SADRŽAJ strana

P r e d g o v o r ......................................................................................................................................... 7 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 9 1.1. Formati i vrste papira za izradbu pisanih komunikacija ................................................................ 9 1.1.1. Formati papira ..................................................................................................................... 9 1.2. Vrste papira .................................................................................................................................. 10 1.3. Poslovni papiri i omotnica ............................................................................................................ 10 2. Pisano komuniciranje .......................................................................................................................... 12 2.1. Oblikovanje poslovnih pisama ....................................................................................................... 13 2.1.1. Bitni dijelovi poslovnog pisma ............................................................................................. 13 2.1.1.1. Zaglavlje .................................................................................................................. 13 2.1.1.2. Adresa primatelja (adresata) .................................................................................... 13 2.1.1.3. Pozivne oznake ........................................................................................................ 16 2.1.1.4. Mjesto i nadnevak .................................................................................................... 17 2.1.1.5. Predmet .................................................................................................................... 17 2.1.1.6. Sadržaj pisma ........................................................................................................... 17 2.1.1.7. Pozdrav .................................................................................................................... 17 2.1.1.8. Potpis ....................................................................................................................... 18 2.1.2. Sporedni dijelovi poslovnog pisma ........................................................................................ 19 2.1.2.1. Oslovljavanje ............................................................................................................ 19 2.1.2.2. Način otpreme .......................................................................................................... 19 2.1.2.3. Dopisak (post scriptum) ........................................................................................... 19 2.1.2.4. Raspored kopija ........................................................................................................ 20 2.1.2.5. Privitci ...................................................................................................................... 20 2.1.3. Oblici poslovnih pisama ......................................................................................................... 22 2.1.3.1. Američki oblik poslovnog pisma ............................................................................... 24 2.1.3.2. Europski oblik poslovnog pisma ............................................................................... 24 2.1.3.3. Kombinirani oblik poslovnog pisma ......................................................................... 25 2.1.4. Pisanje poslovnih pisama na memorandumu ........................................................................... 49 3. Dopisivanje u komercijalnom poslovanju ......................................................................................... 52 3.1. Oblikovanje upita ........................................................................................................................... 52 3.2. Oblikovanje ponude ........................................................................................................................ 54 3.3. Oblikovanje narudžbe ..................................................................................................................... 56 3.4. Oblikovanje potvrde o primitku narudžbe ...................................................................................... 58 3.5. Oblikovanje dopisa o otpremi robe ................................................................................................ 60 3.6. Oblikovanje dopisa o podmirenju obveze ...................................................................................... 62 3.7. Poeškoće u kupoprodajnom poslu .................................................................................................. 64 3.7.1. Oblikovanje požurnice ......................................................................................................... 64 3.7.2. Oblikovanje opoziva ............................................................................................................ 66 3.7.3. Oblikovanje otklona ............................................................................................................ 68 3.7.4. Oblikovanje obavijesti o nedostatku ili reklamacije ........................................................... 68 3.7.5. Oblikovanje nagodbe ........................................................................................................... 72 3.7.6. Oblikovanje opomene .......................................................................................................... 74 3.7.7. Oblikovanje odgovora na opomenu ..................................................................................... 76 3.7.8. Sredstva jamstva plaćanja .................................................................................................... 78 4. Prigodno poslovno dopisivanje ........................................................................................................... 81 4.1. Čestitke ........................................................................................................................................... 81 4.2. Podsjetnici ...................................................................................................................................... 81

strana

5

4.3. Zahvale ........................................................................................................................................... 81 4.4. Poslovni pozivi ............................................................................................................................... 83 4.4.1. Slanje pošte pomoću osobnih računala …………………………………………...……… 85 4.5. Izvješće o kupcu ............................................................................................................................. 86 5. Oblikovanje pisanih komunikacija u službenom dopisivanju ........................................................ 94 5.1. Oblikovanje akata u upravnom postupku ....................................................................................... 94 5.1.1. Oblikovanje podneska .......................................................................................................... 94 5.1.2. Oblikovanje rješenja ............................................................................................................ 98 5.1.3. Oblikovanje zaključka .......................................................................................................... 104 5.1.4. Oblikovanje službenog dopisa ............................................................................................. 108 5.1.5. Oblikovanje uvjerenja ......................................................................................................... 109 5.1.6. Oblikovanje poziva .............................................................................................................. 110 5.2. Oblikovanje akata u sudskom postupku ......................................................................................... 119 5.2.1. Oblikovanje podneska .......................................................................................................... 120 5.2.2. Oblikovanje sudskog rješenja .............................................................................................. 124 5.2.3. Oblikovanje sudske presude ................................................................................................. 128 5.2.4. Oblikovanje sudskog dopisa ................................................................................................. 132 5.2.5. Oblikovanje sudskog poziva ……………………………………………………...………. 133 6. Oblikovanje akata u javnom bilježništvu ......................................................................................... 139 6.1. Javnobilježničke isprave ................................................................................................................ 139 6.2. Oblikovanje javnobilježničkih isprava ........................................................................................... 139 7. Oblikovanje zapisnika ........................................................................................................................ 143 7.1. Organizacijske pripreme i tehnički poslovi u svezi organizacije sastanaka …….......…………... 143 7.2. Oblikovanje zapisnika o skupu ...................................................................................................... 144 7.2.1. Oblikovanje potpunog zapisnika ........................................................................................... 144 7.2.2. Oblikovanje skraćenog zapisnika .......................................................................................... 148 7.2.3. Oblikovanje bilješke .............................................................................................................. 163 7.2.4. Oblikovanje izvatka iz zapisnika ........................................................................................... 165 7.3. Zapisnik povjerenstva ..................................................................................................................... 170 7.3.1. Oblikovanje zapisnika o preuzimanju robe ........................................................................... 170 7.3.2. Oblikovanje zapisnika o primopredaji .................................................................................. 171 7.4. Oblikovanje zapisnika u upravnom postupku ................................................................................. 174 7.5. Oblikovanje sudskog zapisnika ....................................................................................................... 185 8. Oblikovanje ugovora ........................................................................................................................... 191 8.1. Oblikovanje ugovora o kupoprodaji ............................................................................................... 192 8.2. Oblikovanje ugovora o radu ........................................................................................................... 193 9. Oblikovanje molbe za rad i životopisa .............................................................................................. 197 10. Oblikovanje pisanih komunikacija na stranom jeziku .................................................................. 204 10.1. Oblikovanje poslovnih pisama na engleskom jeziku ................................................................. 204 10.1.1. Zaglavlje ......................................................................................................................... 204 10.1.2. Oznaka i nadnevak ......................................................................................................... 205 10.1.3. Adresa primatelja ........................................................................................................... 205 10.1.4. Pozdrav ........................................................................................................................... 206 10.1.5. Sadržaj pisma ................................................................................................................. 206 10.1.6. Uljudan završetak ........................................................................................................... 207 10.1.7. Potpis .............................................................................................................................. 207 10.1.8. Naznaka „na pozornost“ ................................................................................................. 207 10.1.9. Naznaka predmeta .......................................................................................................... 208

strana

6

10.1.10. Naznaka privitka i dostave kopija ................................................................................ 208 10.1.11. Post scriptum ................................................................................................................ 208 10.1.12. Omotnica ...................................................................................................................... 208 10.1.13. Oblici i načini pisanja pisama ...................................................................................... 208 11. Tekstovi za uvježbavanje brzine i točnosti u prijepisu .................................................................. 213 11.1. Uvježbavanje zahvata ................................................................................................................. 213 11.2. Tekstovi ...................................................................................................................................... 218 Tablice progresivnog vrednovanja i napredovanja učenika u strojopisu u brzini i točnosti ........... 268 Pojmovnik ................................................................................................................................................ 280 Literatura ................................................................................................................................................. 287

7

P R E D G O V O R Udžbenik «Kompjutorska daktilografija 2» s uredskim praktikumom obrađuje materiju poslovnog i službenog dopisivanja kompjutorskom tehnologijom. Udžbenik prati nastavni plan i program predmeta Kompjutorska daktilografija za treći i četvrti razred upravnih i birotehničkih škola (smjer „Poslovni tajnik“ i „Upravni referent“). Pri tome treba napomenuti kako za smjer „Poslovni tajnik“ treba veću pozornost posvetiti poslovnom dopisivanju, a za smjer „Upravni referent“ službenom dopisivanju. U želji za optimiziranjem materije, vodili smo računa da se materija za ovaj predmet, za smjer „Poslovni tajnik“, može obrađivati tijekom trećeg i četvrtog razreda, a za smjer „Upravni referent“ tijekom drugog polugodišta drugog razreda i tijekom trećeg razreda.

Pojedini dijelovi gradiva koji se odnose isključivo na računalnu tehnologiju obrađeni su samo na CD-u. To je dio koji se odnosi na rad s alatom Power Point, dio koji se odnosi na pretraživanje i rad s internetom, te dio koji se odnosi na prezentacije. Ocijenili smo kako je najbolje da učenici kroz prezentaciju nauče kako se služiti ovim alatima. Udžbenik obuhvaća sljedeća područja:

• uvodni dio u kojem se se govori o formatima i vrstama papira, • poglavlje koje govori o pisanom komuniciranju, konkretnije o oblikovanju poslovnih pisama,

glavnim i sporednim dijelovima poslovnog pisma, te oblicima poslovnih pisama, • dopisivanje u komercijalnom poslovanju gdje je obrađeno oblikovanje upita, ponude, narudž-

be, potvrde o primitku narudžbe, dopisa o otpremi robe, dopisa o podmirenju obveze, a posebna pozornost posvećena je poslovnim komunikacijama s poteškoćama u kupoprodajnom poslu (požurnica, opoziv, otklon, obavijest o nedostatku ili reklamacija, nagodba, opomena, odgovor na opomenu i sredstva jamstva plaćanja),

• prigodno poslovno dopisivanje koje obrađuje čestitke, podsjetnike, zahvale, poslovne pozive i izvješće o kupcu,

• oblikovanje pisanih komunikacija u službenom dopisivanju koje obrađuje oblikovanje akata u upravnom postupku (podnesak, rješenje, zaključak, službeni dopis, uvjerenje, poziv) i akata u sudskom postupku (podnesak, rješenje, presuda, dopis i poziv),

• oblikovanje akata u javnom bilježništvu koje se izrijekom ne spominje u nastavnom planu i programu, ali kako je javno bilježništvo nezaobilazno područje koje se veže kako na poslovno, tako i na službeno dopisivanje, smatrali smo da bi izostavljanje ove cjeline bitno narušilo cjelo-kupnost obrade dopisivanja,

• oblikovanje zapisnika gdje se uvodno obrađuje problematika organizacijskih priprema i tehni-čkih poslova u svezi organizacije sastanaka, te detaljno obrađuje oblikovanje zapisnika o skupu (punog, skraćenog, bilješke, izvatka iz zapisnika), zapisnika povjerenstva (o preuzimanju robe, o primopredaji),

• oblikovanje ugovora, • oblikovanje zamolbe za rad i životopisa, • oblikovanje pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku, gdje smo se odlučili usredoto-

čiti na engleski jezik jer smatramo da je u poslovnom svijetu s kojim je Hrvatska u doticaju taj jezik najšire u uporabi,

• tekstovi za uvježbavanje brzine i točnosti u prijepisu gdje se nudi niz tekstova iz različitih po-dručja.

Uz udžbenik ste dobili i CD na kojemu se nalazi kompletan materijal iz udžbenika, temeljne i dopunske vježbe s uputama za njihovu izradu, te niz primjera koji nisu objavljeni u tiskanom dijelu udžbenika, već su predviđeni isključivo za CD.

Preporučujemo vam da se svakako koristite tim CD-om u nastavi i za izradu domaćih uradaka. Uputno je izraditi sve zadatke, proučiti sve primjere, jer ćete na taj način usvojiti veću količinu znanja i

8

vještina koje će vam biti potrebne u svakodnevnom radu, bez obzira hoćete li raditi kao poslovni tajnici ili kao upravni referenti.

Odlučujući se na izdavanje kombinacije tiskanog udžbenika i CD-a, podrazumijevali smo da tiskani udžbenik bude trajnije u neizmijenjenom obliku, dok bismo CD češće dopunjavali najsuvremenijim tehnološkim rješenjima. A u t o r i Zagreb, studeni 2005.

9

1. UVOD Poslovne i službene komunikacije, bez obzira na koji način se izrađuju i putem kojeg medija se prenose, ispisuju se na različitim vrstama papira. Papir u obliku lista kakvog koristimo za pisanje jest tanka, plosnata tvorevina sastavljena od isprepletenih vlakanaca biljnoga podrijetla (drvo, krpa, slama i dr.) uz do-datak ljepila, punila i bojâ. Služi kao podloga za pisanje, tiskanje, crtanje, oblaganje, umatanje, higijenu i slično. Prvi papir su izradili Kinezi u 2. stoljeću, Arapi su ga usvojili u 8. stoljeću, a Europa tek u 13. stolje-ću. U užem smislu papir je do težine 140 g/m2, a izrađen je u arcima ili koturima (rolama). Preko tih težina su polukartoni, kartoni i ljepenke. Brojne su vrste papira, a dijele se prema namjeni, kakvoći, sirovinama, načinu izradbe, izgledu, veličini itd. 1.1. Formati i vrste papira za izradbu pisanih komunikacija

1.1.1. Formati papira Općenito govoreći o formatima papira, razlikujemo tri vrste uobičajenih formata: A, B i C. Ti forma-ti se rabe za sve tehničke crteže, službene dopise i različite tiskanice. Formati se mogu rabiti uzdužno ili po-prečno. U sljedećoj tablici dajemo pregled svih vrsta formata i njihovih dimenzija, za sva tri spomenuta reda uobičajenih formata:

Format A Format B Format C Oznaka Površina

(m2) Mjere (mm)

Oznaka Mjere (mm)

Oznaka Mjere (mm)

A0 1 841x1189 B0 1000x1414 C0 917x1297 A1 1/2 594x841 B1 707x1000 C1 648x917 A2 1/4 420x594 B2 500x707 C2 458x648 A3 1/8 297x420 B3 353x500 C3 324x458 A4 1/16 210x297 B4 250x353 C4 229x324 A5 1/32 148x210 B5 176x250 C5 162x229 A6 1/64 105x148 B6 125x176 C6 114x162

Format A rabi se za tiskanje knjiga, novina i poslovnih papira, format B rabi se za izradbu tiskanica, a format C za izradbu vrećica i omotnica. Budući da se prilikom izradbe pisanih komuni-kacija najčešće rabe formati A, njima ćemo posvetiti više pozornosti. Temeljni format je A0. Ako temeljni format A0 podijelimo na dva jednaka dijela, dobit ćemo dva papira formata A1. Dijeljenjem formata A1 na dva jed-naka dijela, dobit ćemo papir formata A2 itd.

Papir – izmjere normiranih formata papira za glavni red A i dopunske redove B, C i D,

te podjela reda A na razrede A1 – A5

10

1.1.2. Vrste papira Ovdje ćemo spomenuti vrste papira koje danas najčešće koristimo. U ne tako davnoj prošlosti, u uredskom poslovanju bile su u uporabi razne vrste papira koje su gotovo nestale.1 Papir za fotokopiranje i ispis na pisačima osobnih računala je osamdesetgramski papir izuzetne finoće, čist i bez dlačica. U pravilu je bijele boje, a može biti i u nekoj od pastelnih boja. Na papiru u boji kopiramo materijale za koje želimo da budu uočljiviji od ostalih materijala koji su kopirani na bijelom papi-ru. Valja reći da se isti papiri koriste za fotokopiranje kao i za punjenje pisača osobnih računala, odnosno telefaks uređaja.

Papir s perforacijom i višeslojni samokopirni papir s perforacijom za pisač rabimo za ispisiva-nje pomoću matričnih pisača. Naime, u suvremenom uredskom poslovanju rabimo osobna računala i matrič-ne ili laserske pisače. U slučaju uporabe matričnih pisača rabimo papir s perforacijom. Da ne bismo svaki put papir ulagali u pisač, na lijevoj i desnoj strani pisača nalazi se nazubljeni dio naprave koju zovemo "traktor", a koja pomiče papir redak po redak. Perforacija se stavi na nazubljeni dio "traktora", te se na taj način vuče papir. Da bismo u isto vrijeme mogli pisati više primjeraka istog teksta pomoću matričnog pisača (u pravilu dva do tri), rabimo višeslojni samokopirni (NCR) papir s perforacijom za pisač. Obično se radi o dvoslojnom ili troslojnom papiru, tako da prilikom jednog ispisa dobijemo original i jednu do dvije kopije, ovisno o vrsti papira kojeg rabimo. Perforacija ima istu funkciju kao i kod jednoslojnog papira. Paus-papir je prozirni masni papir koji nam služi za izradbu tekstova što ih treba na odgovarajući način kopirati, odnosno služi za tzv. pripremu tijekom izradbe knjiga, promidžbenih materijala i slično. Pri tome se tekst u ogledalu otisne na paus-papir, na temelju čega se u tiskari izrađuju ploče s kojih se kasnije tiskaju tekstovi.2 1.1.3. Poslovni papir i omotnica U međunarodnom prometu poštanska pošiljka može sadržavati otvorena pisma i dopisnice i njihove kopije, parničke spise, akte svih vrsta koje su sastavila tijela državne uprave, tovarne listove, račune, isprave osiguravajućih društava, prijepise i izvatke iz privatnih isprava, rukom pisane partiture ili muzičke arke, ru-kopise djela i novinskih članaka, đačke zadatke i slično. Poslovni papiri ne smiju sadržavati nikakvo priop-ćenje i oznaku koja se ne odnosi neposredno na sadržaj papira koji se šalje, ali smije sadržavati popis papira koji se šalju i pozivanje na razmijenjenu prijepisku između pošiljatelja i primatelja. Poslovnim papirima smatraju se pisma i dopisnice koji imaju karakter aktualnog dopisivanja, a razmjenjuju se između fizičkih i pravnih osoba. Omotnica štiti pismo od oštećenja ili onečišćenja, te služi čuvanju tajnosti sadržaja pisama. Omotnice razlikujemo po velčini i obliku. Veličina omotnice određena je Pravilnikom o opći uvjetima za obavljanje poštanskih usluga. Sukladno navedenom Pravilniku razlikujemo tipizirana3 i netipizirana pisma (koja su čestu prisutna prilikom slanja prigodnih poslvonih komunikacija) . Tipizirano pismo je pismo u zatvorenoj omotnici pravokutnog oblika, čija duljina nije manja od širi-ne pomnožene s 1,4 i koje odgovara sljedećim dimenzijama:

1 Tako je nedavno (prije petnaestak godina) uredsko poslovanje bilo nezamislivo bez bankpost papira (papir izuzetne

kvalitete, poznat po tome što ima vodeni žig koji je vidljiv ako papir okrenemo prema svjetlu; najčešće je bijele boje, a može biti neke pastelne boje) na kojemu su se pisali poslovni dopisi, pelir-papira (tankog papira koji je služio za pisanje u kopijama, naročito kad je trebalo pisati puno primjeraka), karbon-papira (kojemu je jedna strana bila prema-zana posebnom bojom, a koji se umetao između papira, osobito pelir-papira) koji se rabio prilikom pisanja kopija, koncept-papira (formata A 3, a služio je za razne prijepise i dopisivanja unutar trgovačkih društava, institucija ili ti-jela državne uprave) i ciklostil-papira (hrapavog papira koji se isključivo koristio za umnažanje na tzv. geštetner-aparatima jer je brzo upijao boju; danas se takva tehnika umnažanja više ne koristi pa je samim time i uporaba ove vrste papira prestala).

2 Valja reći kako se i taj papir sve rjeđe koristi u takve svrhe. Umjesto njega koriste se posebne folije, odnosno sve je češći slučaj – s obzirom na digitalizaciju tiska – da se pripremljeni materijali predaju na nekom od magnetskih ili op-tičkih medija (CD, DVD, USB stick itd.).

3 Izuzetno je bitno znati prave dimenzije tipiziranih omotnica. To je dužnost i obveza radnika koji rade u ekonomatu ili u odjelima koji naručuju uredski materijal. Naime, značajna je razlika u poštarini koja se plaća na pisma poslana u ti-piziranim omotnicama u odnosu na pisma koja se šalju u netipiziranim omotnicama. Prema tome, na ovaj način mo-guće je izbjeći veće troškove, osobito u uredima koji često korespondiraju sa strankama.

11

1. pismo u običnoj omotnici: a) najmanje dimenzije 90 x 140 mm, uz toleranciju od 2 mm, b) najveće dimenzije 120 x 235 mm, uz toleranciju od 2 mm, c) najveća masa do 20 grama, d) najveća debljina 5 mm, e) adresa primatelja treba biti napisana na strani omotnice na kojoj nije preklop za zatvaranje i u pravokutnom prostoru koji je na najmanjoj udaljenosti 40 mm od gornjeg ruba omotnice (tolerancija do 2 mm), 15 mm od bočnog desnog ruba i 15 mm od donjeg ruba i na najvećoj udaljenosti 140 mm od bočnog desnog ruba. 2. pismo u omotnici s prozirnim dijelom – dimenzije i masa pisma jednake su kao za pismo u obič-noj omotnici. Prozirni dio mora biti na najmanjoj udaljenosti 40 mm od gornjeg ruba omotnice (tolerancija 2 mm), 15 mm od bočnog desnog ruba ili 15 mm od bočnog lijevog ruba, ovisno na kojoj je strani prozirni dio i 15 mm od donjeg ruba. Prozirni dio ne smije biti obrubljen vrpcom ili uokviren u obojeni rub i mora omo-gućiti lako čitanje adrese primatelja. Sve ostale vrste omotnica i pisama koje se ne uklapaju u naprijed navedene standarde smatraju se netipiziranima. Omotnica se sastoji od lica i naličja. Na licu se tiskaju temeljni podaci o adresantu: naziv trgovačkog društva, predmet poslovanja, mjesto, ulica i broj, broj poštanskog pregratka, brojevi telefona itd. Tiskaju se u gornjem lijevom kutu, te ne smiju po dužini prijeći polovicu omotnice, a po visini jednu četvrtinu. Ti podaci omogućuju primatelju da prije otvaranja pošiljke vidi tko je dopis pisao, a pošti da u slučaju neuručenja može dopis vratiti.

Savijanje pisama

Pitanja i zadaci: 1. Koje veličine papira poznajete i za što se pojedini od njih rabe? 2. Uzmite papir formata A4 i presavijanjem izradite formate papira A5, A6, A7, A8 i A9. 3. Koje vrste papira poznajete i koje su njihove osnovne karakteristike? 4. Čemu služe običan i višeslojni papir s perforacijom? 5. Što je poslovni papir? 6. Koja je zadaća omotnice? 7. Koje vrste omotnica poznajete?

12

2. PISANO KOMUNICIRANJE Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopćavati jedni drugima svoje želje, misli, potrebe. Najpri-je su to činili raznim signalima (vatra, dim, bubanj), zatim govorom (putem glasnika), a nastankom pisma ljudi su se međusobno počeli dopisivati. Danas ljudi uz pisano komuniciranje međusobno komuniciraju pu-tem telefona (fiksne i pokretne mreže), telefaksa, telegrafa, teleprintera, a također i putem radija i televizije. Pisano komuniciranje je dopisivanje između ljudi, poslovnih partnera, odnosno trgovačkih društava, ustanova, institucija i tijela državne uprave, a s obzirom na sadržaj dijeli se na tri temeljne skupine:

1. privatno ili osobno dopisivanje (dopisivanje prijatelja, rođaka i slično); 2. poslovno dopisivanje (dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog kupoprodajnog posla ili izvršenja usluge); 3. službeno dopisivanje (dopisivanje tijela državne uprave, sudova, diplomatskih pred- stavništava).

U ovom udžbeniku posvetit ćemo pozornost poslovnom i dijelu službenog dopisivanja (dopisivanje tijela državne uprave i dopisivanje sudova). Dopisivanje ima svoje prednosti, ali i nedostatke u odnosu na ostala sredstva komuniciranja. Prednosti su:

• niski troškovi, • velika dostupnost pisma (pismo može biti dostavljeno u krajeve svijeta gdje nema telefona ili čak

ni električne struje), • pismo ima stanovitu trajnost.

Loše strane su:

• pismo ne djeluje prisno kao npr. osobni kontakt, nazočnost, • sporost (npr. udaljena mjesta i loše prometne veze), • lakše dolazi do nesporazuma (npr. ako je pismo loše sročeno, može zvučati dvosmisleno, a do ta-

kvih nesporazuma teže dolazi osobnim kontaktom ili kontaktom putem telefona). U pisanom komuniciranju, poslovnom i službenom, razlikujemo:

1. adresanta ili pošiljatelja (pravna ili fizička osoba koja šalje pismo) i 2. adresata ili primatelja (pravna ili fizička osoba kojoj se pismo šalje).

U poslovnom dopisivanju osoba koja obavlja dopisivanje ili korespondenciju zove se korespondent. (Riječ korespondencija je latinskog podrijetla. Nastala je od riječi cum = sa i respondere = odgovoriti. Te su dvije riječi kasnije spojene u jednu - correspondencia /čitaj: korespondencija/ koja se često u nas rabi uz našu hrvatsku riječ dopisivanje). Korespondent je osoba koja treba poznavati pravila poslovnog pisanja, pratiti izmjene zakona i službenih priopćenja, mora dobro poznavati djelatnost poduzeća, poslovne partnere, mora dobro poznavati jezik kojim piše (dopisivanje sa stranim partnerima) i slično. U današnje vrijeme korespondent svakako mora poznavati barem jedan, a često i dva strana jezika, dok je poznavanje rada na osobnim računalima nezaobi-lazno. 2.1. Oblikovanje poslovnih pisama

13

Da bismo mogli brzo i točno sastaviti poslovno pismo, moramo poznavati njegovu strukturu. Svi dijelovi pisma nisu jednako važni pa ih prema tome dijelimo na:

1. bitne dijelove poslovnog pisma i 2. sporedne dijelove poslovnog pisma.

Bitni dijelovi poslovnog pisma Sporedni dijelovi poslovnog pisma

• zaglavlje (adresant) • adresa primatelja (adresata) • oslovljavanje • pozivne oznake • način otpreme • mjesto i nadnevak pisanja • dopisak • predmet • raspored kopija • sadržaj • privitci • pozdrav • potpis

2.1.1. Bitni dijelovi poslovnog pisma 2.1.1.1. Zaglavlje Zaglavlje je dio pisma koji sadrži naziv pravne osobe koja upućuje pismo, tj. naziv pošiljatelja (adresant). Na memorandumu4 su otisnuti zaglavlje i pozivne oznake. Zaglavlje može biti smješteno na raz-nim mjestima, s lijeve ili desne strane gornjeg dijela papira, ali najčešće ga pišemo centrirano u sredini. Pi-šemo ga uskoredno, (odaberemo opciju proreda5 «single» što ima isto značenje). Uputno je naziv pošiljatelja i grad u kojem se pošiljatelj nalazi pisati verzalom (velikim slovima), ali se verzalom može pisati i cijelo zaglavlje. Zaglavlje ima svoje bitne i sporedne dijelove. Bitni dijelovi zaglavlja su:

• naziv pošiljatelja – trgovačko društvo i slično, • djelatnost (pobliže obilježje poslovanja pošiljatelja), • grad u kojem je sjedište pošiljatelja (i svakako poštanski broj), • pobliža adresa (ulica ili trg i broj).

Na primjer:

REN-ING d.o.o. za građevinarstvo, trgovinu i usluge

Perjasička 8 ZAGREB

DIGNUS POSLOVNI SUSTAVI d.o.o. za projektiranje informacijskih sustava

Avenija Većeslava Holjevca 40 ZAGREB

Sporedni dijelovi zaglavlja su najčešće napisani na memorandumu4, a to su: broj žiro-računa, broje-vi telefona i telefaksa, adrese predstavništava u drugim gradovima, adrese skladišta i drugih poslovnih jedi-nica ako ih pošiljatelj ima, sve češće podaci o temeljnom kapitalu trgovačkog društva, članovima uprave i slično. 2.1.1.2. Adresa primatelja (adresata) Adresa je ime i prezime fizičke, odnosno naziv pravne osobe kojoj je pismo upućeno, dakle ime ili naziv primatelja. Adresa se sastoji od:

• imena i prezimena fizičke osobe, odnosno naziva pravne osobe, • djelatnosti (pobliže obilježje poslovanja),

4 Koji je danas najčešće uobličen u obliku tzv. “template“ – dokumenta na osobnom računalu. 5 Tzv. “line spacing”.

14

• pobliže adrese (ulica i broj), • imena grada i poštanskog broja, • imena države ako pišemo u inozemstvo, • naziva kontinenta ako je primatelj na drugom kontinentu u odnosu na pošiljatelja.

Grad, tj. sjedište, kao i naziv primatelja, može se istaknuti na više načina što najčešće ovisi o broju slovnih mjesta. Na primjer:

Zagreb ili ZAGREB P u l a ili P U L A P u l a ili P U L A Split ili Split6 Hum na Sutli ili HUM NA SUTLI

(Napomena: naziv odredišta – Hum na Sutli - nećemo spacionirati jer ima prevelik broj slovnih mjesta)

Konzum ili KONZUM HBOR ili H B O R

(Napomena: HBOR = Hrvatska banka za obnovu i razvoj - nazive dobro poznatih trgovačkih društa-va često pišemo skraćeno) Adrese možemo pisati američkim ili europskim oblikom (ovisno o obliku poslovnog pisma). Potreb-no je u izborniku podesiti veličinu stranice7 na A 4 te podesiti margine8 tako da odredimo 3 cm s lijeve strane, a 2,5 cm odozgo i odozdo i s desne strane. Napominjemo da se u praksi rabe i drugačije veličine stranica (A 5, B 5 itd.) što znači da navedene veličine margina nisu pravilo. Ovo nije norma, ovo je preporuka za postavljanje margina tijekom učenja u školi. U praksi se margine najčešće postavljaju na 3 cm odozgo, odozdo, s lijeve i s desne strane. Najlošija je situacija koju susrećemo u praksi kod osoba koje nisu usvojile minimum znanja o oblikovanju teksta na stranici ili ne znaju podesiti margine, pa koriste margine kako su definirane od strane proizvođača softvera. Tzv. opciju za tipku TAB treba podesiti na veličinu 1,25 cm9. Na primjer: a) američki oblik pisanja adrese

0-ti TAB " Z V E Č E V O " prehrambena industrija d.d. Kralja Zvonimira 1 34000 POŽEGA b) europski oblik pisanja adrese 2. TAB 7. TAB

6 Koristimo više načina isticanja teksta, a najčešće to radimo podebljanjem (bold) ili kombinacijom podebljanja i

kurziva (italic). 7 Tzv. “paper size” 8 U okviru opcije “page set up” na izborniku osobnog računala, odrediti “margins” (granice ispisa od ruba papira) na

željene veličine margina. 9 Najččešće tako već postavljeno u programu. To ne znači da ćemo uvijek koristiti ovu veličinu TAB-a. Ovo je prepo-

ruka autora učenicima i nastavnicima.

15

" Z V E Č E V O " prehrambena industrija d.d.

Kralja Zvonimira 1 34000 POŽEGA ili

2. TAB 8. TAB

" Z V E Č E V O " prehrambena industrija d.d.

Kralja Zvonimira 1 34000 POŽEGA Adresa na omotnici može biti zatvorena (piše se u označenom mjestu na memorandumu i stavlja u omotnice s prozorčićem) i otvorena (adresa se piše na omotnici). U potonjem slučaju adresu možemo pisati europskim ili nekim od američkih oblika. Na pismu u običnoj omotnici i u omotnici s prozirnim dijelom adresa pošiljatelja mora biti u gornjem lijevom kutu kada se nalazi na prednjoj strani omotnice.

Ana Rimac Kolarova 15 10000 Zagreb

Mirko Klepić

Bergmanova 73 10000 Zagreb

Raspored dijelova teksta na naslovnoj strani obične omotnice

DJD International d.o.o. Abramovićeva 3 10020 Zagreb

Agencija d.o.o. I. odvojak A. Arbanasa 8 10020 Zagreb

Raspored dijelova teksta na naslovnoj strani omotnice s prozirnim dijelom

Omotnice se ispisuju na pisaču pomoću opcija Tools – Letters and Mailings – Envelopes and Mai-lings. Odaberemo opciju „envelopes“ („omotnice“) i na slici ćemo ugledati na koji način treba omotnicu postaviti u pisač, kliknemo opciju za ispis („Print“) i dobit ćemo ispisanu omotnicu. U okviru opcije „omot-nice“ („Envelopes“) možemo upisati povratnu adresu (eng. „Return address“) – dakle adresu poslovnog sub-

16

jekta u čije ime pišemo. Na taj način ćemo ispisati u gornjem lijevom kutu adresu pošiljatelja, a na odgova-rajućem mjestu na omotnici adresu primatelja. To je opisano u udžbeniku „Kompjutorska daktilografija 1“, glava 13. 2.1.1.3. Pozivne oznake Na memorandumima pozivne oznake su tiskane i to na različitim mjestima što ovisi o ideji kreatora memoranduma. Međutim, memorandumi se sve rjeđe tiskaju. Najčešće se koristimo pripremljenim formama u osobnom računalu (tzv. template) gdje se ove oznake nalaze na određenim mjestima. Pozivne oznake su najčešće: VAŠ ZNAK i NAŠ ZNAK, a ponekad i VAŠ DOPIS i NAŠ DOPIS ili VAŠE PISMO i NAŠE PISMO (svako poslovno pismo trebalo bi imati pozivne oznake VAŠ ZNAK - NAŠ ZNAK, ali ne i VAŠE PISMO - NAŠE PISMO). Pozivne oznake služe za međusobno povezivanje poslovnih pisama koja su sadržajno povezana, ali služe i za razvrstavanje pisama u odjelu, odsjeku i slično. One upućuju na osobu koja je sastavila pismo, osobu kojoj je upućeno pismo i koja eventualno odgovara na njega, te upućuje na oznaku odjela gdje je dopis sastavljen. Pozivna oznaka VAŠ ZNAK piše se od 0-tog TAB-a, a pozivna oznaka NAŠ ZNAK piše se uvijek od 3. TAB-a (ako sadržaj oznake NAŠ ZNAK dolazi u istom redu onda se VAŠ ZNAK piše od 4. TAB-a). Npr.: Vaš znak: Naš znak: 0234/06-dz/mk F-407/06-jr/is ili Vaš znak: 0234/06-dz/mk Naš znak: F-407/06-jr/is

Redoslijed pozivnih oznaka može biti i obrnut (NAŠ ZNAK, VAŠ ZNAK). Pozivna oznaka NAŠ ZNAK najčešće sadrži inicijale osobe koja sastavlja pismo i osobe koja je na osobnom računalu prepisala pismo te odjela iz kojeg pismo dolazi. Pozivna oznaka NAŠE PISMO (ako po-stoji) sadrži datum prethodnog pisma, ako je bilo napisano i služi za njihovo povezivanje. Pozivna oznaka VAŠ ZNAK i VAŠE PISMO prepisuje se iz poslovnog pisma partnera na koje odgovaramo. Ova pozivna oznaka rijetko se koristi. 2.1.1.4. Mjesto i nadnevak Oznake mjesta i nadnevka nam govore gdje i kada je pismo pisano. Na memorandumu je naziv mjesta (grad) već tiskan, pa se samo dopisuje nadnevak. Kada poslovno pismo pišemo PC-em, mjesto i nadnevak pišemo od 7. (u nekim slučajevima može i od 8.) TAB-a. Mjesto i nadnevak se može pisati na više načina. Na primjer:

Zagreb, 25. siječnja 2006.

ili Zagreb 25. siječnja 2006. Nadnevak se piše također na više načina. Na primjer:

25. siječnja 2006.

17

25. I. 2006. 25. 1. 2006. Da bi se izbjegle moguće pogreške u sporazumijevanju, preporučljivo je pisati nadnevak na prvi od predloženih načina, tj. 25. siječnja 2005. (Napomena: podsjetimo se – nadnevak se sastoji od naznake dana, mjeseca i godine. Sve su to red-ni brojevi i ako nadnevak pišemo na taj načni, iza njih obvezno pišemo točku, a iza točke obvezno moramo napraviti razmak, dakle, moram pritisnuti na razmaknicu.) 2.1.1.5. Predmet Ovaj bitni dio poslovnog pisma označava njegov kratak sadržaj koji uvijek ističemo podcrtavanjem ili podebljavanjem (eng. „bold“) da bi bio što uočljiviji radi lakšeg razvrstavanja pošte po odjelima i što bržeg prispijeća pisma na pravo mjesto. Ako sadržaj predmeta pišemo u dva ili više redaka, podcrtavamo samo posljednji redak, vodeći računa o tome da crta bude duga koliko i najdulji redak u sadržaju predmeta, koristeći pri tom crtu iz gotovih oblika. Ovaj dio poslovnog pisma piše se uvijek od 0-tog TAB-a. Primjeri pisanja sadržaja predmeta: Obnova pretplate na časopis ili Obnova pretplate na časopis "Poslovna tajnica plus" „Poslovna tajnica plus“ Predmet: ili Predmet: Prodaja modne konfekcije Prodaja modne konfekcije Predmet: ili Predmet: Prodaja moderne konfekcije Prodaja moderne konfekcije 2.1.1.6. Sadržaj pisma Sadržaj pisma je najbitniji dio poslovnog pisma i zato treba u njemu:

1. iznijeti sve ono što se tim pismom želi reći, 2. treba biti kratak i sažet, ali i jasan, 3. valja ga estetski oblikovati jer lijepo oblikovano pismo privlači pozornost poslovnog

partnera, 4. mora biti gramatički i pravopisno točan, 5. mora biti napisan bez daktilografskih pogrešaka.

Sadržaj poslovnog pisma sastoji se od: 1. uvoda (navodi se razlog pisanja pisma), 2. biti ili sadržaja (navodi se predmet ili razlog zbog kojeg se pismo piše), 3. završetka (izražava se nada da će se posao sklopiti i slično).

2.1.1.7. Pozdrav Ovaj dio poslovnog pisma pišemo neposredno iza njegova sadržaja pa ga neki autori smatraju njegovim sastavnim dijelom. Pozdravom se uljudno opraštamo od čitatelja pisma (poslovnog partnera). Nekoliko primjera formulacije pozdrava:

• Pozdravljamo vas, • Srdačno vas pozdravljamo, • Primite naše pozdrave, • Primite naše srdačne pozdrave, • Srdačan pozdrav, • S poštovanjem, • S osobitim poštovanjem,

18

• Sretno (pozdrav koji koriste rudari) i slično. 2.1.1.8. Potpis Potpis je bitan dio poslovnog pisma bez kojeg ono nije pravovaljano, a potpisuje ga ovlaštena osoba koja svojim potpisom preuzima na sebe odgovornost za sadržaj dopisa. Potpis se sastoji od:

• naziva pošiljatelja i mjesta (grada u kojem se nalazi); • oznake dužnosti potpisnika (npr. direktor, ravnatelj, rukovoditelj financija i sl.); • vlastoručnog potpisa (vlastoručno napisanog imena i prezimena) osobe koja obnaša tu dužnost

ili je ovlaštena za potpis; • računalom ispisanog imena i prezimena osobe koja obnaša navedenu dužnost.

Potpis se po pravilu piše od 7. TAB-a. (Ako su mjesto i nadnevak pisani od 8. TAB-a i potpis treba pisati od tog TAB-a.) Prvi i drugi dio potpisa (naziv pošiljatelja i dužnost ovlaštene osobe) pišu se gustored-no, a tri prazna retka (četiri pritiska na tipku ENTER) ostavljaju se do osobnim računalom napisanog imena i prezimena osobe koja obnaša tu dužnost. U prostoru se vlastoručno potpiše osoba koja je ovlaštena za potpis. Sve je češći slučaj da se dokumenti šalju elektroničkom poštom (tzv. e-mail), pa se na njih stavlja ili elektronički potpis ili klauzula – „OVAJ DOKUMENT JE IZRAĐEN OSOBNIM RAČUNALOM TE JE VAŽEĆI BEZ POTPISA I PEČATA“. Na primjer: 7. TAB KONJIČKI KLUB «IVA I ELLA» Predsjednica p. o. Marina Vidić Mirna Kralj ili

8. TAB

INTEREUROPA - ZAGREB Pomoćnik direktora Sanja Kordej Sanja Kordej Napomena: p. o. znači da je pismo potpisala osoba ovlaštena za potpis, ali ta osoba ne obnaša navedenu funkciju u poslovnom pismu.10 2.1.2. Sporedni dijelovi poslovnog pisma Pored spomenutih glavnih dijelova poslovnog pisma koje svako pismo mora imati, poslovno pismo ima i nekoliko sporednih dijelova koji nisu obvezni. Sporedni dijelovi pisma jesu: 1. oslovljavanje, 2. način otpreme, 3. dopisak (post scriptum),

10 Treba reći da se kod nas često rabila, a i danas se ponekad pogreškom rabi kratica u z. (u zamjenu) prilikom sličnog

potpisivanja. No, takav način je unosio zabunu, osobito u komunikaciji sa svijetom jer je u svijetu uobičajeno da pisma potpisuju isključivo ovlaštene osobe. Prema tome, ne koristi se u zamjenu, već po ovlaštenju.

19

4. raspored kopija, 5. privitci. 2.1.2.1. Oslovljavanje Ovaj dio poslovnog pisma pišemo kad se izravno obraćamo jednoj osobi (Poštovana gospođo..., Poštovani gospodine..., Cijenjeni gospodine... i sl.) ili skupini ljudi ako se radi o nekim okružnicama i slično (Cijenjena gospodo..., Cijenjeni potrošači..., Poštovani kupci... i sl.). Pišu se s jednim proredom (dva pritiska na tipku ENTER). 2.1.2.2. Način otpreme Ako želimo na kraju pisma naznačiti kako šaljemo pismo do primatelja, stavljamo oznake:

• dostavljačem, • preporučeno, • žurno (express), • zrakoplovom (par avion), • express preporučeno i • express par avion.

Oznake načina otpreme pišemo verzalom od 0-tog TAB-a, (bez obzira na oblik poslovnog pisma), a u ravnini računalom napisanim imenom i prezimenom osobe koja potpisuje pismo. Na primjer: 0-ti TAB 7. TAB

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Savjetnik Marijana Milutin DOSTAVLJAČEM Marijana Milutin

2.1.2.3. Dopisak (post scriptum) Ako smo nešto zaboravili napisati u pismu, možemo to dopisati na njegovu kraju. Zato taj dio i zove-mo dopisak ili post scriptum (čitaj: post skriptum = poslije napisanog), a označavamo ga kraticom P. S. Ovaj dio treba izbjegavati jer odaje određeni nemar pošiljatelja pri sastavljanju pisma. 2.1.2.4. Raspored kopija Kako o predmetu pisanja u jednom pismu često trebaju biti izviještene i druge osobe i poslovni partneri, pisma ispisujemo („printamo“) u onoliko primjeraka na koliko je mjesta potrebno poslati kopije, a to treba u pismu označiti. Na primjer:

20

0-ti TAB 0-ti TAB a) Co: b) O tome obavijest: 1. Martina Ivanić 1. Martina Ivanić 2. Pismohrana - ovdje 2. Pismohrana - ovdje Ovaj dio pisma piše se od 0-tog TAB-a, u ravnini računalom napisanim imenom i prezimenom osobe koja potpisuje pismo.

Na primjer: 0-ti TAB 7. TAB HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Savjetnik Marijana Milutin O tome obavijest: Marijana Milutin 1. «Croatiabus», Zagreb 2. Pismohrana – ovdje 2.1.2.5. Privitci Često se uz pismo stavljaju razni privitci (katalozi, cjenici, prospekti, računi i slično) te se to u pismu treba naznačiti. Na primjer: a) b) 0-ti TAB 0-ti TAB Privitak: katalog Privitci:

1. katalog 2. cjenik Ovaj dio poslovnog pisma piše se od TAB-a 0 u ravnini s ispisanim imenom i prezimenom osobe koja će biti potpisnik. Na primjer: 0-ti TAB 7. TAB

21

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Savjetnik Marijana Milutin Privitak: Marijana Milutin 1. potvrda o kapitalu 2. uplatnica Ako imamo u istom pismu više sporednih dijelova pisma, pišemo ih jedan ispod drugog obično s proredom, odnosno ako nemamo dovoljno mjesta na stranici, pišemo tijesno jedan dio za drugim. Na primjer: 0-ti TAB 7. TAB HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Savjetnik Marijana Milutin DOSTAVLJAČEM Marijana Milutin O tome obavijest: 1. «Croatiabus», Zagreb 2. Pismohrana - ovdje Privitci: 1. potvrda o kapitalu 2. uplatnica Pri oblikovanju i pisanju poslovnog pisma koje je duljeg sadržaja (na dvije ili više stranica) treba voditi računa o tome da:

1. odbrojčamo (numeriramo) stranice poslovnog pisma, vodeći računa da se nikad ne odbrojčava prva stranica, već počinjemo s odbrojčavanjem od druge stranice, a označavamo je rednim brojem 2,

2. na zadnjoj stranici ne možemo napisati samo potpis ili neki sporedni dio poslovnog pisma, već prije toga treba napisati bar jedan red sadržaja pisma. To je važno i zbog toga što bi se takva stranica mo-gla eventualno staviti na kraj nekog drugog pisma čiji bi sadržaj mogao štetiti trgovačkom društvu ili osobi koja ga je potpisala.

TABLIČNI PREGLED BITNIH I SPOREDNIH DIJELOVA POSLOVNOG PISMA

TE NJIHOV RAZMJEŠTAJ NA PAPIRU S OBZIROM NA OBLIKE PISANJA

BITNI DIJELOVI POČETNI SPOREDNI DIJELOVI POČETNI POSLOVNOG PISMA TAB* PISANJA POSLOVNOG PISMA TAB PISANJA

A* E* K* A* E* K* 1. ZAGLAVLJE

a) naziv trgovačkog društva, CENTRIRANO

1. UNUTAR ZAGLAVLJA a) broj telefona

22

ustanove, institucije na sredini b) broj telefaksa b) djelatnost ili

predmet poslovanja papira u sva tri oblika

c) broj teleprintera d) broj žiro-računa

c) oznaka sjedišta - ulica i broj - ime grada

poslovnih pisama

e) broj poštanskog pretinca f) adrese drugih poslovnih jedinica

2. ADRESA primatelja a) naziv trgovačkog društva, ustanove, institucije

0*

1 (2)

0

g) adrese predstavništava h) elektronička adresa i) internet adresa

b) djelatnost ili predmet poslovanja

0*

1 (2)

0

c) pobliža adresa - poštanski broj grada i grad, - ulica i broj

0*

7 (8)

0

d) naziv države (ako je potrebno)

0*

7 (8)

0

e) naznaka kontinenta (ako je potrebno)

0*

7 (8)

0

3. POZIVNE OZNAKE - Vaš znak

0

0

0

- Naš znak 2(3) 2 (3) 2 (3) 2. OSLOVLJAVANJE 0 1 1 4. MJESTO I NADNEVAK 7 (8) 7 (8) 7 (8) 3. NAČIN OTPREME 0 0 0 5. PREDMET 0 0 0 4. DOPISAK (P.S.) 0 1 (2) 1 (2)

6. SADRŽAJ 0 1 - 1.red 5. RASPORED KOPIJA 0 0 0 svi 0 - ostali 6. PRIVITCI 0 0 0 red. redovi 7. POZDRAV 0 1 1 A* = američki oblik poslovnog pisma 8. POTPIS 7 (8) 7 (8) 7 (8) E* = europski oblik poslovnog pisma K* = kombinirani oblik poslovnog pisma 0* = u običnom američkom obliku poslovnog pisma = 0-ti TAB,

a u modificiranom obliku = 7. (8) TAB 2.1.3. Oblici poslovnih pisama U našem poslovnom dopisivanju u uporabi su tri osnovna oblika poslovnih pisama: 1. američki oblik (najjednostavniji), 2. europski oblik (najstariji i ekonomičniji) i 3. kombinirani oblik (kombinacija američkog i europskog oblika). Svi dijelovi poslovnih pisama ovih triju osnovnih oblika su isti, a ono što ih čini različitima i daje obilježje određenog oblika poslovnog pisma jesu: 1. način pisanja adrese i 2. način isticanja odlomaka. U američkom obliku poslovnog pisma adresa se piše tako da se svi elementi adrese pišu po pravilu od 0-tog TAB-a (modificirani američki oblik od 7. TAB-a), a između prvog i drugog dijela adrese naprave se dva pritiska na tipku ENTER (jedan prored). Sljedeći odlomak od prethodnog odvaja se s dva pritiska na tipku ENTER (jedan prored). U europskom obliku poslovnog pisma adresa se piše u dva dijela: prvi dio (naziv trgovačkog dru-štva i djelatnost) piše se od 2. TAB-a, a drugi dio (pobliža adresa, ulica ili trg, broj i grad) od 7. TAB-a. Između ova dva dijela adrese ostavlja se jedan prored (dva pritiska na ENTER), a sljedeći odlomak odvaja se od prethodnog uvlačenjem prvog retka tog novog odlomka na 1. TAB, dok ostale retke ispisujemo od 0-tog TAB-a.

23

Kombinirani oblik poslovnog pisma je kombinacija američkog i europskog oblika. Od američkog oblika koristi se način pisanja adrese (jednostavniji način), a od europskog oblika način isticanja odlomaka (ekonomičniji način). Ako neki dio pisma zbog njegova značenja želimo istaknuti i izraziti njegovu bit, taj dio teksta centriramo u sredini papira, ali obvezno prije i poslije njega ostavljamo jedan redak prazan (dva pritiska na tipku ENTER, a taj istaknuti dio još i podcrtamo. Pri tome moramo voditi računa o tome je li taj dio teksta istaknut unutar rečenice ili na njezinom kraju, a ako je istaknut na kraju rečenice, moramo pripaziti je li ta rečenica posljednja u tekućem odlomku ili je unutar tog odlomka. Navodimo sljedeće primjere: 1. Istaknuti tekst je unutar rečenice (kod sva tri oblika) 0-ti TAB (sredina stranice) 1. TAB

Molimo vas da naručeno gorivo, prema telefonskom dogovoru vašeg i našeg komercijalnog direktora, žurno pošaljete franko Glavni kolodvor Zagreb

najkasnije do 23. kolovoza 2006. godine, jer ćemo u suprotnom slučaju stornirati narudžbu i potražiti drugog dobavljača. 2. Istaknuti tekst je na kraju rečenice koja se nalazi unutar odlomka (kod sva tri oblika) 0-ti TAB (sredina stranice) 1. TAB


najkasnije do 23. kolovoza 2006. godine. Ako ne udovoljite našem zahtjevu, bit ćemo prisiljeni stornirati narudžbu i potražiti drugog dobav-ljača. 3. Istaknuti dio teksta nalazi se na kraju odlomka a) američki oblik 0-ti TAB (sredina stranice) Molimo vas da naručeno gorivo, prema telefonskom dogovoru vašeg i našeg komercijalnog direk-tora, žurno pošaljete franko Glavni kolodvor Zagreb

najkasnije do 23. kolovoza 2006. godine. Ako ne udovoljite našem zahtjevu, bit ćemo prisiljeni stornirati narudžbu i potražiti drugog dobav-ljača. b) europski i kombinirani oblik 0-ti TAB (sredina stranice) 1. TAB


najkasnije do 23. kolovoza 2006. godine.

24

Ako ne udovoljite našem zahtjevu, bit ćemo prisiljeni stornirati narudžbu i potražiti drugog dobavljača. Svaki od triju osnovnih oblika poslovnog pisma ima svoje varijante.

AMERIČKI OBLIK EUROPSKI OBLIK KOMBINIRANI OBLIK - običan američki oblik - običan europski oblik - običan kombinirani oblik - modificirani američki oblik

- običan europski oblik s proredom

- običan kombinirani oblik s proredom

- puni američki oblik - modificirani ili atraktivni oblici

Svaki od ovih oblika ima i varijantu u kojoj se ističe neki dio teksta unutar sadržaja poslovnog pisma:

• CENTRIRANJEM istaknutog dijela teksta u sredini papira,* • UVLAČENJEM istaknutog dijela teksta na 1. TAB.

* prikazano u ovoj lekciji (isticanje dijelova sadržaja poslovnog pisma centriranjem) 2.1.3.1. Američki oblik poslovnog pisma Američki oblik poslovnog pisma je najpraktičniji i najlakši za oblikovanje, premda ne i najekono-mičniji (zbog proreda među odlomcima). Običan američki oblik razlikuje se od ostalih oblika po načinu pisanja adrese (svi elementi adrese pišu se od 0-tog TAB-a) i načinu isticanja odlomaka (prored među njima). Modificirani američki oblik karakterističan je po tome što se adresa piše od 7. TAB-a, a svi dijelovi poslovnog pisma kao kod običnog američkog oblika. Puni američki oblik je najjednostavniji oblik poslovnog pisma. U njemu se svi dijelovi poslovnog pisma pišu od 0-tog TAB-a. Taj oblik izgleda kao da dijelove pisma slažemo poput blokova jedan za drugim, te ga zato zovemo još i blok oblikom. 2.1.3.2. Europski oblik poslovnog pisma

Europski oblik poslovnog pisma je najstariji i donedavno najrašireniji oblik pisanja poslovnih pisama. Naime, sve većom uporabom osobnih računala u pisanom priopćavanju rabi se gotovo isključivo jednostavniji puni američki oblik.

Običan europski oblik karakterističan je po tome što adresu pišemo europskim oblikom, što znači da se prvi dio adrese piše od 2. TAB-a, drugi dio od 7. TAB-a, a između tih dijelova ostavljamo prored, tj. napravimo dva pritiska na tipku ENTER. Odlomke naglašavamo uvlačenjem prvog retka novog odlomka na 1. TAB, a ostale dijelove pišemo do 0-tog TAB-a. Svi drugi dijelovi poslovnog pisma jednaki su dijelovima u ostalim oblicima poslovnog pisma.

Običan europski oblik s proredom piše se na isti način kao običan europski oblik, samo se odlom-ci odvajaju s dva pritiska na tipku ENTER (pored toga što se prvi red odlomka piše od 1. TAB-a). Ovakav način pisanja rabimo kod kraćih poslovnih pisama. 2.1.3.3. Kombinirani oblik poslovnog pisma Obični kombinirani oblik jest oblik poslovnog pisma kombiniran od američkog oblika iz kojeg je preuzet jednostavniji način pisanja adrese i europskog oblika poslovnog pisma u kojem je ekonomičniji način isticanja odlomaka. Obični kombinirani oblik s proredom piše se na isti način kao obični kombinirani oblik, samo se odlomci odvajaju s dva udarca na tipku ENTER (pored toga što se prvi red počinje pisati od 1. TAB-a). Ovakav način pisanja koristimo kod kraćih poslovnih pisama. Modificirani oblici poslovnih pisama danas su rijetko u uporabi. Naime, zbog suvremenih komunikacijskih sredstava nije potrebno pisati pisma u različitim «slikovnim»» oblicima da bi bila kod partnera uočljivija od običnih pisama. Također potreba za većom vremenskom učinkovitošću, izbacila je ove

25

oblike iz uporabe jer su kontraproduktivni. U udžbeniku su dani neki primjeri modificiranih oblika poslovnih pisama da vidite kako su izgledali.

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja

Ulica i broj M J E S T O

.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO

26

.

.

. VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . vlastoručni potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO 0-ti TAB 2. TAB* 7. TAB*

Shema pisma pisanog običnim američkim oblikom * Druga po redu pozivna oznaka može biti napisana i od 3. TAB-a. U tom slučaju oznaku mjesta, nadnev-

ka i potpisa možemo pisati od 8. TAB-a (shematski prikaz takvog oblikovanja dan je na slijedećoj stranici) iako to i nije obveza.



.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj

27

pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . vlastoručni potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO 0-ti TAB 3. TAB* 8. TAB * desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog običnim američkim oblikom (pozivna oznaka pisana od 3. TAB-a, a nadnevak, mjesto i potpis od 8. TAB-a)*

* U praksi se pozivna oznaka piše na 3. TAB-u, a nadnevak, mjesto i potpis od 7. TAB-a

DINOVA trgovačko dioničko društvo

Donje Svetice 127 ZAGREB

EKOBIOTIČKI CENTAR prodavaonica zdrave hrane Gotovčeva 9 10000 Zagreb

28

Vaš znak Naš znak Zagreb, DG/MK IR/MN-12 7. rujna 2006. Reklamacija Primili smo danas pošiljku soje i keksa koju nam je dostavio vaš vozač Marijan Maričić, kamionom ZG-6201-AB. Prilikom preuzimanja robe povjerenstvo u kojem je jedan od članova bio i vaš vozač ustanovilo je da prispjela pošiljka ne odgovara našoj narudžbi. Narudžbom broj 879/06 naručili smo 400 kg soje, a primili smo 370 kg. O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam u privitku dostavljamo. Zbog jednostavnijeg rješenja ovog problema ne tražimo naknadnu dostavu robe, već vas molimo da nam pošaljete obavijest o knjiženju. Nadamo se da ova nezgoda neće smetati našim daljnjim poslovnim odnosima i želimo da se naša poslovna suradnja odvija i dalje na obostrano zadovoljstvo. S poštovanjem, DINOVA - ZAGREB Direktor Ivan Rumbak Privitak: Ivan Rumbak Zapisnik o preuzimanju robe ŽURNO

Primjer pisma pisanog običnim američkim oblikom

Napomena: ovo poslovno pismo pisano je tako da, pri pisanju sadržaja, koristimo naredbu Align Left (poravnanje lije-vo), ali možemo koristiti i naredbu Justify (poravnanje obostrano). Ako koristimo komandu Align Left, va-žno je nastojati, da redovi završavaju na približno istoj okomici pa će stoga trebati voditi računa o pravil-nom rastavljanju riječi.



.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO .

29

.

. VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . vlastoručni potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO

0-ti TAB 3. TAB 7. TAB desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog američkim modificiranim oblikom CIBAN-COMMERCE

uvoz-izvoz, trgovačko poduzeće na veliko i malo d.o.o.

Zdihovačka 52 JASTREBARSKO

BLIC d.o.o. prodavaonica keramičkih

30

proizvoda Kupinečki Kraljevac 69 10421 HRVATSKI LESKOVAC VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Jastrebarsko, -- JK/SB-K 17. rujna 2006. Ponuda Saznali smo da ste otvorili nova prodajna mjesta u Hrvatskom Leskovcu i Zagrebu te vam šaljemo našu ponudu jer smo zainteresirani za prodaju naših proizvoda u vašim prodavaonicama. CIBAN-COMMERCE je trgovačko poduzeće na veliko i malo koje se bavi prodajom keramičkih proizvoda te se možemo pohvaliti da smo naišli na velik odaziv kupaca. Nudimo vam najkvalitetnije zidne i podne pločice raznih veličina, rubnike, kade, tuš-kade, umivao-nike, te ljepilo SIPROKOL koje je izrađeno na bazi mineralnih veziva i specijalnih dodataka, a najpovoljnije je za lijepljenje podne i zidne keramike. Cijene su vrlo povoljne, a mogućnosti plaćanja različite. Dajemo 10 % popusta, za kupnju u vrijed-nosti većoj od 100.000,00 kn a plaćanje je moguće i u ratama uz kamatnu stopu od 5 %. Naši su proizvodi uvijek nailazili na dobar odjek kod kupaca pa se nadamo da ćete i vi pristati na suradnju i time postati naš novi poslovni partner. U očekivanju vašeg odgovora srdačno vas pozdravljamo.

CIBAN-COMMERCE – JASTREBARSKO

Voditelj prodaje Juraj Kovačić Privitak: Katalog Juraj Kovačić * Ako naziv pošiljaoca i mjesto imaju velik broj slovnih mjesta, naziv mjesta možete napisati u slijedećem retku, ali od istog TAB-a od kojeg je napisan i naziv pošiljaoca.

Primjer pisma pisanog američkim modificiranim oblikom NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O . . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja .

31

Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK XX/XX -- . Mjesto, nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . vlastoručni potpis . Ime i prezime (pisano računalom) . . Privitak . Co: . ŽURNO 0-ti TAB 3. TAB desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog punim američkim oblikom

CORA prodaja hrane za kućne ljubimce d.o.o. Radićeva 91 P E T R I N J A MICA-MACA

32

trgovina za kućne ljubimce Božidara Magovca 9 10010 Z A G R E B VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK KŽ/GT MB/DG Zagreb, 23. kolovoza 2006. Nagodba Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 12. o. m. u svezi dostave pseće hrane EUKANUBA i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. Ustanovili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se do-govorili s vašim referentom nabave gđom Marcelić da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost robe koju niste primili. Nadamo se da ćemo bez obzira na ovu nezgodu pri isporuci robe i dalje nastaviti našu uspješnu poslovnu suradnju. Srdačno vas pozdravljamo. CORA - PETRINJA Voditelj prodaje Marija Bužančić Marija Bužančić PREPORUČENO

Primjer pisma pisanog punim američkim oblikom NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja


.

.

. NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja

33

. Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO

Dužnost potpisnika . . . vlastoručni potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO 0-ti TAB 3. tab 7. TAB desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog običnim američkim oblikom s izražajem biti centriranjem na sredini stranice I R I S

parfumerija Horvaćanska 41

ZAGREB GHETALDUS poduzeće za proizvodnju okvira

34

i naočala, unutarnju i vanjsku trgovinu d.d. Getaldićeva 5 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, MV/LK IM/DJ 12. kolovoza 2006. Narudžba sunčanih naočala Primili smo vašu ponudu i katalog od 3. o. m. kojim nam nudite nove proizvode sunčanih i dioptrijskih naočala. Zadovoljni smo iscrpnim podacima o novim tehnološkim dostignućima, kao i uvjetima prodaje koji su navedeni u priloženom katalogu i cjeniku. Kako smo još uvijek u godišnjem dobu koje obiluje sunčanim danima, naručujemo

500 kom. sunčanih naočala "GM-503" po cijeni od 380,00 kn/kom. Robu nam dostavite u 8 dana od dana prispijeća naše narudžbe kako ste to naveli u ponudi, a platit ćemo je virmanom u roku 20 dana. Nadamo se da ste u mogućnosti udovoljiti našim zahtjevima što će svakako utjecati na naše daljnje poslovne odnose. Primite naše srdačne pozdrave.

IRIS - ZAGREB Šef prodaje Ivanka Maričić ŽURNO! Ivanka Maričić

Primjer pisma pisanog običnim američkim oblikom s izražajem biti centriranjem (korištena naredba Justify) NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja


.

.


35

. Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

a) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx b) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx c) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO 0-ti TAB 1.TAB 3. TAB 7. TAB desni rub pisanja („margin“) Shema pisma pisanog običnim američkim oblikom s izražajem biti uvlačenjem istaknutog dijela teksta na 1. TAB.

SPERANZA turistička agencija

Iločka 34 ZAGREB

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA

36

Varšavska 17 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, -- ŽŽ/SB 9. ožujka 2006. Maturalna putovanja - ponuda Kao svake školske godine učenici - maturanti vaše škole razmišljaju o svojem maturalnom putovanju koje se samo jedan put u životu doživi. Mi smo turistička agencija koja se bavi organizacijom i realizacijom upravo takvih putovanja. U svom programu nudimo sljedeće putne aranžmane koji su najinteresantniji za maturalna putovanja: 1. Francuska-Italija 2. Madžarska-Češka-Austrija 3. Španjolska Putovanje može trajati od 4 do 8 dana što ovisi o državi u koju se putuje, ali i o dogovoru s vama. Pored ovih putovanja organiziramo i putovanja u zemlje i gradove koje vi sami odredite, a koji nisu spomenuti u ovoj ponudi. Sve detaljnije obavijesti o pogodnostima koje vam nudimo dat ćemo vam ako nam se javite na telefon 561-672 ili 561-829 (gospodin Blažević). U cijenu je uključen prijevoz luksuznim autobusima (klima-uređaj, video, hladnjak, WC), spavanje u hotelima B kategorije, razgled gradova, posjet muzejima i ostali sadržaji prema dogovoru i željama skupine. Srdačan pozdrav,

SPERANZA - ZAGREB Direktor Saša Blažeković Privitak: Prospekti Saša Blažević

Primjer pisma pisanog običnim američkim oblikom s izražajem biti uvlačenjem istaknutog dijela teksta na 1. TAB. NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja


.

.


37

. Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . vlastoručni potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO

0-ti TAB 1. TAB 2. TAB 3. TAB 6. TAB 7. TAB 8. TAB desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog običnim europskim oblikom

"K O N Č A R" SERVIS I PRODAJA d.o.o.

Prilaz V. Brajkovića 13 Z A G R E B

38

Dječji vrtić "NOVO NASELJE" B. Magovca 7 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, -- BO/FK 4. kolovoza 2006. Usluge servisiranja - ponuda Poduzeće "Končar" - Servis i prodaja d.o.o. kao servisna organizacija ima 45-godišnju tradiciju na području servisiranja kućanskih aparata i ugostiteljske opreme, ali ne samo za Končareve proizvode, nego i za proizvode svih poznatijih proizvođača kućanskih aparata i aparata za ugostiteljsku opremu. Kako ste vi ustanova koja za svoje uspješno djelovanje u svakodnevnom poslu koristi razne strojeve i aparate, od hladnjaka i zamrzivača do malih kućanskih aparata, nudimo vam naše usluge servisiranja. Servisiramo i ugrađujemo servisne dijelove u izvangaranciji za strojeve za pranje rublja i posuđa, hladnjake i zamrzivače, štednjake, električne grijalice vode (bojleri svih zapremina), male kućanske aparate kao što su glačala, mlinci za kavu i slično. Pri servisiranju bilo kojeg stroja ili aparata navedenog u ovoj ponudi dajemo jamstvo na kvalitetu izvedenih radova od 30 dana, a jamstvo za ugrađene dijelove do šest mjeseci ovisno o ugrađenom dijelu. Pojedinosti uvjeta servisiranja ovisno o pojedinom stroju ili aparatu vidljive su iz prospekta koji vam šaljemo u privitku. Nadamo se da ćete našu narudžbu pozorno proučiti i javiti nam se. U očekivanju vaše narudžbe srdačno vas pozdravljamo. "KONČAR" - ZAGREB Voditelj servisne službe

Božidar Oršanić Božidar Oršanić, dipl. inž.

Pismo pisano običnim europskim oblikom (bez uporabe opcije poravnanja po lijevom i desnom rubu, tzv. „justify“)

PODRAVKA

prehrambena industrija d. d. A. Starčevića 32 KOPRIVNICA

39

RENOMAX trgovina na veliko i malo Marulićeva 8 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, -- DB/KM-LJ 23. rujna 2006. Ponuda Kako je naša dosadašnja suradnja bila vrlo uspješna i kako želimo s vama i dalje održavati dobre poslovne odnose, slobodni smo vam ponuditi neke vrste marmelada i pekmeza:

• marmelada miješana težine 440 g – 8,19 kn/kom • marmelada od marelica, težine 440 g – 8,52 kn/kom • marmelada od višnje, težine 440 g – 10,09 kn/kom • pekmez od šljiva, težine 490 g – 13,97 kn/kom

Marmelada i pekmez napravljeni su od voća koje je uzgojeno na našim farmama uz pomoć stručnog

tima agronoma te svojom kvalitetom zadovoljavaju i svjetsko tržište. Pakirani su u staklene boce s hermetičkim zatvaračem. Rok dostave je 8 dana nakon prispijeća vaše narudžbe, a u slučaju sklapanja ugovora o kupoprodaji, rok dostave će biti ugovoren. Osim navedenih marmelada možemo vam ponuditi i koncentrate raznovrsnih umaka za lazanje, bolognese i slično. Više o liniji koncentriranih juha, umaka, fanta kao i ostalih naših proizvoda, saznat ćete iz kataloga koji vam u privitku dostavljamo.

Očekujemo vaše narudžbe čime će naša dosadašnja poslovna suradnja biti nastavljena na obostrano zadovoljstvo. Srdačno vas pozdravljamo. PODRAVKA - KOPRIVNICA Voditelj prodaje Dajana Radić Privitak: katalog Dajana Radić, dipl. ek.

Primjer pisma pisanog običnim europskim oblikom sa izražajem biti centriranjem (uporaba opcije „Justify“) NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja


.

.

. NAZIV PRIMATELJA

40

djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO

0-ti TAB 1. TAB 2. TAB 3. TAB 6. TAB 7. TAB desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog običnim europskim oblikom s proredom

"K R A Š"

tvornica bombona, čokolade i keksa d.d. Maksimirska 130

Z A G R E B DINOVA

41

trgovačko dioničko društvo Donje Svetice 127 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, -- MS/RR-1 9. studenog 2005. Ponuda Na ovogodišnjoj izložbi koja se održavala u sklopu Zagrebačkog velesajma, izložili smo i svoje nove proizvode za djecu i odrasle. Osobitu pozornost privukli su keksi

Krašotice, Krašuljci i Krašopisi.

Keksi su pakirani u vrećice napravljene od materijala koji održava njihovu svježinu. Vrećice s Krašopisima i Krašuljcima su težine 350 g, a s Krašoticama 250 g. Sve što vas zanima o sastavu pojedinog keksa, okusu, punjenju, kao i cijeni, vidjet ćete iz kataloga i cjenika koje vam dostavljamo u privitku ponude. Nadamo se da će vas naša ponuda zainteresirati i očekujemo vašu narudžbu, a time i ugodnu poslovnu suradnju. Srdačno vas pozdravljamo. "KRAŠ" - ZAGREB Komercijalni direktor

Martina Starc Privitak: 1. katalog Martina Starc 2. cjenik

Primjer pisma pisanog običnim europskim oblikom s proredom i izražajem biti centriranjem (uporaba opcije „centered“)

DINOVA trgovačko dioničko društvo

Donje Svetice 127 ZAGREB

SAPONIJA

42

kemijska industrija Pupinova 3 31000 OSIJEK VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, IK/FNJ-2 DD-MM-R 9. srpnja 2006. Reklamacija Na temelju naše narudžbe od 8. lipnja 2004. godine, dana 6. srpnja 2006. godine na naše je skladište vašim kamionom dostavljena pošiljka praška za pranje rublja: - FAKS HELIZIM PRIMA - pakiran u kutije težine 3 kg = 400 kom., - RUBEL - pakiran u kartonske kutije težine 3 kg = 300 kom. Povjerenstvo je odmah pregledalo prispjelu pošiljku i ustanovilo da ste nam poslali 400 kom. Faks Helizim Prima, a 400 kom. Rubela, dakle 100 kutija više od naručenoga. Povjerenstvo smatra da je do ove zamjene došlo zbog brzine pakiranja robe pri njezinoj otpremi s vašeg skladišta. Budući da smo s vama imali uvijek korektne poslovne odnose, zadržat ćemo robu kako ste nam je poslali, te vas molimo da nam dostavite obavijest o knjiženju. Primite naše srdačne pozdrave. DINOVA - ZAGREB Voditelj prodajnog odjela Danijel Danjar Privitak: Danijel Danjar Zapisnik o preuzimanju robe PREPORUČENO! Primjer pisma pisanog europskim oblikom s proredom i izražajem biti uvlačenjem istaknutog dijela teksta na 1. TAB.

(bez uporabe opcije poravnanja po lijevom i desnom rubu, tzv. „Justify“).



.

.

. NAZIV PRIMATELJA

43

djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -- nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO Dužnost potpisnika . . . vlastoručnipotpis . . Privitak Ime i prezime (pisano računalom) . Co: . ŽURNO 0-ti TAB 1. TAB 2. TAB 3. TAB 6. TAB 7. TAB 8. TAB desni rub pisanja („margin“)

Shema pisma pisanog običnim kombiniranim oblikom AGRAMPLAST d. o. o.

za izradu i prodaju vrećica

44

Žitnjak b.b. ZAGREB

FOTO STUDIO B. Magovca 21 10010 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, IV/AG-Š LR/MK-12 12. siječnja 2006.

Plastične vrećice – ponuda

Primili smo vaš upit kojim se interesirate za izradu plastičnih vrećica, a potrebne su vam za pakiranje fotoaparata i fotofilmova koje prodajete.

Poznato je da vrećice zanimljiva izgleda i dobre kvalitete privlače kupce, ali i štite kupljenu robu. Stoga mi u proizvodnji vrećica koristimo najkvalitetnije sirovine i postojane boje.

Slobodni smo vam ponuditi vrećice s obostranim tiskom teksta - FIJU FILM, veličine 350 x 240 mm, debljine 0,030 mm. U privitku ponude dostavljamo vam uzorak plastične vrećice u navedenoj veličini i materijalu i grafički prikaz teksta koji bi trebao pisati na vrećici.

Cijena izrade vrećica je 0,10 kn/kom, rok isporuke je 20 dana od dana primitka narudžbe, a rok plaćanja je 15 dana od dana primitka robe. Robu dostavljamo na adresu koju navedete u narudžbi.

Nadamo se da ćete sa zanimanjem prihvatiti ovo naše idejno rješenje za vrećice koje trebate.

U nadi da će ova naša ponuda značiti početak jedne duge i obostrano korisne suradnje, srdačno vas pozdravljamo.

AGRAMPLAST – ZAGREB Direktor

Lucija Radoš Lucija Radoš

Primjer pisma pisanog običnim kombiniranim oblikom (uz uporabu opcije poravnanja lijevog i desnog ruba – opcija „Justify“)

"K O N Č A R" KONČAR-GENERATORI

Fallerovo šetalište 22

45

ZAGREB ERRICSON NIKOLA TESLA poduzeće za proizvodnju telekomunikacijskih sustava i uređaja Krapinska 45 10000 Z A G R E B VAŠ BROJ NAŠ BROJ Zagreb, MI-LI-2A II/PJ-127 21. svibnja 2006. Ponuda aparata za zavarivanje Na Sajmu tehničkih dostignuća u sklopu Zagrebačkog velesajma prvi put smo izložili svoje aparate za zavarivanje koji su privukli veliku pozornost posjetitelja. Iz upita što ste nam ga uputili 14. svibnja 2006. godine vidljivo je da ste zainteresirani za kupnju tih aparata. Među prvima u zemlji počeli smo proizvoditi nove, moderne aparate za zavarivanje, a da bismo poboljšali njihovu kakvoću, izradili smo ih od uvoznog materijala. Cijena jednog aparata je 8.500,00 kn, a ako naručite veću količinu, odobravamo do 10 % popusta. Aparate pakiramo u posebno izrađene drvene sanduke, a dostavljamo ih našim kamionom franko vaše skladište u roku 8 dana od dana primitka narudžbe. U privitku vam dostavljamo i katalog naših ostalih aparata i uređaja koji bi vas mogli zanimati, pa vas molimo da nam se javite. Očekujući vašu narudžbu, srdačno vas pozdravljamo. KONČAR-GENERATORI - ZAGREB Rukovoditelj prodaje Ivan Ivančić Privitci: Ivan Ivančić 1. prospekt 2. cjenik PREPORUČENO!

Primjer pisma pisanog običnim kombiniranim oblikom s proredom (bez uporabe opcije poravnanja lijevog i desnog ruba)

DIETPHARM

poduzeće za proizvodnju kemijskih preparata

46

Ožujska 2 ZAGREB

H.D.M. poduzeće za trgovinu i proizvodnju Dobriše Cesarića 1 10000 ZAGREB Vaš znak Naš znak Zagreb, -- MŠ/PK/5 4. svibnja 2006. Ponuda lijeka "Aknecim" Nudimo vam "Aknecim", medicinski poznato sredstvo za suzbijanje mladenačkih akni i tretman

problematične kože. "Aknecim" otopine su izrađene na vodenoj osnovi i ne sadrže alkohol, a time se sprječava

isušivanje kože. To je djelotvorna tvar koja suzbija i sanira prištiće i bubuljice. Reakcija djelovanja se ne vidi, niti osjeća, a apsolutno je bezopasna za zdravu kožu.

"Aknecim" otopina nije dokraja razjašnjena, ali je klinički ispitana. Osim u ljekarnama, otopina "Aknecim" moći će se nabaviti i kod vas, naravno, ako se odlučite

na kupnju, a cijena joj je 300,00 kn/kom. Srdačno vas pozdravljamo s nadom da ćemo uspješno surađivati i obostrano proširiti svoje

ambicije glede naše suradnje. Srdačan pozdrav, DIETPHARM - ZAGREB Direktor Marijan Škorjanec Marijan Škorjanec

Primjer pisma pisanog modificiranim kombiniranim oblikom (prvi red odlomka piše se od 0-tog TAB-a,a ostali redovi od 1. TAB-a)

"KRAŠ" tvornica čokolade, bombona i keksa

Ravnice bb

47

ZAGREB H. D. M. trgovačko poduzeće Dobriše Cesarića 21 41000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, HM/DA/M TB/JC/S 1. lipnja 2006.

Ponuda čokolade "Dorina" S obzirom na naše višegodišnje uspješne poslovne odnose, slobodni smo vam ponuditi naše čokolade "Dorina" koje su naišle na veliko zanimanje kupaca. Nudimo različite vrste ovih čokolada od kojih posebno izdvajamo "Dorina" čokoladu s keksom, lješnjakom i kokosom. Čokolade su težine 100, 200 i 300 g, pakirane su u kartonske kutije po 8, 9, 10 ili 12 komada, ovisno o vrsti čokolade. Cijene ovise o težini i vrsti punjenja čokolade. Radi što veće informiranosti, u privitku vam dostavljamo katalog i cjenik "Dorina" čokolada. Robu dostavljamo u roku 8 dana od dana prispijeća vaše narudžbe našim prijevoznim sredstvom i to u skladište koje vi naznačite u narudžbi. Nadamo se da ćete nam uskoro poslati vašu narudžbu i da ćemo i dalje održavati dobre poslovne odnose.

Srdačno vas pozdravljamo. "KRAŠ" - ZAGREB Direktor Tihomir Bastajić Tihomir Bastajić

Primjer pisma pisanog mogućim modificiranim kombiniranim oblikom (prvi red odlomka pišemo od 7. TAB-a, a ostale od 0-tog

(uz uporabu opcije poravnanja lijevog i desnog ruba, tzv. „Justify“). N E V E N

biljna apoteka Radićeva 4

48

ZAGREB

M. M. D. trgovačko poduzeće d. o. o. Maksimirska 21 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, HM/DA-M MJ/VI 21. srpnja 2006.

Nagodba Dana 14. srpnja 2006. primili smo vaš prigovor u svezi s našim propustom i žao nam je što je do toga došlo. Obavješćujete nas da ste komisijski zaprimili robu koju smo vam poslali našom dostavom 7. srpnja o. g. i tom prlikom ustanovili manjak od 50 kutija čaja za mršavljenje "Leina" (u dostavnici je naznačeno 350 kutija, a primljeno je 300 kutija čaja). Drago nam je da niste pošiljku vratili, već ste je prihvatili s navedenim manjkom. U privitku vam šaljemo obavijest o knjiženju i molimo vas da svoja dugovanja podmirite u roku. Nadamo se da do ovakve situacije više neće doći i da ćemo nastaviti naše dosadašnje poslovanje. Srdačno vas pozdravljamo. NEVEN - ZAGREB Direktor Mirko Jukić Privitak: Mirko Jukić Obavijest o knjiženju PREPORUČENO

Primjer pisma pisanog mogućim modificiranim kombiniranim oblikom (svaki slijedeći red piše se nekoliko slovnih mjesta udesno od prethodnog, a pri tome je dopušteno rastavljanje riječi)

49

2.1.4. Pisanje poslovnih pisama na memorandumu - template Gotovo sva poduzeća, ustanove, tvornice i slično tiskaju na kvalitetnom papiru (najčešće na bank-postu) svoje zaglavlje, pozivne oznake, te sporedne dijelove zaglavlja radi što bržeg pisanja poslovnog pis-ma i njihove urednosti, a naročito radi prepoznatljivosti pisma od strane poslovnog partnera. Da bi takvi po-slovni papiri bili što uočljiviji, kreiraju ih ljudi koji se bave dizajnom, jer jedan tako oblikovan memo-randum vizualno predstavlja poduzeće koje ga tiska i šalje poslovnom partneru. Pri pisanju poslovnih pisa-ma na memorandumima ne možemo poštivati pravila oblikovanja poslovnog pisma, već adresu i pozivne oznake, a često i sadržaj predmeta prilagođavamo mjestima na kojima su otisnuti dijelovi tog memo-randuma. Zadaci: Oblikujte poslovna pisma po naučenim oblicima na temelju sljedećih primjera. (Napomena: pojedini dije-lovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redovi unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja odijeljeni su jednom kosom crtom). Zbog uočavanja razlika među oblici-ma preporučljivo je isto pismo oblikovati na više načina. 1. DINOVA / trgovačko dioničko društvo / Donje Svetice 127 / Zagreb // Konzum / trgovačko poduzeće / Britanski trg 8 / 10000 Zagreb // Vaš znak / -- // Naš znak / MM-BB-P / Zagreb, / 24. kolovoza 2006. // Račun za dostavljenu robu // U privitku ovog pisma dostavljamo vam račun za robu koju smo danas isporučili na vaše skladište. / Narudžbom od 13. kolovoza naručili ste: "Fanta" sok od naranče, "Vindija" sok od jabuke, pšenično brašno tip 500, suncokretovo ulje i rižu. / Prema cijenama i naručenoj količini robe ukupna cijena vašeg duga prema nama je / 5.780,00 kuna. / Način plaćanja je virmanom u roku 8 dana od dana prispijeća računa kojeg vam dostavljamo u privitku. Iznos računa možete doznačiti i na naš žiro-račun. // Srdačno vas pozdravljamo. // DINOVA - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Mirjana Mašić // Privitka: 2 // Žurno // Raspored kopija: / 1. Računovodstvo / 2. Pismohrana// 2. Varaždinka / tvornica tekstila / Basaričekova 13 / Varaždin // NIK / tvornica konfekcijske odjeće d.d. / Radnička 3 / 10000 Zagreb // Vaš znak / IS/JD/J // Naš znak / DH-MA-12 // Varaždin, / 12. rujna 2006. // Otprema robe // Cijenjeni gospodine Rožiću, / o primitku vaše narudžbe od 4. o. m. izvijestili smo Vas dopisom. Ovom prilikom izražavamo zadovoljstvo zbog naše poslovne suradnje i očekujemo da će se i ubuduće odvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam poslali 200 m vunenog štofa po cijeni od 89,50 kn/m. / Robu smo otpremili našim kamionom registracijske oznake VŽ-730-IN, a vozač je Josip Rožanko. / Dopisu prilažemo kopiju otpremnice broj 244/06 i račun broj 737/06, na iznos od 17.900,00 kn. Iznos podmirite na naš žiro-račun u roku 8 dana od dana primitka računa. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni kakvoćom naše robe i očekujemo daljnje vaše narudžbe. // S poštovanjem, // Varaždinka - Varaždin / Voditelj knjigovodstva / Davor Hršak // Privitak: / račun // 3. Jadran / tvornica čarapa / Rapska 52 / Zagreb // Sama / poduzeće za trgovinu na veliko i malo / Perkovčeva 34 / 10430 Samobor // Vaš znak / JI/MA // Naš znak / ŠM/FJ // Zagreb, / 10. ožujka 2006. // Ponuda ženskih čarapa // Javljamo se povodom vašeg upita od 5. 3. o. g. kojim se interesirate za naš novi asortiman ženskih čarapa. / Nudimo vam visokokvalitetne modne čarape s upletenim nitima LYCRE "Lucy", Donna", Rosa" i "Jana", koje tvore fantastičan spoj udobnosti, mekoće, punoće, trajnosti i elastičnosti, te najnovije artikle s multimicronitima "Tena", "Nina" i "Rosa" kod kojih se boja pojačava smanjenom prozirnosti i većom glatkoćom očica (prospekt u privitku ponude). Sve su čarape pakirane pojedinačno, u vrećice i u kartonskim kutijama po 50 kom/kutija. / Robu otpremamo 10 dana od dana primitka narudžbe vlastitim prijevoznim sredstvom franko vaše skladište. / Rok plaćanja je 8 dana nakon primitka robe i to virmanom. / Nadamo se uspješnoj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Jadran - Zagreb / Direktor prodaje / Šime Mislec // Privitak: / prospekt // 4. Ericsson Nikola Tesla / tvornica telekomunikacijskih uređaja / Krapinska 45 / Zagreb // "Končar" - Generatori i motori d.d. / Fallerovo šetalište 22 / 10000 Zagreb // Vaš znak / KK-IS // Naš znak / ML/DK // Zagreb, / 4. siječnja 2006. // Upit o aparatima za zavarivanje // Poštovani, / na nedavno održanom Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu zapazili smo neke uređaje koji su privukli našu pozornost. / Zainteresirani smo za vaše nove uređaje i motore pa su nam potrebne pobliže informacije o njima. Molimo vas da nam odgovorite: / 1. kakve vrste motora nudite, / 2. od kakvog su materijala, / 3. odo-bravate li popust, / 4. kolika im je cijena, / 5. na koji način i u kojem roku otpremate robu. / Molimo vas da nam pošaljete prospekte spomenutih uređaja i motora, ako ih imate. Nadamo se da će vas ovaj naš upit zainteresirati pa uskoro očekujemo vašu ponudu. // Srdačan pozdrav, // ”Ericsson Nikola Tesla” - Zagreb / Rukovoditelj nabave / Mate Lumbarda //

50

5. Alexander Commerce / Export-import Zagreb / Savska 141 / Zagreb // Hotel "Panorama" / Trg športova 1 / 10000 Zagreb // Vaš znak / -- // Naš znak / JV/ŠT // Zagreb, / 19. veljače 2006. // Ponuda čaša i porculanskih servisa // Mi smo generalni zastupnik Alexander Commerca za Hrvatsku. Najveći smo uvoznik čaša, porculana, vatrostalnog stakla i pribora za jelo u Hrvatskoj. Uvozimo od najpoznatijih svjetskih proizvođača kao što su Sinex, Toner, Simax, Lilien, Bohemia i drugi. / Uvezene artikle prodajemo po najnižim veleprodajnim cijenama ugostiteljskim objektima i hotelima. Naše su cijene osjetno niže od cijena istih proizvoda u Austriji i Italiji, čak i po odbitku izvoznog popusta. / Opremili smo mnoge ugostiteljske objekte i hotele u Hrvatskoj. Sigurni smo da će naš asortiman od stotinjak vrsta čaša i preko 200 tipova porculanskih servisa zadovoljiti i vaš ukus. / Također vam nudimo još jednu vrlo važnu pogodnost, a to je da vam pružamo mogućnost plaćanja u više rata. / Nadamo se da ćete se odlučiti na kupnju nekih od naših artikala kad pregledate naš katalog što vam ga u prilogu dostavljamo. // S poštovanjem, // Alexander Commerce - Zagreb / Direktor marketinga / Jure Varga // Privitak: katalog // 6 Cora / prodavaonica hrane / za kućne ljubimce / Božidara Magovca 9 / Zagreb. // Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10 / 51000 Rijeka // // Vaš znak / MB/I // Naš znak / OM/SH-1 // zAGREB, / 15. srpnja 2006. // Obavijest o primitku narudžbe // Dana 11. srpnja 2006. godine primili smo vašu narudžbu broj 701/06 kojom ste naručili / - 80 kg PEDIGREE PALA pakiranog u kutije po 1,5 kg / - 30 kg FROLIC-a pakiranog u kutije po 1,5 kg / - 40 kg WHISKAS-a u konzervama od 400 g po konzervi / 25 kg miješane hrane za papige / - 25 kg miješane hrane za kanarince / - 10 kg hrane za ptice pakirane u kutije od 500 g. / Narudžbom ste nas zamolili da vam promptno pošaljemo navedenu hranu za kućne ljubimce. / Danas smo vam poslali naručenu robu vlastitim kombijem. Uz robu prilažemo potrebnu dokumentaciju i naš račun broj 889/F-06 na / 13.457,30 kn. / Molimo vas da naznačeni iznos podmirite u roku od 8 dana na naš žiro-račun. / Nadamo se našoj daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Biba - Rijeka / Direktor / Ozren Marić // 7. Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Cora / prodavaonica hrane / za kućne ljubimce / Božidara Magovca 9 / 10010 Zagreb // Vaš znak / MB/OG // Naš znak / IH/SH // Rijeka, / 22. rujna 2005. // Podmirenje obveze // Dana 9. rujna 1996. poslali smo vam narudžbu s molbom za promptnu isporuku raznih vrsta hrane za pse, mačke, papige i kanarince. / Dana 15. studenoga o. g. primili smo naručenu robu s pripadajućom dokumentacijom i računom broj 889/F-06 na / 13.457,30 kn / Izvješćujemo vas da smo izdali nalog računovodstvu te da je navedena svota danas uplaćena na vaš žiro-račun. / Još jednom zahvaljujemo na brzoj isporuci i nadamo se i dalje ovako dobroj suradnji. // S poštovanjem, // Biba - Rijeka / Voditelj nabave / Ivica Hršak // 8. Biba / minimarket /Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Mamut / export-import / Dobronićeva 4 / 10000 Zagreb // Vaš znak / VI/LO-VI-1 // Naš znak / IH-BH // Rijeka, / 8. srpnja 2006. // Opoziv ugovora // Dana 9. lipnja 2006. godine sklopili smo ugovor o kupoprodaji 20 gumenih čamaca za djecu, 50 kompleta posudica za igre na pijesku, 50 jastučića za plivanje, 30 komada sunčanih naočala za djecu i 50 pari dječjih plastičnih sandala raznih brojeva. / Kako se vi niste držali navedenog roka otpreme iz ugovora, unatoč našim upozorenjima (požurnica, telefonski razgovor s g. Lovrićem), prisiljeni smo opozvati ugovor o kupoprodaji od 9. lipnja o. g., a na temelju točke 8. koja predviđa da kupac može raskinuti ugovor ako dobavljač ne dostavi robu u roku. / S obzirom na turističku sezonu i veliku potražnju kupaca za ove artikle, prisiljeni smo hitno pronaći ažurnijeg dobavljača, no nadamo se da ćemo unatoč ovom opozivu i dalje imati poslovne kontakte. // Primite naše pozdrave. // Biba - Rijeka / Voditelj nabave / Ivica Hršak // Žurno // 9. GEA / prodavaonica zdrave hrane / Domjanićeva 26 / Zagreb // Unikonzum / trgovačko poduzeće / Britanski trg 8 / 10000 Zagreb // Vaš znak / -- // Naš znak / LJJ/DG // Zagreb, / 26. listopada 2006. // Ponuda zdrave hrane // Poštovana gospodo! / Mi smo jedna od prvih prodavaonica zdrave hrane koja se nalazi u našoj zemlji. / Naša prodavaonica može vam ponuditi: žitarice (pšenicu, ječam, raž, zob, rižu, kukuruz), kruh i pecivo napravljeno od prvorazrednih usitnjenih zrna žitarica, prirodne sokove bez konzervansa (borovnicu, višnju, jabuku, breskvu, jagodu, malinu), čajeve (biljni, marelica, višnja, kamilica, šipak), domaće kolače različitih veličina i okusa. / U našoj prodavaonici možete pronaći proizvode koji vas zanimaju po izuzetno povoljnim cijenama. Za narudžbu veću od 20.000,00 kn dajemo 10 % popusta. / Ako se vaša trgovina nalazi u krugu 50 km od našeg skladišta, osiguravamo besplatan prijevoz pošiljke, a otprema naručene robe je u roku 8 dana nakon primitka vaše narudžbe, odnosno sklapanja ugovora. / Nadamo se da ćete prihvatiti našu ponudu. // Srdačno vas pozdravljamo. // Gea - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Ljerka Jelić // Žurno // Agencija d.o.o. za poslovne usluge i izdavaštvo

51

Agencija

I. odvojak Antuna Arbanasa 8 10020 Zagreb – Republika Hrvatska

Telefon: 01/62 61 185 Telefaks: 01/62 62 178

http://www.theagency.hr MBPS: 1631802

Žiro-račun kod Raiffeisen banke broj 2484008-1101222256 Devizni račun kod Raiffeisen banke broj 012-7001-428756

SWIFT: RZBHHR2X Korošec nepremičnine d.o.o. na pozornost gđe Cirile Korošec Kavčićeva 64a 1000 Ljubljana Republika Slovenija Vaš znak: -- Naš znak: 018/04-nk/mk Zagreb, 8. ožujka 2006. Predmet: poslovna suradnja

Poštovana gospođo Korošec!

Sukladno našem dogovoru, dopustite da Vas informiram o trenutačnim mogućnostima poslovne suradnje u realizaciji projekta izgradnje marine u gradu Ninu.

Lokacija se nalazi u samom gradu Ninu. Veličine je cca 40 hektara i zaštićena je od svih vjetrova. Potrebno je izvršiti odmuljivanje gradske lučice za potrebe pristupa športskih brodova. Sadašnja dubina akvatorija iznosi cca 1,5 m. Akvatorij ima takvu namjenu po prostornom planu Grada Nina. Treba izraditi detaljni urbanistički plan zone s naglaskom na privez, zimovanje športskih brodova smještajnih kapaciteta u moru ili na obali, ugostiteljskih i ostalih opskrbnih i servisnih objekata, te izraditi ekološku studiju s naglaskom na način zbrinjavanja fekalnih voda i krutog otpada. Grad Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad s vrlo bogatom poviješću, kulturom i tradicijom. Kao takav, vrlo je atraktivan upravo za ovakve vrste investicija. Nin je fantastično pozicioniran u odnosu na najljepša i najinteresantnija hrvatska nautička odredišta.

S poštovanjem,

D i r e k t o r Nikolina Kereš

Nikolina Kereš

Primjer memoranduma

52

3. DOPISIVANJE U KOMERCIJALNOM POSLOVANJU Komercijalno dopisivanje obuhvaća dopisivanje u nabavnoj i prodajnoj službi, a sadrži sve vrste dopisa koje susrećemo u kupoprodajnom poslu, od ponude, odnosno upita, do obavijesti o podmirenju obveze, ili pak odgovora na opomenu u slučaju pojave poteškoća u kupoprodajnom poslu.

3.1. Oblikovanje upita Upit je poslovni dopis kojim kupac traži obavijesti o proizvodima ili uslugama koje namjerava kupiti ili koristiti. Upitom se kupac može obratiti prodavatelju ili proizvođaču usmeno, telefonom, brzojavom i slično, no pisani način komuniciranja je najbolji jer kupac može najjasnije precizirati svoje zahtjeve. Kupac odabire najpovoljniju ponudu nakon prikupljenih podataka od više proizvođača. Upit se računalom oblikuje jednim od načina oblikovanja poslovnih pisama (američki, europski, kombinirani oblik), vodeći računa o pravilima oblikovanja, isticanja pojedinih dijelova teksta i slično. Zadaci: Oblikujte upite i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (pripomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar njih, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom.): 1. Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / VN/OŠ // Zagreb, / 8. travnja 2006. // Dječje igračke - upit // Nedavno ste održali prezentaciju svojih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu što je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Budući da već nekoliko godina radimo i opskrbljujemo naše kupce raznovrsnim i kvalitetnim igračkama, željeli bismo te igračke plasirati na svekoliko hrvatsko tržište. / Kako bismo to ostvarili, molimo vas da nas potanko informirate o kakvoći, cijeni, načinu ambalažiranja, te prijevozu igračaka (poglavito medvjedić "Panda", kamion "Kiper", te dječja kolekcija plišanih i gumenih igračaka koje proizvodite). / Nadamo se uspješnoj suradnji. // S poštovanjem, // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabave / Valentina Novotni // 2. Maxi knjižara / Masarykova 17 / Zagreb // Lipa Mill d.d. / za preradu papira / Ivekovićeva 2 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / II/DS // Zagreb, / 20. rujna 2006. // Školski pribor - upit // Nedavno ste održali prezentaciju svojih novih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu što je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Kako smo godinama prisutni na hrvatskom tržištu prodajući školski pribor, željeli bismo svoj asortiman ponuda proširiti bilježnicama različitih veličina sa crtama i bez crta, kao i crtaćim blokovima. / Stoga vas molimo da nas detaljnije izvijestite o veličinama bilježnica i blokova, boji papira, te dimenzijama crtaćeg papira, kakvoći, cijeni, načinu ambalažiranja i prijevoza. // S poštovanjem, // Maxi knjižara - Zagreb / Voditelj nabave / Ivana Iveković // 3. Hotel Banovina / Ulica Artura Turkulina 2 / Petrinja // Alekxander Commerce / export-import / Savska 141 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / JM/DS // Zagreb, / 22. listopada 2006. // Čaše za ugostiteljstvo - upit // Cijenjena gospodo! / U tisku smo pročitali vašu ponudu kojom nudite čaše, porculan i sličan asortiman iz uvoza. / Zainteresirani smo za kupnju čaša za ugostiteljstvo poznatih svjetskih proizvođača "Bohemia" ili "Lilien". Stoga vas molimo da nas izvijestite imate li ove artikle na vašem skladištu i po kojoj cijeni, a ako ih trenutačno nemate, izvijestite nas u kojem biste roku ih mogli nabaviti. Zanima nas koji je rok otpreme kao i način dostave. / Molimo vas da nas izvijestite o načinu i roku plaćanja, a osobito nam je interesantan podatak iz vaše ponude koji se odnosi na mogućnost plaćanja u više obroka. / Očekujemo vašu pisanu ponudu. // S poštovanjem, // Hotel Banovina - Petrinja / Komercijalni direktor / Jurica Maglić //

GRAD-INŽENJERING d.o.o. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge

Zeleni trg 7

53

Z A G R E B

TECHNOMAX TEHNO STUDIO D.O.O. Velimira Škorpika 34 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb -- DM/FL-1 5. siječnja 2006.

Računalna oprema – upit Na prezentaciji svojih računalnih sustava na Zagrebačkom velesajmu u 11. mjesecu prošle godi-ne, izazvali ste veliku pozornost mnogobrojnih posjetitelja, pa tako i našu pozornost. Kako smo ovih dana u procesu zamjene postojećeg računalnog sustava i modernizacije cjeloku-pne računalne mreže naše tvrtke, željeli bismo se informirati o računalima koje prodajete te vas molimo da nam pošaljete katalog i cjenik. Molimo vas da nas izvijestite o uvjetima prodaje, tj. roku isporuke naručene robe, načinu isporuke, načinu i roku plaćanja te o mogućnostima plaćanja u nekoliko obroka. Nadamo se da ćete uskoro odgovoriti na naš upit i vjerujemo da ćemo realizirati našu poslovnu suradnju koja će biti na obostrano zadovoljstvo. Srdačno vas pozdravljamo. GRAD-INŽENJERING – ZAGREB Direktor nabave Damir Medić Damir Medić, dipl. oec.

Primjer upita (običan američki oblik)

3.2. Oblikovanje ponude

54

Ponuda je inicijativa proizvođača ili prodavatelja s ciljem da zainteresira potencijalnog kupca za svoje proizvode ili usluge. Ponudom prodavatelj nastoji izazvati pozornost kupca za sadržaj pisma, stoga ponudu treba sročiti na takav način da se kupac odluči kupiti ponuđenu robu, proizvod ili uslugu. Dobra ponuda sadrži: 1. naziv proizvoda, 5. vrstu ambalaže, 2. kakvoću, 6. način i rokove plaćanja, 3. cijenu, 7. način i rok isporuke. 4. način otpreme, Pišemo je u jednom od tri osnovna oblika poslovnog pisma ili njihovim varijantama. Ako se u ponudi pojavi potreba za isticanjem nekog njenog dijela centriranjem na sredini stranice, treba poštovati naučeno pravilo oblikovanja poslovnog pisma s izražajem biti. Zadaci: Oblikujte ponude i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redovi unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Biserka proizvodnja, d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / VN/OŠ // Naš znak / MI/JF // Zagreb, / 17. travnja 2006. // Ponuda dječjih igračaka // Javljamo se u povodu vašeg upita od 10. o. m. kojim se informirate o dječjim igračkama. / Nudimo sve vrste dječjih igračaka među kojima i medvjedića "Pandu", kamion "Kiper" te kolekciju plišanih i gumenih igračaka za koje ste zainteresirani. / Medvjedić "Panda" i kamion "Kiper" su vrlo tražene igračke i djeci su vrlo interesantne. Vrlo su kvalitetne i teško se lome. Proizvodimo četiri veličine tih igračaka u svjetlijim bojama, a iz kolekcije brojnih plišanih i gumenih igračaka možete izabrati različite modele. Mi vam preporučujemo gumene patke, žabe, patuljke, te plišane medvjediće, psiće i lutke. / Budući da ste zainteresirani i za plišane igračke, nudimo vam kolekciju "Pliško" koja je proizvedena od vrlo kvalitetnih materijala i šivana vrlo kvalitetnim koncima. / Cijena plišanih igračaka je od 32,25 kn do 141,13 kn za komad, a kolekcija gumenih igračaka je od 21,59 kn do 53,99 kn za komad. / Robu dostavljamo vlastitim prijevoznim sredstvom 10 dana nakon primitka vaše narudžbe. / Rok plaćanja je 14 dana nakon primitka robe. / Nadamo se uspješnoj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Biserka - Zagreb / Voditelj prodaje / Marko Ivanković // 2. Tekstilpromet /trgovina na veliko i malo d. d. / Ljudevita Posavskog 31 / Zagreb // Alastor / trgovina na veliko d. o. o. / Ulica jablanova 27 / 31000 Osijek // Vaš znak / Kr-01 / Naš znak / LP/DG // Zagreb / 10. svibnja 2006. // Odjevna konfekcija – ponuda // Primili smo danas vaš upit za neke proizvode koje mi prodajemo. Na temelju usmenog razgovora koji smo vodili na Proljetnom Zagrebačkom velesajmu i prema vašoj želji, šaljemo vam katalog i cjenik naše robe. / Napominjemo da osim tekstila nudimo i dječju konfekciju, igračke, kao i svu opremu potrebnu za novorođenčad. Osim navedenog, uvoznici smo i najpoznatijih marki odjeće najpoznatijih svjetskih marki, kao što su Adidas, Nike, Benetton, Navigare, Stefani, Concept i Fila. / Robu dostavljamo našim prijevoznim sredstvom, franko vaše skladište ili trgovina, s rokom isporuke do 14 dana ako robu imamo na skladištu, a za robu koju trenutačno nemamo do 21 dan. Rok plaćanja naručene robe je 8 dana od dana prispijeća računa, a ako su narudžbe veće, omogućavamo vam plaćanje u više obroka. / Preporučujemo vam da posjetite naše izložbene prostore te da se bolje upoznate s asortimanom i kakvo-ćom naše robe i usluga. / Hvala na povjerenju i srdačno vas pozdravljamo. // Privitak: 1. katalog / 2. cjenik // Tekstil-promet – Zagreb / Direktor prodaje / Lucijan Pankretić, dipl. oec. / 3. IPROZ / Informiranje, propaganda / i razvoj zaštite d. o. o. / Vodnikova 17 / Zagreb // MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA / Trg burze 6 / 10000 Zagreb // VAŠ ZNAK / IG-LS // NAŠ ZNAK / IJ-P-7 // Zagreb / 14. srpnja 2006. // Naljepnice – ponuda // Primili smo danas vaš upit u kojem se interesirate za neke naljepnice koje služe kao upozorenje, zabrane ili sigurnost u nekim zatvorenim prostorima. / U privitku vam dostavljamo katalog naljepnica koje izrađujemo, a s obzirom da će naljepnice biti distribuirane u osnovne i srednje škole, te fakultete diljem Hrvatske izdvajamo naljepnice

TECHNOMAX TEHNO STUDIO D.O.O.

Velimira Škorpika 34 ZAGREB

55

GRAD-INŽENJERING D.O.O. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge

Zeleni trg 7 10000 Z A G R E B

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, 9. siječnja 2006. GM/FL- KB/EM Ponuda računala Poštovana gospodo, Primili smo vaš upit od 5. siječnja 2006. godine kojim se interesirate za naše nove modele računala. Nakon telefonskog razgovora s vašim voditeljem Informatičkog odjela, zaključili smo da je za vaše potrebe najpogodnije računalo

MAXI–Business 4400P – cijena = 3.418,86 kn/kom Cijena računala u kunama vezana je uz vrijednost eura prema prodajnom tečaju ERSTE & STEIERMARKI-SCHE BANK te u slučaju povećanja tečaja za 2 % obračunavamo tečajne razlike. PDV nije uračunan. Rok dostave je 15 dana od dana primitka vaše narudžbe, a rok plaćanja je 30 dana od dana primitka računa, i to virmanom na naš žiro-račun. Za dodatne informacije posjetite našu WEB stranicu www.technomax.hr U privitku ove ponude, prema vašem zahtjevu, dostavljamo katalog i cjenik računala i monitora. Napominje-mo da u cijenu za navedeno računalo ne ulazi monitor, već ga trebate posebno naručiti. Nadamo se da će naša poslovna suradnja biti uspješna na obostrano zadovoljstvo. S poštovanjem, TECHNOMAX – ZAGREB Voditelj prodaje Katarina Ban Prilog: prospekt i cjenik Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer ponude (modificirani američki oblik s izražajem biti centriranjem na sredini)

za koje smatramo da su neophodne i to: / - označavanje mjesta vatrogasnih aparata = 12,00 kn/kom / - označavanje obavijesti nužnog izlaza = 28,00 kn/kom / - označavanje mjesta zabrane pušenja = 28,00 kn/kom // Naljepnice su samoljepive, visoke kakvoće i u raznom bojama. Veće količine dostavljamo svojim vozilom besplatno u Zagrebu, a izvan Zagreba dostavu naplaćujemo ovisno o udaljenosti, dok manje količine šaljemo poštom. / Rok isporuke je 8 dana od

56

prispijeća vaše narudžbe, rok plaćanja je 15 dana od dana primitka naručene robe, virmanom, na naš žiro-račun. // Srdačno vas pozdravljamo. // Privitak: - katalog // Iproz – Zagreb / Referent prodaje / Ivana Japarić, dipl oec. //

3.3. Oblikovanje narudžbe Narudžba je pismo koje kupac upućuje prodavaču, a kojim se naručuje roba ili usluga i određuju uvjeti izvršenja. Narudžba se najčešće sastavlja temeljem ponude prodavača, a može biti usmena i pisana. Usmena narudžba nije pouzdana i zato je treba potvrditi pisanom narudžbom jer je ona preciznija, a prodavač na temelju takve narudžbe lakše i urednije može isporučiti robu. U pisanom obliku narudžba može biti u obliku: 1. tiskanice, 2. poslovnog pisma. Zbog bržeg i ekonomičnijeg načina kupoprodaje danas se češće rabe tiskanice. U njima je već unaprijed otisnut tekst narudžbe unutar kojeg se samo nadopisuju podaci specifični za određenog kupca, odnosno prodavaoca. Narudžba u obliku tiskanice naročito je primjenjiva u poslovanju sa stalnim poslovnim partnerom (dobavljačem). Narudžba u obliku poslovnog pisma češće se rabi prilikom slanja narudžbe novom dobavljaču ili kad kupac ima neke posebne zahtjeve. Narudžba u obliku poslovnog pisma sadrži: 1. naziv robe ili usluge, 5. rok isporuke, 2. količinu, 6. način otpreme, 3. mjesto isporuke, 7. rok i način plaćanja, 4. cijenu, 8. način ambalažiranja. Narudžbu pišemo u jednom od tri osnovna oblika poslovnih pisama ili njihovim varijantama, vodeći računa o pravilima oblikovanja. Zadaci: Oblikujte narudžbe i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Vaš znak / MI/JF / Naš znak / V.N./V.D. // Zagreb, / 20. travnja 2006. // Narudžba igračaka / Primili smo vašu ponudu od 13. travnja o. g. kojom nam nudite svoj asortiman dječjih igračaka. Raznovrsnost vaše ponude kao i kakvoća dosadašnjih igračaka koje smo nabavljali od vas potpuno nam odgovaraju. / Budući da kod naših kupaca postoji veliko zanimanje za raznovrsnim dječjim igračkama, molimo vas da nam dostavite: / - 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / - 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna kom. / - 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna kom. / - 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna kom. / - 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. / Molimo vas da igračke budu pakirane u kutijama po 20 ili 10 komada. / Robu nam dostavite u naše skladište u Zagrebu, Ilica 250, u roku od 10 dana. Račun ćemo podmiriti odmah. / Nadamo se da ćete udovoljiti svim zahtjevima naše narudžbe što će svakako utjecati na naše daljnje poslovne odnose. // Pozdravljamo vas s izrazima osobitog poštovanja. // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni // 2. Dinova / trgovačko dioničko društvo / Donje Svetice 127 / Zagreb // Kraš / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / 10000 Zagreb // Vaš znak / MN-KI-2 // Naš znak / JP/FD // Zagreb, / 9. studenoga 2005. // Narudžba / Vrlo nam je drago što ste nam poslali ponudu za vaše najnovije proizvode. Uvjeti prodaje koje nam nudite u cijelosti nam odgovaraju, a kako se naša dosadašnja poslovna suradnja pokazala uspješnom, željeli bismo i dalje u svojim trgovinama imati vaše proizvode. / Nakon razgledavanja vašeg kataloga što ste nam ga poslali uz ponudu i analize potreba naših kupa-

GRAD-INŽENJERING d.o.o.

za projektiranje, trgovinu i ostale usluge Zeleni trg 7 Z A G R E B

57

TEHNOMAX TEHNO STUDIO D.O.O. Velimira Škorpika 34 10000 ZAGREB

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb TK/EM DM/FL-1 15. siječnja 2006. Narudžba računalne opreme Zahvaljujemo na ponudi od 9. siječnja o. g. kojom nam nudite vaša računala i monitore. Ponuda računala je raznovrsna, a uvjeti prodaje zadovoljavajući. Nakon uvida u vaš katalog i cjenik naručujemo u dogovoru s našim informatičarima sljedeće komponente

- računalo MAXI-Business 4400P, po cijeni od 3.418,86 kn/kom = 30 računala

- monitor PHILIPS 150SFG, 15'' XGA TFT-LCD po cijeni od 2.450,10, kn/kom = 30 monitora

Molimo vas da nam robu dostavite u roku od 15 dana u naše poslovne prostorije: Zeleni trg 7, Zagreb. Nadamo se da ćete udovoljiti našim zahtjevima iskazanima u ovoj narudžbi što će svakako utjecati na našu daljnju, dobru i uspješnu poslovnu suradnju. Srdačno vas pozdravljamo. GRAD-INŽENJERING - ZAGREB Direktor nabave Damir Medić Damir Medić, dipl. oec.

Primjer narudžbe (kombinirani oblik s proredom i izražajem biti uvlačenjem na 1. TAB)

ca, odlučili smo naručiti sljedeće vaše proizvode: / - 500 kom. čokolade "Dorina" s keksom, od 300 g po cijeni od 13,69 kn/kom, / - 500 kom čokolade ''Dorina" od lješnjaka, od 200 g po cijeni od 8,91 kn/kom, / - 700 kom ''Dorina'' čokolade od kokosa od 100 g po cijeni od 4,35 kn/kom. / Molimo vas da nam proizvode pakirate u manje kutije radi lakšeg prijevoza i dostavite u naše skladište u roku od 7 dana od dana prispijeća ove naše ponude. Plaćanje obavljamo virmanom u

58

traženom roku. / Nadamo se da ćete nam robu dostaviti na vrijeme te da ćemo i dalje uspješno surađivati. // Srdačno vas pozdravljamo. // Dinova - Zagreb / Voditelj prodaje / Josip Posilović // CO: / - Pismohrana // Preporučeno! // 3. VAMA / Trgovina na veliko i malo / Kapucinski trg 9 / Varaždin // Roto Promet d. o . o. / za unutarnju i vanjsku trgovinu / Samoborska cesta 102 / 10090 Zagreb // Vaš znak / K-41/3 / Naš znak / PĐ-MB / Varaždin / 7. listopada 2006.// Narudžba PAGO sokova // Na osnovi vaše ponude, priloženog kataloga i cjenika, kao i razgovora s vašom voditeljicom nabave, gđom Zvjezdanom Grden koja nam je puno pomogla svojim sugestijama i preporukama, naručujemo: / - 1500 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od marelice, po cijeni od 6,00 kn/kom / - 1000 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od jagode, po cijeni od 5,00 kn/kom / - 600 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od mrkve, po cijeni od 8,00 kn/kom. / Kako ste u ponudi naveli, robu ćete nam dostaviti svojim vozilom na naše skladište u Varaždinu, Kapucinski trg 9. Račun ćemo podmiriti u roku 14 dana od dana prispijeća robe. / Očekujemo vašu pošiljku što prije, jer još uvijek vlada velika potražnja za ovim sokovima pa nam je u interesu, a nadamo se i vama, zadržati svoje dosadašnje kupce zadovoljivši njihove želje i potrebe. // Srdačno vas pozdravljamo. // VAMA – Varaždin / Rukovoditelj nabave / Petar Đurić / 3.4. Oblikovanje potvrde o primitku narudžbe Potvrda o primitku narudžbe je pismo kojim prodavač obavješćuje kupca da je primio njego-vu narudžbu i da priprema otpremu naručene robe. Potvrda o primitku narudžbe sastoji se od:

1. uvoda (prodavač potvrđuje da je primio narudžbu), 2. biti (osnovni podaci narudžbe, naziv robe, količina, rok i način dostave i slično), 3. završetka (prodavač izvješćuje kupca kad će narudžba biti izvršena, a može mu ponuditi i nove

proizvode ili usluge). Potvrda o primitku narudžbe ima značaj ugovora sklopljenog između kupca i prodavača. Budući da potvrda o primitku narudžbe ima uvijek iste ili slične podatke, ekonomičnije je i brže pisati je u obliku tiskanice koja se osobito primjenjuje ako je odgovor pozitivan, narudžba potpuna, a kupac upoznat s uvjetima poslovanja prodavatelja i slično. Ako je narudžba nepotpuna, isporuka djelomična ili se narudžba ne može prihvatiti, pišemo indi-vidualne potvrde o primitku narudžbe u obliku poslovnog pisma jednim od tri načina oblikovanja pisama, vodeći računa o pravilima oblikovanja. Zadaci: Oblikujte potvrde o primitku narudžbe i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak VN/OŠ - // Naš znak MI/JF // Zagreb, 26. travnja 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Primili smo danas vašu narudžbu od 20. travnja o. g. kojom ste naručili: /- 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna/kom. / - 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / - 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna/kom. / - 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / - 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu ćemo vam poslati u roku 10 dana pakiranu u kutije po 10 komada kako ste željeli, a kamione "Kiper" po 5 komada/kutija. / Nadamo se da će i naša daljnja suradnja biti ovako uspješna. /Srdačno vas pozdravljamo. // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivanković //

TECHNOMAX TEHNO STUDIO d.o.o.


59

GRAD-INŽENJERING D.O.O. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge Zeleni trg 7 10000 Z A G R E B

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb GM/FL-1 KB/EM 20. siječnja 2006. Potvrda primitka narudžbe

Poštovana gospodo, primili smo vašu narudžbu od 15. siječnja o. g. kojom ste naručili

- računalo MAXI-Business 4400P, = 30 računala - monitor PHILIPS 150SFG, 15'' XGA TFT-LCD = 30 monitora

Napominjemo da ćemo vam robu dostaviti kao što ste tražili u narudžbi, tj. u roku od 15 dana od dana primitka na vaše skladište. Zahvaljujemo vam na iskazanom povjerenju i uvjereni smo da ćete biti zadovoljni računalima koja ste kupili, a vjerujemo da će to održati naše daljnje dobre poslovne odnose. Srdačno vas pozdravljamo. TECHNOMAX – ZAGREB Direktor prodaje Katarina Ban Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer potvrde o primitku narudžbe (kombinirani oblik s izražajem biti uvlačenjem na TAB 1)

2. Dalmacijavino d. d. /za proizvodnju i promet alkoholnih / i bezalkoholnih pića / Obala kneza Domagoja 15 / Split // ZADRANKA D. D. / za trgovinu / Uvala Bregdeti 23 / 23000 Zadar // Vaš znak / RI/FG-7 // Naš znak /SH/IJ // Split, / 16. srpnja 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Danas smo primili vašu narudžbu broj IZ-425 od 11. srpnja 2006. na kojoj vam najsrdačnije zahvaljujemo. Naručili ste vina: / Babić Pilžota, berba 2000., 7,5 dl/boca = 25 sanduka / Vino ćemo vam poslati u kartonskim kutijama po 12 boca u svakoj kutiji našim kamionom franco vaše skladište u Zadru. / Koristimo ovu priliku da vam ponudimo i Kaštelet (suhi, berba 1999.) u bocama od 1 l. Vino je pakirano u plastičnim sanducima (12

60

boca u sanduku), a povrat ambalaže je obvezan. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni robom koju vam dostavljamo i očekujemo vaše daljnje narudžbe. // S poštovanjem, // Dalmacijavino - Split / Voditelj prodaje / Slavko Hasan // 3. Kraš / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // Matija / trgovina na malo prehrambenim proizvodima / Trg Stjepana Radića 7/I / 43000 Bjelovar // Vaš znak / RT/EG/7 // Naš znak / LB/UZ // Zagreb, / 12. veljače 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Primili smo danas vašu narudžbu broj N-354 od 7. veljače 2006. kojom ste naručili: / - 420 kom ''Dorina'' čokolade za kuhanje, težine 200 g / - 700 kom čokolade ''Dorina'' punjenu punčom, težine 100 g / - 120 vrećica kekse ''Krašopis'', težine 350 g / - 120 vrećica keksa ''Krašuljci, težine 350 g / - 120 vrećica keksa ''Krašotice'', težine 250 g. / Kako nam proizvodnja teče bez zastoja, imamo na skladištu sve artikle koje ste tražili. / Roba će biti pakirana u manje kutije, a one u veće kartonske kutije, a u roku 8 dana prevezena našim kamionom do vašeg skladišta. / Rok i način plaćanja je virmanom i to 15 dana od dana primitka robe. / Nadamo se da će se naša suradnja i dalje uspješno razvijati. // S poštovanjem, // Kraš - Zagreb / Direktor prodaje / Luka Barić // 3.5. Oblikovanje dopisa o otpremi robe Dopis o otpremi robe je poslovno pismo kojim se izvješćuje kupca da je izvršena otprema naručene robe, te se navode temeljni podaci o podmirenju njegove obveze. Uz ovaj dopis prilaže se račun (faktura)11 na temelju kojeg kupac plaća robu ili uslugu. Dopis o otpremi robe prodavatelj može koristiti i za razne obavijesti o prodaji ili o ponudi za sklapanje novih poslova. Zato se dopis o otpremi robe češće oblikuje kao poslovno pismo nego kao tiskanica. Dopis (obavijest o otpremi robe) sadrži podatke: - o primljenom nalogu kupca,

- o izvršenoj otpremi i popratnoj dokumentaciji, - o računu (fakturi) i uvjetima plaćanja i - obavijest o novom asortimanu i ponudi proizvoda. Dopis o otpremi robe pišemo u jednom od tri osnovna oblika pisanja poslovnih pisama, vodeći računa o njihovu pravilnom oblikovanju. Zadaci: Oblikujte obavijesti o otpremi robe i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinze-lova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak VD/MI // Naš znak MI/JF. // Zagreb, / 3. svibnja 2006. // Isporuka robe // Primitak vaše narudžbe od 20. travnja 2006. potvrdili smo dopisom od 26. travnja 2005. Zadovoljni smo poslovnom suradnjom i očekujemo da ćemo tu suradnju i ubuduće razvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam dostavili: / - 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / - 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / - 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna/kom. / - 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu smo otpremili našim kamionom registracijske oznake ZG-200-AB, a vozač je Marijan Matelić. / Dopisu prilažemo dostavnicu br. 631/06 i račun br. 711-TL/06. / Navedeni iznos u računu od 26.746,00 kuna podmirite na naš žiro-račun u roku 8 dana. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni našim proizvodima i očekujemo vaše daljnje narudžbe. // S poštovanjem, // Privitak: 1. dostavnica / 2. račun // ”Biserka” - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivanković //



GRAD-INŽENJERING d.o.o. 11 Račun ili faktura je robno-financijski dokument na temelju kojeg prodavatelj naplaćuje robu ili uslugu. Gotovo je pravilo da se

ispisuje na pripremljenoj tiskanici.

61

za projektiranje, trgovinu i ostale usluge Zeleni trg 7 10000 Z A G R E B

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, 23. siječnja 2006. GK/EM KB/FL-1 Obavijest o otpremi računalne opreme

Obavještavamo vas da ćemo vam 30. siječnja o. g. dostaviti računalnu opremu i monitore koje ste naručili vašom narudžbom od 15. siječnja 2006. godine. Šaljemo vam

- računalo MAXI-Business 4400P, = 30 računala - monitor PHILIPS 150SFG, 15'' XGA TFT-LCD = 30 monitora.

Robu ćemo vam dostaviti našim vozilom registracijskih oznaka ZG 6682 DG, a vozač je Vedran Malkoč, koji će ujedno biti i član Povjerenstva za primopredaju.

Uz pošiljku s računalnom opremom i monitorima dostavit ćemo vam otpremnicu i račun na iznos od 193.320,30 kn u koji je uračunan PDV. Rok plaćanja je 30 dana od dana isporuke računala i monitora u vaše poslovne prostorije. Nadamo se da ćete biti zadovoljni isporučenom računalnom opremom i očekujemo vaše daljnje narudžbe. Hvala na povjerenju!

Srdačan pozdrav! Vaš TECHNOMAX – ZAGREB Direktor prodaje Katarina Ban Privitak: - račun Katarina Ban, dipl. ek. - otpremnica

Primjer dopisa o otpremi robe (kombinirani oblik s izražajem biti uvlačenjem na TAB 1)

2. NEVEN / biljna apoteka / Trg hrvatskih velikana 2 / Zagreb // M.D.M / trgovačko poduzeće / Ante Kovačića 21 / 10000 Zagreb // Vaš znak / MB/F-34 // Naš znak / IO/SU // // Zagreb, / 17. lipnja 2006. // Obavijest o otpremi robe // Primitak vaše narudžbe za 150 kutija "Leina" čaja za mršavljenje, 50 krema protiv akni "Leina" od 100 g, te 80 krema protiv akni "Leina" od 200 g od 9. lipnja ove godine potvrdili smo dopisom. / Obavještavamo vas da smo našim kombijem danas poslali traženu robu, odnosno proizvode iz našeg programa "Leina" s potrebnom dokumentacijom u vaše skladište u Cesarićevoj ulici 22. / Nadamo se da ćete svoje obveze plaćanja prema nama izvršiti na vrijeme i prema dogovoru. // S poštovanjem, // Privitak: - račun / - dostavnica // Preporučeno! // Neven - Zagreb / Direktor prodaje / Ivan Obranković //

62

3. Coca Cola Beverages / Sachsova 1 / Zagreb // Petra / mini market / Ilica 171 / 10000 Zagreb // Vaš znak / LT/MD // Naš znak / KM/ZK // Zagreb, / 6. veljače 2006. // Obavijest o otpremi robe // Izvijestili smo vas našim pismom od 27. siječnja 2006. da smo primili vašu narudžbu za osvježavajuća bezalkoholna pića od biljnih ekstrakata i to: / - 80 plastičnih boca od 2 l "Fante" / - 1200 plastičnih boca od 2 l "Coca Cole" / - 1200 plastičnih boca od 2 l "Coca Cole Light". / Izvješćujemo vas da smo danas izvršili utovar naručene robe na naše kamione koji će sutra traženu robu dostaviti u skladišta naših ku-paca među kojima ste i vi. Uz navedena osvježavajuća bezalkoholna pića dostavljamo vam i potrebnu dokumentaciju. / Nadamo se da ćete robom i rokom dostave biti zadovoljni te očekujemo da i vi izvršite svoje obveze plaćanja na vrijeme. // S poštovanjem, // Coca Cola Beverages - Zagreb / Direktorica prodaje / Katarina Mihelić// 3.6. Oblikovanje dopisa o podmirenju obveze Pismo o podmirenju obveze je informacija kupca proizvođaču ili prodavaču da je robu pri-mio, preuzeo i platio. To je neobvezni dio kupoprodajnog posla, a neki se usput raspituju i o drugim pro-izvodima prodavatelja ili proizvođača, odnosno davatelja usluga, pa takvo pismo ujedno može služiti kao nov upit, što može biti inicijativa kupca za stvaranje novog kupoprodajnog posla. Zadaci: Oblikujte dopise o podmirenju obveze i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb / Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Vaš znak / MI/JF // Naš znak VN/Š // Zagreb, / 18. svibnja 2006. // Podmirenje obveze // Primili smo vašu pošiljku igračaka koju smo naručili narudžbom N-1254 od 1. prosinca 1995. / Pošiljka je prispjela neoštećena vašim kamionom uz popratnu dokumentaciju, te smo je zaprimili, uskladištili i putem povjerenstva konstatirali da je roba u potpunosti dostavljena u naše skladište. / Već danas ćemo izdati nalog našem računovodstvu za podmirenje vašeg računa / broj 711-TL/06 u iznosu od 26.746,00 kn / na vaš žiro-račun. // Kako je potražnja za dječjim igračkama velika, molimo vas da nas i dalje redovito izvješćujete o svojim novim proizvodima te da nam šaljete svoje kataloge. / Hvala na uspješnoj suradnji. // S poštovanjem, // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni // 2. MBM / trgovina tekstilom i tekstilnom konfekcijom / Obala 4 / Šibenik // Tekstilprom d. d. / Trgovina na veliko i malo/ Ljudevita Posavskog 5 / 10000 Zagreb // Vaš znak / VZ/NZ // Naš znak / AB/DL // Trogir, / 25. lipnja 2006. // Podmirenje obveze // Drago nam je da vas možemo izvijestiti da smo 12. lipnja 2006. primili vašu pošiljku robe koju smo naručili narudžbom od 22. svibnja 2006. / Kako je komisija utvrdila da su naručene svilene tkanine jednobojne i u raznim dezenima (zemlja porijekla Kina) neoštećene stigle u naručenim količinama, izvješćujemo vas da smo jučer dali nalog računovodstvu za podmirenje vašeg računa. / Od naših poslovnih partnera saznali smo da na skladištu imate i drugu robu uvezenu iz Dalekog istoka, pa vas molimo da nas o tome pisano ili telefonski izvijestite ili nam pošaljete ponudu elektroničkom poštom. Naročito nas zanima prirodna tkanina svilenkastog sjaja - "modal". // Nadajući se i dalje dobrim poslovnim odnosima, srdačno vas pozdravljamo. // MBM - Šibenik / Referent nabave / Adam Brlek //

GRAD-INŽENJERING d.o.o. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge

Zeleni trg 7 Z A G R E B


Velimira Škorpika 34 10000 Z A G R E B

63

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, 19. veljače 2005. TM/PT DM/FL-1 Podmirenje obveze

Izvješćujemo vas da smo 30. siječnja 2004. preuzeli pošiljku u kojoj ste nam poslali 30 kom. PC-a MAXI-Business 4400P i monitore PHILIPS 150S4FG, 15'' XGA TFT-LCD.

Roba je komisijski zaprimljena u našem skladištu. Prema vašoj preporuci član Povjerenstva za primopredaju robe bio je vaš vozač, gosp. Vedran Malkoč. Kako prispjela roba količinom odgovara narudžbi, izdali smo nalog našem računovodstvu za podmirenje vašeg računa br.10061/04 od 30. siječnja 2005. god. na iznos od

193.320,30 kn

(slovima: stodevedesettritisućetristodvadeset kn i 30 lp). PDV je uračunan u ovu cijenu, a račun će biti na naplati.

Očekujemo da ćete biti zadovoljni brzinom naše uplate kao što smo i mi bili zadovoljni vašom brzom i točnom dostavom naručene robe.

Nadamo se našoj daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji i uskoro ćemo se javiti s novom narudžbom.

S poštovanjem, GRAD-INŽENJERING - ZAGREB Direktor nabave Damir Medić Damir Medić, dipl. oec.

Primjer dopisa o podmirenju obveze (kombinirani oblik s izražajem biti centriranjem na sredini)

3. Matija / trgovina na malo / B. Magovca 3 / Zagreb // Obelisk d. d. / za prodaju na veliko / Žitnjak bb /10000 Zagreb // Vaš znak / SM/TV // Naš znak / MA/PR // Zagreb, / 20. veljače 2006. // Podmirenje obveze // Obavješćujemo vas da smo 6. veljače o. g. primili / 500 kutija praška za pranje rublja EVEREST, težine 3 kg/kutija i potrebnu dokumentaciju. / Komisija je nakon pregleda pristigle pošiljke ustanovila da sadržaj pošiljke odgovara narudžbi. Stoga smo danas izdali nalog računovodstvu za podmirenje vašeg računa broj 241/06 u iznosu od / 17.170,03 kn / na vaš žiro-račun. U prilogu vam dostavljamo kopiju virmana. // Srdačno vas pozdravljamo uz želje za daljnjom uspješnom poslovnom suradnjom. // Privitak: /virman // Matija - Zagreb / Voditelj nabave/ Martin Andrijević //

3.7. Poteškoće u kupoprodajnom poslu

64

Tijek kupoprodajnog posla počinje upitom ili ponudom, a završava podmirenjem obveze ako su svi zahtjevi zadovoljeni. Međutim, u kupoprodajnom poslu često dolazi do raznih poteškoća nastalih uslijed npr.:

1. nepridržavanja rokova otpreme prodavaoca, 2. storniranja narudžbe, ponude ili ugovora, 3. neprihvaćanja ponude prodavaoca i slično, 4. nepodmirenja obveze kupca.

U tom slučaju se vodi dodatna korespondencija između prodavaoca i kupca i to u obliku tzv. požurnice, opoziva, otklona i reklamacije. 3.7.1. Oblikovanje požurnice Požurnica je poslovno pismo (može biti i u obliku tiskanice ili dopisnice) kojim kupac ili pro-davalac požuruju poslovnog partnera da izvrši neku obvezu. Požurnicu češće piše kupac jer prodavač može biti spriječen da isporuči robu kupcu. Npr. ako nema naručene robe na skladištu, ako je prodana ili ako je došlo do zastoja u proizvodnji, nadalje zbog nedostatka ambalaže ili neke više sile (elementarne nepogode i sl.). Zadaci: Oblikujte požurnice i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / Varaždin // MAX / servis za pranje tepiha / zavjesa i staklenih površina / Božidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Vaš znak / IR/MH-ac // Naš znak / MRM/EŠ // Zagreb, / 29. listopada 2006. // Požurnica // Cijenjeni gospodine Ivankoviću! / Početkom ove godine sklopili smo s Vama ugovor o izvršenju radova pranja tepiha, prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama. / Ugovorom je utvrđeno da ćemo Vas svaki put kad trebamo Vaše usluge o tome izvijestiti pismom u kojem ćemo navesti rok završetka Vaših radova. / Kako je prošlo već 8 dana od dogovorenog roka izvršenja Vaših usluga pranja tepiha, prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama (21. listopada o. g.), molimo Vas da to učinite što prije. / Utvrdili smo, također, da se nepridržavanje rokova od Vaše strane događa drugi put pa Vas molimo da ubuduće budete ažurniji, jer ćemo inače biti prisiljeni raskinuti s Vama ugovor o izvršenju usluga. // Srdačan pozdrav, // VAMA - Varaždin / Voditeljica tehničke službe / Matija Radin-Mačuhat // 2. Grafokop / poduzeće za trgovinu grafičkim / materijalima, proizvodima, opremom / i usluge. / Zagrebačka 75 / Zagreb // Tvornica papirne konfekcije / Radnička cesta bb / 10000 Zagreb // Vaš znak / LK/ŽP // Naš znak / MR/UI // Zagreb, / 7. rujna 2006. // Požurnica // Dana 9. kolovoza 2006. godine poslali smo vam narudžbu za kupnju raznih vrsta papira i dogovoren je rok otpreme 26. kolovoza o. g. / Kako do danas nismo dobili naručenu robu, javljamo vam se s molbom da izvidite zašto je došlo do nepoštovanja dogovorenog roka te da dostavu izvršite u što kraćem roku. / Uvjereni smo da je do zastoja u otpremi došlo zbog opravdanih razloga i da ćete nam uskoro dostaviti naručenu robu, a u suprotnom ćemo biti prisiljeni narudžbu stornirati. // Srdačno vas pozdravljamo. // Grafokop - Zagreb / Voditelj službe nabave / Marijan Razum //

UNIGRADNJA D.D. za niskogradnju i visokogradnju

Radnička b.b. Z A G R E B

LAPEH Proizvodnja PEHD cijevi za plin, vodu i kanalizaciju Cesarčeva 8 52100 PULA

65

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb FJ/LP MJ/DG 18. svibnja 2005. Požurnica 17. ožujka o. g. sklopili smo s vama ugovor o kupoprodaji PEHD cijevi i to:

- 320 m PEHD cijevi s 10/SDR 21, D 400 - 800 m PEHD cijevi s 8,3/SDR 17,6 D 180 - 850 m PEHD cijevi s 6,3/SDR 13,6 D 90 - 930 m PEHD cijevi s 5/SDR 11, D 180

U ugovoru i u obavijesti o primitku narudžbe naveli ste da ćete navedenu robu dostaviti u naše skladište do 3. svibnja 2005. godine što do danas nije učinjeno. Kako do danas naručenu robu nismo primili, molimo vas da nam je dostavite u roku 8 dana. Ako do 26. svibnja o. g. ne dostavite robu, bit ćemo prisiljeni opozvati našu narudžbu i potražiti drugog poslovnog partnera. Uvjereni smo da ste imali nepredviđenih poteškoća i stoga kasnite sa isporukom. Molimo vas da nas o točnom danu isporuke robe izvijestite telefonom ili telefaksom.

Primite naše pozdrave. UNIGRADNJA - ZAGREB Direktor Martin Jug Martin Jug

Primjer požurnice (kombinirani oblik s izražajem biti uvlačenjem na TAB 1)

3. Arena / trgovačko poduzeće / Blagajska 20 / Zagreb // "Martin" / krojačka radnja / Zagrebačka 26 / 10250 Zlatar // Vaš znak LD/NG // Naš znak MO-EL // Zagreb, / 12. veljače 2006. // Požurnica // Dana 21. prosinca 2005. godine poslali smo vam narudžbu za izradu 150 radničkih odijela, a dogovoreni rok otpreme bio je 1. veljače 2006. godine. / Naručenu robu do danas nismo dobili, a kako je imamo obvezu otpremiti krajnjem korisniku molimo vas da nam naručenu robu hitno dostavite. / Budući da ste prispijeće naše narudžbe potvrdili vašim pismom od 23. prosinca 2005., uvjereni smo da je do kašnjenja otpreme robe došlo iz opravdanih razloga pa vas molimo da svoju obvezu što prije izvršite jer ćemo inače morati otkazati naručenu robu i obračunati dogovorene penale. // S nadom u daljnju uspješnu suradnju, primite srdačan pozdrav. // Arena - Zagreb / Referent nabave / Mirko Ozimec // 3.7.2. Oblikovanje opoziva

66

Opoziv je poslovno pismo u kojem poslovni partner opoziva (stornira, odnosno poništava) neki svoj nalog ili inicijativu. Opozvati se može:

• ponuda (rasprodane zalihe, pomanjkanje sirovina, nestabilnost cijena i sl.), • narudžba (neodgovarajuća kakvoća robe, previsoka cijena i sl.), • ugovor (neizvršavanje ugovornih obveza - rokova plaćanja i sl.).

Zadaci: Oblikujte opozive i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Građenje d. d. / za građevinarstvo, inženjering i trgovinu / Kuhačeva 13 / Zagreb // Soboslikar / Zanatska radnja / Paška 7 / 10000 Zagreb // Vaš znak HB-ek / Naš znak AT/JK // Zagreb, / 15. srpnja 2006. // Opoziv ugovora // Cijenjeni gospodine Aniću, / Dana 12. ožujka 2006. sklopili smo s Vama ugovor o ličenju stanova u Maksimirskoj ulici 94-98. Rok za završetak radova bio je 30. lipnja o. g. / Početkom svibnja obustavili ste izvođenje ličilačkih radova u tim objektima pa smo 10. svibnja o. g. telefonski razgovarali s vašim poslovođom gosp. Marijanom Rogulja koji je obećao da će radovi biti uskoro nastavljeni. / Kako nam se do danas niste javili i kako niste izvršili ugovorne obveze, prisiljeni smo postupiti prema točki 9. Ugovora i raskinuti ga. / Žao nam je što je do ovoga došlo, ali i mi smo vezani ugovornim rokovima izgradnje i predaje navedenih stanova njihovim vlasnicima, odnosno kupcima. / Vjerujemo da je do neizvršenja ugovorenih radova došlo zbog više sile i nadamo se da vam se ubuduće nešto slično neće dogoditi. // S poštovanjem, // Građenje - Zagreb / Direktor niskogradnje / Ante Tufeković, dipl. ing. građ. // 2. Riječka industrija odjeće d.d. / Izviđačka 13 / Rijeka // Tekstilcom / Trgovačko poduzeće / Maslenička 6 / 21000 Split // Vaš znak / ZR/Ež // Naš znak / MZ/TR // Rijeka, 10. kolovoza 2006. // Opoziv narudžbe // Poštovana gospodo, / Dana 18. lipnja 2006. narudžbenicom broj 009334/06 naručili smo od vas veće količine metražnih tekstilnih proizvoda koji su nam potrebni za našu proizvodnju muških odijela. Rok za isporuku bio je 15. srpnja o. g. / Kako u navedenom roku narudžba nije izvršena, poslali smo vam požurnicu 26. srpnja 2006. o. g. / Budući da do danas niste izvršili isporuku naručene robe, nismo više u mogućnosti čekati s našom proizvodnjom te vas izvješćujemo da opozivamo našu narudžbu od 18. lipnja 2005. godine. // S poštovanjem, // Riječka industrija odjeće - Rijeka / Voditelj nabave / Marisanda Zvonar // 3. Drvorad / Proizvodnja piljene građe / Gračačka 3 / Gospić // POŽGAJ / proizvodnja i promet namještaja / i poliuretanskih masa / Matije Gupca 11 / 34000 POŽEGA // Vaš znak / MI/TK-29 // Naš znak / IB/MK // Gospić, / 16. rujna 2006. // Ponuda jelovih dasaka - opoziv // Obavješćujemo vas da smo vam 14. rujna o. g. poslali fax kojim opozivamo svoju ponudu za jelove daske od 1. rujna o. g. / Ponudu smo prisiljeni opozvati jer je došlo do nepredviđenih poteškoća u prijevozu trupaca do naše pilane tako da ovog trenutka ne raspolažemo dovoljnim zalihama dasaka na našem skladištu. / Nadamo se da će ove poteškoće uskoro biti uklonjene pa vas molimo, ako još uvijek budete zainteresirani za suradnju s nama, da nam to javite kako bismo vas mogli izvijestiti čim na zalihama budemo imali dovoljno jelovih dasaka. / Nadamo se da ovaj opoziv neće negativno utjecati na naše daljnje dobre poslovne odnose. // Primite naše srdačne pozdrave. // Drvorad - Gospić / Direktor prodaje / Ivan Bilogravić // ME-GA tvornica metalne galanterije Savski gaj XIII/2 ZAGREB SLAVONIJA poduzeće za promet tekstila i izradu tekstilne konfekcije 32270 ŽUPANJA p.p. 18

67

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK 2-2-3/FG M.T./M-K Zagreb, 20. travnja 2006. Opoziv ponude Danas smo vam poslali brzojav ovog sadržaja: OPOZIVAMO JUČERAŠNJU PONUDU STOP PISMO SLIJEDI. Prisiljeni smo stornirati našu ponudu zbog požara koji je sinoć izbio u našem glavnom skladištu i u susjednim radionicama. Na žalost, gotovo je potpuno uništena zaliha gotovih proizvoda i dio strojeva, pa neko vrijeme nećemo moći izvršavati naloge svojih poslovnih partnera. Kapacitet našeg pogona nije tako velik da bismo u kratko vrijeme mogli nadoknaditi nastalu štetu, no čim se naše radionice ponovno osposobe za proizvodnju, vaše poduzeće bit će među prvima kojima ćemo ponuditi svoje proizvode. Molimo vas da shvatite razlog zbog kojeg je došlo do ovog opoziva, a mi se nadamo da ćemo ponovno uspješno surađivati. Srdačno vas pozdravljamo. ME-GA - ZAGREB Voditelj prodaje Mateja Tošić Mateja Tošić

Primjer opoziva (puni američki oblik)

3.7.3. Oblikovanje otklona

Otklon je poslovno pismo u kojem se ne prihvaća ponuda prodavača ili narudžba kupca. Kupac sastavlja otklon ponude u slučaju:

- nezainteresiranosti za ponuđene proizvode, - previsoke cijene u ponudi, - slabe kakvoće ponuđene robe i sl.

Prodavalac sastavlja otklon u slučaju: - ako se naručena roba više ne proizvodi, - ako je roba rasprodana, - ako naručene robe nema u potrebnim količinama, - ako ne može prihvatiti zahtjev kupca i sl.

Zadaci:

68

Oblikujte otklone i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Unimax / trgovačko poduzeće / Šubićeva 38 / Zagreb // Pletilja / Proizvodnja čarapa d.o.o. / Zanatska bb / 10292 Šenkovec // Vaš znak / RT/ER-72 // Naš znak / KD/ZR1 // Zagreb, / 13. rujna 2006. // Otklon ponude // Kako smo nedavno poslali na razne adrese upite o različitim vrstama čarapa, dobili smo ovih dana i mnoge ponude, a među njima i vašu. / Želimo vas izvijestiti da smo se odlučili naručiti čarape Tvornice čarapa Jadran, jer nam oni nude upravo čarape kakve mi želimo. / Nadamo se da ova naša odluka neće štetiti našim daljnjim poslovnim odnosima te da ćete nam i dalje slati vaše ponude. // Srdačno vas pozdravljamo. // Unimax - Zagreb / Voditeljica nabave / Katarina Dujmović // 2. Ivančica / Cvjećarska radnja / Preradovićeva 2 / Opatija // Chromos Agro / proizvodnja sredstava / za zaštitu bilja / Žitnjak bb / 10000 Zagreb // Vaš znak / DL/TZ // Naš znak / IS/PE // Opatija, / 11. 3. 2006. // Proizvodi za zaštitu bilja - otklon // Izvješćujemo vas da smo primili vašu ponudu od 2. 3. o. g. za vaše nove proizvode za zaštitu bilja koju ovog trenutka ne možemo prihvatiti. / Zbog očekivanog većeg broja turista u nadolazećoj sezoni preuređujemo i proširujemo poslovni prostor naše cvjećarnice. Zato nemamo mjesta za bilo kakvu robu dok traju radovi u cvjećarnici. / Nadamo se da ovo naše neprihvaćanje vaše ponude neće poremetiti našu daljnju suradnju. // S poštovanjem, // Ivančica - Opatija / Poslovođa / Ivanka Strancarić // 3. TVIN / Tvornica namještaja d.d. / Zbora narodne garde 6 / Karlovac // Vijak-export / veletrgovina / Kroflinova 17 / 10000 Zagreb // Vaš znak / FG/VI-1 // Naš znak / MT/EP // Karlovac / 26. srpnja 2006. // Metalni okovi - otklon // Primili smo va-še pismo s najnovijim cjenikom za metalne okove MO-1 na kojem vam zahvaljujemo. / Ovim pismom izvješćujemo vas da vašu ponudu ne možemo prihvatiti. / Cijene koje ste naveli u cjeniku vrlo su visoke, čak mnogo više nego do sada pa ako bismo se i odlučili na kupnju okova koje nam vi nudite, i mi bismo morali znatno povećati cijene svojih proizvoda što bi nam otežalo njihovu prodaju. / Iako nam vaši metalni okovi odgovaraju po kvaliteti, zbog ovako visokih cijena smo pri-siljeni potražiti drugog proizvođača s nama prihvatljivijim cijenama. / Budući smo do sada imali korektne poslovne odno-se i da smo bili zadovoljni kakvoćom vaših proizvoda, a vi količinama naručene robe, u interesu nam je da i dalje osta-nemo poslovni partneri te vas molimo da još jednom izvršite kalkulaciju i eventualno smanjite cijene vašim proizvodima. // Očekujemo vaš odgovor i srdačno vas pozdravljamo. // TVIN - Karlovac / Direktor nabave / Matej Tošić // 3.7.4. Oblikovanje obavijesti o nedostatku ili reklamacije

Reklamacija je poslovno pismo kojim kupac obavješćuje prodavatelja o nedostatku prispjele pošiljke. Naime, prilikom preuzimanja robe kupac je dužan primljenu robu na uobičajeni način pregledati ili je dati na pregled te o eventualnim vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja. Nedostatak postoji:

VINOPET Zadruga za proizvodnju vina

Gundulićeva 21 JASTREBARSKO

SANJIN trgovina na veliko i malo d.d.

G. Krkleca 57 51000 R I J E K A

69

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Jastrebarsko MM/I2 KP/OP-1 19. listopada 2006. Otklon narudžbe vina

Primili smo danas vašu narudžbu br. 712/K-06kojom naručujte vrhunsko vino DINGAČ. Žao nam je što ovaj put nismo u mogućnosti udovoljiti vam kao našem dugogodišnjem poslovnom partneru, jer trenutačno nemamo ovog vina u zalihama, a nećemo ga imati ni slijedeća dva mjeseca. Međutim, slobodni smo vam skrenuti pozornost da pored ovog kvalitetnog vina proizvodimo i druga veoma poznata i kvalitetna vina kao što su

- Rajski rizling - Chardonay Oba vina su iz vinarije Tomac. Ako vas ova vina zanimaju, javite nam se pa ćemo vam poslati

opširniju ponudu s cjenikom za sva vina koja proizvodimo. Još jednom izražavamo žaljenje zbog otklona vaše narudžbe i nadamo se da ovo neće negativno

utjecati na naše daljnje poslovne odnose. VINOPET – PETRINJA Voditelj prodaje Katarina Pavličević Katica Pavličević

Primjer otklona (europski oblik s proredom i izražajem biti uvlačenjem na TAB 1)

1. ako roba nema potrebna svojstva za njezinu redovnu uporabu ili za promet, 2. ako roba nema potrebna svojstva za naročitu uporabu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila

poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata, 3. ako roba nema svojstva i odlike koje su izričito ili prešutno ugovorene odnosno potpisane, 4. kad je prodavatelj predao robu koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model

pokazani samo radi obavijesti. U obavijesti o nedostatku ili reklamaciji kupac je dužan detaljnije opisati nedostatak i pozvati pro-davatelja da pregleda dostavljenu robu. Obavijest o nedostatku ili reklamaciju treba poslati prodavatelju preporučenim pismom, telegramom, telefaksom ili teleprinterom. Obavijest o nedostatku ili reklamacija u obliku poslovnog pisma sadrži:

1. bitne podatke iz narudžbenice na temelju koje je roba isporučena, 2. upozorenje prodavatelju o nedostacima koji su prilikom pregleda robe utvrđeni, 3. poziv prodavatelju da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.

Uz obavijest o nedostatku ili reklamaciju najčešće se prilaže zapisnik o preuzimanju robe.

70

Obavijest o nedostatku ili reklamaciju pišemo jednim od tri osnovna oblika pisanja poslovnih pisama ili njihovim varijantama, vodeći računa o njihovom pravilnom oblikovanju. Zadaci: Oblikujte reklamacije i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Pinokio / prodavaonica dječjih igračaka / Radićeva 17 / Zagreb // Bambi / poduzeće za promet i / kupovinu igračaka / Ilica 250 / 10000 Zagreb // Vaš znak HŽVD // Naš znak / MH/HM // Zagreb, 26. rujna 2006. // Reklamacija // Danas smo primili pošiljku dječjih igračaka koju je dovezao vaš vozač Čičak Ante / Međutim, prilikom preuzimanja pošiljke utvrdili smo da ona ne odgovara našoj narudžbi. Naime, narudžbom br. 701 od 4. rujna 2006. naručili smo 30 kom kompleta ''Željeznica'',a primili samo 10. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam dostavljamo u privitku. Napominjemo da je preuzimanju robe putem povjerenstva bio nazočan i vaš vozač Čičak Ante. / Ne tražimo naknadnu otpremu robe, već molimo da nam priznate vrijednost nedostavljene robe. / Nadamo se da će naša suradnja ubuduće teći na obostrano zadovoljstvo. // S poštovanjem, // Privitak: Zapisnik // Pinokio - Zagreb / Poslovođa / Marta Horvat // 2. Elektrostat / Tvornica električnih aparata / Radnička cesta bb / Zagreb // Elekcommerce / Veletrgovina / Heinzelova 62 / 10000 Zagreb // Vaš znak / RV-MK-1-23 // Naš znak / AL/DP // Zagreb, / 28. 9. 2006. // Reklamacija // Danas smo primili pošiljku kojom ste nam poslali robu na temelju naše narudžbe od 6. rujna o. g. / Prilikom preuzimanja robe komisija je utvrdila da ste nam poslali 200 kom običnih priključnica sa uzemljenjem i 210 trofaznih, a trebali ste nam poslati 200 kom trofaznih priključnica sa uzemljenjem. / Kako se radi o maloj brojčanoj razlici, članovi Povjerenstva za preuzimanje robe odlučili su da zadržimo više poslanih priključnica sa uzemljenjem, a vas molimo da nam pošaljete obavijest o knjiženju. / Nadamo se daljnjoj uspješnoj poslovnoj suradnji. // Srdačno vas pozdravljamo. // Prilog: / Zapisnik o preuzimanju robe // Preporučeno! // Elektrostat - Zagreb / Direktor nabave / Anja Lešković, dipl. ek. // 3. Munja / Tvornica akumulatora / i baterija d.d. / Žitnjak bb / Zagreb // Destil / tvornica kemijskih proizvoda / Lipa 14 / 44000 Sisak // Vaš znak / ND/RP // Naš znak / MČ/TU // Zagreb, / 14. siječnja 2006. // Reklamacija // Danas smo primili pošiljku destilirane vode na temelju naše narudžbenice od 23. prosinca 2005. godine. / Prilikom preuzimanja pošiljke utvrđeno je oštećenje na 6 (šest) od ukupno 60 bačava destilirane vode. Zbog vidljivog mehaničkog oštećenja, 6 bačava je potpuno prazno. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe u nazočnosti predstavnika Hrvatskih željeznica putem kojih nam je pošiljka isporučena. / Molimo vas da nam u što skorijem roku dostavite nedostajućih 6 bačava destili-rane vode, a naknadu zbog oštećenja robe riješite sa svojim prijevoznikom. // S poštovanjem, // Munja - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Marijan Čuvar //

NAMA trgovinsko poduzeće

Ilica 1 ZAGREB

VESNA tvornica ženske odjeće Zvonimirova 3 10000 Zagreb

71

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Zagreb, zn/mf AL-DB/12 20. svibnja 2006. Reklamacija Danas smo primili pošiljku ženske modne odjeće koju je dovezao vaš vozač Ante Balog kombijem registracijske oznake ZG - 1532-ZK. Međutim, prilikom preuzimanja pošiljke ustanovili smo da ona ne odgovara našoj narudžbi. Naime, narudžbom br. 178/06. od 22. travnja 2006. naručili smo 100 komada košulja, a primili samo 50. O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam je dostavljen u privitku. Napominjemo da je kompletnom preuzimanju robe bio nazočan i vaš vozač Ante Balog. Ne tražimo naknadu, već vas molimo da nam knjigovodstveno priznate vrijednost nedostavljene robe. Nadamo se da će se naša poslovna suradnja i ubuduće odvijati na obostrano zadovoljstvo. S osobitim štovanjem, NAMA - ZAGREB Referent nabave Anja Lešković Anja Lešković

Primjer reklamacije (modificirani američki oblik)

3.7.5. Oblikovanje nagodbe Nagodba je poslovno pismo koje šalje prodavatelj kupcu kao odgovor na reklamaciju i time završava komercijalni posao. Ako je kupac nezadovoljan dostavljenom robom ili obavljenom uslugom, prigovara prodavatelju usmeno ili pisano. U tom slučaju može doći do sudskog spora ili do nagodbe. Nagodba kupca i prodavatelja može biti i usmena (radi bržeg poslovanja) i pisana. Pisana nagodba sastoji se od: 1. uvoda (veže se na konkretan prigovor kupca), 2. biti (prihvaćanje kupčeva prigovora i prijedlog nagodbe), 3. završetka (poziv na daljnju poslovnu suradnju prodavaoca s kupcem), 4. pozdrava (pokazuje uljudnost i poštovanje prema poslovnom partneru). Zadaci:

72

Oblikujte nagodbe i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Vesna / tvornica ženske modne odjeće / Zvonimirova 3 / Zagreb // NAMA / trgovinsko poduzeće / Ilica 1 / 10000 Zagreb // Vaš znak / KE-CB // Naš znak / DD-NF // Zagreb, / 28. svibnja 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 20. svibnja 2006. u svezi s otpremom 50 komada košulja i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. / Kontrolom izvršenih naloga utvrdili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim referentom nabave g. Ranićem da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost nedostavljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjiženju i molimo vas da provedete suglasno knjiženje. / Nadamo se nastavku naše uspješne poslovne suradnje. // S poštovanjem, // Privitak: Obavijest o knjiženju // Vesna - Zagreb / Referent prodaje / Dinko Drapić // 2. Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / ŠF-I-12 // Naš znak / MJ/NB // Zagreb, / 11. kolovoza 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 6. kolovoza 2006. u svezi s pošiljkom 80 kamiončića "Kiper" i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. / Kontrolom izvršenih naloga utvrdili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim referentom nabave g. Rausom da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednosno stanje primljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjiženju i molimo vas da provedete suglasno knjiženje. / Nadamo se nastavku naše uspješne suradnje. // S poštovanjem, // Privitak: Obavijest o knjiženju // Biserka - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Melita Jelen // 3. Podravka / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / 42000 Varaždin // Vaš znak / RT/ER-7 // Naš znak / IB/B/5 // Zagreb, / 9. lipnja 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 6. lipnja o. g. i ujedno se ispričavamo za nastalu pogrešku. / Pretpostavljamo da je do oštećenja i rasipanja sadržaja iz 17 (sedamnaest) vrećica Čokolina (težine 1 kg po vrećici), došlo zbog nepažljivog slaganja pošiljke pri utovaru u skladištu. / Prihvaćamo vašu reklamaciju te ćemo vam u dogovoru s g. Petričevićem uskoro poslati preostalu robu. / Još jednom se ispričavamo i uvjeravamo vas da do ovakvih nedostataka u dostavi robe više neće doći. // Srdačno vas pozdravljamo. // Podravka - Koprivnica / Rukovoditelj prodaje / Ivan Bilogrević //

EKOBIOTIČKI CENTAR prodavaonica zdrave hrane Gotovčeva 9 ZAGREB DINOVA trgovačko dioničko društvo Donje Svetice 127 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK

73

DG/MK IB/MN-17 Zagreb, 14. rujna 2006. Nagodba Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 7. rujna 2005. u svezi s dostavom 500 kg soje i ispričavamo se zbog propusta na koji nam opravdano skrećete pozornost. Kontrolom izvršenih naloga utvrdili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim šefom nabave, g. Ivanom Ivankovićem, da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost neotpremljene robe. U privitku vam dostavljamo obavijest o knjiženju i molimo vas da provedete suglasno knjiženje. Nadamo se da ćemo nastaviti i dalje našu dobru poslovnu suradnju. Srdačno vas pozdravljamo. EKOBIOTIČKI CENTAR - ZAGREB Rukovoditelj prodaje Ivan Bilogrević Ivan Bilogrević Privitak: Obavijest o knjiženju ŽURNO

Primjer nagodbe (puni američki oblik)

3.7.6. Oblikovanje opomene Opomena je poslovno pismo koje prodavatelj šalje kupcu koji nije platio robu u dogovorenom roku. Usmene i telefonske opomene su uobičajene u poslovanju sa stalnim partnerima, dok se pisane opomene koriste u poslovanju s novim poslovnim partnerima. Opomena može biti u obliku tiskanice, ali i kao poslovno pismo, a u tom slučaju treba sadržavati: uvod, bit opomene, završetak i pozdrav. U novije vrijeme, s obzirom na primjenu suvremenih sredstava komuniciranja, uobičajeno je da opomene šaljemo telefaksom jer je to za sada najbrži način slanja pisanih komunikacija. Zadaci: Oblikujte opomene i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

74

1. Varteks / varaždinska tekstilna industrija d. d. / Varaždin // Boss / trgovina muškom odjećom / Vlaška 17 / 32000 Vinkovci // Vaš znak / KG-KK-5 / Naš znak / KM-1/LI / Varaždin / 31. siječnja 2006. // Opomena // Prisiljeni smo poslati vam opomenu jer kasnite s plaćanjem računa koji ste trebali podmiriti 22. prosinca 2005. godine. / U narudžbi od 17. studenoga 2005. naručili ste 100 kom muških traperica, različitih veličina i modela. Mi smo narudžbu izvršili u potpunosti i na vrijeme pa vas molimo da i vi izvršite svoju obvezu plaćanja. Vaš dug prema našem računu iznosi / 26,366,21 kn. / Zbog naše dugogodišnje suradnje i vaše likvidnosti u poslu dajemo vam rok od 8 dana da podmirite svoju obvezu prema nama. / Nadamo se da ćete ubuduće biti ažurniji u plaćanju svojih obveza te da će naša daljnja suradnja biti uspješna. // Srdačno vas pozdravljamo. // Hitno // Kopija: / 1. Pismohrana / 2. Računovodstvo // Varteks - Varaždin // Voditelj nabave / Katarina Mihelčić // 2. Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // SMJEHULJICA / dječji vrtić / Školska 7 / 32100 Vinkovci // Vaš znak / KR/vm-21 / Naš znak / 11-VZ/KL // Zagreb / 23. lipnja 2006. // Opomena // Poštovana gospodo! / Prema izvješću našeg računovodstva još uvijek niste podmirili obvezu plaćanja robe naručene narudžbom br. 54/06 od 11. svibnja o. g., a koju smo vam isporučili 18. istog mjeseca kada vam je isporučen i račun br. K-63/06 na iznos od / 12,272,82 kn. / Rok za podmirenje ovoga računa bio je 20 dana od dana njegova prispijeća u vaše računovodstvo. Kako je taj rok istekao, molimo vas da uplatu izvršite u roku od 8 dana jer ćemo biti prisiljeni zaračunati vam pripadajuće kamate. / Uvjereni smo da postoje opravdani razlozi zbog kojih niste bili u mogućnosti izvršiti uplatu na naši žiro-račun u ugovorenom roku. / Ako ste u međuvremenu podmirili vaš dug, molimo vas da nam to javite telefonom ili telefaksom. / Nadamo se da do sličnih situacija ubuduće neće dolaziti niti će ovaj slučaj negativno utjecati na naše daljnje poslovne odnose. / Primite naše pozdrave. // Privitak: - kopija računa // Biserka – Zagreb / Voditelj naplate / Videta Zečiraj / 3. Podravka / prehrambena industrija d. d.. / A. Starčevića 32 / Koprivnica // Suzana / Trgovina / Istarska 32 / 52100 Pula // Vaš znak / IB/ER // Naš znak / DP-FB // Koprivnica, / 7. srpnja 2006. // Opomena // Dana 12. lipnja o. g. dostavili smo vam 1.000 vrećica "Vegete" od 125 g po cijeni od 2,31 kn/vrećica. / 4. svibnja o. g. pri pregledu naših knjiga ustanovili smo da za primljenu robu još niste doznačili novac i to / 2.355,00 kn. / Molimo vas da nam naznačeni iznos uplatite na naš žiro-račun u roku 8 dana, jer ćemo inače biti prisiljeni zaračunati vam zakonski pripadajuću kamatu. / Očekujemo vašu uplatu u navedenom roku. / Primite naše pozdrave. // Preporučeno // Co: / 1. Knjigovodstvo / 2. Pismohrana // Podravka - Koprivnica / Direktor financijskog odjela / Davor Piršić //

MLINAR mlinarsko-pekarska industrija d.d.

Grdeničeva 27 KRIŽEVCI

VEGA Prodavaonica zdrave hrane Tratinska 88 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Križevci FG/L-I-34 JJ/SA 12. travnja 2005.

75

Opomena

Prisiljeni smo poslati vam opomenu jer kasnite s plaćanjem računa koji ste trebali platiti do 26. ožujka o. g.

U narudžbi ste naručili 300 kg raženog brašna po cijeni od 7,85 kn/kg. Vašu smo narudžbu u potpunosti izvršili pa vas molimo da izvršite svoju obvezu plaćanja. Molimo vas da iznos od

2.355,00 kn uplatite na naš žiro-račun u roku 8 dana kako vam ne bismo morali zaračunavati zakonsku kamatu zbog nepravodobnog plaćanja računa.

Kako je naša dosadašnja suradnja bila vrlo uspješna i ažurna, vjerujemo da je do zastoja u isplati došlo zbog nepredviđenih neprilika u vašem poslovanju, te da se nešto slično neće više dogoditi. S poštovanjem,

”MLINAR” - KRIŽEVCI Voditelj knjigovodstva

Janko Jug Co: 1. Računovodstvo Janko Jug 2. Pismohrana PREPORUČENO

Primjer opomene (običan američki oblik s izražajem biti centriranjem na sredini)

3.7.7. Oblikovanje odgovora na opomenu Odgovor dužnika (kupca) na opomenu sadrži u sebi izjavu u kojoj dužnik priznaje ili ne priznaje postojanje svoje obveze prema prodavatelju. Odgovor na opomenu je poslovno pismo upućeno vjerovniku koju treba pozorno sastaviti, a odgovor može biti pozitivan i negativan. Odgovor na opomenu sastoji se od: uvoda, biti, završetka i pozdrava.

ODGOVOR NA OPOMENU

pozitivan negativan

obavijest kupca vjerovniku o o primitku opomene

uvod

obavijest kupca vjerovniku o primitku opomene

76

dužnik (kupac) izvješćuje vje-

rovnika (prodavača) da je dug podmiren ili će ga podmiriti

bit odgovora na

opomenu

dužnik (kupac) izvješćuje vjerovnika (prodavača) da ne prihvaća opomenu i zašto

dužnik (kupac) izražava želju za daljnjom poslovnom surad-njom

završetak

dužnik (kupac) izražava želju i nadu za daljnjom poslovnom suradnjom s vjerovnikom bez obzira na nastale komplikacije u tekućem kupoprodajnom po-slu

znak uljudnog ponašanja i od-

nosa prema poslovnom part-neru

pozdrav

znak uljudnog ponašanja i od-nosa prema poslovnom part-neru

Zadaci: Oblikujte odgovore na opomenu i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1. MEGA / tvornica metalne galanterije / Savski gaj XIII/2 / Zagreb // MAX / servis za pranje tepiha, / zavjesa i staklenih površina / Božidara Magovca 9 / 10010 Zagreb // Vaš znak / CP/DE-21 // Naš znak / KE/MK // Zagreb, / 12. kolovoza 2006. // Odgovor na opomenu // Primili smo vašu opomenu od 9. o. m. za podmirenje računa 284/94-C na 4.340,18 kn za izvršene radove pranja prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama. / Kako trenutačno nemamo mogućnosti da uplatimo navedenu svotu na vaš žiro-račun, molimo vas da rok plaćanja produžite za 14 dana. Do neplaćanja računa došlo je zbog poteškoća vezanih za plasman naših proizvoda na tržištu i naplate naših računa. / Ovih dana očekujemo uplate naših dužnika na naš žiro-račun, pa ćemo moći izvršiti i mi svoje obveze prema vama. / Nadamo se vašem ra-zumijevanju. // S poštovanjem, // MEGA - Zagreb / Kristina Ercegović //

2. Jabuka / trgovina voćem i povrćem / Radićeva 91 / Petrinja // Voće / export-import / Marulićeva 8 / 1000 Zagreb // Vaš znak / JJ/FR-L // Naš znak / MJ/DJ // Zagreb, / 15. rujna 1996. // Odgovor na opomenu // Izvješćujemo vas da smo jučer primili vašu opomenu za nepodmireni dug prema vama u visini od 9.100,00 kn za 2.000 kg jabuka "Jonatan" i ''Zlatni delišes''. / Dug nismo mogli podmiriti jer smo preuređivali naše poslovne prostorije. Kako su radovi završeni i kako smo u mogućosti nastaviti raditi punim kapacitetom, poslat ćemo vam kroz tri dana traženi iznos na vaš žiro-račun. / Nadamo se da ovaj mali zastoj u podmirenju našeg duga neće utjecati na našu daljnju poslovnu suradnju koja je do sada bila besprijekorna. // Srdačno vas pozdravljamo // Jabuka - Zagreb / Poslovođa / Mijo Juran //

VEGA Prodavaonica zdrave hrane

Tratinska 88 ZAGREB

MLINAR mlinarsko-pekarska industrija s p.o.

Grdeničeva 27 48000 KRIŽEVCI

VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Križevci, 15. travnja 2005.

77

FG/L-I-34 DR/SA Odgovor na opomenu Dana 14. travnja o. g. smo dobili vašu opomenu zbog neplaćanja našeg računa na iznos od 2.355,00 kn. Ispričavamo se što nismo bili u mogućnosti uplatiti svoje dugovanje jer nismo imali novca na našem žiro-računu. Kako smo ovih dana dobili novac od naših dužnika, svoj dug prema vama podmirit ćemo kroz slijedeća 3 – 4 dana. Nadamo se da ćemo naići na vaše razumijevanje i strpljenje i vjerujemo da se ovo više neće ponoviti. Primite naše iskrene pozdrave. VEGA – ZAGREB Voditelj računovodstva Dajana Radić Dajana Radić

Primjer odgovora na opomenu (europski oblik s proredom

3. Industrija mesa d.d. / Varaždinska 35 / Ivanec // Inortrans / tuzemno otpremništvo / Baburičina 9 / 10000 Zagreb // Vaš znak / UI/GH // Naš znak / MR/GJ // Ivanec, / 10. svibnja 2006. // Odgovor na opomenu // Primili smo vaše pismo kojim nas izvješćujete da nismo podmirili račun od 12.830,00 kn. / Smatramo da je vaša opomena neopravdana jer smo navedeni iznos podmirili 16. travnja o. g. kada je i bio rok plaćanja. /Vjerujemo da ćete ponovnom kontrolom i uvidom u vašu računovodstvenu evidenciju uočiti da smo mi svoje dugovanje podmirili. / Nadamo se da ubuduće neće doći do sličnih nesporazuma i da će naši poslovni odnosi i dalje ostati dobri. // Srdačno vas pozdravljamo. // Industrija mesa - Ivanec / Matija Rusan // 3.7.8. Sredstva jamstva plaćanja Sredstva jamstva su dokumenti kojima u pravilu kupac jamči prodavatelju (dobavljaču) da će obaviti plaćanje u dogovorenom roku. Naime, ugovorom se dogovara rok plaćanja. Kupac bi trebao tako dogovoreni rok plaćanja poštivati. No, u praksi se događa da se taj rok ne poštuje. Pri tome nije problem ako se ne poštuje dogovoreni rok na način da kupac kasni s plaćanjem koji dan ili kad je u pitanju kakav mali iznos. No, kad su u pitanju iznosi od 5.000,00 kn pa i do više milijuna kuna, prodavatelj (dobavljač) želi

78

osigurati svoju naplatu u dogovorenom roku. Najčešći instrumenti koji se pritom koriste su mjenice i bjanko zadužnice. I jedno i drugo su instrumenti naplate koje kupac uručuje prodavatelju prilikom sklapanja ugovora ili predaje robe, a putem kojih prodavatelj naplaćuje robu ili uslugu nakon proteka dogovorenog ro-ka s žiro-računa kupca bez obzira želi li to kupac ili ne. Mjenica je složenije sredstvo jamstva, te njoj posvećuju veću pozornost učenici ekonomskih škola. Ovdje ćemo prikazati bjanko zadužnicu koja je u obliku obrasca od četiri stranice. Pri tome prvu stranicu popunjava najčešće dužnik (kupac), rjeđe vjerovnik (prodavatelj), četvrtu stranicu popunjava jamac, a unutrašnje dvije stranice služe za javnobilježničke ovjere i slično. Radi uštede prostora u ovom udžbeniku prikazat ćemo kako izgleda prva i četvrta stranica bjanko zadužnice. Zadaci: Popunite obrazac bjanko zadužnice prema sljedećim elementima: 1. Dužnik, Zatvarač d.o.o. iz Zagreba, Ilica 17, MB 2364234, izdaje bjanko zadužnicu na iznos do 50.000,00 kuna vjerovniku, trgovačkom društvu MEGA, tvornica metalne galanterije, Savski gaj XIII/2, Zagreb, MB 0692417, radi naplate tražbine u iznosu od 23.420,00 kuna, sa zateznom kamatom koja teče od 17. rujna 2006. godine pa sve do isplate. Dužnik dopušta da se zaplijene svi njegovi računi kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa. Bjanko zadužnica izdana je u Zagrebu, 24. lipnja 2006. godine. Direktor Zatvarača d.o.o. je gospođa Marica Jelenković. Zatvarač d.o.o. ima i jamca, trgovačko društvo Pero d.o.o. iz Zagreba, Resnik 23, MB 0297345 koje je također suglasno da se zaplijene svi njegovi računi kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa. Direktor Pere d.o.o. je gospodin Đuro Terzić Obrazac bjanko zadužnice – stranica 1. BJANKO ZADUŽNICA

do1 (slovima: kuna) D u ž n i k t r g o v a c :2 – tvrtka, odnosno ime i prezime – sjedište, odnosno mjesto i adresa – matični broj poslovnog subjekta (MB), odnosno JMBG

S U G L A S A N S A M

da se radi naplate tražbine u iznosu od3 (slovima:

79

sa zateznom kamatom na taj iznos, koja teče od

do isplate4 z a p l i j e n e 5 te da se novčana sredstva s tih računa isplate v j e r o v n i k u :6

– tvrtka, odnosno ime i prezime

– sjedište, odnosno mjesto i adresa

– matični broj poslovnog subjekta (MB), odnosno JMBG

na način koji odredi vjerovnik u skladu sa zakonskim propisima. Za utvrđivanje postojanja i visine tražbine iz ove zadužnice mjerodavne su samo izjave u ovoj zadužnici te u

potvrdama pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa o isplatama izvršenim na temelju ove zadužnice.

Mjesto i datum izdavanja7 Potpis dužnika Napomene: 1. Može se upisati: do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn ili do 1.000.000,00 kn.

4. Zatezne kamate mogu teći najranije od dana izdavanja ove zadužnice. 5. Može se navesti: «svi moji računi kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa», «svi moji računi kod (navesti pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa)», ili upisati pojedinačno određene račune kod određenih jedinica pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa. Podatke pod 1, 2, 5 i 7 popunjava dužnik; podatke pod 3 i 4 popunjava vjerovnik, a podatke pod 6 može popuniti dužnik prigodom izdavanja ove zadužnice, a može naknadno i vjerovnik.

Primjer obrasca bjanko zadužnice (prva stranica)

Obrazac bjanko zadužnice – stranica 4. J a m a c p l a t a c : – tvrtka, odnosno ime i prezime – sjedište, odnosno mjesto i adresa – matični broj poslovnog subjekta (MB), odnosno JMBG S U G L A S A N S A M

da se radi naplate tražbine vjerovnika iz ove bjanko zadužnice z a p l i j e n e 1

80

te da se novčana sredstva s tih računa isplate vjerovniku na način koji odredi vjerovnik u skladu sa

zakonskim propisima.

Za utvrđivanje postojanja i visine tražbine iz ove zadužnice mjerodavne su samo izjave u ovoj zadužnici te u potvrdama pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa o isplatama izvršenim na temelju ove zadužnice.

Mjesto i datum izdavanja Potpis jamca platca

Napomene: 1. Može se navesti: «svi moji računi kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa», «svi moji računi kod (navesti

pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa)», ili upisati pojedinačno određene račune kod određenih jedinica pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa. Sve podatke na ovoj stranici popunjava jamac platac.

Primjer obrasca bjanko zadužnice (četvrta stranica)

81

4. PRIGODNO POSLOVNO DOPISIVANJE Prigodno poslovno dopisivanje ima veliko značenje u ukupnom poslovnom dopisivanju. Ono una-pređuje poslovne odnose, pokazuje odgovarajuću razinu kulture poslovnog komuniciranja, ima velik psiho-loški učinak na sve poslovne partnere. Kod nas su također prihvaćeni svi temeljni postulati prigodnog poslovnog dopisivanja prisutni u svijetu. Prigodno poslovno dopisivanje uglavnom je individualnog karakte-ra, posredno utječe na jačanje poslovne suradnje i na sklapanje novih poslova. Ono je i dio dobro smišljene promidžbe. Prigodno poslovno dopisivanje različitog je karaktera i sadržaja, a možemo ga podijeliti na če-stitke, podsjetnike, zahvale, poslovne pozive i izvješća o kupcu. 4.1. Čestitke Čestitke imaju višestruko značenje: komercijalno, psihološko i osobno. S obzirom na sadržaj, čestit-ke mogu izražavati dobre želje u povodu nekog praznika, vjerskog blagdana, odnosno poslovnog ili osob-nog postignuća. Čestitka obično ima sljedeće dijelove:

• naziv trgovačkog društva (institucije, ustanove i sl.), • predmet poslovanja, • prigodni tekst i • slikovni dio.

4.2. Podsjetnici Podsjetnici su dokumenti kojima poslovnog partnera podsjećamo na neki događaj koji će se usko-ro dogoditi, a o kojemu je prethodno obaviješten, odnosno koji mu je najavljen, ili pak o nekoj radnji koju je propustio učiniti. U potonjem slučaju u pravilu je riječ o podsjetniku koji se šalje zbog neizvršavanja fi-nancijskih obveza. Naime, velik je broj razloga, kako objektivnih, tako i subjektivnih, zbog kojih se može dogoditi da poslovni partner nije izvršio neku financijsku obvezu. Zbog mogućnosti postojanja objektivnih razloga, pristojnije je prvo slati podsjetnik, a tek nakon toga opomenu. Opomena je «grublji» način poslov-nog komuniciranja s poslovnim partnerom u slučaju neizvršavanja neke njegove obveze pa bi s obzirom na uvriježena pravila kulture poslovnog dopisivanja trebalo prije opomene slati podsjetnike. 4.3. Zahvale Zahvale imaju značenje opće ponude, a primjenjuju se u sljedećim situacijama: primitak narudžbe od novog partnera (uspostava nove poslovne suradnje), za pruženu pomoć i potporu, za postignute uspjehe u radu, za sudjelovanje u nekoj aktivnosti, za uspješnu dugogodišnju suradnju ili prigodom neke obljetnice. U našoj poslovnoj i inoj praksi primjena zahvala je prije nekoliko godina bila tek u začetku, a danas već ima značajno mjesto u prigodnom poslovnom dopisivanju. Štoviše, uputno je i u uobičajenom poslovnom dopisivanju koristiti riječi zahvale, a ne poslovno dopisivanje svoditi na birokratski rječnik. Usprkos činjenici što su pozivne oznake sastavni dio poslovnog pisma, mnogo je ljepše kad pismo započinje riječima: «Zahvaljujemo vam na vašem pismu od....», umjesto: «U svezi s vašim pismom od...».

MLINAR

82

mlinarsko-pekarska industrija d.d. Grdeničeva 27

KRIŽEVCI

VEGA Prodavaonica zdrave hrane Tratinska 88 10000 ZAGREB VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Križevci FG/L-I-34 JJ/SA 12. travnja 2006. Podsjetnik

Pregledom naših poslovnih knjiga utvrdili smo da kasnite s plaćanjem računa koji ste trebali platiti do 26. ožujka o. g.

U narudžbi ste naručili 300 kg raženog brašna po cijeni od 7,85 kn/kg. Vašu smo narudžbu u potpunosti izvršili pa vas molimo da izvršite svoju obvezu plaćanja. Molimo vas da iznos od

2.355,00 kn uplatite na naš žiro-račun u roku 8 dana.

Kako je naša dosadašnja suradnja bila vrlo uspješna i ažurna, vjerujemo da je do zastoja u isplati došlo zbog nepredviđenih neprilika u vašem poslovanju, te da se nešto slično neće više dogoditi. S poštovanjem,

”MLINAR” - KRIŽEVCI Voditelj knjigovodstva

Janko Jug Co: 1. Računovodstvo Janko Jug 2. Pismohrana PREPORUČENO

Primjer podsjetnika

4.4. Poslovni pozivi

83

Poslovni pozivi služe za ugovaranje poslovnih razgovora i sazivanje poslovnih sastanaka tijekom gospodarskih manifestacija, sajmova, izložbi, prezentacija i slično. Poslovni pozivi individualnog su kara-ktera, a cilj im je upoznavanje novih poslovnih partnera i jačanje postojeće poslovne suradnje. Oni mogu imati komercijalno ili osobno značenje. Na poslovnim razgovorima razmjenjuju se korisne informacije o novitetima proizvođača, o planovima proizvođača, o mogućnostima plasmana robe ili usluga, o potrebama na tržištu, o zahtjevima kupca, o planovima kupca itd. Ovaj oblik prigodnog poslovnog dopisivanja kod nas je još uvijek nedovoljno iskorišten, iako ima znatan utjecaj na poslovne rezultate. Pozivi za poslovne razgovore i poslovne sastanke redovito imaju sljedeće sastavne dijelove:

• zaglavlje, • naziv, • uvodni dio, • naznaku vremena i mjesta održavanja poslovnog razgovora ili sastanka, • prijedlog dnevnog reda, • bilješku ili napomenu, • naznaku dužnosti potpisnika poziva, • ime i prezime potpisnika poziva i • naznaku privitka.

Poziv možemo pisati europskim i američkim oblikom. Oni se razlikuju samo u pisanju uvodnog dije-la poziva, te u bilješci ili napomeni koja se počinje pisati u europskom obliku od 1. TAB-a, a u američkom obliku od 0-tog TAB-a. Zaglavlje se sastoji od dva dijela. Prvi dio pišemo centrirano na lijevoj strani stranice (0-ti TAB), a sastoji se od naziva trgovačkog društva ili organizacije koja saziva skup i naziva uže organizacijske jedinice ili organa. Drugi dio zaglavlja odijelimo od prvoga dvostrukim pritiskom na tipku ENTER, te od 0-tog TAB-a napišemo klasu, urbroj, mjesto i nadnevak. Na primjer: 0-ti TAB HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR

KLASA: URBROJ: Zagreb, 9. veljače 2005. Nakon napisanog zaglavlja napravimo tri pritiska na tipku ENTER te centrirano i spacionirano ispišemo naziv akta - P O Z I V . Slijede tri pritiska na tipku ENTER i naznaka rednoga broja i vrste sjednice o kojoj je riječ, a može se naznačiti i pravna osnova12 sazivanja sjednice. U slučaju da se u konkretnoj instituciji, tijelu državne upra-ve ili trgovačkom društvu sjednice običavaju voditi pod određenim brojem, kao što je to u niže navedenom slučaju, svakako treba navesti i broj sjednice. Na primjer:

P O Z I V 12 Taj dio vrlo često počinje riječima kao što je u konkretnom slučaju i navedeno: „Na temelju članka 18. Statuta

Hrvatskog liječničkog zbora...“. Naravno, naziv statuta i članak kojega u pozivu treba naznačiti razlikuju se ovisno o konkretnom tekstu statuta ili nekog drugog normativnog akta (to može biti akt o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću koji se zove društveni ugovor ili statut dioničkog društva i tome slično).

84

Na temelju članka 18. Statuta Hrvatskog liječničkog zbora i zaključka Glavnog odbora od 2. veljače 2005. sazivam 110. sjednicu Skupštine Hrvatskog liječničkog zbora koja će se održati... Pritisnemo na tipku ENTER i između 2. i 10. TAB-a ispišemo naznaku vremena i mjesta održavanja poslovnog razgovora ili sastanka te je istaknemo podebljavanjem (bold) i centriranjem.

Pri tome je uputno u prvom retku napisati dan, nadnevak i vrijeme početka održavanja razgovora ili sastanka, u drugome retku prostoriju u kojoj će se održati razgovor ili sastanak, a u trećem retku mjesto i adresu na kojoj se ta prostorija nalazi. Na primjer:

u subotu, 23. veljače 2006. godine s početkom u 11,00 sati, u Velikoj predavaonici Hrvatskog liječničkog zbora,

u Zagrebu, Šubićeva ulica 9. Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napišemo konstataciju o predlaganju i sam prijedlog dnevnog reda. Konstataciju o predlaganju od riječi DNEVNI RED odvajamo s dva pritiska na tipku ENTER. Nakon centrirano ispisanih riječi DNEVNI RED također učinimo dva pritiska na tipku ENTER i od 2. TAB-a počnemo pisati pojedine točke dnevnog reda. Na primjer: 2. TAB Za sjednicu Skupštine predlažem sljedeći

DNEVNI RED

1. Izbor: - Radnog predsjedništva* - zapisničara i ovjerovitelja zapisnika - ovjerovitelja zapisnika

2. Izvješće o proteklome radu 3. Prihvaćanje Statuta HLZ-a

4. Različito * Ova tri retka teksta, koji su sastavni dio 1. točke dnevnog reda, mogu se pisati i od 3. TAB-a..

Kad smo napisali prijedlog dnevnog reda, pritisnemo 2 puta tipku ENTER i ispišemo bilješku ili napomenu (ako je ima). Napomena se obično odnosi na obvezatnu nazočnost neke osobe ili naznaku osobe kojoj se može ispričati eventualna spriječenost. Nakon napomene pritisnemo 4 puta tipku ENTER i od 7. TAB-a ispišemo naznaku dužnosti potpisnika poziva. Ako je naznaka dužnosti dulja, možemo je centrirano ispisati u dva retka. Potom ćemo pritisnuti četiri puta tipku ENTER i ispisati ime i prezime potpisnika. Naznaku privitaka (ako ih ima) pišemo u ravnini s ispisanim imenom i prezimenom potpisnika pozi-va. Zadaci: Oblikujte pozive i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (na-pomena: pojedini dijelovi poziva odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar poziva, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Hrvatska udruga tajnica / Klasa / Urbroj / Zagreb, 24. 5. 2006. // Poziv // Na temelju članka 11. Statuta Hrvatske udruge tajnica sazivam 3. sjednicu Skupštine Hrvatske udruge tajnica koja će se održati // u petak, 18. 6. 2006. godine u 17,00 sati, u prostorijama Hotela «Dubrovnik», Gajeva 1, Zagreb // Za sjednicu predlažem // Dnevni red // 1. Verifikacija zapi-snika s prethodne sjednice Skupštine / 2. Program rada za 2005. i 2006. godinu / 3. Izmjene i dopune Statuta Hrvatske udruge tajnica / 4. Različito // Molimo članove Skupštine Udruge tajnica Hrvatske da budu nazočni sjednici, a u slučaju spriječenosti da pošalju zamjenu. // Predsjednica / Hrvatska udruga tajnica / Marina Livazović // Materijali u privitku // 2.

85

Hrvatski liječnički zbor / Klasa / Urbroj / Zagreb, 24. siječnja 2006. // Poziv // na 110. sjednicu Godišnje skupštine Hrvat-skog liječničkog zbora koja će se održati u // subotu, 23. veljače 2005. u 11,00 sati, u Velikoj predavaonici Hrvatskog liječničkog zbora, Zagreb, Šubićeva ulica 9 // Predlažem sljedeći // Dnevni red // 1. Izvješće predsjednika o proteklome radu / 2. Izvješće tajnika / 3. Izvješće povjerenstava Hrvatskog liječničkog zbora / 4. Izvješće Nadzornog odbora / 5. Izvješće Suda časti / 6. Prihvaćanje novog Statuta Hrvatskog liječničkog zbora / 7. Prihvaćanje Kodeksa medicinske etike i deontologije Hrvatskog liječničkog zbora / 8. Različito // Predsjednik / Hrvatskog liječničkog zbora / Prof. dr. sc. Dubravko Orlić, v. r. // Privitak: / materijal za točku 6. i 7. // 4.4.1. Slanje pošte pomoću osobnog računala

Poslovni sastanci, a još više praznici i blagdani u pravilu znače dosta posla za poslovnog tajnika: treba pronaći i popisati adrese, napisati pozive ili čestitke i poslati ih. Ponekad i nekoliko stotina. Najčešći slučaj je da se napišu i kopiraju pozivi ili kupe gotove čestitke, a nakon toga slijedi mukotrpni posao ispisi-vanja adresa na omotnice ili još gore – ručno pisanje.

Ovaj posao može se u značajnoj mjeri pojednostaviti. Postoji alat u MS Wordu koji uvelike olakšava takve situacije. Dapače, omogućava da svaki od tih poziva ili čestitki bude personaliziran odnosno naslovljen na točno odgovarajuću osobu iz adresara. Taj alat se zove Pisma i omotnice (engl. „Letters and Mailing“).

Taj alat nam pruža brojne mogućnosti. Bez obzira u kakvom formatu imali prikupljene podatke ili ih tek mislimo prikupiti, ovaj alat nudi mogućnost kreiranja niza poziva ili čestitki (pisama) koji se razlikuju samo u podatcima koje mi točno definiramo. Najčešće su to ime, prezime i adresa primaoca.

Izgled ekrana s izbornikom

za skupno pismo

Pozivi i čestitke (pisma) kreirana pomoću ovog alata imaju jednu veliku prednost, primalac primi pismo koje je namijenjeno njemu, a ono se ne razlikuje od poziva ili čestitke (pisma) pisanog samo za njega (razlika je jedino u velikoj uštedi vremena za onoga tko piše) Svaki poziv ili čestitka (pismo) na posebnom su listu papira. Uputno ih je pregledati, a tek onda ispisati. Takve pozive ili čestitke (pisma) možemo poslati elektroničkom poštom (također iz istog alata) ili ih ispisati, staviti u omotnice i poslati klasičnom poštom. Na kraju preostaje još ispisivanje adresa na omotnice. Kao što se pozivi ili čestitke (pisma) mogu automatski generirati, tako je to moguće i s omotnicama: automatski iz adresara. To se može napraviti na više načina iz istog alata.

Adrese na omotnice uobičajeno se ispisuju na dva načina. Prvi je da adrese ispisujemo direktno na omotnice. Većina pisača podržava tu mogućnost. Na žalost, neki pisači podržavaju samo ispis na tzv. standardne omotnice.

86

Izgled ekrana s izbornikom za dohvat adresa

Izgled generiranog pisma

Drugi način je ispis adresa na naljepnice. Preporuka je da se adrese ispisuju na naljepnice jer je to brže i jednostavnije. Postoje naljepnice različitih veličina i modela, a mogu se nabaviti u gotovo svakoj knjižari. Princip rada je identičan kao u naprijed spomenutom pismu. Razlika je samo u tome što ovom prilikom trebamo izabrati opciju Omotnice i naljepnice (eng. „Envelopes and Labels“). Nakon toga

87

izaberemo jahač Omotnice (eng. „Envelopes“) ako želimo ispis direktno na omotnice, odnosno Naljepnice (eng. „Labels“) ako želimo ispis adresa na naljepnice. Bez obzira na vrstu naljepnica ili omotnica koje posjedujemo, MS Word sadrži u sebi bazu velikog broja različitih vrsta omotnica i naljepnica. U slučaju da ne znamo koji model je naljepnica ili omotnica koje imamo na raspolaganju, postoji opcija da sami unesemo njihovu veličinu u centimetrima. 4.5. Izvješće o kupcu (bonitet) Izvješće o kupcu ili bonitet služi nam da bismo saznali kakva je platežna sposobnost našeg poslov-nog partnera. Kao izvor informacija mogu poslužiti banke ili trgovačka društva čiji je to predmet poslova-nja. Specijalizirana trgovačka društva (poput Agencije d.o.o., Intercedita d.o.o., Creditreforma d.o.o. ili Bon-linea d.o.o. u Republici Hrvatskoj) pružaju informacije u obliku izvješća o vrsti trgovačkog društva, vlasni-ku, veličini, platežnoj sposobnosti itd. (bonitet gospodarskog subjekta). Primjer boniteta kako ga radi trgova-čko društvo Agencija d. o. o. naći ćete na CD-u koji je u prilogu ovom udžbeniku. NAZIV TIJELA KOJE SAZIVA SASTANAK .

88

KLASA: URBROJ: Mjesto, nadnevak pisanja . . .

P O Z I V . . .

Uvodni dio xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Naznaka dana, nadnevka i početka održavanja sastanka, mjesta i adrese održavanja sastanka

. Konstatacija o tome da je za odgovarajuću sjednicu predložen sljedeći . .

DNEVNI RED . 1. Naziv točke dnevnog reda 2. Naziv točke dnevnog reda 3. Naziv točke dnevnog reda 4. Naziv točke dnevnog reda . Obavijest gdje se pozvani mogu ispričati ako ne mogu doći na sastanak. Naznaka materijala koji se dostavljaju uz poziv. . . Predsjednik Naziv tijela . . . Privitak: Ime i prezime xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Shema poziva HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR

89

KLASA: URBROJ: Zagreb, 23. veljače 2006.

P O Z I V

Na temelju članka 18. Statuta Hrvatskog liječničkog zbora i zaključka Glavnog odbora od 2. veljače 2006. sazivam 110. sjednicu Skupštine Hrvatskog liječničkog zbora koja će se održati

u subotu, 23. veljače 2006. godine s početkom u 11,00 sati, u Velikoj predavaonici Hrvatskog liječničkog zbora,

u Zagrebu, Šubićeva ulica 9. Za sjednicu Skupštine predlažem sljedeći

DNEVNI RED 1. Izbor: - Radnog predsjedništva - zapisničara i ovjerovitelja zapisnika - ovjerovitelja zapisnika

2. Izvješće o proteklome radu 3. Prihvaćanje Statuta HLZ-a 4. Različito

Molimo vas da sjednici Skupštine budete nazočni, a o eventualnoj spriječenosti javite na telefon 01/46 93 300. Uz poziv se dostavljaju pisani materijali za točku 2. i 3. Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora WâuÜtä~É bÜÄ|ć Privitak: prof. dr. Dubravko Orlić materijali za 2. i 3. točku

Primjer poziva (europski oblik)

90

Agencija

Agencija d.o.o. za poslovne usluge i izdavaštvo I. odvojak Antuna Arbanasa 8, 10020 Zagreb Telefon: 01/62 61 185 - Telefaks: 01/62 62 178

http.//www.theagency.hr MBPS: 1631802

Žiro-račun kod Raiffeisen banke broj 2484008-1101222256 Devizni račun kod Raiffeisen banke broj 012-7001-428756

SWIFT: RZBHHR2X

BONITETNO IZVJEŠĆE Datum: 00-00-0000

Ev. br: 000

1. Temeljni podatci

Nadležni sud: Županijski sud Mostar

Tvrtka: PRIMJER d.o.o. MOSTAR

Adresa: Ul. Envera Šehovića 12 Grad i poštanski broj: 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Telefon: ++387-88-723691 Telefax: ++387-88-703492 GSM: ++387-63-142742 E-mail: [email protected] Internet adresa: www.primjer.net Godina osnivanja: 2001. Žiro račun: 334502200054073 Temeljni kapital: 454.020,74 KM Broj zaposlenih: 13 2. Struktura vlasništva

Broj Ime, prezime, JMBG Vlasnički udio 1. Fahira Mulalić, Mostar, A. G. Matoša 1, Bosna i

Hercegovina, JMBG: 2403955152387 100 %

3. Uprava

Broj Ime, prezime, JMBG Dužnost

1. Fahira Mulalić, Mostar, A. G. Matoša 1, Bosna i Hercegovina, JMBG: 2403955152387

Direktor

91

4. Financijski podaci (u KM) 4.1. Bilanca stanja

2000. 2001. 2002. AKTIVA (Sredstva) 101 UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL - 1.153.047 1.257.129 102 STALNA SREDSTVA 719.085 787.661 810.744 111 Materijalna sredstva 719.085 787.661 810.744 112 Zemljište i šume 34.310 34.310 34.310 113 Građevine 455.414 553.554 591.713 114 Oprema 229.361 199.817 184.721 129 TEKUĆA SREDSTVA 335.339 365.386 446.385 130 Zalihe 58.645 60.235 58.468 131 Sirovine i materijali 58.645 60.235 58.468 136 Potraživanja 137.143 242.062 236.579 139 Ostali kupci 137.143 242.062 236.579 142 Ulaganja 120.556 0 85.987 150 Ostala tekuća ulaganja 120.556 0 85.987 151 Gotovina i ekvivalenti 18.995 63.089 65.351 153 UKUPNO AKTIVA 1.054.424 1.153.047 1.257.129 154 Izvanbilančne evidencije 1.054.424 1.153.047 1.257.129 PASIVA 155 KAPITAL 382.609 454.021 523.092 156 Upisani kapital 325.073 101.058 454.021 160 Akumulirana dobit 57.536 352.963 69.071 163 OBVEZE 671.815 699.026 734.038 164 Dugoročne obveze 317.378 243.069 148.140 167 Obveze za ostale kredite 250.000 243.069 148.140 170 Tekuće obveze 354.437 455.957 585.897 173 Drugi krediti 18.500 103.704 537.173 176 Ostali dobavljači 198.855 338.631 36.908 177 Porezi 9.270 12.486 6.529 178 Druge obveze 127.812 1.136 5.287 180 UKUPNA PASIVA 1.054.424 1.153.047 1.257.129

4.2. Bilanca uspjeha

2000. 2001. 2002. 182 Prihod od prodaje 2.396.729 2.676.542 2.691.104 183 Troškovi prodaje 1.999.601 2.154.175 2.114.626 185 Bruto dobit 397.128 522.367 576.478 188 Troškovi administracije 286.925 391.309 458.296 189 Dobit od aktivnosti 110.193 131.058 118.182 195 Prihodi od financiranja 0 406 406 196 Ostali prihodi 28.522 769 964 199 Rashodi od financiranja 38.571 52.392 50.205 200 Ostali rashodi 42.608 8.429 0 201 Dobit prije poreza 57.536 71.412 69.071 203 Porez na dobit 17.261 21.424 20.721 204 Dobit poslije poreza 40.275 49.988 48.349 211 Neto dobit od izvanrednih stavki 40.275 49.988 48.350 POSEBNI PODACI 901 Neto plaće 19.200 29.602 38.640 903 Svega plaće i naknade 19.200 29.602 38.640 904 Porez na plaće i naknade 2.400 1.960 1.932 905 Doprinosi iz plaća i naknada 9.036 13.933 18.184 906 Doprinosi na plaće i naknade 3.072 5.220 6.534

92

907 Svega doprinosi 12.708 19.153 24.718 908 Svega 34.308 50.715 65.290 914 Svega neto plaće 91.200 0 38.640 915 Prosječan broj zaposlenih 8 11 13

4.3. Pokazatelji 4.3.1. Osnovni financijski pokazatelji i kapital

2001. 2002. Indeks Ukupan prihod 2.677.717 2.692.197 100,5 Ukupni rashodi 2.606.305 2.629.127 100,6 Neto dobit za razdoblje poslovne godine

0 0 0

Gubitak za razdoblje poslovne godine 0 0 0 Kapital 454.021 523.092 115,2

4.3.2. Pokazatelji ekonomičnosti

2001. 2002. Indeks Odnos ukupnog prihoda prema ukupnim rashodima (%) 95,58 % 84,14 % 98,3 Odnos prihoda od financiranja prema rashodima financiranja (%)

0,77 % 0,25 % 32,4

Ukupno ostvareni gubitak za petogodište po radniku (KM) 0 0 0 4.3.3. Pokazatelji rentabilnosti

2001. 2002. Indeks Odnos neto dobiti i stalnih sredstava (%)

0,00 % 0,00 % 0,00

Odnos dobiti i kapitala (%) 0,00 % 0,00 % 0,00 4.3.4. Pokazatelji financijske stabilnosti i likvidnosti

2001. 2002. Indeks Udio stalnih sredstava u poslovnim sredstvima (%) 60,31

% 64,49

% 94,4

Odnos kapitala prema nematerijalnim i materijalnim sredstvima (%) 57,64 %

64,62 %

111,9

Pokazatelj financijske sigurnosti i učešća kapitala u ukupnim sredstvima (%)

39,37 %

41,61 %

105,6

Odnos kapitala i dugoročnih rezerviranja i razlika prema zalihama (%) 53,54 %

60,18 %

112,4

4.3.5. Pokazatelji likvidnosti i drugi pokazatelji

2001. 2002. Indeks Odnos između gotovine prema tekućim obavezama (%) 18,99 % 11,15 % 80,6 Odnos potraživanja i ulaganja prema ukupnim obvezama (%)

84,62 % 43,94 % 128,0

Oprema po radniku (KM) 18.165 14.206 79,2 Akumulirana dobit po radniku (KM) 32.087 5.315 16,8

5. Registrirane djelatnosti

Šifra Djelatnosti 30.010 Proizvodnja uredskih strojeva 30.020 Proizvodnja računala (kompjutora) i druge opreme za obradbu podataka 31.100 Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora 31.200 Proizvodnja opreme za distribuciju i kontrolu električne energije 31.610 Proizvodnja električne opreme za motore i vozila 31.620 Proizvodnja ostale električne opreme, d. n.

93

32.200 Proizvodnja televizijskih odašiljača i radioodašiljača i aparata za žičanu telefoniju i telegrafiju 45.211 Visokogradnja 45.212 Niskogradnja 45.213 Održavanje objekata visokogradnje, niskogradnje i njihovih dijelova 45.220 Podizanje krovnih konstrukcija i pokrivanje krovova 45.310 Elektroinstalacijski radovi 45.340 Ostali instalacijski radovi 45.450 Ostali završni radovi 50.101 Trgovina motornim vozilima na veliko 50.102 Trgovina motornim vozilima 50.103 Posredništvo u trgovini motornim vozilima 50.200 Održavanje i popravak motornih vozila 50.301 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila

6. Pravna pitanja

Trgovačko društvo djeluje pod imenom PRIMJER d.o.o. MOSTAR od 1. lipnja 2002. godine. Temeljni kapital društva povećan je 13. prosinca 2002. godine sa 101.058,00 KM za 352.962,74 KM, odnosno

na 454.020,74 KM. 7. Banka

Raiffeisen banka BiH d.d. Mostar 8. Napomene Solventnost (A-G): C - dobra solventnost Kultura plaćanja (A-G): C - tvrtka plaća u uobičajenim rokovima Maksimalni kredit: 500.000 KM OVO BONITETNO IZVJEŠĆE IZRADILI SU REVICON d.o.o. Sarajevo I AGENCIJA d.o.o. Zagreb. ONO SLUŽI

ISKLJUČIVO NARUČITELJU ZA DONOŠENJE POSLOVNE ODLUKE I NIJE ZA DALJNJU DISTRIBUCIJU. REVICON d.o.o. Sarajevo I AGENCIJA d.o.o. Zagreb NE SNOSE NIKAKVE POSLJEDICE ZA POSLOVNU ODLUKU DONESENU NA

TEMELJU OVOG BONITETNOG IZVJEŠĆA.

Primjer izvješća o kupcu (bonitetnog izvješća)

94

5. OBLIKOVANJE PISANIH KOMUNIKACIJA U SLUŽBENOM DOPISIVANJU Službeno dopisivanje smo već odredili kao dopisivanje između tijela države uprave, sudova, diplomatskih predstavništava i vojnih tijela. U ovom udžbeniku obradit ćemo pobliže oblikovanje u dopisivanju organa uprave i sudsko dopisi-vanje.

5.1. Oblikovanje akata u upravnom postupku Upravni postupak propisan je Zakonom o općem upravnom postupku. Isti Zakon određuje vrste i sa-držaj pojedinih akata u upravnom postupku, ali ne određuje način njihovog oblikovanja. Akte možemo podi-jeliti u dvije velike skupine: podneske i pismena. Podnesci su akti kojima se fizičke i pravne osobe obraćaju organima uprave, a pismena (pozivi, zaključci, rješenja) su akti kojima se organi uprave obraćaju fizičkim i pravnim osobama.

5.1.1. Oblikovanje podneska Podnesak je svaki zahtjev, prijedlog, prijava, zamolba, žalba, prigovor ili obrazac što se upotrebljava za automatsku obradu podataka ili drugo priopćenje kojim se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelu državne uprave. Sadržaj podneska mora biti razumljiv i sadržavati sve potrebne podatke kako bi se po njemu moglo postupati. Potrebni podaci u podnesku su:

• zaglavlje u kojem se navodi ime, prezime i adresa podnositelja, • naziv i adresa organa kojem se podnesak upućuje, • predmet na koji se podnesak odnosi, • oznaka veze, • naziv podneska (zahtjev, prijedlog, žalba, prigovor), • zahtjev ili prijedlog što se podneskom traži, tko je zastupnik ili punomoćnik (ako ga ima) te ime

i prezime i boravište (adresu podnosioca odnosno zastupnika ili punomoćnika), • obrazloženje zahtjeva ili prijedloga, • oznaku privitka, • vlastoručni potpis podnositelja podneska. Iznimno, podnesak može potpisati umjesto podnosi-

telja njegov bračni drug, njegov roditelj, sin ili kći, ili odvjetnik koji je po ovlaštenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnosioca dužna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu.

• oznaku mjesta i nadnevka pisanja podneska. Podnesci su redovito pisani i predaju se neposredno, šalju poštom, ili se usmeno priopćavaju na zapisnik ili telegrafski (iako zakon predviđa da se mogu i izdiktirati usmeno u zapisnik). Mogu se pisati europskim ili američkim oblikom. U oba navedena oblika zaglavlje podneska piše se u gornjem desnom kutu stranice tako da se naj-prije verzalom napiše ime i prezime podnositelja, zatim ulica i broj i na kraju mjesto u kojem podnositelj bo-ravi ili prebiva. Nakon što smo napisali zaglavlje, napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i počnemo centri-rano verzalom pisati naziv i adresu tijela državne uprave kojem se podnesak upućuje, kojeg ćemo kasnije, pri uređivanju teksta, centrirati klikom na ikonicu „Center“ (eng. centriraj). Naziv tijela državne uprave se piše tako da u prvom redu napišemo najveću organizacijsku cjelinu tijela državne uprave, a onda pišemo niže or-ganizacijske jedinice. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a napišemo adresu tijela državne uprave kojem se podnesak upućuje, i to tako da u prvom redu napišemo ulicu i broj, a u drugom redu napišemo naziv mjesta u kojem se tijelo državne uprave nalazi. Nakon što smo napisali naziv i adresu tijela državne uprave napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i napišemo riječ predmet. Predmet se sastoji od osobnog i stvarnog dijela. Osobni dio se piše tako da prezi-

95

me i ime ispišemo verzalom, dok naznaku mjesta i stvarni dio (sažetak predmeta na koji se podnesak odnosi) pišemo malim slovima. Zatim slijede dva pritiska na tipku ENTER te ispišemo verzalom oznaku veze, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i verzalom spacionirano ispišemo naziv podneska, te ponovo napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati sam sadržaj podneska. Na kraju podneska obično se navodi i prijedlog odnosno zahtjev tijelu državne uprave. Ako pr-edlažemo ili zahtijevamo da se na podnesak donese odgovarajuće rješenje ili zaključak, tada to ističemo tako da napravimo dva pritiska na tipku ENTER i centrirano, spacionirano ispišemo naziv pismena koje predlažemo ili zahtijevamo da tijelo državne uprave donese, potom opet napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ispišemo prijedlog izreke u pismenu koje predlažemo ili zahtijevamo da se donese. Kad smo napisali sadržaj podneska, napravimo tri pritiska na tipku ENTER, te od 0-tog TAB-a napišemo oznaku privitka. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napišemo naziv mjesta i nadnevak pisanja podneska. Ne smijemo zaboraviti da se podnositelj na kraju podneska mora i vlastoručno potpisati. Potpis bi po pravilu trebao biti na desnoj strani podneska, u ravnini s naznakom privitka. Kako smo već na početku istakli, podnesak možemo pisati u američkom i europskom obliku, pri čemu se pojedini sastavni dijelovi pišu od različitih TAB-ova kako je to vidljivo iz sljedeće tablice:

PIŠE SE OD TAB-a13: SASTAVNI DIJELOVI PODNESKA EUROPSKI OBLIK AMERIČKI OBLIK

zaglavlje 0 0 naziv tijela državne uprave 2 0 adresa tijela državne uprave 7 0 predmet 0 0 veza 0 0 prvi odlomak sadržaja 1 0 privitak 0 0 potpis 7 7 mjesto i nadnevak 0 0

Zadaci: Oblikujte podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova podneska, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Milka Radočaj / Tratinska 5// Centar za socijalnu skrb Zagreb / Ured Trešnjevka / Vitezovićeva 1 / Zagreb // Predmet: Radočaj Milka, / dodjela socijalne pomoći // ZAMOLBA // Imam 75 godina i živim sama jer mi je suprug umro prije sedam godina, a djece nemam. Stanujem na području Trešnjevke u trošnoj kućici na navedenoj adresi. / Nemam nikakvih prihoda za život. Živim od pomoći susjeda i poznanika. / Molim da se očevidom utvrde uvjeti u kojima živim kako bih od Centra što hitnije dobila stalnu novčanu mjesečnu pomoć. // Zagreb, 28. 7. 2006. // Milka Radočaj // 2. Danko Petrak / Nalješkovićeva 55 // Centar za socijalnu skrb Zagreb / Ured Trnje / Ulica grada Vukovara 5 / Zagreb // Predmet: Petrak Danko, / popravak krova na obiteljskoj kući // ZAMOLBA // Živim u obiteljskoj kući na navedenoj adresi sa svo-jom suprugom i bolesnim sinom Vincentom Petrakom. Kuća je trošna, krov je dotrajao i prokišnjava, te prijeti urušavanje krovne konstrukcije. // Molim da mi odobrite podizanje novčanog iznosa od 10.000,00 kuna, (slovima: deset tisuća ku-na), s oročenog štednog uloga broj: 9178141888 u vlasništvu moje supruge i sina Vincenta Petraka, otvorenog kod Hr-vatske poštanske banke d.d., Zagreb. / Predmetni novčani iznos potreban mi je za obnovu najkritičnijeg dijela dotrajalog krovišta, jer postoji bojazan od urušavanja, a samim tim i ugrožavanja života nas koji u kući živimo. / U privitku do-stavljam predračun za izvođenje radova na dotrajalom krovištu prema priloženom troškovniku, izdanom od trgovačkog društva Krovogradnja d.o.o., Zagreb, u kojem su posebno specificirane cijene radova koji se odnose na rušenje starog i podizanje novog krovišta u ukupnom iznosu od 10.000,00 kuna. // Zagreb, 19. 4. 2006. // Privitak: 1 // Danko Petrak // PREZIME I IME 13 TAB treba podesiti u okviru opcije Format – TAB na veličinu od 1,25 cm.

96

Ulica i broj Mjesto . . . NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE . . Ulica i broj MJESTO . . . Predmet: PREZIME I IME, iz mjesta, stvarni dio . VEZA:xxxxxxxxxx .

N A Z I V P O D N E S K A . Sadržaj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

N a z i v p r e d l o ž e n o g a k t a . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . . Privitak: xxxxxxxxxx Vlastoručni potpis14 . Mjesto, nadnevak

14 Treba napomenuti kako je potpis vlastoručno napisano ime i prezime. Paraf je skraćeni potpis. Podneske stranka u

pravilu treba potpisati, a ne parafirati. Dakle, stranka – podnositelj podneska, treba vlastoručno napisati svoje ime i prezime.

97

Shema podneska (europski oblik) (europski oblik)

DAMIR PREBENDAR Radićeva ulica 9 Zagreb

GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO Područni odjel za upravno-pravne poslove Centar

Trg Stjepana Radića 1 10000 ZAGREB Predmet: DAMIR PREBENDAR, Zagreb,

prijava za upis u obrtni registar VEZA: --

UPIS NOVOG OBRTA BEZ POČETKA OBAVLJANJA OBRTA

Podnosim naslovu prijavu za upis u obrtni registar sa sjedištem obrta u Zagrebu, Radićeva ulica 9. Obrt će obavljati djelatnosti prema podacima iz priloženih obrazaca. Prijavi prilažem slijedeće isprave i dokaze:

1. obrazac RL-1, RL-3, 2. građevinsku dozvolu, 3. ugovor o zakupu, 4. liječničku svjedodžbu, 5. presliku osobne iskaznice, 6. upravnu pristojbu. Predlažem da se na temelju ove prijave te priloženih isprava i dokaza donese

RJEŠENJE

o upisu u obrtni registar i izda obrtnica. Privitaka: 6 Damir Prebendar U Zagrebu, 5. 5. 2006.

98

Primjer podneska (europski oblik)

3. Davorko Majsec / Nova cesta 3 / Zagreb // POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAČKA // PP Novi Zagreb, Remetinečka 20 / Zagreb // Predmet: Majsec Davorko, / zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu lovačke puške // ZAHTJEV // Zovem se Davorko Majsec, rođena sam u Vukovini, 15. 7. 1965. od oca Stjepana i majke Ivane, rođene Bregar. / Član sam lovačkog društva «Lovac» iz Lukavca od ožujka 2006. godine. / Molim da mi se odobri nabava lovačke puške manjeg kalibra radi sudjelovanja u lovu na sitnu divljač. / Zahtjevu prilažem mišljenje Lovačkog društva «Lovac» iz Lukavca / U Zagrebu, 12. srpnja 2006. // Privitak: 1 // potpis // 5.1.2. Oblikovanje rješenja U upravnom postupku odluke se donose u obliku rješenja i zaključaka. Rješenje je naziv za akt donesen u upravnom postupku kojim se meritorno odlučuje o pravu ili obvezi određene stranke u kakvoj upravnoj stvari. Pravilo je da se rješenje donosi u pisanoj formi. Rješenje ima sljedeće obvezne sastavne dijelove:

• zaglavlje, • uvod, • naziv akta, • izrjeku (dispozitiv), • obrazloženje, • pouku o pravnom lijeku, • naznaku dužnosti, ime i prezime, te potpis službene osobe i pečat organa.

Zaglavlje se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu pišemo "Republika Hrvatska", zatim naziv tijela državne uprave, nazive nižih organizacijskih jedinica (ako ih ima) i eventualno sjedište tijela državne uprave. Drugi dio zaglavlja sadrži oznaku klase, ur. broja, te mjesto i nadnevak pisanja rješenja. Rješenje se piše isključivo europskim oblikom15. Shemu rješenja (europski oblik) i primjer rješenja pozorno pogledajte. Prvi dio zaglavlja pišemo centrirano na lijevoj strani stranice (to znači da najdulji red mora počinjati od 0-tog TAB-a), a drugi pišemo od 0-tog TAB-a. Između prvog i drugog dijela zaglavlja ostavljamo jedan red razmaka (dva pritiska na tipku ENTER). Nakon napisanog zaglavlja napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati uvod. Uvod sadrži: naziv tijela državne uprave koji donosi rješenje, propis o nadležnosti tog tijela državne uprave, ime stranke i njezina zakonskog zastupnika ili opunomoćenika (ako ga ima), te kratko naznačen predmet postupka. Kad smo napisali uvod, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, spacionirano napišemo naziv akta ( R J E Š E N J E ). Naziv akta centriramo, tj. kliknemo na ikonicu Centriraj (eng. „Center“). Slijede dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati tekst izrjeke ili dispozitiva. Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u tijeku postupka nije posebno riješeno. Dispozitiv mora biti kratak i određen, može se podijeliti i na više točaka. Nakon napisanog dispozitiva, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano napišemo " O b r a z l o ž e n j e ". Obrazloženje također centriramo, tj. koristimo ikonicu Centriraj (eng. „Center“). Nakon naziva "Obrazloženje" napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati tekst obrazloženja. Obrazloženje sadrži kratko izlaganje stranaka, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka, pravne propise i razloge koji upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u izrjeci s obzirom na utvrđeno činjenično stanje. Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadrži i pozivanje na propis koji to predviđa. U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. 15 Ima slučajeva kada cijeli akt ispisujemo, ali sve je češći slučaj da se akti tijela državne uprave pišu pomoću alata

zahvaljujući kojima imamo ispisane temeljne dijelove akata, a za promjenjive dijelove ostavljeni su prazni prostori (u obliku pravokutnika, tzv. «rupe») u koje se upisuju podaci koji se od akta do akta mijenjaju. To su tzv. template. Na CD-u, koji je sastavni dio ovog udžbenika, pronaći ćete za pojedine zadatke i izrađene „template“ pa ćete zadatak izrađivati upravo na način kako je ovdje opisano.

99

Nakon teksta obrazloženja napravimo tri pritiska na tipku ENTER i pišemo Pouku o pravnom lijeku kojom se stranka obavješćuje o okolnosti može li protiv rješenja izjaviti žalbu, pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Kad se protiv rješenja može izjaviti žalba, u pouci se navodi kome se izjavljuje, kome se i u kojem roku predaje, kolikom se pristojbom taksira, te da se može izjaviti i na zapisnik. Najprije napišemo od 1. TAB-a verzalom tekst – POUKA O PRAVNOM LIJEKU - napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počinjemo tekst upute. Rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi. Rješenje koje je donijelo kolegijalno tijelo državne uprave potpisuje predsjedavajući, ako Zakonom o općem upravnom postupku ili posebnim propisom nije drugačije određeno.

Nakon upute o pravnom lijeku napravimo tri pritiska na tipku ENTER te od 1. TAB-a napišemo verzalom tekst "DOSTAVITI", a od 7. TAB-a dužnost koju obnaša potpisnik akta (npr. ŠEF ISPOSTAVE, PROČELNIK UREDA, NAČELNIK UREDA itd.). Zatim u sljedećem retku od 1. TAB-a napišemo redom imena, prezimena i adrese fizičkih osoba, odnosno nazive i adrese pravnih osoba kojima će se akt proslijediti, a od 7. TAB-a ime i prezime osobe koja potpisuje rješenje. Zadaci: Oblikujte rješenja i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi rješenja odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova rješenja, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. REPUBLIKA HRVATSKA / DRŽAVNI INSPEKTORAT / PODRUČNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 // Klasa: UP/I-336-02/02-06 // Ur. br: 556-19-02/12-06-9 / Zagreb, 11. 3. 2006. // Gospodarski inspektor Državnog inspektorata, Po-dručne jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem Denoprom d. o. o. Sutla kraj Samobora, Olinska 5, a na temelju čl. 2. st. 1. i čl. 12. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99) i članka 47. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96), donosi // R J E Š E N J E // ZABRANJUJE SE tvrtki stavljanje u pro-met kompjuterske opreme koju su prodavali u svojoj prodavaonici u Sutli kraj Samobora, Olinska 5, jer je utvrđeno in-spekcijskim nadzorom dana 15. 2. 2006. godine u navedenoj veleprodaji u Zagrebu, da su je prodavali bez pripadajućih certifikata i “C” znakova i to: / 1. CD ROM LG, VPC 223,62 kn, 74 kom, / 2. CD RWPLEXTOR121032, VPC 1700,00 kn, 1 kom / 3. CD, RWPLEXTOR24/10/40, VPC 1700,00 kn, 2 kom, / 4. CD RW TEIC 24/10/40 Bulk, VPC 848,47kn, 19 kom,/ 5. DVD ROM LG 16/48 Bulk, VPC 514,42 kn, 9 kom,/ 6. Hdd Maxtor 10GB, VPC 529,20 kn, 2 kom. / Ukupna vrijednost robe je 179.285,00 kn. / Ova zabrana stupa na snagu prvi idući dan po prijemu ovog rješenja i traje dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. / Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje. // OBRAZLOŽENJE // U postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem tvrtke Denoprom d. o. o., Sutla kraj Samobora, Olinska 5, kontrolom izvršenom dana 31. 10. 2005. godine, zapisnički je utvrđeno da su se na navedenom mjestu prodavali navedeno u izrjeci bez certifikata i “C” znakova prema slijedećem: / 1. Proizvodi navedeni u točkama 1. do 6. izrjeke stavljeni su u promet bez pripadajućeg atesta na radiofrekvencijske smetnje i bez atestnog znaka “C” , a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Pravilniku o obveznom atestiranju proizvoda koji prouzrokuju radiofrekvencijske smetnje (Službeni list br. 30/91, Narodne novine broj 53/91). / Gospodarski inspektor je zaključio da se navedeni proizvodi ne mogu prodavati kupcima, jer nije osigurana zaštita kupca, s obzirom da nemaju odgovarajuće obavljeno ispitivanje kakvoće proizvoda. / Stoga je na temelju članka 49. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) riješeno kao u dispozitivu. / Žalba ne odgađa izvršenje ovog rje-šenja temeljem odredbe čl. 49. st. 2 Zakona o normizaciji. // UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbu Državnog inspektorata, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, u roku od 8 dana od da-na primitka rješenja. / Žalba se predaje neposredno ovoj Područnoj jedinici Zagreb pismeno, neposredno ili preporu-čeno poštom, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik. / Na žalbu se plaća upravna pristojba u iznosu od 50,00 kn pre-ma Tar. br. 3, Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00 i 116/00). / Ovo rješenje donijeto je po službenoj dužnosti, pa je prema čl. 7. st. 1. toč. 22. naprijed citiranog Zakona oslobođeno od plaćanja pristojbe. / GOSPODARSKI INSPEKTOR / Ankica Puke, dipl. ing. / DOSTAVITI: / 1. Denoprom d.o.o., Olinska 5, Sutla kraj Samobora / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana, ovdje

100

REPUBLIKA HRVATSKA NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Naziv organizacijske jedinice SJEDIŠTE TIJELA DRŽAVNE UPRAVE . KLASA URBROJ Mjesto, nadnevak . . . U v o d xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . .

R J E Š E N J E . Dispozitiv xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

O b r a z l o ž e n j e .

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . UPUTA O PRAVNOM LIJEKU . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . DOSTAVITI: DUŽNOST 1. xxxxxxxxxxxxx Ime i prezime xxxxxxxxxxxxx Ime i prezime xxxxxxx 2. xxxxxxxxxxxxx 3. xxxxxxxxxxxxx 4. Pismohrana

101

Shema rješenja u upravnom postupku

R E P U B L I K A H R V A T S K A CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB Klasa: UP/I-552-03/04-06/11 Urbroj: 382-140-03/04-06-2 Sesvete, 6. svibnja 2006.

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Medveščak, Iblerov trg 6, Zagreb, temeljem odredbi članka 198. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 116/03 i 17/04), te članka 82. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03), odlučujući po službenoj dužnosti u predmetu imenovanja posebnog skrbnika Sanji Gledec, s posljednjim poznatim prebivalištem u Vinkovcima, Zagrebačka 1, sada nepoznatog boravišta, d o n o s i

R J E Š E NJ E

1. Imenuje se poseban skrbnik Sanji Gledec, rođenoj 1. 1. 1960. godine u Zagrebu, s posljednjim poznatim prebivalištem u Vukovaru, Ulica Andrićeva 1, sada nepoznatog boravišta.

2. Imenuje se Lucija Petek, dipl. soc. radnik, zaposlenik Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ureda Medveščak, posebnim skrbnikom Sanji Gledec.

Poseban skrbnik ovlašten je zastupati Sanju Gledec, u parničnom postupku po tužbi tužitelja Ivana Malkovića, protiv tužene Sanje Gledec, radi isplate, koji se vodi kod Općinskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: I-P-003/00, te štititi njezina prava i interese u skladu sa Zakonom.

3. Obvezuje se posebni skrbnik dipl. soc. radnik Lucija Petek, podnijeti ovome Centru izvješće o svom radu u roku od 8 dana po okončanju postupka iz točke 2. izrjeke ovoga rješenja.

4. Prava i dužnosti posebnog skrbnika, prestaju kad rješenje o prestanku tog skrbništva postane konačno.

O b r a z l o ž e nj e

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Medveščak, pokrenuo je po službenoj dužnosti, a prema obavijesti Općinskog suda u Zagrebu, posl. broj: I-P-003/00 od 28. 4. 2006. godine, postupak imenovanja posebnog skrbnika Sanji Gledec, s posljednjim poznatim prebivalištem u Vinkovcima, Zagrebačka 1, sada nepoznatog boravišta.

U provedenom postupku utvrđeno je da je kod Općinskog suda u Zagrebu pokrenut parnični postupak tužitelja Ivana Malkovića protiv tužene Sanje Gledec radi isplate, pod poslovnim brojem: I-P-003/00. Osim toga utvrđeno je da je Sanja Gledec, nepoznatog boravišta dulje od tri mjeseca i da nije dostupna, a nema punomoćnika te je stoga sukladno odredbi članka 168. točka 2. Obiteljskog zakona, Sanji Gledec, potrebno imenovati posebnog skrbnika koji će je zastupati u parničnom postupku radi isplate koji se vodi kod Općinskog suda Zagrebu pod poslovnim brojem: I-P-003/00, te štititi njezina prava i interese u skladu sa Zakonom.

Prilikom izbora posebnog skrbnika vodila se isključivo skrb o interesima Sanje Gledec, te je ocijenjeno da će Lucija Petek, dipl. soc. radnik, zaposlenik Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ureda Medveščak, kao stručna osoba, pravilno, savjesno i u skladu sa Zakonom štititi prava i interese Sanje Gledec.

Slijedom iznijetog, a temeljem odredbi članka 168. točka 2. i članka 169. Obiteljskog zakona, odlučeno je kao u izrjeci rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

102

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Prisavlje 14, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se predaje Centru za socijalnu skrb Zagreb, Uredu Medveščak, Iblerov trg 6, Zagreb, u pisanom obliku, neposredno ili poštom, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik. Žalba je oslobođena naplate upravnih pristojbi, na temelju odredbi članka 7. točka 9. Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 116/00 i 163/03).

VODITELJ UREDA MEDVEŠČAK Narcisa Šitum Narcisa Šitum Dostaviti: 1. Luciji Petek, ovdje, 2. Općinski sud u Zagrebu, na posl. br.: I-P-003/00, 3. Spis, ovdje, 4. Pismohrana, ovdje.

103

Primjer rješenja u upravnom postupku 2. REPUBLIKA HRVATSKA / DRŽAVNI INSPEKTORAT / PODRUČNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 // Klasa: UP/I-337-09/91-09/2 / Ur. br: 557-76-07/29-06-2 / Zagreb, 18. 11. 2006. // Gospodarski inspektor Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem TD Tratinčica d.o.o. sa sjedištem u Za-grebu, Turopoljska 19, a na temelju čl. 2. st. 1. i čl. 12. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99) i članka 47. Zakona o normizaciji (NN br. 55/96), donosi // R J E Š E NJ E // ZABRANJUJE SE tvrtki Tratinčica d.o.o. iz Zagreba, Turopoljska 19, stavljanje u promet telefonskih uređaja, koje su prodavali putem svojeg distributera HT-Hrvatski telefoni d.d. na Zagrebačkom velesajmu u okviru Sajma informatike u paviljonu broj 5, na štandu broj 1 u Zagrebu dana 13. 11. 2005., te u svojoj veleprodaji u Zagreba, Turopoljska 19, dana 14. 11. 2005., jer je utvrđeno in-spekcijskim nadzorom dana 13. i 14. 11. 2005. godine na navedenim mjestima, da su ih prodavali bez pripadajućih certifikata i “C” znakova i to: / Telefonski uređaj Turit 33 plus, MPC 967,33 kn, 4 kom, / Telefonski uređaj slušalica Turit 133, MPC 630,53 kn, 8 kom, / Telefonski uređaj Turit 535 USB s adapterom 220 V, MPC 1.788,42 kn, 10 kom, / Telefon-ski uređaj Turit 35, MPC 981,88 kn, 13 kom, / Telefonski uređaj PertzxUSB 2.0 s adapterom 220 V, MPC 1683,16 kn, 17 kom. / Ukupna vrijednost robe je 68.175,92 kn. / Ova zabrana stupa na snagu prvi idući dan po prijemu ovog rješenja i traje dok se utvrđeni nedostatci ne otklone. / Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje. // OBRAZLOŽENJE // U postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem TD HT-Hrvatski telefoni d. d. na Zagrebačkom velesajmu u okviru Sajma informatike u paviljonu broj 9, na štandu broj 12 u Zagrebu dana 13. 11. 2005., te tvrtke Tratinčica d. o. o., Zagre-ba, Turopoljska 19, kontrolom izvršenom dana 14. 11. 2005. godine, zapisnički je utvrđeno da su na navedenim mjesti-ma prodavali navedeno u dispozitivu bez certifikata i “A” znakova prema slijedećem: / 1. Proizvodi navedeni u točkama 3., 5., 7., 8 i 12. izrjeke stavljeni su u promet bez pripadajućeg atesta i bez atestnog znaka “A” , a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Naredbi o obaveznom atestiranju el. aparata za kućanstvo (Službeni list br. 43/88 i Na-rodne novine broj 53/91). / 2. Proizvodi navedeni u točkama 1. do 12. dispozitiva stavljeni su u promet bez pripadajućeg atesta na radiofrekvencijske smetnje i bez atestnog znaka “A”, a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Pravilniku o obaveznom atestiranju proizvoda koji prouzrokuju radiofrekvencijske smetnje (Službeni list br. 30/91, Narodne novine broj 53/91). / Gospodarska inspektorica je zaključila da se navedeni proizvodi, ne mogu prodavati kupcima, jer nije osigurana zaštita kupca, s obzirom da nemaju odgovarajuće obavljeno ispitivanje kakvoće proizvoda. / Stoga je na temelju članka 49. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) riješeno kao u izrjeci. / Žalba ne odgađa izvršenje ovog rješenja temeljem odredbe čl. 49. st. 2. Zakona o normizaciji. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbu Državnog inspektorata, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. / Žalba se predaje neposredno ovoj Područnoj jedinici Zagreb, Zapolj-ska 1 pismeno, neposredno ili preporučeno poštom, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik. / Na žalbu se plaća uprav-na pristojba u iznosu od 50,00 kn prema Tar. br. 3. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00 i 116/00). / Ovo rješenje donijeto je po službenoj dužnosti, pa je prema čl. 7. st. 1. toč. 22. naprijed citiranog Zakona oslobođeno od plaćanja pristojbe. / GOSPODARSKI INSPEKTOR / Ružica Haban, dipl. ing. // DOSTAVITI: / 1. Tratinčica d.o.o., Zagreba, Turopoljska 19 / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana, ovdje 3. REPUBLIKA HRVATSKA / MINISTARSTVO ZDRAVSTVA / UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE / ODJEL ZA SANITARNU INSPEKCIJU / PRAVNE POSLOVE I UPRAVNI NADZOR / ODSJEK ZA ZAŠTITU OD / INONIZIRAJUĆIH I NEIONIZIORAJUĆIH ZRAČENJA / KLASA: UP/I-521-21/03-01/1 / UR. BROJ: 534-06-01-01/4-03-2 / Zagreb, 19. rujna 2005. godine // Sanitarni inspektor Ministarstva zdravstva, na temelju članka 16. stavak 1. točka 3. Zakona o sanitarnoj inspekciji (Narodne novine broj 27/99) u povodu inspekcijskog nadzora u tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih proizvoda, Mašićeva 89, Zagreb, po službenoj dužnosti, donosi // R J E Š E N J E // I. Zabranjuje se tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih proizvoda, Mašićeva 89, Zagreb izdavanje otrova skupine I. pravnim osobama koje nemaju rješenje Ministarstva zdravstva da udovoljavaju propisanim uvjetima glede prostora, opreme, zaposlenika i zaštite na radu za uporabu otrova I. skupine. / Rok za izvršenje: odmah po primitku rješenja. / II. Zabranjuje se tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih proizvoda, Mašićeva 89, Zagreb da osobe koje neposredno rade s otrovima, a koje nemaju posebna znanja o zaštiti od otrova, obavljaju poslove prometa otrova I. skupine. / Rok za izvršenje: odmah po primitku rješenja. / III. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. // O b r a z l o ž e n j e // Inspekcijskim nadzorom i pregledom evidencija kupljenih količina roba koje se nalaze u privitku zapisnika i njegov su sastavni dio, izvršenim 15. rujna 2004. godine u tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih proizvoda, Mašićeva 89, Zagreb utvrđeno je da se izdaju otvori I. skupine (sulfatna kiselina >65%, živini spojevi) pravnim osobama koje nemaju rješenje Ministarstva zdravstva za rad s otrovima I. skupine što je u suprotnosti s člankom 42. stavak 3. Zakona o otrovima (Narodne novine broj 27/99, 37/99, 55/99) te je na temelju članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o sanitarnoj inspekciji (Narodne novine broj 27/99) riješeno kao u točki I. izreke. // Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da u radu s otrovima rade zaposlenici koji nemaju posebna znanja o zaštiti od otrova, što je u suprotnosti s člankom 32. stavkom 1. Zakona o otrovima i člankom 3. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od otrova (Narodne novine broj 62/99) te je stoga riješeno kao u točki II. izreke. Na temelju članka 141. stavak 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/01) žalba ne odgađa izvršenje rješenja. //

104

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rješenja stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. // VIŠI SANITARNI INSPEKTOR: // Lidija Blažunaj, dr. med. // 4. REPUBLIKA HRVATSKA / DRŽAVNI INSPEKTORAT / PODRUČNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 / Klasa: UP/I-325-04/04-03/12 / Ur. br: 558-14-04/49-04-3 / Zagreb, 27. 4. 2005. // Gospodarski inspektor Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgovačkog društva Electronic d.o.o. Za-greb, Ilica 8, a na temelju čl. 2. st. 1. i čl. 12. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99) i član-ka 47. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) donosi // R J E Š E NJ E // ZABRANJUJE SE trgovačkom društvu SNJEŽANA d.o.o., Ilica 8, Zagreb stavljanje u promet kompjuterske opreme koju su prodavali u svojoj prodavaonici u Ilici 8, Zagreb jer je utvrđeno inspekcijskim nadzorom dana 10. 4. 2005. godine u navedenoj prodavaonici u Zagrebu, da je prodaju bez pripadajućih certifikata i „R“ znakova i to: / zvučnici E-1204, MPC 180,00 kn, 23 kom, / printer ZANON TSC-2100, MPC 625,00 kn, 4 kom, / fax modem LOFT Bulk, MPC 125,00 kn, 50 kom, / Scanner 120, MPC 550,00 kn, 3 kom. / Ukupna vrijednost robe je 14.540,00 kn. / Ova zabrana stupa na snagu prvi idući dan po prijemu ovog rješenja i traje dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. / Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje. // OBRAZLOŽENJE // U po-stupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgvačkog društva Snježana d.o.o., Ilica 8, Zagreb, kontrolom izvršenom dana 10. 4. 2005. godine, zapisnički je utvrđeno da su se na navedenom mjestu prodavali proizvodi kako je to nave-deno u dispozitivu bez certifikata i „R“ znakova prema slijedećem: / 1. Proizvodi navedeni u točkama 1., 2. i 4. izrjeke stavljeni su u promet bez atesta i atestnog „R“ znaka, a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Naredbi o obaveznom atestiranju električnih aparata za kućanstvo (Službeni list br. 43/88 i Narodne novine broj 53/91). / 2. Proizvodi navedeni u točkama od 1. do 4. izrjeke stavljeni su u promet bez atesta i atestnog znaka „R“, a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Pravilniku o obaveznom atestiranju proizvoda koji prouzrokuju radiofrekvencijske smetnje (Službeni list br. 30/91, Narodne novine broj 53/91). / Gospodarski inspektor je zaključio da se navedeni proizvodi ne mogu prodavati kupcima jer nije osigurana zaštita kupaca, s obzirom da nemaju obavljeno odgovarajuće ispitivanje kakvoće proizvoda. / Stoga je na temelju članka 49. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) rije-šeno kao u dispozitivu. / Žalba ne odgađa izvršenje ovog rješenja temeljem odredbe čl. 49. st. 2. Zakona o normizaciji. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbu Državnog inspekto-rata, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. / Žalba se predaje neposredno ovoj Područnoj jedinici Zagreb pismeno, neposredno ili preporučeno poštom, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik. / Na žalbu se plaća upravna pristojba u iznosu od 50,00 kn prema Tar. br. 3, Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00 i 116/00). / Ovo rješenje donijeto je po službenoj dužnosti, pa je prema čl. 7. st. 1. toč. 22. naprijed citiranog Zakona oslobođeno od plaćanja pristojbe. // GOSPODARSKI INSPEKTOR / Mirjana Cerjak // DOSTAVITI: // 1. Electronic d.o.o. / Ilica 8, Zagreb / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana, ovdje // 5.1.3. Oblikovanje zaključka Zaključak je akt kojim se ne odlučuje o upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka, nego o pitanjima koja se tiču postupka i o pitanjima koja se pojavljuju kao sporedna pojava u svezi s provođenjem postupka, a koja se ne rješavaju rješenjem. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka, ako Zakonom nije drugačije određeno.

Zaključak ima sastavne dijelove poput rješenja: • naziv tijela državne uprave s brojem i nadnevkom, • potpis službene osobe i • pečat tijela državne uprave.

Pravilo je da se zaključci zainteresiranim osobama priopćavaju usmeno, a u pisanoj formi izdaju se samo u slučajevima kad se protiv zaključka može izjaviti posebna žalba ili kad se može odmah zatražiti izvršenje zaključka. Zaključak redovito ima sljedeće sastavne dijelove:

• zaglavlje, • uvod, • naziv akta (ZAKLJUČAK), • izrjeku (dispozitiv), • obrazloženje, • pouku o pravnom lijeku, • oznaku dostave,

105

• naznaku dužnosti, ime i prezime, te potpis službene osobe i pečat organa. Sastavni dijelovi zaključka istovjetni su sastavnim dijelovima rješenja, osim samog naziva akta, a jednako tako sva pravila koja smo spomenuli pri oblikovanju rješenja primjenjivat ćemo i pri oblikovanju zaključaka. Zaključci se također pišu isključivo europskim oblikom16. Zadaci: Oblikujte zaključke i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi zaključka odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova zaključka, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. REPUBLIKA HRVATSKA / DRŽAVNI INSPEKTORAT / PODRUČNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 / KLASA: UP/I-345-56/06-123/456 / UR.BROJ: 555-55-05/50-09-26 / Zagreb, 11. 9. 2005. godine // Gospodarski inspektor Držav-nog inspektorata područne jednice Zagreb, u postupku izvršenja rješenja kojim je trgovačkom društvu AUTO SALON MERAK d.o.o. iz Zagreba, Zagrebačka 3, zabranjeno stavljanje u promet kočionih obloga za motorna vozila iz razloga što iste nemaju potvrdu o sukladnosti i za koje je bio određen rok u trajanju od 15 dana za otklanjanje nedostataka, od-nosno pribavljanja potvrde o sukladnosti, na temelju članka 48. i članka 49. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99) i članka 278. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) po službe-noj dužnosti donosi // Z A K L J U Č A K / o dozvoli izvršenja // Utvrđuje se da je rješenje gospodarskog inspek-tora Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, KLASA: UP/I-345-56/06-123/456, UR. BROJ: 555-55-05/50-09-26, od 11. 9. 2005. godine kojim je zabranjeno stavljanje u promet kočionih obloga iz razloga što iste nemaju potvrdu o sukladnosti i za koje je bio određen rok u trajanju od 15 dana za otklanjanje nedosta taka, odnosno pribavljanje potvrde o sukladnosti postalo izvršno dana 13. 8. 2005. godine, te se dopušta njegovo izvršenje putem gospodarskog inspektora. / / 1. Poziva se izvršenik, trgovačko društvo AUTO SALON «TIN» d.o.o. iz Zagreba, Zagrebačka 3, da ispuni obvezu iz rješenja odnosno pribavi potvrdu o sukladnosti za kočione obloge za motorna vozila do 19. 9. 2002. godine (četvrtak) u 11,00 sati. / 2. Ako izvršenik u roku određenom u točci 2. ovog zaključka ne izvrši obvezu iz rješenja, odnosno ne pribavi potvrdu o sukladnosti za kočione obloge, izvršenje rješenja provest će gospodarski inspektor neposrednom prinudom, odnosno prisiliti izvršenika za ispunjenje obveze novčanom kaznom sukladno članku 49. stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99). / 3. Ako izvršenik u roku određenom u točci 2. ovog zaključka ne izvrši obvezu iz rješenja, odnosno ne pribavi potvrdu o sukladnosti za kočne obloge, izreći će mu se novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn sukladno članku 49. stavak 3. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99). / 4. Izvršenje će se provesti na trošak izvršenika, a o troškovima provođenja izvršenja rješenja donijet će se poseban zaključak. // OBRAZLOŽENJE // Rješenjem gospodarskog inspektora Državnog inspektorata Klasa: UP/I-336-02/02-02/175, ur.broj: 566-16-55/79-22-2 od 08. 08. 2005. godine bilo je zabranjeno izvršeniku stavljanje u promet kočionih obloga za motorna vozila iz razloga što iste nemaju potvrdu o sukladnosti i za iste je bio određen rok u trajanju od 15 dana za otklanjanje nedostataka odnosno pribavljanja potvrde o sukladnosti. / Uvidom u dostavnicu priloženu spisu predmeta utvrđeno je da je navedeno rješenje izvršenik primio dana 12. 8. 2005. godine. / Budući je odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) propisano da žalba na rješenje ne odgađa njegovo izvršenje, rješenje je sukladno odredbi članka 270. stavak 2. točka 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) postalo izvršno naredni dan po dostavi, tj. 13. 8. 2004. godine, a izvršenik je odmah slijedeći dan trebao postupiti po rješenju odnosno staviti kočione obloge van prometa, a u roku od 15 dana ishoditi potvrde o sukladnosti za kočione obloge. / Gospodarski inspektor je dana 10. 8. 2004. godine izvršio kontrolu izvršenja rješenja neposredno u poslovnim prostorijama društva odnosno u prodavaonici rezervnih dijelova u Zagrebačkoj 3, te utvrdio zapisnički da je izvršenik stavio van prometa kočione obloge, ali nije ishodio potvrde o sukladnosti za kočione obloge, a time nije dragovoljno postupio po rješenju te je stoga valjalo donijeti odluku kao u izreci. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: / Protiv ovog zaključka može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe Državnog inspektorata u roku od 8 dana od dana dostave zaključka. / Žalba se predaje neposredno ovoj Područnoj jedinici Držav-nog inspektorata, ili šalje poštom na adresu: Državni inspektorat, Područna jedinica Zagreb, 10000 Zagreb, Zapoljska 1, pozivom na gornju klasu, a može se izjaviti i na zapisnik. / Na uloženu žalbu plaća se upravna pristojba od 50,00 kuna po tbr. 3. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97 i 68/98). / Ovaj zaključak donijet je po službenoj dužnosti pa je na temelju članka 7. stavka 1. točke 22. navedenog Zakona oslobođen od plaćanja pristojbe. // GOSPODARSKI INSPEKTOR: / Danko Josić, dipl. ing. // DOSTAVITI: // 1. AUTO SALON MERAK d.o.o. 10000 Sesvete, Zagrebačka / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana //

16 Kako je navedeno i za rješenje, zaključci također – u slučaju kad se pišu na osobnom računalu pomoću

odgovarajućeg programa – nemaju zadanu formu. Formu diktira računalni program. Zbog toga nećemo davati posebnu definiciju izrade zaključka putem osobnog računala, ali ćemo – kao i kod rješenja – dati više primjera zaključaka u upravnom postupku, pisanih na osobnom računalu, kako bi učenici stekli dojam o mogućnostima njihova konačnog izgleda.

106

REPUBLIKA HRVATSKA NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Naziv organizacijske jedinice SJEDIŠTE TIJELA DRŽAVNE UPRAVE . KLASA URBROJ Mjesto, nadnevak . . . Uvod xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

Z A K L J U Č A K .

Dispozitiv xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

O b r a z l o ž e n j e . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . DOSTAVITI: DUŽNOST 1. xxxxxxxxxxxxx Ime i prezime xxxxxxxxxxxxx Ime i prezime xxxxxxxx

107

2. xxxxxxxxxxxxx 3. xxxxxxxxxxxxx

Shema zaključka u upravnom postupku REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI INSPEKTORAT PODRUČNA JEDINICA ZAGREB Zagreb, Zapoljska 1 KLASA: UP/I-256-05/05-02/670 UR.BROJ: 546-76-05/62-08-21 Zagreb, 28. 4. 2005.

Gospodarski inspektor Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgovačkog društva Perivoj d.d., Ulica grada Vukovara 77 u Zagrebu na temelju članka 281. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) po službenoj dužnosti donosi

Z A K L J U Č A K

Obustavlja se Zaključak o dozvoli izvršenja gospodarskog inspektora Državnog inspektorata, Područne jedinice

Zagreb, Klasa: UP/I–396–09/08–09/76, Ur.broj: 557–56-06/25–08–80 od 15. 04. 2005. godine, a dosad provedene izvršne radnje se poništavaju.

O B R A Z L O Ž E N J E

Zaključkom o dozvoli izvršenja gospodarskog inspektora, Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb Klasa: UP/I–396–09/08–09/76, Ur.broj: 557–56-06/25–08–80 od 15. 4. 2004. godine bila je izrečena mjera trgovačkom društvu Perivoj d.d., Ulica grada Vukovara 77 u Zagrebu, da izvrši rješenje gospodarskog inspektora Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Klasa: UP/I–386–06/08–09/76, Ur.broj: 557–56-05/29–04–4 od 23. 3. 2005. u roku od 3 dana od dana dostave ovoga zaključka pod prijetnjom naplate novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna .

Izvršenik je uredno primio zaključak 19. 4. 2005. godine te je rok od 3 dana istekao. Gospodarska inspektorica je izašla u kontrolu dana 28. 4. 2005. godine, kada je utvrđeno da su izvršili otpis

robe te se ista ne nalazi više u prometu. Stoga je provođenje izvršenja rješenja postalo nepotrebno, pa je primjenom odredbe članka 281. Stavak 1.

Zakona o općem upravnom postupku ( Narodne novine broj 53/91) donijeta odluka kao u izrjeci.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka ne može se izjaviti žalba sukladno članku 222. Stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91).

Ovaj zaključka donijet je po službenoj dužnosti pa je na temelju članka 7. stavka 1. točke 22. navedenog Zakona oslobođeno od plaćanja pristojbe.

GOSPODARSKI INSPEKTOR: Davorka Hačić, dipl. ing. DOSTAVITI: Davorka Hačić 1. Perivoj d.d., Ulica grada Vukovara 77, Zagrebu 2. Evidencija - ovdje 3. Pismohrana – ovdje

108

Primjer zaključka u upravnom postupku 2. REPUBLIKA HRVATSKA / DRŽAVNI INSPEKTORAT / PODRUČNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 / KLASA: UP/I-336-02/02-02/172 / UR. BROJ: 556-16-05/29-03-12 // Zagreb, 09. 08. 2005. // Gospodarski inspektor Državnog inspekto-rata Područne jedinice Zagreb u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgovačkog društva Mare Nostrum d.o.o., Unska 1 u Zagrebu, a u postupku izvršenja rješenja kojim je zabranjen rad obavljanja djelatnosti trgovine na veliko kočionim oblogama, na temelju članka 281. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) po službenoj dužnosti donosi // Z A K L J U Č A K // Obustavlja se izvršenje rješenja gospodarskog inspektora Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Klasa: UP/I-336-02/02-02/172 / UR.BROJ: 556-16-05/29-03-12 od 06. 8. 2005. godine, a dosad provedene izvršne radnje se poništavaju. // O B R A Z L O Ž E N J E // Rješenjem gospodarskog inspektora, Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Klasa: UP/I–336–02/02–02/172, Ur. broj: 556–16-05/29–02–3 od 6. 8. 2003. godine bila je izrečena trgovačkom društvu Mare Nostrum d.o.o., Unska 1, Zagreb, upravna mjera zabrane rada obavljanja djelatnosti trgovine na veliko kočionim oblogama jer nisu imali obavljenu provjeru sukladnosti proizvoda sa certificiranim tipom. / Izvršenik je uredno primio rješenje 8. 8. 2005 godine te je rješe-nje postalo izvršno dana 9. 8. 2005. godine. / Gospodarska inspektorica je izašla u kontrolu izvršenja rješenja dana 13. 9. 2005. godine, kada je utvrđeno da još nije obavljeno traženo ispitivanje, zbog čega do sada nije bilo moguće izvršiti rješenje te prema naputku središnjice Državnog inspektorata zbog okolnosti u kojima nije bilo moguće obaviti ispitivanje od strane Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, gospodarska inspektorica je do sada držala ovaj predmet ne-riješenim. Po obavijesti direktora tvrtke Mare Nostrum d.o.o., Unska 1, Zagreb, dana 8. 8. 2005. godine da su ishodili tražene certifikate, gospodarska inspektorica je izvršila nadzor u istoj tvrtki dana 8. 8. 2005. godine pri čemu je utvrdila da su certifikati za robu koja je pregledana i stavljena van prometa ispravni. / Stoga je provođenje izvršenja rješenja po-stalo nepotrebno, pa je primjenom odredbe članka 281. Stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novi-ne broj 53/91) donijeta odluka kao u izreci. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: / Protiv ovog zaključka ne može se izjaviti žalba sukladno članku 222. Stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91). / Ovaj zaklju-čak donijet je po službenoj dužnosti pa je na temelju članka 7. stavka 1. točke 22. navedenog Zakona oslobođeno od plaćanja pristojbe. // GOSPODARSKI INSPEKTOR: // Nada Škuljičak, dipl. ing. // DOSTAVITI: / 1. Mare Nostrum d.o.o., Un-ska 1, Zagreb / 2. Evidencija - ovdje / 3. Pismohrana – ovdje // 3. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA / UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE / ODJEL ZA SANITARNU INSPEKCIJU / PRAVNE POSLOVE I UPRAVNI NADZOR / ODSJEKA ZA ZAŠTITU OD / IONIZIRAJUĆIH I NEIONIZIORAJUĆIH ZRAČENJA // KLASA: UP/I-533-04/03-44/8 /1 / UR. BROJ: 533-04-02-44/4-03-0005 / Zagreb, 5. 1. 2005. // Na temelju članka 219. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) u predmetu zapisnika o obavljanom inspekcijskom pregledu u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Bračka cesta 2, Zagreb, viši sanitarni inspektor donosi // Z A K L J U Č A K // I. U nadnevku zapisnika Ministarstva zdravstva, Uprave za inspekcijske poslove, Odjela za sanitarnu inspekciju, pravne poslove i upravni nadzor, Odsjeka za zaštitu od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja KLASA: UP/I-533-04/03-44/8/1, UR. BROJ: 533-04-02-44/4-03-0005 od 5. 11. 2004. godine, na temelju članka 219. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ispravlja se sljedeće: riječ "studenog" u "prosinca" / II. Ispravak ove pogreške provest će se u izvorniku i svim otpravcima zapisnika. // O B R A Z L O Ž E N J E // Uvidom u navedeni zapisnik KLASA:UP/I-533-04/03-44/8/1, UR. BROJ: 533-04-02-44/4-03-0005, od 5. studenoga 2004. godine, kojim je izvršen inspekcijski pregled u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Bračka cesta 2, Zagreb, utvrđena je pogreška pa se ista temeljem članka 219. Zakona o općem upravnom postupku, ispravlja kako je navedeno u izrjeci. // Pouka o pravnom lijeku: / Protiv ovog zaključka može se pokrenuti upravni spor. Tužba se podnosi Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka neposredno ili se šalje putem pošte, a može se izjaviti i na zapisnik u Upravnom sudu Republike Hrvatske. // VIŠI SANITARNI INSPEKTOR: / Mira Mahin, dr. med. // Dostaviti: // 1. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Bračka cesta 2, Zagreb / 2. Pismohrana – ovdje 5.1.4. Oblikovanje službenog dopisa Službeni dopis je pismeno priopćenje koje organ uprave upućuje drugom organu uprave ili fizičkim i pravnim osobama u postupcima.

109

Sadržaj službenog dopisa može biti različit pa se prema sadržaju pojedinim vrstama dopisa daju i posebni nazivi - zamolnica, obavijest, prijedlog, objava itd. Službeni dopis ima po pravilu sljedeće sastavne dijelove:

• zaglavlje, • naziv i adresu primatelja, • predmet, • vezu, • sadržaj dopisa, • naznaku privitka, • dostavnu naredbu, • dužnost, ime i prezime, te potpis službene osobe.

Službeni dopis možemo pisati europskim i američkim oblikom. Zaglavlje pišemo kako je to opisano pri oblikovanju rješenja. Nakon napisanog zaglavlja napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i centriramo naziv, odnosno ime i prezime primatelja službenog dopisa, te napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napišemo njegovu adresu (u jednom redu naziv ulice i broj, a u drugom ime grada). Zatim napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i naznačimo predmet. Predmet se sastoji od osob-nog i stvarnog dijela. Osobni dio predmeta sadrži ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe (pišu se verzalom) koje se predmet tiče, te naznaku mjesta, a stvarni dio sadrži kratku i bitnu naznaku sadržaja određenog slučaja. Na primjer: Predmet: LISJAK IVICA iz Koprivnice, ili Predmet: MANDIĆ JURICA iz Rijeke, otpis poreza naplata iznosa od 4.000,00 kuna Nakon što smo napisali predmet, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i naznačimo vezu, ako je ima. Potom napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati sadržaj službenog dopisa. Kad smo napisali sadržaj službenog dopisa, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a stavimo naznaku privitka, a od 7. TAB-a. naznaku dužnosti osobe koja potpisuje službeni dopis. U sljedećem retku, od 7. TAB-a, ispišemo ime i prezime osobe koja potpisuje službeni dopis. U posljednjem retku, od 0-tog TAB-a, ispišemo verzalom riječ "DOSTAVITI", te ispod nje redom nabrojimo imena, prezimena i adrese onih osoba kojima se službeni dopis također dostavlja. Službeni dopis može se pisati europskim i američkim oblikom. U oba slučaja zaglavlje se centrira, a ostali se dijelovi pišu od TAB-ova kao što je to objašnjeno u tablici za oblikovanje podneska. Zadatak: Izradite službene dopise i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (pripomena: pojedini dijelovi službenog dopisa odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova službenog dopisa, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / PODRUČNI ODSJEK ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / ZAGREB / KLASA: UP/I-335-02/03-03/01 / UR. BROJ: 251-04-04/5-03-2 / Zagreb, 7. siječnja 2005. // PODRUČNA JEDINICA ZAGREB / DRŽAVNI INSPEKTORAT / ODSJEK ZA NADZOR U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU / Z A G R E B / Zapoljska 1 // Predmet: DAFNE MAGDIĆ, / prestanak obrta po sili zakona // Na temelju vašeg dopisa Klasa: 334-09/02-01/2478-I.B., Urbroj: 546-26-04/72-01-3 od 12. 2. 2004. godine kojim ste nas izvijestili da ugostiteljski objekt CAFFE-BAR „DIVINA“ u Odri, Školska 4, vlasnice Dafne Magdić iz Zagreba, Miramarska 1, dana 2. 12. 2003., 1. i 5. 2. 2004. godine nije poslovao, izvršen je uvid u Obrtni registar te je utvrđeno da imenovana nije izvijestila ovaj ured o privremenoj obustavi obavljanja obrta sukladno članku 33. Zakona o obrtu (Narodne novine broj 77/93, 90/96 i 64/01). / Budući da je odredbom članka 38. stavka 2. točke 8. citiranog Zakona propisano da obrt prestaje po sili zakona ako obrtnik, protivno odredbi članka 33. Zakona, obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana, molimo vas da ponovno izvršite očevid i utvrdite obavlja li imenovana ugostiteljsku djelatnost u navedenom ugostiteljskom objektu i o tome nas izvijestite. / S poštovanjem, // PO OVLAŠTENJU / ŠEF ODSJEKA / Dragica Fijačko, dipl. iur. //

5.1.5. Oblikovanje uvjerenja

110

Uvjerenja pripadaju ispravama i imaju svojstvo utvrđujuće pisane izjave koja se odnosi na podatke iz službene evidencije ili na činjenice o kojima se ne vodi službena evidencija.

Uvjerenja i druge isprave (potvrde, izvodi, certifikati i dr.) su dokumentarne isprave koje izdaju državna tijela, ustanove i druge pravne osobe (u poslovima koje obavljaju na osnovi javne ovlasti). Uvjerenje i druge isprave (o kojima se vodi službena evidencija i o kojima se ne vodi službena evidencija) trebaju sadržavati određene dijelove odnosno sljedeće podatke:

• naziv tijela odnosno ustanove ili druge pravne osobe koja je izdala uvjerenje, • naziv isprave: uvjerenje, potvrda, izvod, certifikat i dr., • ime i prezime ili naziv fizičke ili pravne osobe na čiji se zahtjev izdaje uvjerenje (ili druga

isprava), • propis na osnovi kojeg se izdaje uvjerenje ili druga isprava, • sadržaj, činjenica, odnosno činjenice koje se uvjerenjem potvrđuju, • izdaje li se uvjerenje na osnovi službene evidencije ili izvedenog dokaza, • navod o naplati pristojbe ili o oslobođenju. Uvjerenja se oblikuju na isti način kao i rješenja.

5.1.6. Oblikovanje poziva Tijelo državne uprave koje vodi postupak ovlašteno je pozivati sve osobe čija je prisutnost potrebna u postupku. Poziva se pisanim pozivom, ako posebnim propisom nije predviđen drugi način pozivanja. Tako na primjer, imamo slučaj da se građani na podnošenje poreznih prijava pozivaju javnim pozivom.

U pisanom pozivu označit će se naziv tijela državne uprave koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kada je to moguće i sat dolaska pozvanog, predmet zbog kojeg se osoba poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vještak itd.), a zatim koja pomoćna i dokazna sredstva pozvani treba donijeti na postupak. Tijelo državne uprave koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost potrebna u postupku, a koja boravi na njegovom području.

U pozivu se mora navesti je li pozvana osoba dužna doći osobno ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati, a zatim će se upozoriti da je u slučaju spriječenosti da se odazove pozivu dužna izvijestiti tijelo državne uprave koje je izdalo poziv. Pozvani će se isto tako upozoriti na posljedice ako se ne odazove pozivu ili ne izvijesti da je spriječen doći. Akt kojim se osobe pozivaju, zove se poziv. Sastavni su dijelovi pisanog poziva:

• zaglavlje (naziv organa koji poziva), • ime, prezime i adresa osobe koja se poziva, • naziv akta (POZIV), • mjesto, dan, a kad je to moguće i sat dolaska pozvanog, • predmet zbog kojeg se poziva, • u kojem se svojstvu poziva (kao stranka, svjedok, vještak itd.), • koja pomoćna i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti, • dužnost odazivanja, pravne posljedice u slučaju neopravdanog neodaziva, • dužnost, ime i prezime, te potpis službene osobe i pečat organa.

Osim toga, u pozivu se mora navesti je li pozvana osoba dužna doći osobno ili može poslati

punomoćnika. Pozvanoga treba upozoriti da je u slučaju spriječenosti dužan izvijestiti organ koji je poziv poslao. Pozvanoga isto tako treba upozoriti na posljedice koje će nastupiti ako se ne odazove pozivu ili ako ne izvijesti da je spriječen. Zaglavlje oblikujemo na način kako je to objašnjeno kod rješenja. Nakon napisanog zaglavlja napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i centrirano, verzalom napišemo ime i prezime osobe koju pozivamo. Slijede dva pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a pišemo adresu pozvane osobe (ulicu i broj, te ime grada). Nakon toga napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i centrirano ispišemo naziv akta (POZIV). Potom napravimo tri pritiska na tipku ENTER i počnemo europskim oblikom pisati sadržaj poziva. Zatim učinimo četiri pritiska na tipku ENTER i od 1. TAB-a ispišemo riječ NAPOMENA. Prelazimo u novi red i europskim oblikom napišemo tekst pripomene. Ponovno napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-

111

a ispišemo dužnost koju obnaša službena osoba, te njeno ime i prezime. Četiri puta pritisnemo na tipku ENTER, odvojimo verzalom pisanu riječ NAPOMENA (pišemo je od 1. TAB-a). Prelazimo u novi redak i europskim oblikom napišemo tekst napomene. REPUBLIKA HRVATSKA NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Naziv organizacijske jedinice SJEDIŠTE TIJELA DRŽAVNE UPRAVE . KLASA URBROJ Mjesto, nadnevak . . .

SLUŽBENI NAZIV PRIMATELJA . . Ulica i broj MJESTO . . . Predmet: PREZIME I IME iz mjesta, stvarni dio . VEZA: .

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . . DUŽNOST . Ime i prezime Privitak: . Ime i prezime DOSTAVITI: 1. xxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxx 2. Pismohrana

Shema jedne od mogućih verzija službenog dopisa u upravnom postupku (europski oblik)*

*Napomena: oblik, sastavni dijelovi i sadržaj službenog dopisa u upravnom postupku nisu standardiziran. Ovisno o

predmetu i njegovom sadržaju, razlikuje se oblik, broj i vrsta sastavnih dijelova, pa i sam sadržaj

112

službenog dopisa. U udžbeniku i na CD-u koji se nalazi u prilogu udžbenika dajemo shemu jedne od mogućih verzija (najjednostavnije) službenog dopisa u upravnom postupku, te više primjera različitog oblika, sastavnih dijelova i sadržaja, a sukladno tome i zadataka za izradu i oblikovanje službenog dopisa.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO OBRANE Uprava za obranu Varaždin Varaždin, Ulica hrvatskih brigada 7 KLASA URBROJ Varaždin 13. srpnja 2006.

MINISTARSTVO OBRANE Uprav za obranu Šibenik

Obala 1 ŠIBENIK Predmet: ZDRAVKO RUMIHA iz Varaždina,

zamolnica VEZA: matični karton od 1. lipnja 1998.

Na prijedlog Zdravka Rumihe iz Varaždina, Zagrebačka 56, pred ovim Uredom pokrenut je postupak za prevođenje u pričuvni sastav oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zdravko Rumiha je u svojem zahtjevu od 1. veljače 2006. izjavio da je tijekom Domovinskog rata bio dragovoljac u 103. šibenskoj brigadi te da je na bojištu bio od 1. ožujka 1992. do 1. siječnja 1993. Imenovani se u to vrijeme vodio kao novak u vojnoj evidenciji Ureda za obranu Šibenik Uprave za obranu Šibenik, a navedeni podaci nisu navedeni u njegov matični karton koji ste nam dostavili 1. lipnja 1998.

Poradi rješavanja navedenog zahtjeva molimo vas da nam žurno dostavite platne liste za pripadnike 103. brigade za razdoblje od 1. ožujka 1992. do 1. siječnja 1993. NAČELNIK Ružica Skoko Privitak: preslika matičnog kartona Ružica Skoko DOSTAVITI: 1. Zdravko Rumiha, Varaždin, Zagrebačka 56 2. Pismohrana

113

Primjer službenog dopisa u upravnom postupku (europski oblik)

R E P U B L I K A H R V A T S K A CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

Z A G R E B Klasa: 552-03/04-21/118 Urbroj: 383-204-03/1-05-5 Zagreb, 11. ožujka 2005. REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZAGREBU Ulica grada Vukovara 70 10000 Zagreb

PREDLAGATELJ: Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Črnomerec,

Trg D. Perića 6, Zagreb PROTUSTRANKA: Zdenko Jerkić

s prebivalištem u Zagrebu, Ulica Bagrema 3 RADI: lišenja poslovne sposobnosti

PRIJEDLOG: Protustranka Zdenko Jerkić, rođen 2. veljače 1961. godine u Zagrebu, od oca Silvija Jerkića i majke Jadranke Jerkić, s prebivalištem u Zagrebu, Ulica Bagrema 3, uslijed dijagnosticiranih bolesti Psychosis, Mentalne subnormalnosti i Epilepsia nije sposoban brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima te su se kod njega stekli uvjeti za pokretanje izvanparničnog postupka radi lišenja poslovne sposobnosti temeljem odredbi članka 159. stavak 1. i članka 161. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03 i 17/04). DOKAZ: Preslike medicinske dokumentacije

Preslika rodnog lista Preslika socijalne anamneze Protustranka Zdenko Jerkić je prvi put hospitaliziran krajem 1988. godine zbog psihotične dekom-penzacije te je tada ocijenjeno da je protustranka osoba subnormalne inteligencije s brojnim somatskim tegobama i epilepsijom. U razdobljima pogoršanja psihičkog stanja kod protustranke se uočavaju povlačenja u sebe i smanjivanje socijalnih kontakata. Protustranka Zdenko Jerkić u tim razdobljima pogoršanja psihičkog stanja postaje izrazito uznemiren i ustrašen, zbog jakih intrapsihičkih doživljavanja odnosno halucinacija i paranoidnih ideja. Protustranka živi zajedno sa svojom majkom Jadrankom Jerkić u obiteljskoj kući u Zagrebu, Ulica Bagrema 3. Dakle, protustranka se uslijed posljedica navedenih bolesti nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima te je stoga potrebno pokrenuti izvanparnični postupak radi lišenja poslovne sposobnosti protustranke. DOKAZ: Preslika otpusnog pisma kojeg je izdao Medicinski centar Varaždin, RJ za živčane i duševne

bolesti, Neurološki odjel, dana 12. prosinca 1988. godine; Preslika nalaza izdanog od Zavoda za medicinsku dijagnostiku Zagreb, Nemetova 2, dana 9. travnja 1990. godine;

114

Preslike otpusnih pisama koje je izdao KBC Zagreb, Psihijatrijska klinika Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dana 31. kolovoza 1990. godine i dana 23. kolovoza 1991. godine; Preslika povijesti bolesti izdane dana 26. studenoga 1990. godine koju potpisuje Dom zdravlja Sesvete, Služba za zaštitu mentalnog zdravlja i neurološke bolesti.

Slijedom navedenog predlažemo Općinskom sudu u Zagrebu provođenje izvanparničnog postupka radi lišenja poslovne sposobnosti protustranke. Nakon što sud utvrdi činjenice relevantne za meritorno rješenje navedenog izvanparničnog postupka, predlažemo da donese

R J E Š E NJ E Zdenko Jerkić, rođen 2. veljače 1961. godine u Zagrebu, od oca Silvija Jerkića i majke Jadranke Jerkić, s prebivalištem u Zagrebu, Ulica Bagrema 3, lišava se poslovne sposobnosti, jer zbog dy. Psychosis, Mentalna subnormalnost i Epilepsia nije sposoban brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima. VODITELJ UREDA SESVETE Koraljka Kodrnja Koraljka Kodrnja Privitak: preslike medicinske dokumentacije, rodnog lista i socijalne anamneze. Dostaviti Općinskom sudu u Zagrebu u dva primjerka, zbog dostave protustranci.

115

Primjer službenog dopisa u upravnom postupku (američki oblik)

Koliko pritisaka na tipku ENTER

Broj TAB-a Dio akta

1. - - Napišemo zaglavlje koje oblikujemo kao što je to objašnjeno kod rješenja. 2. 4 - Centrirano, verzalom, napišemo ime i prezime osobe koju pozivamo. 3. 2 7 Pišemo adresu pozvane osobe (ulicu i broj, te ime grada). 4. 4 - Ispišemo (centrirano) naziv akta (POZIV). 5. 3 - Europskim oblikom pišemo tekst poziva. 6. 4 1 Ispišemo riječ NAPOMENA. 7. 1 - Europskim oblikom napišemo tekst pripomene. 8. 3 7 Ispišemo dužnost koju obnaša službena osoba, te njezino ime i prezime

Zadaci: Izradite pozive i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi poziva odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poziva, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / PODRUČNI ODSJEK ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / SESVETE / Klasa / Urbroj / Zagreb, 13. lipnja 2005. // Milica Herak / Zagreb / Ilica 2 // Ovim se pozivate da dođete 20. studenog 1995. u 9 sati u ovaj Odsjek, soba br. 9, radi vještačenja u predmetu Marica Firšt, atest buke za caffe bar »HENNY», Istarska 5, Zagreb. / U slučaju spriječenosti dužni ste o tome odmah obavijestiti ovo tijelo. / Šef odsjeka: / Franjo Tuđen // Napo-mena: / 1) Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili dođe, ali odbije vještačiti, ili ako u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mišljenje, može se novčano kazniti do 5000 kuna (čl. 192. st. 1. ZUP-a). / 2) Ako su zbog neopravdanog izostanka vještaka, zbog njegovog odbijanja da vještači ili zbog propuštanja da po-dnese pismeni nalaz i mišljenje nastali troškovi u postupku, može se odrediti da te troškove snosi vještak (čl. 192. st. 1. ZUP-a). // 2. REPUBLIKA HRVATSKA / MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA / I PROSTORNOG UREĐENJA / Uprava za inspekcijske poslo-ve / Područni ured Zagreb / Odjel inspekcijskog nadzora / KLASA: / URBROJ / Zagreb, Ulica grada Vukovara 72 / Za-greb, 30. svibnja 2005. // Pozivate se da dođete osobno na dan 15. lipnja 2005. u 10 sati u ovaj Ured, Ulica grada Vuko-vara 72, zbog saslušanja, u predmetu izgradnje objekta – mosta bez građevne dozvole. / Sa sobom ponesite ZAPISNIK o inspekcijskom pregledu od 21. svibnja 2005. godine i naknadno ishođene suglasnosti Hrvatskih voda ako ih imate. / U slučaju spriječenosti dužni ste o tome odmah obavijestiti ovo tijelo. / Građevni inspektor: / Vlado Stanojević // Napo-mena: / Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti saslušan, može se narediti da ga se prisilno dovede, a može biti i kažnjen novčano do 5000 kuna. Ako su zbog neopravdanog izostanka svjedoka ili odbijanja da svjedoči nastali troškovi u postupku, može se odrediti da sve troškove snosi svjedok (čl. 73 st. 3. i 4., čl. 181. st. 1. i čl. 192 st. 1. ZUP-a ). / Svjedok treba sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu. // 3. R E P U B L I K A H R V A T S K A / CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB /Klasa: UP/I-552-03/04-03/11 / Urbroj: 382-140-03/04-05-2 / Zagreb, 6. svibnja 2005./ Područni Ured Medveščak, Draškovićeva 5,/ Pozivate se da dođete osobno na dan 15. svibnja 2005. u 10 sati u ovaj Ured, soba 5, prizemlje, Draškovićeva 5, u predmetu postavljanja skrbnika Ivanki Duvak, radi saslušanja. / U slučaju spriječenosti dužni ste o tome odmah obavijestiti ovaj organ./ Voditelj ureda / Patrik Mlađan // Napomena: / Ako svjedok, koji je uredno pozvan, ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti saslušan, može se narediti da ga se prisilno dovede, a može biti i kažnjen novčano do 5000 kuna. Ako su zbog neopravdanog izostanka svjedoka ili odbijanja da svjedoči nastali troškovi u postupku, može se odrediti da sve troškove snosi svjedok (čl. 73 st. 3,4 čl. 181. st. i čl. 192 st 1 . ZUP-a./ Svjedok treba sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu.

116

REPUBLIKA HRVATSKA NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Naziv organizacijske jedinice SJEDIŠTE TIJELA DRŽAVNE UPRAVE . KLASA URBROJ Mjesto, nadnevak . . .

IME PREZIME . . Ulica i broj MJESTO . . .

P O Z I V . . Sadržaj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . . . . NAPOMENA: Sadržaj napomene xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . DUŽNOST Ime i prezime Ime i prezime

117

Shema poziva u upravnom postupku

ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE PODRUČNI ODSJEK ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE NOVI ZAGREB KLASA: UP/I- URBROJ: 251-04-04/5-05- Zagreb,

_____________________ _____________________ _____________________

PREDMET: Poziv za podnošenje dokaza Povodom Vašeg zahtjeva za utvrđivanje minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta za obavljanje __________________________________________________________ __________________________________________________________________________ koji ste podnijeli ovom Uredu dana ________ i očevida održanog dana ______ pozivate se da u roku od ____ dana podnesete slijedeće dokaze:

Ako u određenom roku ne podnesete navedene dokaze, odnosno ne izvijestite o učinjenom, ovaj organ će nastaviti postupak i riješiti ga u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, kako je to propisano odredbom članka 137. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 53/91). PO OVLAŠTENJU ŠEF ODSJEKA Petrica Majer Petrica Majer, dipl. iur.

118

Primjer obrasca poziva u upravnom postupku kakvog rabe tijela državne uprave (ovakav obrazac nalazi se pohranjen u računalnom sustavu; dakle, popunjavaju se samo promjenjivi dijelovi)

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI INSPEKTORAT PODRUČNA JEDINICA ZAGREB Zagreb, Zapoljska 1 KLASA: UP/I-399-02/04-02/199 UR.BROJ: 556-16-08/29-04-5 Zagreb, 7. 6. 2005. Zagreb, 7. lipnja 2005.

Ivka Predović

Murska 11 ZAGREB

P O Z I V Poziva se Ivka Predović, iz Zagreba, Murska 11, da dođe 15. lipnja 2005. u 8,30 sati u ovaj Državni inspektorat, soba br. 9/I. kat zbog davanja iskaza u predmetu protiv Ivice Silića radi naknade poljske štete. U slučaju spriječenosti dužni ste o tome odmah obavijestiti ovaj organ. Napomena: Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti saslušan, može se narediti da ga se prisilno dovede, a može biti i kažnjen novčano do 5000 kuna. Ako su zbog neopravdanog izostanka svjedoka ili odbijanja da svjedoči nastali troškovi u postupku, može se odrediti da sve troškove snosi svjedok (čl. 73 st. 3. i 4., čl. 181. i 192 st. 1. ZUP-a). Svjedok treba sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu. GOSPODARSKI INSPEKTOR

Marko Krizanec `tÜ~É ^Ü|étÇxv

119

Primjer poziva u upravnom postupku 5.2. Oblikovanje akata u sudskom postupku

Tekst sudskih odluka i ostalih akata mora biti jasan, sažet i čitljiv. U odlukama i ostalim aktima obvezatna je uporaba zakonskih izraza.

Zakone i druge propise koji se navode u odluci ili aktu trebalo bi pisati njihovim punim nazivom uz naznaku glasila u kojem su objavljeni. Mogu se koristiti i samo one kratice koje su uobičajene i lako razumljive.

Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, kao i novčana svota glavnoga dijela tužbenog zahtjeva u parničnim predmetima, i tomu slično, u izrjeci odluke označit će se osim brojevima još i slo-vima u zagradi.

Mjesec u nadnevku označit će se nazivom pojedinog mjeseca. Odluke i ostale akte sudske uprave, kao i njihove otpravke i prijepise potpisuje predsjednik suda

ili sudac koji ga zamjenjuje. Odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti

potpisuje sudac koji rješava predmet. Sudske odluke i ostali akti pišu se na papiru uobičajene veličine (format A-4). Presude, važnija rješenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se pišu na cijelom listu, s dovoljno

praznog prostora s obiju strana ruba (u širini od 2 cm) bez proreda, s time da pojedini dijelovi odluke (uvod, izrjeka i obrazloženje) budu vidljivo odvojeni.

Prvi primjerak odluke piše se samo na jednoj stranici. Ako je odluka sastavljena od više listova, svi će se listovi spojiti prošivanjem ili lijepljenjem.

Na presudama i rješenjima kojima se dovršava postupak u sredini vrha stranice stoji grb Republike Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega stavljaju se velikim rastavljenim slovima (spacionirano) riječi «U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E». Ispod toga, a iznad uvoda, velikim rastavljenim slovima (spacionirano) stavit će se vrsta odluke «P R E S U D A» odnosno «R J E Š E N J E».

U ostalim sudskim odlukama u gornjem lijevom kutu, iznad naziva odluke stavlja se grb Republike Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega naziv «Republika Hrvatska» te naziv i sjedište suda.

U gornjem desnom kutu u svim odlukama stavlja se oznaka spisa s podbrojem (poslovnim brojem) u kojem je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više listova, oznaka spisa s podbrojem stavlja se na svaki list u gornjem desnom kutu.

U uvodu odluke koju je donijelo vijeće, imena članova vijeća navode se redoslijedom, počevši od predsjednika vijeća i najstarijeg člana po položaju.

Između uvoda i teksta izrjeke, označava se kakvu je odluku sud donio («presudio je», «riješio je» i sl.) u posebnom redu malim rastavljenim slovima. Između izrjeke i početka obrazloženja stavlja se naslov «Obrazloženje» velikim početnim slovom bez rastavljanja (spacioniranja).

Ispod teksta obrazloženja, na sredini stranice stavlja se mjesto i nadnevak objavljivanja odluke odnosno donošenja, a na desnoj polovici stranice potpis predsjednika vijeća ili suca pojedinca (ime i prezime), dok se na lijevoj polovici stranice stavlja potpis zapisničara, ako je to određeno po odredbama postupka.

Sudski pečat stavlja se lijevo od potpisa predsjednika vijeća ili suca pojedinca. Na sudske dopise, zamolnice, potvrde, kao i na pozive odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod

stavlja se službeni naziv suda i njegovo sjedište u gornjem lijevom kutu računalom, štambiljom ili tiskanim slovima na tiskanici. Oznaka spisa i predmeta stavlja se u gornjem desnom kutu a nadnevak donošenja odluke, sastavljanja dopisa i sl. u sredini ispod napisanog teksta.

Na akte sudske uprave u gornjem lijevom kutu stavlja se grb i naziv «Republika Hrvatska», te naziv i sjedište suda, a ispod toga naziv «Ured predsjednika» («predsjednik suda»). Ispod te oznake navodi se oznaka i broj predmeta, te nadnevak izrade akta. Kratki sadržaj akta («predmet») stavlja se s lijeve strane, ispod adrese primatelja.

Sudskih postupaka ima više vrsta i svaki je reguliran posebnim zakonom. Na primjer, parnični postupak propisan je Zakonom o parničnom postupku, kazneni postupak Zakonom o kaznenom postupku, prekršajni postupak Zakonom o prekršajima.

Razlike u oblikovanju akata u sudskim postupcima proizlaze iz njihovog različitog sadržaja.

120

I ovdje možemo akte podijeliti u dvije velike skupine: podneske i pismena. Podnesci su akti kojima se fizičke i pravne osobe obraćaju sudovima, a pismena (pozivi, presude, rješenja) su akti ko-jima se sudovi obraćaju fizičkim i pravnim osobama. 5.2.1. Oblikovanje podneska Podnesak je svako priopćenje kojim se stranka (fizička ili pravna osoba) obraća sudu. Razlikuje se po sadržaju, a može biti tužba, prijedlog, punomoć, poziv i slično. Podnesak se obično sastoji od sljedećih dijelova:

• naziva i sjedišta suda kojemu se podnesak upućuje, • podataka o strankama: ime, prezime, zanimanje, prebivalište, odnosno boravište stranaka, nji-

hovih zakonskih zastupnika i opunomoćenika, • naziva podneska (tužba, žalba, molba, prijedlog), • naznake vrijednosti predmeta spora, • predmeta spora, • sadržaja podneska, • prijedloga sudske odluke, • potpisa podnositelja podneska, • mjesta i nadnevka pisanja podneska.

Prvo ispišemo verzalom naziv i sjedište suda kojem se podnesak upućuje, te ga, kad kasnije obrađujemo ovaj akt, centriramo na lijevom rubu stranice. Slijede tri pritiska na tipku ENTER i naznaka podataka o strankama koju pišemo od 0-tog TAB-a. Naznaku pišemo tako da napravimo dva pritiska na tipku ENTER, te od 0-tog TAB-a ispišemo riječ "Tuži-telj:" ili "Tužiteljica:", navedemo prezime, ime, zvanje i adresu tužitelja, a u drugom redu ispišemo riječ "Tuženik:" ili "Tuženica:", te ispišemo prezime, ime, zvanje i adresu tuženika. Iza naznake napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, spacionirano i centrirano ispišemo naziv podneska (npr. T U Ž B A). Iza naziva podneska također slijede tri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a naznaka vrijednosti predmeta spora, a od 7. TAB-a naznaka predmeta spora. Tekst jedne i druge naznake pišemo u stupcima, ako je dulji. Nakon toga slijede tri pritiska na tipku ENTER i počinjemo pisati sadržaj podneska. Tekst sadržaja podneska piše se američkim blok oblikom, uz pripomenu da se između pojedinih odlomaka prave dva pritiska na tipku ENTER (kao što je to pravilo u ovom načinu oblikovanja teksta). Ovakav način oblikovanja primjenjujemo pri izradi svih sudskih akata. Na kraju teksta podneska pišemo prijedlog odluke sudu. Napravimo dva pritiska na tipku ENTER i naznačimo verzalom, spacionirano i centrirano točan naziv akta koji predlažemo da ga sud donese (presuda, rješenje itd.). Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ispišemo sadržaj prijedloga. Nakon prijedloga odluke sudu napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a napišemo ime i prezime podnositelja podneska. Ispod imena i prezimena podnositelj se potpisuje. Mjesto i nadnevak pisanja podneska pišemo od 0-tog TAB-a. Zadaci: Izradite sudske podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru, na temelju sljedećih pri-mjera (napomena: pojedini dijelovi sudskih podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova sudskog podneska, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Općinski sud Požega / 14. kolovoz 1995. // Pravna stvar: / Tužitelj: Jakopović Ivica, glazbenik, Požega, Zagrebačka 17 / Tuženik: Hrgović Jurica, glazbenik, Požega, Lj. Gaja 17 // Tužba // radi isplate 9.000,00 kuna / ili predaje tamburice // I. Tužitelj i tuženik zajedno su nastupali kao glazbenici. Nakon što je dogovoreno da više ne nastupaju zajedno, sastavljen je obračun prema kojem se tuženik obvezao tužitelju isplatiti 9.000,00 kuna u roku do 14. srpnja 1995. ili mu u istom roku predati jednu tamburicu, staru dvije godine. / Dokaz: saslušanje svjedoka Mikec Martina, iz Požege, J. Jelačića 23 i saslušanje stranaka. / II. Iako je navedeni rok prošao, tuženik odbija tužitelju isplatiti navedenu svotu ili predati naznačenu tamburicu, pa tužitelj na temelju članka 403. Zakona o obveznim odnosima predlaže da sud donese // presudu // Tuženiku se nalaže da tužitelju isplati 9.000,00 kuna sa 3 % kamata od dana podnošenja tužbe do isplate ili da mu preda tamburicu staru dvije godine, te da mu nadoknadi parnični trošak, i to sve u roku od 15 dana. // Prilaže se potvrda o uplaćenom sudskom biljegu. // Ivica Jakopović //

121

Naznaka poslovnog broja: xxxxxxxxxxxxx . .

NAZIV SUDA I SJEDIŠTE . . Pravna stvar: . Tužitelj(ica): Prezime i ime, zvanje, iz mjesta, ulica i broj Tuženik(nica): Prezime i ime, zvanje, iz mjesta, ulica i broj . .

T U Ž B A . . Naznaka vrijednosti razlog pokretanja predmeta spora spora . . I. Sadržaj tužbe xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Dokaz: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. II. Sadržaj tužbe xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Dokaz: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx III. Sadržaj tužbe xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Dokaz: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. IV. Tužbeni prijedlog xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

N A Z I V P R E D L O Ž E N O G A K T A . Sadržaj prijedloga xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . . Mjesto, nadnevak Ime i prezime

Ime i prezime

122

Shema sudskog podneska

Na poslovni broj P -33/0417

OPĆINSKI SUD KORČULA Pravna stvar:

Tužitelj: Domić Dominik, urar iz Korčule, Dubrovačka riva 16, kojeg zastupa punomoćnik dr. Josipić Josip, odvjetnik iz Korčule, Blatska 6

Tuženik: Augustić Kristijan, krovopokrivač iz Korčule, Lastovska 116, kojeg zastupa punomoćnik dr. Dujić Duje, odvjetnik iz Korčule, Lipa 6

P R O T U T U Ž B A Tuženika radi isplate 250.000,00 kuna Radi isplate 310.000,00 kuna

I. Kod ovog suda pod poslovnim brojem P- 33/05 vodi se parnični postupak prema tužbi tužitelja Vlade Kolarića, a protiv tuženika Augusta Škrinjara zbog isplate 310.000,00 kuna. Dokaz: navedeni spis II. Tuženik je obavio krovopokrivačke radove na tužiteljevoj obiteljskoj kući u Korčuli, Dubrovačka riva 16. Ugovorom o građenju tužitelj se obvezao tuženiku platiti 300.000,00 kuna od čega mu je isplatio 50.000,00 kuna. Dokaz: ugovor o građenju od 1. 2. 2005. godine i potvrda o isplati 50.000,00 kuna čije se preslike prilažu pod B i C. III. Ostalih 250.000,00 kuna tužitelj odbija isplatiti tuženiku. Dokaz: saslušanje stranaka. IV. Budući da se zahtjevi iz tužbe i protutužbe mogu prebiti, tuženik predlaže spajanje parnica zbog zajedničkog raspravljanja. V. Tuženik predlaže da sud donese

P R E S U D U

Tužitelju se nalaže da tuženiku plati u roku od 15 dana 250.000,00 (slovima: dvije stotine i pedeset tisuća) kuna sa zateznim kamatama od 1. svibnja 2005. (navesti dan dospjelosti obveze) pa do isplate po stopi određenoj propisima o visini stope zateznih kamata i da u tom roku tuženiku naknadi parnični trošak. Augustin Kristijan Tâzâáà|Ç ^Ü|áà|}tÇ Korčula, 2. lipnja 2006.

Primjer sudskog podneska 17 Dio «Na poslovni broj ....» piše se u onim podnescima kojima se ne započinje neki postupak, već u podnescima koji

se podnose tijekom postupka, a služe za povezivanje s predmetom u kojemu se podnose.

123

2. REPUBLIKA HRVATSKA / OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO / U ZAGREBU // OPĆINSKI SUD U ZAGREBU // ZAGREB // Na broj K-13/05 // Protiv presude Općinskog sudu u Zagrebu br. K-13/05 od 20. lipnja 2005. godine u kaznenom pre-dmetu protiv optuženika PETRA VUČIĆA zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. i 3. KZ-a na temelju čl. 42. st. 2. toč. 5. u svezi s čl. 363. st. 1. i 3. ZKP-a podnosim slijedeću // Ž A L B U // - zbog odluke suda o kaznenim sankcijama (čl. 370. st. 1. ZKP-a). // Pobijanom presudom optuženik Petar Vučić proglašen je krivim za učinjeno kazneno djelo pri-jetnje iz čl. 129. st. 2. i 3. KZ-a, činjenično i pravno pobliže označenog u dispozitivnom dijelu pobijane presude, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, s time da mu je na temelju čl. 67. KZ-a primijenjena uvjetna osuda, tako što se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik kroz vrijeme od tri godine ne počini novo kazneno djelo. // Odmjeravajući kaznenu sankciju optuženiku, sud je kao olakšavajuće okolnosti utvrdio činjenicu da se okrivljenik u nekoliko navrata iskreno ispričao oštećenici, te da je riječ o ocu jednog malodobnog djeteta. Također, prvostupanjski je sud imao na umu sve istaknute olakotne i otegotne okolnosti djela, način na koji je kazneno djelo počinjeno, ponašanje okrivljenika nakon počinjenja kaznenog djela, te stupanj ugroženosti zaštićenog dobra, te je sud smatrao da će se svrha izricanja kaznenopravnih sankcija ostvariti uvjetnom osudom, pri čemu je posebice imao na umu kajanje okrivljenika, te izjavu oštećenice da smatra kako bi se u ovom slučaju svrha kažnjavanja mogla postići i uvjetnom osu-dom. // Smatram kako je prostupanjski sud precijenio olakotne okolnosti, dok u dovoljnoj mjeri nije cijenio otegotne okol-nosti na strani optuženika, pri čemu je uopće pogrešno pri odmjeravanju vrste, a posebno mjere kaznenopravne sankci-je uzeo u obzir mišljenje oštećenice, zbog čega smatram kako je izrečena vrsta i mjera kaznene sankcije preblaga i ne-adekvatna težini, odnosno okolnostima pod kojima je kazneno djelo počinjeno, društvenoj opasnosti i ličnosti optuže-nika, kao i jačini ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra. / Naime, optuženik je pri počinjenju terećenog mu ka-znenog djela iskazao izrazitu upornost jer je u kratkom vremenskom periodu u dva navrata nazvao oštećenicu Jasnu Maglić, sutkinju, što je svakako trebalo cijeniti kao otegotnu okolnost, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti. / Prvostupanjski sud također nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno s obzirom da su izrečene prijetnje bile povodom brakorazvodne parnica s optuženikovom suprugom, te što se optuženik prilikom pri-jetnji pozivao upravo na događaj od prije tri godine, kada je na istom sudu povodom istovrsnog parničnog postupka po-činjeno ubojstvo sutkinje koja je sudila u takvom parničnom postupku. Sve navedeno upućuje na vrlo visok stupanj kri-minalne volje na strani optuženika, kao i na izrazito teške posljedice koje su upućene prijetnje izazvale kod oštećenice – sutkinje Jasne Maglić. / Nadalje, cijeneći činjenicu kakve je posljedice ubojstvo sutkinje na Općinskom sudu u Zagrebu počinjeno tri godine prije inkriminiranog događaja koji se optuženiku stavlja na teret, izazvalo kako kod sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika, tako i općenito svih zaposlenika Općinskog suda u Zagrebu u pogledu njihove sigurnosti pri obavljanju svoje dužnosti, svakako je bilo od utjecaja na intenzitet izazvanog straha i osobne ugroženosti kod ošteće-nice, a što u svakom slučaju predstavlja dodatnu otegotnu okolnost na strani optuženika. / Zbog svega navedenog, mi-šljenja sam kako uzimajući u obzir zakonom propisanu svrhu kažnjavanja, kako prema počinitelju, tako i na sve ostale, u konkretnom se slučaju isto može postići jedino izricanjem bezuvjetne kazne zatvora, te da će se jedino izricanjem ta-kve kazne optuženiku moći izraziti društvena osuda zbog ovakvog inkriminiranog ponašanja i utjecati na njega da ubu-duće ne čini kaznena djela, te u konačnici ostvariti i generalna prevencija kao jedna od svrha kažnjavanja. / Slijedom svega iznijetog // p r e d l a ž e m // da Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ta-ko da optuženiku izrekne bezuvjetnu kaznu zatvora. // ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA / Jasenko Marinac // 3. Zagreb, 7. svibnja 2005. // Općinski sud Zagreb // Pravna stvar: / Predlagatelji: Maglić Višnja, dipl. inženjer arhitekture, Maglić Pero, dipl. informatičar, oboje iz Zagreba, Svetoivanska 17 // Zajednički prijedlog za razvod braka // I. Stranke su zaključile brak 15. srpnja 1989. Brak je upisan u matičnu knjigu vjenčanih koja se vodi u Odsjeku za upravu i pravosuđe - Matični ured Područnog ureda Trešnjevka za 1989. godinu pod brojem 1089. / Dokaz: uvid u izvod iz matične knjige vjenčanih broj 1089/89. od 15. srpnja 1989. / II. Stranke su se obratile Centru za socijalni rad Zagreb - Dubrava radi pokušaja mirenja koje nije uspjelo. / Dokaz: uvid u prijepis zapisnika od 17. lipnja 2005. / III. Već nekoliko godina odnosi stranaka teško su i trajno poremećeni. Stranke ne razgovaraju, niti imaju bilo kakve druge odnose. Svaka stranka živi u svojoj sobi, posebno kuha, pere rublje i sl. Takvo stanje stvara tešku atmosferu u kojoj je daljnji zajednički život nemoguć. / Dokaz: saslušanje stranaka. / IV. Kako je riječ o osobama različite prirode, odnosno nesuglasnih naravi, što je imalo za posljedicu težak i trajan poremećaj njihovih odnosa, stranke podnose zajednički prijedlog za razvod braka. / V. Na temelju svega iznesenog predlažemo da sud donese // presudu // Razvodi se brak zaključen 15. srpnja 1995. godine između predlagateljice Maglić Višnje, rođene Franić i predlagatelja Maglić Pere, oboje sada iz Zagreba, Svetoivanska 17. Brak je upisan u matičnu knjigu vjenčanih koja se vodi kod Odsjeka za upravu i pravosuđe - Matični ured Područnog ureda Trešnjevka za 1995. godinu pod brojem 1089. / Svaka stranka snosi svoj trošak. // Prilaže se potvrda o uplati sudske takse. // Maglić Višnja // Maglić Pero //

5.2.2. Oblikovanje sudskog rješenja

124

Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. U parničnom postupku sud rješenjem odlučuje o pitanjima procesne naravi koja se pojavljuju tijekom postupka. O glavnoj stvari sud odlučuje presudom. Izuzetno se o glavnoj stvari odlučuje rješenjem i to u postupku zbog smetanja posjeda, u postupku izdavanja platnog naloga, a odluka o troškovima sadržana u presudi također se smatra rješenjem. Sastavni su dijelovi rješenja:

• zaglavlje, • poslovni broj, • naziv akta (rješenje), • uvod, • naznaka izvršene radnje (riješio je), • izrjeka, • naznaka obrazloženja (ako ga ima), • tekst obrazloženja (ako ga ima), • naziv suda i nadnevak, • naznaka ovlaštene osobe, • pouka o pravnom lijeku, • dostavna naredba (kratica: Dna).

Zaglavlje pišemo verzalom centrirano na 0-tom TAB-u tako da u prvom retku ispišemo naziv suda, a u drugom njegovo sjedište18. Poslovni broj se piše u retku ispod zaglavlja od 7. TAB-a. Nakon napisanog poslovnog broja, napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i spacionirano, pisano verzalom, centriramo naziv akta - R J E Š E N J E . Nakon toga, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i počnemo američkim oblikom pisati uvod akta. Kad smo napisali uvod, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centriramo naznaku izvršene radnje - r i j e š i o j e . Iza naznake radnje, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo američkim oblikom pisati tekst izrjeke, a između pojedinih odlomaka ne ostavljamo razmak. Nakon napisane izrjeke, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i centriramo riječ "Obrazloženje" ako akt ima i obrazloženje. Slijede dva pritiska na tipku ENTER, nakon čega američkim oblikom napišemo tekst obrazloženja (između pojedinih odlomaka ne ostavljamo razmak). Kad smo napisali tekst obrazloženja (ako ga ima), odnosno izrjeke (ako akt nema obrazloženje), napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, centrirano ispišemo naziv i sjedište suda, a odmah ispod njega centriramo nadnevak. Slijede četiri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a stavljamo naznaku osobe ovlaštene za potpis akta, pri čemu u prvi red pišemo dužnost koju ovlaštena osoba obnaša, a u drugi red ime i prezime ovlaštene osobe.

Iza naznake osobe ovlaštene za potpis akta slijede dva pritiska na tipku ENTER i počinjemo pisati pouku o pravnom lijeku, pri čemu u prvom retku ispišemo tekst - POUKA O PRAVNOM LIJEKU - napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati tekst upute. Potom napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napišemo dostavnu naredbu, odnosno odredbu suda kome treba dostaviti rješenje. U prvi redak napišemo kraticu dostavne naredbe - Dna: - a zatim nabrojimo i rednim brojem označimo imena i prezimena, odnosno nazive, te adrese osoba kojima se rješenje dostavlja. Zadaci: Izradite sudska rješenja i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi sudskog rješenja odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova sudskog rješenja, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. X-P 33/04 // REPUBLIKA HRVATSKA // RJEŠENJE // Općinski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirku Petriću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Josipa Miškovića iz Zagreba, Voloska 5, zastupanom po Kristini Jurić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Zvonimira Buntića iz Zagreba, Voloska 5, zastupanog po Štefici Klobučar, odvjetnici iz Zagre-ba, zbog smetanja suposjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 18. prosinca 2004. godine, zaključene u nazočnosti punomoćnika tužitelja, te zamjenika punomoćnika tuženika Miljenka Murtića // r i j e š i o j e: // 18 Kada se sudski akti, pa samim time i rješenja, pišu na osobnom računalu, oblikovanje je određeno računalnim

programom. I u ovom slučaju operater na osobnom računalu po diktatu suca ispisuje samo promjenjive dijelove rješenja i nema nikakvog utjecaja na konačni izgled rješenja koje se ispisuje na pisaču.

125

Nalaže se tuženiku Zvonimiru Buntiću vratiti Josipu Miškoviću oduzeti suposjed tavana koji se nalazi u Zagrebu, Volo-ska 5, tako da se nalaže tuženiku srušiti zid od siporeksa, smještenog kod ulaza na tavan s desne strane, a kojega je podigao na tavanu kuće u Zagrebu, Voloska 5, te se zabranjuje tuženiku svako takvo i slično uznemiravanje suposjeda tužitelja, sve u roku od 8 dana. / Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak u svoti od 2.603,00 kn, u roku od 15 dana. / Odbija se tužitelj sa zahtjevom za vraćanje suposjeda telefonskog voda i svjetla. // Obrazloženje / Tužitelj je izja-vio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da je suposjednik tavana u Zagrebu, Voloska 5, na kojemu je prema saznanju tužitelja negdje oko 5. srpnja 2004. godine tuženik izgradio zid, čime je veći dio tavana odvojio i pregradio te onemo-gućio pristup telefonskom vodu i svjetlu. Tužbenim zahtjevom predlaže naložiti tuženiku vraćanje oduzetog suposjeda tavana, telefonskog voda i svjetla tako da tuženik sruši taj zid uz zabranu takvog i sličnog smetanja i naknadi parnični trošak. / Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, budući da tužitelj nije vlasnik stana u zgradi. Poriče i čin smetanja, budući da je tuženik pregradio dio tavana kojega je isključivi posjednik. Ističe i prigovor prekluzije, budući da je radove tuženik izvršio 4. lipnja 2004. pa kako svi stanari u zgradi imaju slobodan pristup do svojih dijelova tavana, predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška. U dokaznom postupku provedeni su svi po strankama predloženi dokazi, izvršen je očevid na licu mjesta, te saslušani svjedoci Igor Maras, Dejan Simić i Neven Dimac. / Ocjenjuje se da je tužitelj u pravu, te je valjalo riješiti kao u izrjeci. // U Zagrebu, 18. prosinca 2004. // Sudac: Mirko Petrić // 2. REPUBLIKA HRVATSKA / ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI / VELIKA GORICA / Posl. broj: V Gž-183/04-2 // RJEŠENJE // Županijski sud u Velikoj Gorici, kao sud drugog stupnja i vijeću sastavljenom od tog suda, Jelici Tomec kao predsjednici vijeća, Antoneti Kras i Tomislavu Jakiću kao članovima vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice Štefice Pintar iz Velike Gorice, Velikogorička 1, koju zastupa Gabrijela Murat, dipl. pravnik iz SSSH-a, Povjereništvo grada Zagreba protiv tuženika GP Građevinar d.d. Velika Gorica, Braće Fučkala 8, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Miš, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate rješavajuće žalbe tuženika protiv presude zbog izostanka Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Pr – 200/99 od 1. rujna 2004. godine na sjednici vijeća održanog dana 1. svibnja 2005. godine // riješio je / Ukida se presuda zbog izostanka Općinskog suda u Velikoj Gorici, posl. br: 200/99 od 1. rujna 2004. godine i predmet se vraća istom sudu na ponovno odlučivanje. / O trošku žalbe tuženika bit će riješeno u konačnoj odluci. // Obrazloženje / Presudom zbog izostanka suda prvog stupnja prihvaćen je osnovan tužbeni zahtjev i tuženik je obvezan isplatiti tužiteljici iznos od 200,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom. / Protiv te presude pravodobno se žali tuženik, ne navodeći određenu zakonsku osnovu, s prijedlogom da se pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz dosudbu troška žalbe. / Žalba je osnovana. / U donošenju odluke sud prvog stupnja donio je presudu zbog izostanka protivno odredbi čl. 332. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92 i 112/99, dalje: ZPP) čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP / U smislu citirane zakonske odredbe, navedeni su uvjeti koji moraju biti ispunjeni kumulativno da bi bilo moguće donošenje presude zbog izostanka. U konkretnom slučaju iz spisa je vidljivo da je sud prvog stupnja donio presudu zbog izostanka na ročištu dana 22. siječnja 2005. godine, iako je prethodno bilo održano ročište dana 1. rujna 2001. godine. / Presuda zbog izostanka može se donijeti isključivo na pripremnom ročištu ili na prvom ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano ili na nekom drugom ročištu za glavnu raspravu. / Zato je zbog počinjene bitne povrede odredbe parničnog postupka pobijana presuda ukinuta i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, a temeljem odredbi čl. 369. st. 1. ZPP-a. / Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a. // U Velikoj Gorici, 1. svibnja 2005. // Predsjednik Vijeća: / Jelica Tomec // Za točnost otpravka – ovlašteni službenik Marko Petrak // 3. REPUBLIKA HRVATSKA / OPĆINSKI SUD U ZAGREBU / Ulica grada Vukovara 84 / Posl. br. XXI–Pn-112/02 // RJEŠENJE // Općinski sud u Zagrebu kao sud prvog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Boriću kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja Svjetlane Pratek iz Zagreba, Siget 11, zastupana po Petru Jagaru, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuže-nika SAVA OSIGURANJA d. d. Zagreb, Kneza Mislava 14, radi naknade štete, dana 5. lipnja 2003. godine // riješio je: // Odbija se zahtjev tužiteljice Svjetlane Pratek za izuzeće vještaka dr. Mislava Igreca. // Obrazloženje // Na ročištu 5. tra-vnja 2003. godine tužiteljica je predložila, a nakon saslušanja vještaka neurologa dr. Milice Poljak i dr. Darinke Škropot, odlučila provesti novo medicinsko vještačenje. / Sud je sukladno čl. 261. st. 3. ZPP-a udovoljio prijedlogu tužiteljice i rje- šenjem odredio provesti novo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku neurologu dr. Tomislavu Tomiću, koji se nalazi na popisu stalnih sudskih vještaka Županijskog suda u Zagrebu. / Podneskom predanom ovom sudu 7. svibnja 2003. godine tužiteljica je zatražila izuzeće vještaka dr. Mislava Igreca, pozivajući se na odredbe čl. 254. ZPP-a REPUBLIKA HRVATSKA NAZIV SUDA SJEDIŠTE SUDA Poslovni broj:

126

.

.

. R J E Š E N J E

.

. Uvod xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

r i j e š i o j e . . Dispozitiv xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

Obrazloženje . . Sadržaj obrazloženja xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

NAZIV I SJEDIŠTE SUDA nadnevak

.

.

. DUŽNOST Ime i prezime . Ime i prezime . POUKA O PRAVNOM LIJEKU . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . Dna: 1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Shema sudskog rješenja

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD ZAGREB

Posl. broj: V Gž-231/02-2

127

RJEŠENJE

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Milanke Dunjko, predsjednika vijeća, Ivice Petreka i Ankice Kalaj kao članova vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Vatroslava Mitrića iz Zagreba, Duvanjska 51, kojeg zastupa Ivica Sever, dipl. pravnik zaposlen u Samostalnom savezu sindikata Hrvatske, protiv ovršenika Metar d.d. iz Zagreba, Martićeva 10/1, kojeg zastupaju Vesna Tkalec i Jure Marić, odvjetnici u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-231/02 od 9. svibnja 2005. u sjednici vijeća održanoj dana 9. 9. 2005.,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba ovršenika Metar d.d. iz Zagreba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-231/02 od 9. svibnja 2005.

o b r a z l o ž e n j e

Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je: I. Izriče se ovršeniku Metar d. d. novčana kazna u iznosu od 30.000,00 kn. II. Ponovno se nalaže ovršeniku da u tijeku od 3 dana računajući od dana dostave ovog rješenja vrati ovrhovoditelja na radno mjesto «kuhar» s danom 27. listopada 1998. godine. III. Ako ovršenik ni u roku iz točke II izreke ovog rješenja ne ispuni navedenu obvezu, sud mu zaprječuje novom novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 kuna. Ako ovršenik u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu, sud će na novi prijedlog ovrhovoditelja izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio ovim rješenjem. Protiv ove odluke žalbu je podnio ovršenik uz prijedlog da se ovrha obustavi. Žalba nije osnovana. Žalbena tvrdnja ovršenika o zatvaranju proizvodnog pogona u kojem je radio ovrhovoditelj u postupku ovrhe vraćanjem radnika na rad ne može imati utjecaja na provedbu ovrhe. Sud nije ovlašten miješati se u poslovnu politiku poslodavca, pa u konačnici i nije moguće upuštati se u ocjenu je li radno mjesto ovrhovoditelja opravdano dokinuto ili ne (ako je uopće dokinuto jer ovršenik o tome nije dostavio bilo kakav dokaz). Sud je međutim dužan provesti ovrhu u ovom predmetu, a što može činiti izricanjem novčanih kazni prema čl. 239. Ovršnog zakona (NN br. 57/96 i 29/99) dok to bude potrebno, kako je u ovom predmetu i učinjeno. Prema tome, ako više ne postoji mogućnost vraćanja ovrhovoditelja na prethodno radno mjesto, trebat će ga vratiti na odgovarajuće radno mjesto. Na osnovi izloženog žalbeni navodi nisu mogli biti prihvaćeni, zbog čega je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92 i 112/99) odlučeno kao u izreci.

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU U Zagrebu, 9. rujna 2005.

Predsjednik vijeća: Milanka Dunjko, v. r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:

Vjenceslava Novak Vjenceslava Novak

Primjer sudskog rješenja u parničnom postupku u svezi čl. 71. st. l. toč. 6. ZPP-a, u bitnome navodeći kako sumnja u nepristranost vještaka dr. Tomića jer da je isti i cenzor tuženika. / Tuženik podneskom od 25. svibnja 2003. godine navodi kako mu nije poznato da bi dr. Tomić bio njegov cenzor. / Ovaj sud ističe kako se sudski vještak dr. Mislav Igrec nalazi na popisu vještaka Županijskog suda u Zagrebu, te ga je ovaj sud kao takvoga izabrao kao vještaka neurološke struke, a tužiteljica ni na koji način nije doka-zala

128

da bi postojale okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost navedenog vještaka, poglavito imajući u vidu i navod tuženika kako mu nije poznato da bi dr. Tomić bio njegov cenzor. / Stoga kako tužiteljica nije ni na koji način dokazala okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće te je sukladno čl. 254. ZPP-a odlučeno kao u izrjeci. // U Zagrebu, 5. lipnja 2001. // Sudac: / Vedran Borić, v. r. // PRAVNA POUKA: / Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba. // Za točnost otpravka: / - službena osoba / Đurđica Mažar //

5.2.3. Oblikovanje sudske presude Već smo rekli da sudovi donose odluke u obliku presuda ili rješenja. Presudama sudovi odlučuju o meritumu stvari. Sastavni su dijelovi presude:

• zaglavlje, • poslovni broj, • naziv akta (presuda), • naznaka da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske, • uvod, • naznaka izvršene radnje (presudio je), • izrjeka, • naznaka obrazloženja i tekst obrazloženja, • naziv i sjedište suda, te nadnevak, • naznaka zapisničara i suca, • pouka o pravnom lijeku, • dostavna naredba.

Zaglavlje pišemo verzalom, centrirano na 0-tom TAB-u, s time da u prvi red napišemo naziv suda, a u drugi sjedište suda. U sljedećem redu pišemo poslovni broj od 7. TAB-a. Nakon napisanog poslovnog broja napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i verzalom spacioni-rano centriramo naziv akta - PRESUDA, a odmah red ispod toga verzalom spacionirano centriramo naznaku da se presuda izriče - U IME REPUBLIKE HRVATSKE. Nakon toga napravimo tri pritiska na tipku ENTER i počnemo američkim oblikom pisati tekst uvoda akta. Kad smo napisali uvod, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centriramo naznaku izvršene radnje - p r e s u d i o j e . Iza naznake radnje napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo američkim oblikom pisati tekst izrjeke ili dispozitiva, s time da između pojedinih odlomaka ne ostavljamo razmak. Zatim napravimo tri pritiska na tipku ENTER i ispišemo riječ "Obrazloženje", napravimo dva pritiska na tipku ENTER i američkim oblikom napišemo tekst obrazloženja (između odlomaka ne ostavljamo razmak). Kad smo napisali tekst obrazloženja, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, centrirano ispišemo naziv i sjedište suda, a odmah ispod njega centriramo nadnevak. Slijede četiri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a, naznaka zapisničara, a od 7. TAB-a naznaka osobe ovlaštene za potpis akta, pri čemu u prvi red pišemo dužnost koju ovlaštena osoba obnaša, a u drugi red ime i prezime ovlaštene osobe. Iza ispisane naznake osobe ovlaštene za potpis akta slijede tri pritiska na tipku ENTER i počinjemo pisati pouku o pravnom lijeku pri čemu u prvi redak ispišemo tekst - POUKA O PRAVNOM LIJEKU - napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati tekst upute. Potom napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napišemo dostavnu naredbu, odnosno odredbu suda kome treba dostaviti presudu. U prvi redak napišemo kraticu dostavne naredbe - Dna: - a zatim nabrojimo i rednim brojem označimo imena i prezimena, odnosno nazive, te adrese osoba kojima se presuda dostavlja. Zadaci: Izradite sudske presude i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi sudskih presuda odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1.

129

Posl. broj: V Gž-123/03-2 // U IME REPUBLIKE HRVATSKE // PRESUDA // Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stu-pnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Marijane Komljenović, kao predsjednice vijeća, Dijane Mlinarić i Ljerke Puntarić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Marine Šantek iz Zagreba, B. Magovca 38, zastupane po puno-moćnici Faniki Mihalić, dipl. pravnici iz SSSH-PGZ, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 4, protiv tuženika Hotela Tri cvijeta d.d. Zagreb, Zagrebačka 29, zastupanog po punomoćnici Milici Štok, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, odlučuju-ći o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr.334/03 od 27. siječnja 2004. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 23. rujna 2004. godine // presudio je // Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i po-tvrđuje se presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pr-334/04 od 27. siječnja 2003. // Obrazloženje // Prvostupanjskom presudom suđeno je: / Tuženik Hotel tri cvijeta d.d. dužan je tužiteljici Marini Šantek isplatiti iznos od 1.000,00 kn sa za-konskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2002. godine, pa do isplate po stopi koja je određena Uredbom o visini stope zatezne kamate (Narodne novine broj 76/96 i 72/02), sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe. Protiv te pre-sude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činje-ničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se presuda ukine ili preinači u smislu žalbenih navo-da. / Žalba nije osnovana. / U prvostupanjskoj presudi ne postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koji u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92i 119/99 – dalje: ZPP) drugostu-panjski sud pazi po službenoj dužnosti. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 1.000,00 kuna na ime razlike otpremnine. Tuženik smatra da je isplatom iznosa od 7.000,00 kuna na ime otpremnine ispunio svoju obve-zu. / Prema odredbi čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika propisana je obveza tuženika da zaposleniku koji ostvari pravo na mirovinu pripada otpremnina najmanje u iznosu utvrđenom Pravilnikom o porezima na dohodak (Na-rodne novine broj 54/01) donijet na temelju čl. 49. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 127/00). / U čl. 12. toč. 19 toga Pravilnika propisano je da je neoporezivi najmanji iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 8.000,00 kuna. / Kako je nesporno da tužiteljica odlazi u mirovinu i da joj je tuženik isplatio iznos na ime otpremnine od 7.000,00 kn, valjano je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku isplatu daljnjeg iznosa od 1.000,00 kuna. / Prema čl. 368. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, i 112/99) odlučeno je kao u izrjeci ove presude. // U Zagrebu, 23. kolovoza 2004. // Predsjednik vijeća: / Marijana Komljenović // Za točnost otpravka / Zdravka Pintar // 2. REPUBLIKA HRVATSKA / OPĆINSKI SUD U ZAGREBU // Poslovni broj P-7986/99 // U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E / P R E S U D A // Općinski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ljiljani Kelemniec, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Stanke Mandić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. Stojana Marića, radi kaznenog djela iz čl. 216. st. 1 KZ-a, a povodom optužnice ODO Zagreb i javne rasprave, u nazočnosti zamjenika ODO Zagreb Silvane Miloš, te okri-vljenika – osobno, uz branitelja po službenoj dužnosti Veselka Mitrića, odvjetnika iz Zagreba, te oštećenika Marka Kri-žanića, dana 1. listopada 2003. godine // p r e s u d i o j e // protiv okr. Stojana Marića, sina Stipe i Jele, rođenog 10. 11. 1970. godine u Splitu, sa stanom u Zagrebu, Vrapčanska 12, državljaninu Republike Hrvatske, bez djece, koji je za-vršio SSS, vojsku služio 1992. godine u Koprivnici. / Na temelju čl. 353 toč. 3 ZKP-a // ODBIJA SE OPTUŽBA // da je da-na 11. rujna 2002. u 11,20 sati u Zagrebu, u tramvaju koji prometuje na liniji br. 9, zajedno s NN muškom osobom, u na-mjeri neovlaštenog stjecanja novca, iz zadnjeg džepa hlača oštećenika Marka Križanića uzeo novčanik u kojem se na-lazilo 100 eura, te osobne dokumente imenovanog, a za koje vrijeme ga je NN muška osoba zaklanjala od pogleda dru-gih putnika. / d a k l e tuđu pokretnu stvar oduzeo drugom s ciljem da je protupravno prisvoji, / pa da bi time počinio ka-zneno djelo protiv imovine - krađom - opisano i kažnjivo po čl. 16 st. 1. Kaznenog zakona. / Na temelju čl. 123. st. 1. ZKP-a u svezi s čl. 119. st. 2. toč. 1. – 5. ZKP-a troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava. / Na te-melju čl. 132. st. 3. ZKP-a oštećeni Marko Križanić upućuje se u parnicu s imovinsko-pravnim zahtjevom. // Obrazlo-ženje // ODO Zagreb, pod gornjim brojem, podiglo je optužni akt protiv okr. Stojana Marića, radi kaznenog djela iz čl. 216. st. 1. KZ-a. / Na glavnoj raspravi dana 1. listopada 2003. zamjenica ODO Zagreb izjavila je da odustaje od daljnjeg kaznenog progona protiv okr. Stojana Marića radi kaznenog djela iz čl. 216. st. 1. Kaznenog zakona, dok je oštećeni Marko Križanić izjavio da ne može preuzeti progon protiv okrivljenika jer ne posjeduje imena svjedoka koji bi mu bili po-trebiti u ovom kaznenom postupku. / Kako je optužba protiv okrivljenika odbijena, na temelju čl. 353. toč. 3. ZKP-a ošte-ćeni Marko Križanić upućen je sa svojim imovinsko-pravnim zahtjevom u parnicu, na temelju čl. 123. st. 1. ZKP-a, a zbog odbijajuće presude odlučeno je da troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava. // OPĆINSKI SUD U ZAGREBU // U Zagrebu, 1. listopada 2003. godine // ZAPISNIČAR // Stanka Mandić // SUDAC // Ljiljana Keleminec // NAZIV SUDA SJEDIŠTE SUDA Poslovni broj: . . .

P R E S U D A

130

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E . . Uvod xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . .

p r e s u d i o j e . Dispozitiv - sadržaj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

Obrazloženje . Sadržaj obrazloženja xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

NAZIV I SJEDIŠTE SUDA nadnevak

.

.

. ZAPISNIČAR SUDAC Ime i prezime Ime i prezime . Ime i prezime . POUKA O PRAVNOM LIJEKU . xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . Dna: 1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Shema sudske presude

Posl.br. XII Pn-348/05

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

131

PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA19

Općinski sud u Zagrebu po sucu Darku Milkoviću kao predsjedniku vijeća u pravnoj stvari tužiteljice NADE DONKOVIĆ iz Zagreba, Av. Marina Držića 5, zastupana po punomoćniku Raič Stanislavi, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika ZAGREB OSIGURANJA d. d. Zagreb, Ožegovićeva 6, radi naknade štete dana 31. kolovoza 2006. godine

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: «Tuženik Zagreb osiguranje d. d. iz Zagreba, dužan je tužiteljici Nadi Donković platiti 43.000,00 kuna, kao i

parnični trošak, sve sa zakonskim zateznim kamatama, a u svezi s čl. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.»

o b r a z l o ž e n j e U pravnoj stvari tužitelj se podneskom od 27. kolovoza 2006. g. odrekao tužbenog zahtjeva. Sud je temeljem čl. 331 st. l. i 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 i 91/92) odlučio kao u izreci.

OPĆINSKI SUD U ZAGREBU 31. kolovoza 2006.

Zapisničar Predsjednik vijeća Marina Mikić Darko Milković v. r. Marina Mikić POUKA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana po primitku iste, pismeno u tri primjerka putem ovog suda na Županijski sud u Zagrebu. Ova presuda može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (čl. 353. st. 3. ZPP). Dna: 1. Nada Donković, Zagreb, Av. Marina Držića 5 2. Zagreb osiguranje d.d. Zagreb, Ožegovićeva 6

Primjer sudske presude 3. REPUBLIKA HRVATSKA / OPĆINSKI SUD U ZAGREBU // Poslovni broj X- P-1126/04 // U I M E R E P U B L I K E H R V A - T S K E // P R E S U D A / NA T E M E L J U P R I Z N A N J A // Općinski sud u Zagrebu po sucu toga suda Dijani Mu-stač, kao predsjedniku vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Kristine Milovan iz Zagreba, Vukovarska 1, zastupanoj po puno-moćnici Ivi Horvat, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika HREN d. d. Zagreb, Ratkajeva 5, radi isplate 3.808,80 kn na 19 Ponekad je računalni sustav u sudovima definiran tako da se prvo ispisuje dio presude «U IME REPUBLIKE

HRVATSKE», a nakon toga sam naziv akta «Presuda...»

132

glavnoj raspravi održanoj 3. svibnja 2004. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, istog dana, // p r e s u d i o j e : // Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 3.808,80 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koju određuje čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, tekućom od 18. 11. 2000. godine do 16. 7. 2002. godine, kao i naknaditi parnični trošak u iznosu od 600,00 kn sve u roku od 8 dana. // O b r a z l o ž e n j e // Tužiteljica je podneskom od 1. li-pnja 2000. godine specificirala tužbeni zahtjev kojim je zahtijevala isplatu zatezne kamate na iznos od 3.808,.80 kn. // Punomoćnik tuženika je priznao osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, pa je valjalo bez daljnjeg raspravljanja, na temelju odredbe čl. 331. ZPP-a presuditi kako u izrjeci. // U Zagrebu, 3. svibnja 2004 godine // PREDSJEDNIK VIJEĆA / Dijana Mustač // 5.2.4. Oblikovanje sudskog dopisa Sudski dopisi su pismena priopćenja kojima sudovi komuniciraju međusobno ili s pojedinim državnim tijelima. Sadržaj sudskih dopisa može biti različit, pa razlikujemo npr. dopise kojima se spis ustupa nadležnom sudu, dopise kojima se predmet dostavlja sudu koji treba riješiti sukob nadležnosti, zamolnica itd. Sudski dopis sadrži sljedeće sastavne dijelove:

• zaglavlje, • poslovni broj, • naziv suda odnosno organa kojemu se dopis upućuje, • sadržaj dopisa, • naziv tijela koje dopis šalje i nadnevak, • naznaku privitka, • dužnost koju obnaša, ime i prezime, te potpis ovlaštene osobe.

Zaglavlje i poslovni broj pišu se kako je to opisano kod sudskog rješenja i sudske presude. Kad smo napisali poslovni broj, napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i napišemo verzalom centrirano naziv suda odnosno tijela kojem se dopis upućuje, a u drugom redu od 7. TAB-a sjedište suda odnosno tijela kojem se dopis upućuje. Zatim napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i američkim oblikom (ali bez razmaka između odlomaka) napišemo sadržaj dopisa. Kad smo napisali sadržaj dopisa, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i centrirano verzalom napišemo naziv i sjedište suda koji šalje dopis, a red ispod toga nadnevak. Slijede četiri pritiska na tipku ENTER te od 0-tog TAB-a naznaka privitka, a od 7. TAB-a ispišemo dužnost, a u drugom redu ime i prezime ovlaštene osobe. Zadaci: Izradite sudski dopis i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećeg primjera (napomena: pojedini dijelovi sudskog dopisa odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. REPUBLIKA HRVATSKA / PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU / Zagreb, Zvonimirova 98 / Broj: II-JS-16-04 // Prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Miljenku Markiću u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Nusreta Sejdića, radi prekršaja iz čl. 77. st. 1. t. 6. Zakona o kretanju i boravku stranaca, dana 12. 5. 2004. godine // r i j e š i o j e // Na temelju odred-be čl. 137. i 138. Zakona o prekršajima / n a l a ž e s e // MJERA OPREZA // Okrivljeniku Nusretu Smajiću se privreme-no oduzima putna isprava – putovnica br. 11224455, izdana u BiH, s važenjem do 15. 2. 2007. godine. // Ova mjera opreza trajat će dok za to postoji potreba a najdulje do pravomoćnosti rješenja broj II-JS-16-06. U slučaju nepoštivanja mjere, okrivljenik se može kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 kuna, temeljem čl. 140. Zakona o prekršajima. // O b r a z l o ž e n j e // Protiv okrivljenika podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka br. 511-12-33/5-P-12/06 od 12. 5. 2006. godine jer se smatra da je isti počinio prekršajno djelo kažnjivo po čl. 77. Zakona o kretanju i bo-ravku stranaca. Budući da je okrivljenik u svojoj obrani osporio počinjenje djela koje mu se stavlja na teret te predložio saslušanje svjedoka radi utvrđivanja činjenica, sud je odlučio provesti dokazni postupak i odgodio glavnu raspravu. Zbog potrebe osiguravanja prisutnosti okrivljenika pred Prekršajnim sudom u Sesvetama i uvažavajući činjenicu da je riječ o stranom državljaninu, sud je istom odredio mjeru opreza privremenog oduzimanja putovnice pod navedenim brojem. // U Zagrebu, 12. 5. 2006. godine // SUDAC // Miljenko Markić // DOSTAVITI: / okrivljeniku // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: / Protiv rješenja kojim se određuje mjera opreza, okrivljenik ima pravo žalbe u roku od 3 dana po primitku ovog rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje (čl. 138. st. 5. Zakona o prekršajima).

133

2. REPUBLIKA HRVATSKA / PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU / Zagreb, Zvonimirova 98 / BROJ: II-G-600 / Zagreb, 1. lipnja 2005. // IX. POLICIJSKA POSTAJA SESVETE / PREDMET: Duško Štok, / izvod iz kaznene i prekršajne evidencije // Molimo vas da nam u što kraćem roku dostavite izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za Dubravka Štoka. / Isti izvod potreban nam je za okončanje prekršajnog postupka. // S poštovanjem, // S U D A C // Lucijana Kičin //

5.2.5. Oblikovanje sudskog poziva Sudski pozivi se u pravilu pišu na osobnom računalu. Kao što je već kod drugih akata spomenuto, pišu se pomoću odgovarajućeg računalnog programa, tako da su stalni dijelovi poziva određeni u programu, a za promjenjive dijelove postoje odgovarajući prostori u koje se upisuju potrebni podatci. U manjim sudovima još uvijek se koriste obrasci za pozivnice. U ovom poglavlju dat ćemo nekoliko primjera sudskih poziva. NAZIV SUDA SJEDIŠTE SUDA20 Poslovni broj . . . 20 I eventualno adresa.

134

NAZIV SUDA MJESTO . . . Sadržaj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . .

NAZIV SUDA I SJEDIŠTE nadnevak

.

.

. DUŽNOST Ime i prezime Dna: Ime i prezime 1. xxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxx 2. xxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxx

.Shema sudskog dopisa REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU Parnični odjel Obala 17, Split

Poslovni broj 12/06

135

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB GRADA SPLITA SPLIT Obala 16 Malodobna tužiteljica Sanja Milat iz Splita, Ninska 3, podnijela je tužbu protiv Petra Milata, radnika iz Splita, Obala 8, radi plaćanja uzdržavanja. Utvrđeno je da tužiteljica nema zakonskog zastupnika. Prema čl. 83. st. 1. ZPP-a za postavljanje staratelja mldb. tužiteljici, kao parnično nesposobnoj osobi, nadležan je organ starateljstva općine Split. Potrebno je žurno postupiti po navedenoj odredbi i o osobi koja je postavljena za staratelja izvijestiti ovaj sud pozivom na navedeni poslovni broj.

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Parnični odjel Obala 17, Split

U Splitu, dana 1. lipnja 2006. godine

Predsjednik vijeća:

mr. sc.Jelica Nevjestić

Dna: Jelica Nevjestić 1. Centru za socijalnu skrb Grada Splita 2. Malodobnoj tužiteljici Sanji Milat, Split, Ninska 3, radi znanja

Primjer sudskog dopisa Broj: II-P-27/04

REPUBLIKA HRVATSKA Okrivljenik: Matija Mijić PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU Zbog prekršaja iz čl. 305 st. 1. i 5. toč. 3. ZOSPC-a Zagreb, Bunićeva 6/II

POZIV OKRIVLJENIKU

136

Pozivate se da kao okrivljenik dana 3. srpnja 2004. u 9.00 sati pristupite ovom sudu na adresu Bunićeva 6/II kat, soba broj 1, na ročište radi ispitivanja u gornjem prekršajnom predmetu. Okrivljenik je dužan osobno pristupiti na ispitivanje. Ako se okrivljenik ne odazove pozivu i ne opravda izostanak, sud će narediti njegovo dovođenje (čl. 77. st. 1. Zakona o prekršajima), s time da je isti dužan podmiriti troškove svojeg dovođenja (čl. 121. st. 1. Zakona o kaznenom postupku).

Okrivljenik ima pravo u tijeku postupka uzeti branitelja (čl. 69. st. 2. Zakona o prekršajima), te je dužan izvijestiti ga o ročištu, ali se ročište neće morati odgoditi zbog braniteljeva nedolaska ili što je okrivljenik istog uzeo tek na ročištu.

U Zagrebu, 15. prosinca 2005.

SUDAC Ivona Stjepko

Ivona Stjepko

Za točnost otpravka Mirjana Jurak Mirjana Jurak

REPUBLIKA HRVATSKA PREKRŠAJNI SUD U SESVETAMA Zagreb, Zvonimirova 98 BROJ:

POZIV ZA OKRIVLJENIKA za pripremno ročište – glavnu raspravu

Poziva se__________________________________________________________________ da

pristupi ovom Sudu na dan _____________________ u ____________ sati, na adresu ZAGREB, ZVONIMIROVA 98, soba broj 5, radi ispitivanja kao okrivljenik zbog prekršaja iz članka _____________ __________________________________________________________________________________.

Okrivljenik ima pravo uzeti branitelja po svom izboru, a branitelj može biti nazočan ispitivanju (čl. 105. st. 4. Zakona o prekršajima).

Okrivljenik je dužan nakon primitka prvog poziva izvijestiti Sud o promjeni adrese. Za skrivljeni propust ove obavijesti može biti kažnjen kaznom od 5.000,00 kuna (čl. 129. st. 3. Zakona o prekršajima).

U slučaju neodazivanja ovom pozivu, izdat će se dovodbeni nalog koji će biti proveden o trošku okrivljenika. Ako nazočnost okrivljenika nije potrebna za raspravu pred Prekršajnim sudom, odluka će se donijeti i bez njegove nazočnosti (čl. 130. i 189. st. 4. Zakona o prekršajima).

SUDAC Justina Bajt

Primjeri sudskog poziva okrivljeniku u prekršajnom postupku REPUBLIKA HRVATSKA PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU Zagreb, Zvonimirova 98 Broj: _____________________ Sesvete, ___________________

137

POZIV ZA VJEŠTAKA

Poziva se _____________________________________ da pristupi ovom Sudu na glavnu raspravu dana _________________ u _________ sati, na adresu ZAGREB, Zvonimirova 98/I, soba broj 2, radi saslušanja kao vještak u prekršajnom postupku protiv ____________________________________ zbog prekršaja iz članka ___________________________________________________________________. Ako se svjedok ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, naredit će se njegovo dovođenje o njegovom trošku, a može se kazniti novčanom kaznom do 5.000,00 kuna (čl. 131. Zakona o prekršajima).

SUDAC

Agneza Petrak

Primjer sudskog poziva vještaka u prekršajnom postupku

REPUBLIKA HRVATSKA PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU Zagreb, Zvonimirova 98 Broj: _____________________ Sesvete, ___________________

POZIV ZA BRANITELJA

Poziva se odvjetnik _____________________________________ da pristupi ovom Sudu na glavnu

raspravu dana _________________ u _________ sati, na adresu SESVETE, TRG D. DOMJANIĆA 6/II, soba broj 2, u prekršajnom postupku protiv ______________________________________ zbog prekršaja iz članka __________________________________________________________________________________. Upozoravamo Vas na posljedice čl. 151. st. 4. Zakona o prekršajima.

SUDAC

Agneza Petrak

Primjer sudskog poziva za branitelja u prekršajnom postupku REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U VRBOVCU Trg P. Perića 6/II, p.p. 20

BROJ: K- 8/03 Kazneni predmet:

138

Optuženik: Vatroslav Ninković Zbog kaznenog djela čl. 129/3 KZ POZIV OPTUŽENIKU Rasprava 15. 9. 2006.

Vatroslav Ninković Pozivate se kao optuženik na glavnu raspravu u gornjem predmetu na dan 15. 9. 2006. u 13,00 sati,

u ovaj sud, soba broj 6/II. UPOZORENJE: Imate pravo uzeti branitelja koji može biti prisutan vašem ispitivanju (čl. 88. st. 1. ZKP-a). Glavna

rasprava se neće morati odgoditi zbog braniteljeva nedolaska ili zato što ga je optuženik uzeo tek na glavnoj raspravi (čl. 286. st. 2. ZKP-a).

Okrivljenik ima pravo uzeti branitelja po svom izboru, a branitelj može biti nazočan ispitivanju (čl. 105. st. 4. Zakona o prekršajima).

Optuženik je dužan odmah izvijestiti Sud o promjeni adrese, o namjeri promjene boravišta, te se upozoravate kako u suprotnom sud prema vama može primijeniti shodne mjere opreza, kao i druge mjere za osiguranje prisustva okrivljenika na glavnoj raspravi (čl. 88. st. 4. ZKP-a.)

Ako uredno pozvani optuženik ne dođe na glavnu raspravu, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti očito proizlazi da optuženik izbjegava primiti poziv, sud može izdati dovedbeni nalog koga izvršavaju redarstvene vlasti (čl. 89. st. 1. i 2. ZKP-a).

Dana 28. 8. 2006. Predsjednik vijeća - sudac

Agneza Petrak Agneza Petrak

Primjer sudskog poziva optuženiku u kaznenom postupku

139

6. OBLIKOVANJE AKATA U JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

Javno bilježništvo je javna služba koju obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nosioci te službe i imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. Javnobilježnička služba sastoji se od:

1. službenog sastavljanja i izdavanja javnih isprava, od pravnih poslova, izjava i činjenica na kojima se utemeljuju prava,

2. službenog ovjeravanja privatnih isprava, 3. primanje na čuvanje isprava, zatim novca i vrijednih predmeta radi njihove predaje drugim

osobama ili nadležnim tijelima, 4. obavljanja poslova po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom.

6.1. Javnobilježničke isprave

Javnobilježničke isprave jesu: 1. isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti); 2. zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici

(javnobilježnički zapisnici); 3. potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

6.2. Oblikovanje javnobilježničkih isprava

Način pisanja: javnobilježničke isprave pišu se na osobnom računalu, jasno i čitko (rjeđe pisaćim strojem). Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili općepoznate. Ono po čemu se pisanje javnobilježničkih isprava bitnije razlikuje od pisanja poslovnih ili službenih komunikacija jest to što se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crticama. Potpisivanje: javni bilježnik je dužan javnobilježničku ispravu potpisati na njezinom kraju. Pored potpisa javni bilježnik stavlja svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog bilježnika, stavljaju se i potpisi sudionika, ako su i oni sudjelovali pri sastavljanju isprave. Pisanje brojeva: brojevi se u javnobilježničkoj ispravi ispisuju i slovima, osim pri sastavljanju popisa, isprava o nasljednoj diobi, likvidiranja računa, isprava o procjeni i o javnoj prodaji. U ispravama o diobi, likvidacijama i računima, slovima se ispisuju konačni iznosi kao i oni iznosi koje stranke potražuju jedna od druge. Nadnevak na javnobilježničkoj ispravi ispisuje se i slovima. Brojevi zemljišnoknjižnih uložaka i čestica, površina čestica, te kućni brojevi pišu se samo brojevima. Prigodom pozivanja na koju drugu ispravu te na odredbe Zakona i drugih propisa, nadnevak i brojevi pišu se samo brojevima. Izmjene i dopune: u javnobilježničkoj ispravi ne smije biti riječi ili znakova ispod teksta isprave, među recima ili uz rub teksta. Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalaze iznad i između redaka teksta ili pokraj teksta smatraju se nepostojećim. Moraju li se u ispravi izvršiti izmjene ili dopune, to se čini na kraju isprave, s time da se mora točno naznačiti na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnosi. Izmjene i dopune potpisuju stranke i javni bilježnik, ako su one unijete u ispravu nakon što je ona potpisana. Brisanje i precrtavanje: u ispravi se ne smije ništa izbrisati. Ako je potrebno koju riječ precrtati, to se čini tako da riječ ostane čitka. Broj precrtanih riječi treba napisati na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih riječi. Takvu napomenu stranke potpisuju prema pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi. Isprave od više stranica ili araka: kada se javnobilježnička isprava sastoji od više stanica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobilježnički upisnik i broj pod kojim je upisana. Kada se isprava sastoji od više araka, javni je bilježnik dužan sve arke prošiti jamstveni-kom (vrpcom), a oba kraja jamstvenika na posljednjoj stranici pričvrstiti svojim pečatom. Na takav način s ispravom spajaju se i privitci za koje zakon određuje da ih treba priključiti javnoj ispravi. Ako se privitci ne mogu pričvrstiti, moraju imati oznaku da su privitci i na njih se mora staviti poslovni broj isprave. Javni bilježnik i stranke dužni su parafirati svaku stranicu isprave koja se sastoji od više stranica ili araka. REPUBLIKA HRVATSKA

140

Javni bilježnik Poslovni broj: Ou-345/06 Marijan Stankov Zagreb, Ilica 57 U Zagrebu, 3. svibnja 2006. Ja, javni bilježnik Marijan Stankov iz Zagreba, Ilica 57, ovime potvrđujem da odredbe društvenog ugovora PC PROJEKTA d. o. o. iz Zagreba, Unska 52, upisanog u trgovačkom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, pod broj 3333, koje su izmijenjene odlukom skupštine društva od 4. 4. 2004. zajedno s neizmijenjenim odredbama ugovora koji je sada pohranjen u trgovačkom registru, potpuno odgovaraju tekstu ugovora koji se prilaže.

M.P. Javni bilježnik

Potvrda javnog bilježnika o izmjeni društvenog ugovora

REPUBLIKA HRVATSKA Javni bilježnik Poslovni broj: Ou-06 Petar Koletić Zagreb, Lastovska 5 U Zagrebu, 20. svibnja 2006. Ja, javni bilježnik Petar Koletić iz Zagreba, Lastovska 5, ovime potvrđujem da odredbe statuta MITAR d.d. iz Zagreba, Selska 23, upisanog u trgovačkom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, pod broj 555, i odluka glavne skupštine od 4. 3. 2005. o izmjeni statuta te neizmijenjene odredbe statuta, koji je pohranjen u trgovačkom registru, odgovaraju tekstu statuta koji se prilaže.

M.P. Javni bilježnik

Potvrda javnog bilježnika o izmjeni statuta REPUBLIKA HRVATSKA Javni bilježnik Poslovni broj: Ou-135/06

141

Igor Markić Zagreb, Rapska 5 U Zagrebu, 20. svibnja 2006.

Ja, javni bilježnik Igor Markić, iz Zagreba, Rapska 5, sudjelovao sam u sastavljanju dolje navedenog Ugovora, između ugovaratelja pobliže navedenih u tom ugovoru.----------------------------------------------- Ja, javni bilježnik Igor Markić, iz Zagreba, Rapska 5, potvrđujem da su Danica Butković, iz Klanjca, Sveti Križ 170, JMBG 3007956320043 čiji sam identitet utvrdio uvidom u osobnu iskaznicu br. 12543789 izdanu od MUP-a Zagreb i Sebastijan Nogotkov iz Zagreba, I. Ferenščica 49, JMBG 1707965002345, čiji sam identitet utvrdio uvidom u osobnu iskaznicu br. 12323453, izdanu od MUP-a Zagreb, zatražili preda mnom kao javnim bilježnikom zaključivanje ugovora o darovanju kako slijedi:-------------- Danica Šoban iz Klanjca, Sveti Križ 170, JMBG 3007956320043, kao darovatelj jedne strane (dalje: darovatelj) ----------------------------- i Sebastijan Nogotkov iz Zagreba, I. Ferenščica 49, Zagreb, JMBG 1707965002345 kao daroprimac s druge strane(dalje: daroprimac)-----------Prije sastavljanja i potpisivanja ugovora utvrdio sam da su stranke sposobne i ovlaštene za zaključenje ugovora, objasnio sam strankama smisao i posljedice ugovora, te se uvjerio u njihovu pravu i ozbiljnu volju--------------------------------------------------------------------

UGOVOR O DAROVANJU

I.

Danica Šoban iz Klanjca, Sveti Križ 170, JMBG 3007956320043 kao darovatelj daruje daroprimcu Sebastijanu Nogotkovu iz Zagreba I. Ferenščica 49, Zagreb, JMBG 1707965002345, nekretnine upisane u z.k.ul. broj 1832 k.o. Klanjec i to kuću kćbr 501/1, kuću br. 170 i okućnicu.----

II. Daroprimac sa zahvalnošću prihvaća dar darovatelja iz točke I. ovog ugovora.-----------------------------------------------------------------

III. Darovatelj ovlašćuje daroprimca da na osnovi ovog ugovora, bez ikakvog njegova daljnjeg odobrenja ili pitanja, može ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime i vlasništvo u zemljišnim knjigama.-----------------------------------------------------

IV. Daroprimac će stupiti odmah u posjed darovnih nekretnina.----------------

V. Porez na promet nekretnina i pristojbe koje se odnose na darovane nekretnine snosi daroprimac.---------------------------------------------

VI. Sve troškove u svezi sklapanja ovog ugovora i prijenosa darovnih nekretnina na ime i vlasništvo daroprimca po sporazumu stranaka snosi daroprimac.--------------------------------------------------------------

- 2 -

142

VII.

U znak pristanka na prava i obveze iz ovog ugovora, ugovaratelji isti potpisuju.--------------------------------------------------------------- U Zagrebu 1. svibnja 2006. godine.--------------------------------------- Potvrđujem da je javnobilježnički akt pročitan strankama.---------------- Darovatelj Daroprimac

Javni bilježnik

Igor Markić Igor Markić Javnobilježnička pristojba naplaćena u iznosu od 210,00 kuna.-----------Javnobilježnička nagrada naplaćena po čl. PJBT u iznosu od 1.500,00 kn + 22% PDV.-----------------------------------------------------------------

Primjer ugovora kako ga oblikuje javni bilježnik i javnobilježničke ovjere ugovora21

21 Prepišite ovaj ugovor. Na način kako se ugovori oblikuju kod javnog bilježnika, prepišite još nekoliko ugovora iz

ovog udžbenika.

143

7. OBLIKOVANJE ZAPISNIKA Zapisnik je dokument o tijeku i sadržaju nekog skupa ili procesne radnje. Prema sadržaju razlikujemo:

• zapisnike o skupu, • zapisnike povjerenstva, • zapisnike u upravnom postupku, • sudske zapisnike.

7.1. Organizacijske pripreme i tehnički poslovi u svezi organizacije sastanaka Poslovni ljudi svake godine zakazuju mnoštvo sastanaka. Troškovi tih sastanaka su uvijek vrlo visoki. To je bitan razlog zbog kojega je potrebno sastanke planirati kako bi oni bili što korisniji, a vrijeme koje se provede na njima što isplativije. U tom dijelu posla nezavidan zadatak imaju tajnice. Naime, uvažavajući potrebe svojih rukovo-ditelja, trebaju im sugerirati donošenje odluke o odlasku ili neodlasku na veći broj tih sastanaka. Pri tome se uvijek treba upitati što je temeljni cilj kojega sastanka. Cilj sastanaka određuje i tko na njemu treba sudjelovati. U slučaju kad se radi o sastanku na kojemu se trebaju dobiti neke informacije ili eventualno glasovati o prethodno raspravljanom problemu, nije upitno tko na takvom sastanku treba sudjelovati. U tom slučaju nije upitan broj sudionika. Ako je cilj sastanka istražiti moguće načine rješenja, odnosno donošenje analitičke podloge za odluku, potrebno je broj sudionika ograničiti. Kad se jednom odredi broj sudionika, dobro je pozorno odrediti koga pozvati i to prije slanja bilo kakvih poziva. Ako za neku osobu nismo sigurni bismo li je pozvali ili ne, stručnjaci koji se bave sastancima preporučuju da takvu osobu radije isključimo s popisa pozvanih. Rječju: potrebno je donijeti pravu odluku o tome koga pozvati, a u tom slučaju bolje je na sastanku imati ljude koji trebaju biti prisutni, nego one za koje bi bilo dobro da su prisutni. Da bi sastanak što bolje uspio, treba ga dobro pripremiti. Dakle, potrebno je napraviti čitav niz radnji i postupaka koji prethode sastanku, a jamče njegovu dobru provedbu, jasnoću, brzinu i kvalitetu odlučivanja. Pripreme je moguće podijeliti u tri temeljne skupine: a) organizacijske pripreme, b) tehnički poslovi, c) osobne pripreme. Organizacijske pripreme obuhvaćaju poslove prvog koraka u pripremi sastanaka, a tu pripadaju ove radnje:

• utvrđivanje koncepta dnevnog reda sastanka, • određivanje datuma, dana, sata (vrijeme) početka i duljine trajanja sastanka, • određivanje mjesta, pronalaženje odgovarajuće prostorije za sastanak.

Tehnički poslovi proizlaze iz organizacijskih priprema i oni zapravo predstavljaju detaljiziranje i realiziranje organizacijskih priprema. Prilikom zakazivanja sastanaka, uputno je voditi računa o tome hoće li na sastanku sudjelovati osobe koje prebivaju u mjestu sastanka ili izvan toga mjesta. Ako pozivamo na sastanak osobe koje prebivaju u mjestu sastanka, pristojnost nalaže najavu sastanka barem dva-tri dana prije njegova održavanja, a ako pozivamo na sastanak sudionike koji prebivaju izvan mjesta sastanka, sudionicima treba sastanak najaviti pozivom barem sedam dana prije održavanja sastanka. Također je potrebno odrediti zapisničara, ako tvrtka ili institucija nema stalnog zapisničara. Zapisničar mora biti osoba koja poznaje tehniku vođenja zapisnika, po mogućnosti i nazočne na sastanku (ako je skup manji), a svakako temu i sadržaj rada skupa.

144

U planiranju sastanaka, određivanje mjesta sastanka jedna je od krucijalnih odluka, a cilj sastanka bi trebao definirati mjesto njegova održavanja. Pri tome se možemo upitati treba li sastanak biti održan u poslovnom prostoru u kojemu radimo, treba li atmosfera na sastanku biti više društvena ili poslovna (ponekad i jedno i drugo), što treba popratno osigurati uz prostor za sastanke i kako treba izgledati prostorija za sastanke. Uvijek treba voditi računa o broju osoba pozvanih na sastanke i veličini sobe. Nije dobro održavati sastanke nekolicine ljudi u velikom prostoru jer će se oni vrlo vjerojatno osjećati neudobno. Jednako tako, ako velik broj ljudi sudjeluje na sastanku u malom prostoru, također se neće osjećati ugodno. Ne treba niti spominjati kako popunjenost prostorije za sastanke u značajnoj mjeri utječe na akustičnost. Također je potrebno, ako se zna da će sastanak trajati dulje, osigurati osvježavajuća pića, sokove, mineralnu vodu, kavu, a služit će se tijekom odmora. Za neke dulje sastanke treba planirati i prekid za ručak, te organizirati ručak, ponekad i noćenje, te smještaj za sudionike iz udaljenih mjesta. Svakako je potrebno vrataru ili recepcioneru dati upute o vremenu i mjestu održavanja sastanka, te popis pozvanih osoba. Važno je osigurati papire, olovke, radni materijal za sudionike (skice, grafikone, tablice). Osobito je dobro i korisno pripremiti prospekte i brošure o poduzeću, te ih podijeliti sudionicima koji se prvi put nalaze u poduzeću. Vrlo je važno provjeriti tehničku ispravnost instalacija (utičnice, rasvjeta, klima uređaj), te opreme koja će se koristiti u radu (magnetofon, razglas, videouređaj, diaprojektor i sl.). Za predsjedatelja ili voditelja sastanka uvijek treba predvidjeti čelno mjesto za stolom. Čelno mjesto može se lako utvrditi. Ploče, zasloni i slična oprema svakako trebaju biti iza sjedala na kojemu će sjediti predsjedatelj skupa, ili diskretno stavljene s jedne od njegovih strana. Ulazna vrata u prostoriju za sastanke trebala bi biti nasuprot predsjedatelju. Ostali sudionici sastanka trebaju sjediti s lijeve i s desne strane predsjedatelja. Dobro je označiti tko bi trebao na kojem mjestu sjediti. Ako je riječ o neformalnoj raspravi, onda je bolje prepustiti sudionicima odabir mjesta na kojemu će mjestu sjediti. Naime, u tom slučaju se može dogoditi da je pozvana jedna ili nekoliko osoba iz istog odjela ili sektora, koje vjerojatno žele sjediti jedna do druge kako bi se tijekom sastanka mogle međusobno konzultirati. 7.2. Oblikovanje zapisnika o skupu Zapisnik o skupu je u pisanom obliku zabilježeni tijek nekog skupa. To može biti sastanak, sjednica, konferencija, kongres i slično. Zapisnik mora sadržavati izvješća, prijedloge, raspravu i usvojene konstata-cije, stavove i zaključke. S obzirom na obujam sadržaja zapisnika, razlikujemo:

• potpuni zapisnik (stenografski ili magnetofonski zapisnik), • skraćeni zapisnik, • bilješku, • izvadak iz zapisnika.

7.2.1. Oblikovanje potpunog zapisnika Potpuni zapisnik sadrži cjelokupni tijek skupa upravo onim redom kojim se odvijao. Tijek skupa se stenografira ili snima na magnetofonsku vrpcu, a zapisnik se izrađuje nakon sastanka i daje se na uporabu organizatorima skupa. Ako se zapisnik stenografira u tzv. "turnusima" (to je slučaj kad je na sjednici angažirano po pravilu pet stenografa od kojih svaki stenografira 15 minuta, a zatim tijekom idućih 60 minuta diktira taj dio zapisnika operateru koji unosi tekst u osobno računalo), zapisnik se može dobiti na raspo-laganje odmah nakon završetka skupa. Potpuni zapisnik piše se obično s proredom, tj. koristimo opciju Format – Paragraph i biramo pod-opciju Line spacing – Double. Potpuni zapisnik ima sljedeće sastavne dijelove:

• naslovnu stranu, • uvodni dio stenografskog ili magnetofonskog zapisnika, • tijek sastanka, • završetak zapisnika.

Naslovnu stranu oblikujemo tako da na gornjoj lijevoj strani papira napišemo naziv trgovačkog društva, organizacije ili institucije, te naznaku vrste sastanka. Kasnije, pri obardi i oblikovanju ovog

145

dijela naslovne strane zapisnika ''centrirat'' ćemo ovaj tekst od 0-tog TAB-a, a potom tekst ''boldati'' koristeći ikonicu Bold. Zatim ćemo vodoravno i okomito centrirati naziv zapisnika i sam naziv sastanka, te mjesto i nadnevak održavanja sjednice. U narednom retku naznačit ćemo u zagradi je li riječ o autoriziranom ili neautoriziranom tekstu zapisnika.22 Nakon toga pri kraju naslovne stranice «centriramo» (upotrijebimo ikonicu Center) mjesto, mjesec i godinu održavanja sjednice. Kad smo napisali naslovnu stranicu, napisat ćemo sadržaj zapisnika. Sadržaj zapisnika zapravo predstavljaju točke dnevnog reda, s naznakama stranica zapisnika na kojima počinju. To omogućava lakše snalaženje onome tko želi nešto pročitati ili pronaći u zapisniku, osobito u većim zapisnicima koji mogu imati pedeset, stotinu ili više stranica. Nakon što smo napisali sadržaj, počinjemo pisati uvodni dio stenografskog ili magnetofonskog zapisnika. Uvodni dio počne se pisati od polovine stranice, a sastoji se od sljedećih dijelova:

• naslova STENOGRAFSKI ZAPISNIK ili MAGNETOFONSKI ZAPISNIK, • naznake rednog broja i vrste skupa (npr. 3. sjednica Upravnog odbora ili 5. sjednica Skupštine), • naziva trgovačkog društva, organizacije ili institucije koja održava skup, • mjesta i nadnevka održavanja skupa, • vremena početka skupa, • imena i prezimena predsjedatelja (ako ga ima).

U uvodnom dijelu mogu se naznačiti podaci o nazočnima, i eventualno o nenazočnima (s naznakom razloga izostanka). Tijek sastanka pišemo europskim oblikom (prvi red novog odlomka pišemo od 1., a ostale od 0-tog TAB-a), tako da najprije verzalom ispišemo ime i prezime sudionika u raspravi, odnosno naznaku PREDSJEDATELJ, ako je riječ o predsjedatelju skupa, stavimo dvotočku, te u drugom redu počinjemo pisati sadržaj njegove rasprave. Valja napomenuti da između rasprave prethodnog sudionika i imena i prezimena sljedećeg sudionika u raspravi moramo napraviti dva pritiska na tipku ENTER. Tijekom rasprave moramo voditi računa o tome da predsjedatelj predloži dnevni red (ako to propusti učiniti, moramo ga na to upozoriti), te naziv "dnevni red" ispišemo verzalom ili malim slovima (kojeg pri kasnijoj obradi teksta centriramo rabeći ikonicu za opciju Centriraj (engl. „Center“), a prije i poslije njega napravimo dva pritiska na tipku ENTER, nakon čega redom pišemo točke dnevnog reda od 1. ili 2. TAB-a.. Slijedi pisanje tijeka rasprave po točkama dnevnog reda, a pišemo ga tako da se, od 1. TAB-a napiše: Prelazimo na (npr.) sedmu točku dnevnog reda, ili se samo napiše broj 7, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i od 1. TAB-a, verzalom napišemo sadržaj te točke dnevnog reda, tj. prepišemo tekst koji piše u DNEVNOM REDU. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i pišemo sadržaj te točke dnevnog reda. Tijekom rasprave naznačimo kad se prelazi na iduću točku dnevnog reda tako da je ispišemo verzalom, od 2. TAB-a, podebljamo je koristeći opciju Bold i odvojimo je dva puta pritiskom na tipku ENTER od prethodnog i sljedećeg teksta. Završetak zapisnika napišemo tako da nakon sadržaja zadnje rasprave napravimo dva pritiska na tipku ENTER te naznačimo kraj sjednice. Nakon toga napravimo ponovno dva pritiska na tipku ENTER i naznačimo ime i prezime zapisničara skupa. Zapisničar treba zapisnik vlastoručno potpisati. Kako su stenografski zapisnici redovito vrlo opsežni, na sljedećim stranicama prikazat ćemo samo neke dijelove stenografskog zapisnika:

22 Stenografski ili magnetofonski zapisnici sjednica od veće važnosti daju se na autoriziranje. To znači da svaki sudionik rasprave

dobije svoje pisano izlaganje koje autorizira i odobrava i tek tada se sastavlja cjeloviti stenografski ili magnetofonski zapisnik koji služi za daljnju uporabu.

146

NK DINAMO

ZAGREB

Skupština

STENOGRAFSKI ZAPISNIK

Skupštine NK DINAMO održane u nedjelju,

9. studenoga 2005. godine, u prostorijama NK DINAMO, Zagreb,

Maksimirska 128

(neautorizirani tekst)

Zagreb, studeni 2005.

STENOGRAFSKI ZAPISNIK

Skupštine NK DINAMO održane u nedjelju,

9. studenoga 2005. godine, u prostorijama NK DINAMO, Zagreb,

Maksimirska 128

Sjednica je počela u 14,30 sati.

Sjednici predsjedava: ing. Mirko Barišić, predsjednik Radnog

predsjedništva Skupštine NK DINAMO.

-------------------------------------------------------------------------------------

ING. MIRKO BARIŠIĆ:

Dame i gospodo, molim vas da se smjestite. Predlažem da počnemo

radom naše redovne Skupštine. Dragi članovi Skupštine NK

DINAMO, zahvaljujem što ste se odazvali u ovolikom broju i što

prisustvujete našoj redovitoj godišnjoj Skupštini. Sve vas srdačno i

iskreno pozdravljam i nadam se da ćemo biti vrlo uspješni u radu ove

naše Skupštine.

Nadam se da ćemo danas svi zajedno nazočiti jednoj lijepoj utak-

Naslovna strana stenografskog zapisnika Prva strana stenografskog zapisnika

147

- 5 –

Za današnju sjednicu predlažem sljedeći

d n e v n i r e d

1. Imenovanje radnih tijela Skupštine:

a) radno predsjedništvo

b) zapisničar

c) dva ovjerovitelja zapisnika

d) verifikacijska komisija

2. Usvajanje zapisnika sa sjednice Skupštine NK DINAMO

Zagreb od 3. studenoga 2004. godine

3. Izvješće o poslovanju NK DINAMO u razdoblju od 1.

siječnja 2004. do 30. rujna 2004. godine sa aspekta:

a) financijskog

b) športskog

c) organizacijskog

4. Izvješće Nadzornog odbora NK DINAMO

5. Izmjene u dopune Statuta NK DINAMO

6. Razrješenje dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora

NK Dinamo

7. Izbor Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo

8. Potvrđivanje novih članova Izvršnog odbora NK Dinamo

Tko je za? Ima li netko protiv? (Nitko od nazočnih ne diže ruku.)

Nema. Da li se netko suzdržao od glasovanja? (Nitko od nazočnih ne

diže ruku.) Nije. Konstatiram da smo jednoglasno usvojili dnevni red

današnje Skupštine.

- 6 -

Dopustite mi da na temelju ovako usvojenoga dnevnoga reda

pristupimo radu naše Skupštine. Prelazimo na 1a. točku dnevnog reda:

IMENOVANJE RADNIH TIJELA SKUPŠTINE:

a) RADNO PREDSJEDNIŠTVO

U Radno predsjedništvo predlažem, osim mene, još dvije osobe. To su: - dr. Marijan Hanžeković i

- g. Damir Vrbanović.

Tko je za? Ima li netko protiv? (Nitko od nazočnih ne diže ruku.)

Nema. Je li se netko suzdržao od glasovanja? (Nitko od nazočnih ne

diže ruku.) Nije. Konstatiram da smo jednoglasno izabrali Radno

predsjedništvo u predloženom sastavu.

Molim gospodu da zauzmu svoja mjesta. Nakon izbora Radnog

predsjedništva imamo još obvezu izabrati i ostala radna tijela

Skupštine.

(Članovi Radnog predsjedništva zauzimaju svoja mjesta.)

Sada bismo prešli na točku 1.b dnevnog reda a to je:

b) ZAPISNIČAR

Dakako, da bi Skupština mogla dalje uspješno raditi, moramo

izabrati osobu koja će voditi zapisnik. Predlažem da službeni zapisni-

čar bude g. Josip Hanjš, debatni stenograf.

Unutarnje strane stenografskog zapisnika

148

- 24 -

Prelazimo na osmu točku dnevnog reda:

POTVRĐIVANJE NOVIH ČLANOVA IZVRŠNOG

ODBORA NK DINAMO.

Ja bih vas molio da verificiramo nove članove Izvršnog odbora NK

Dinamo.

Ja se iskreno zahvaljujem g. Davoru Liviću iz Privredne banke

Zagreb koji više ne može obnašati dužnost člana Izvršnog odbora, pa

nas je zamolio da ga zamijenimo.

Jednako tako, moramo zamijeniti i g. Zdravka Mamića u Izvršnom

odboru NK Dinamo jer je preuzeo određene profesionalne dužnosti u

NK Dinamo, kao izvršni dopredsjednik.

To znači da bismo na njihova mjesta morali izabrati druge osobe.

Prema tome, kao zamjenu predlažem da za članove Izvršnog odbora

izaberemo:

- g. Mislava Žagara i

- g. Heinza Truskallera.

Prihvaćamo li ove prijedloge? Tko je za? Ima li tko protiv? (Nitko

od nazočnih ne diže ruku.) Nema. Je li se netko suzdržao od

glasovanja? (Nitko od nazočnih ne diže ruku.) Nije. Konstatiram da

smo jednoglasno donijeli odluku o izboru g. Mislava Žagara i g.

Heinza Truskallera za nove članove Izvršnog odbora NK Dinamo.

Kako ste mogli vidjeti, ova Skupština je bila vrlo ekspeditivna,

operativna i ja vas sada pozivam na zajednički domjenak. Također vas

pozivam da prisustvujete nogometnoj utakmici Dinamo – Rijeka koja

će se održati s početkom u 16,30 sati na

- 25 -

našem stadionu. Nadam se da ćemo se poslije utakmice, nakon dobrog

rezultata, ponovno veseliti.

Dopustite mi da vam se još jednom zahvalim na odazivu i

sudjelovanju u radu današnje Skupštine.

(Pljesak nazočnih.)

Sjednica je zaključena u 15,15 sati.

Zapisničar:

Josip Hanjš

Josip Hanjš,

debatni stenograf

Završne strane stenografskog zapisnika

7.2.2. Oblikovanje skraćenog zapisnika Skraćeni zapisnik, za razliku od potpunog zapisnika sadrži cjelokupni tijek nekog skupa, ali u sažetom obliku. Sadržaj skraćenog zapisnika je jezgrovit, a konstatacije, stavovi i zaključci su precizno formulirani. Skraćeni zapisnik sastoji se od:

1. zaglavlja, 2. uvodnog dijela, 3. sažetog tijeka sastanka razrađenog po pojedinim točkama dnevnog reda (svaka točka sadrži sažetak rasprave, prijedloge, te konstatacije, stavove i zaključke),

149

4. završnog dijela. Skraćeni zapisnik pišemo obično proredom, tj. rabimo opciju «Line spacing» - 1, Prema načinu oblikovanja skraćenih zapisnika razlikujemo:

• europski oblik skraćenog zapisnika i • američki oblik skraćenog zapisnika.

Za američki oblik skraćenog zapisnika nisu dani posebni primjeri jer se razlikuje od europskog oblika jedino po tome što se osim zaglavlja i točaka dnevnog reda svi ostali dijelovi pišu od 0-tog TAB-a. S obzirom na način isticanja zaključaka, razlikujemo skraćene zapisnike:

• u kojima se tekst zaključaka podcrtava i sastavni je dio ostalog teksta, • u kojima se riječ zaključak centrira, a sadržaj zaključaka se piše tako da se prije i poslije pisanja

tog sadržaja naprave dva pritiska na tipku ENTER.23 • u kojima se sadržaj zaključaka ističe tako da se piše od 6. TAB-a (sredina stranice) i odvaja s dva

pritiska na tipku ENTER nakon sažetka rasprave sudionika u raspravi.

Zaglavlje skraćenog zapisnika ima iste sastavne dijelove i oblikuje se na isti način kao i zaglavlje punog zapisnika. Nakon što smo napisali zaglavlje, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati uvodni dio zapisnika. Napišemo riječ ZAPISNIK, koju kasnije, pri obradi teksta centriramo (ikonica Center) i spacioniramo (Z A P I S N I K) , a u redu ispod u zagradi naznačimo da je riječ o skraćenom zapisniku - (skraćeni). Napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napišemo naznaku sastanka, naziv pravne osobe koja sastanak organizira, nadnevak i mjesto održavanja sastanka. Zatim načinimo dva pritiska na tipku ENTER i naznačimo početak sastanka. Nakon toga učinimo opet dva pritiska na tipku ENTER i napišemo riječ ''Nazočni'', gdje ćemo koristiti opciju Bold (Nazočni). Ako je riječ o manjem skupu, ispišemo imena i prezimena svih nazočnih. Ako je skupu nazočan velik broj sudionika, obično se zapisniku priloži popis nazočnih, što treba na ovom mjestu naznačiti. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ispišemo riječ «Nenazočni», gdje ćemo opet koristiti opciju Bold, (Nenazočni) te ispišemo imena i prezimena nenazočnih, odnosno ispričanih, a uz njihova imena i prezimena navest ćemo i razlog izostanka. Iza toga slijede dva pritiska na tipku ENTER i riječ «Zapisničar», gdje ćemo koristiti opciju Bold (Zapisničar) te ispišemo ime i prezime zapisničara. Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER, ispišemo riječi «Sjednici predsjedava», gdje ćemo koristiti opciju Bold (Sjednici predsjedava), ime i prezime, te dužnost predsjedatelja skupa. Predsjedatelj predlaže dnevni red (ako to propusti učiniti, moramo ga na to upozoriti), te naziv "dnevni red" ispišemo verzalom ili malim slovima (kojeg pri kasnijoj obradi teksta, centriramo rabeći ikonicu Center). Npr:

Predsjedavatelj g. Neven Ban pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum te predlaže slijedeći

DNEVNI RED: ili

Dnevni red: ili

d n e v n i r e d :

Prije i poslije njega napravimo dva pritiska na tipku ENTER, nakon čega redom pišemo točke dnevnog reda od 1. ili 2. TAB-a. Kad smo napisali dio zapisnika koji se odnosi na tijek sastanka, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i pišemo završni dio zapisnika. Završni dio zapisnika sastoji se od naznake vremena završetka sastanka, imena i prezimena zapisničara i predsjedatelja, te eventualne naznake broja priloga.

NAZIV INSTITUCIJE ILI TRGOVAČKOG DRUŠTVA

23 Navedena podjela s obzirom na način oblikovanja i način isticanja zaključaka vrijedi i za bilješku, te izdvadak iz

zapisnika.

150

Naziv tijela ili ime grada ------------------------------------- . . .

Z A P I S N I K (skraćeni)

. redni broj sjednice, naziv tijela i institucije ili trgovačkog društva, nadnevak održavanja sjednice, mjesto održavanja sjednice . . Naznaka vremena početka sjednice. .

Nazočni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx* xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Nenazočni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Zapisničar: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Sjednici predsjedava: ime i prezime, dužnost koju obnaša . . Uvodni dio zapisnika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Konstatacija predsjedatelja da predlaže sljedeći .

DNEVNI RED . 1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx, 3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx, 4. xxxxxxxxx. . Konstatacija o usvajanju dnevnog reda. . .

1. . IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxx. IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili većinom, odnosno odgovarajućim brojem glasova za, protiv i suzdržanih) prihvaća zaključak (slijedi tekst zaključka)xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. .

2.

151

. IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili većinom, odnosno odgovarajućim brojem glasova za, protiv i suzdržanih) prihvaća zaključak (slijedi tekst zaključka) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. .

3. . IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx. Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili većinom, odnosno odgovarajućim brojem glasova za, protiv i suzdržanih) priprihvaća zaključak (slijedi tekst zaključka) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. .

4. .

IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili većinom, odnosno odgovarajućim brojem glasova za, protiv i suzdržanih) prihvaća zaključak (slijedi tekst zaključka) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . Konstatacija o zaključivanju i vrijeme zaključivanja sjednice. . . Zapisničar Predsjedatelj . vlastoručni potpis vlastoručni potpis . Ime i prezime Ime i prezime . . Naznaka priloga * drugi red i slijedeći popisa imena i prezimena mogu se pisati i od TAB-a 0

Shema europskog oblika skraćenog zapisnika u kojem se tekst zaključka podcrtava i sastavni je dio ostalog teksta

152

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Upravni odbor --------------------------------


sjednice Upravnog odbora HZMO-a, Zagreb, održane 26. veljače 2006. godine u Zagrebu, Mihanovićeva 3 Sjednica je počela u 11 sati. Nazočni: Katarina Pavičić, Ivan Hršak, Matija Ferenčak, Neven Hatvalić, Domagoj Ivančić, Mladen Kvesić, Sanja Klarić, Damir Žalac, Kristijan Svalina, Vjekoslava Pavičić Nenazočni: Sanela Gukov, Sven Ljubičić, Mario Pavić, Barbara Hržetić – svi opravdano Zapisničarka: Kristina Novak Sjednici predsjedava: Neven Ban, dipl. iur., predsjednik Upravnog odbora

Predsjedavatelj g. Neven Ban pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum te predlaže slijedeći

DNEVNI RED 1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Upravnog odbora, 2. Sklapanje ugovora s tvrtkom ''SENSO COMPUTERS'' o kupnji računala, 3. Kupnja stolova za računala, 4. Razno.

Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.

1.

Zapisničarka gđa Kristina Novak pročitala je zapisnik s prethodne sjednice Upravnog odbora, održane 16. siječnja 2005. godine. Zaključuje se da u zapisniku nije ništa dodano niti ispušteno u odnosu na točke dnevnog reda i zaključke prethodne sjednice Upravnog odbora te se jednoglasno usvaja.

2. G. Damir Žutić obrazložio je članovima Upravnog odbora potrebu kupnje novih računalnih sustava

od tvrtke ''Senso'' koja im nudi najpovoljnije uvjete. Kupnja bi prema planu promjene sustava trebala biti realizirana u slijedeća tri mjeseca.

Gosp. Ivan Hršak smatra da je s obzirom na cjelokupnu dotrajalost starih sustava ta kupnja prijeko potrebna.

Nakon provedene rasprave zaključeno je da će se 1. ožujka 2005. godine sklopiti ugovor o kupnji računalnih sustava ''COMPAQ Presario C700'' s tvrtkom SENSO COMPUTERS.

153

- 2 -

3.

Gđa Sanja Klarić, voditeljica informatičkog odjela, upoznala je članove Upravnog odbora s

dotrajalošću namještaja u odjelu, posebice stalaka na kojima stoje računala. Smatra da je nabavka novih računala dobra prigoda da se kupe i novi, jednaki stalci za računala. Pročitala je nekoliko ponuda koje su, kao katalozi i prospekti, poslani od trgovačkih kuća koje takve stolice prodaju. G. Domagoj Ivančić je u svojoj raspravi izrazio sumnju u mogućnost nabavke stalaka, s obzirom na značajne financijske izdatke za kupnju velikog broja računala – 35 komada. G. Matija Ferenčak, voditelj računovodstvenog odjela, je rekao da sredstva postoje, s obzirom da je nabavka računala i informatičkog namještaja ušla u ovogodišnji proračun. Nakon provedene rasprave zaključeno je da se kupi 35 stolica za računala, a kao najpovoljnija trgovinska kuća određena je trgovina Mercatone.

4.

Gđa Vjekoslava Pavičić, predsjednica Nadzorne komisije za reviziju invalidskih mirovina, izvješćuje nazočne o novom planu za provođenje revizija. Budući da je postupak revizije po sadašnjem planu dosta neučinkovit i traje do nekoliko mjeseci, došlo je do potrebe stvaranja novoga, djelotvornijeg postupka.

G. Damir Žutić smatra da nije trenutak za promjenu dosadašnjeg načina provođenja revizije, jer novi postupak revizije zahtijeva dodatne radnje za koje sada nema mogućnosti.

Nakon provedene rasprave zaključeno je da neće doći do promjene načina provođenja revizije invalidskih mirovina, te je stari način ostao pravovaljanim do daljnjega.

Sastanak je završen u 13, 35 sati. Zapisničar Predsjedatelj Kristina Novak Neven Ban Kristina Novak Neven Ban, dipl. iur.

Primjer europskog oblika skraćenog zapisnika u kojem se tekst zaključka podcrtava i sastavni je dio ostalog teksta

NAZIV INSTITUCIJE ILI TRGOVAČKOG DRUŠTVA

154

Naziv tijela ili ime grada ------------------------------------- . . .


. redni broj sjednice, naziv tijela i institucije ili trgovačkog društva, nadnevak održavanja sjednice, mjesto održavanja sjednice . . Naznaka vremena početka sjednice. .

Nazočni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx* xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Nenazočni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Zapisničar: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx .

Sjednici predsjedava: ime i prezime, dužnost koju obnaša . . Uvodni dio zapisnika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Konstatacija predsjedatelja da predlaže sljedeći .

DNEVNI RED .

1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx, 3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx,

. Konstatacija o usvajanju dnevnog reda. . .

1. . IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxx. IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

ZAKLJUČAK

Tekst sadržaja zaključka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. .

2.

155

. IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

ZAKLJUČAK

Tekst sadržaja zaključka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. .

3. . IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadržaj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx.

ZAKLJUČAK

Tekst sadržaja zaključka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Konstatacija o zaključivanju i vrijeme zaključivanja sjednice. . . Zapisničar Predsjedatelj . vlastoručni potpis vlastoručni potpis . Ime i prezime Ime i prezime . . Naznaka privitaka * drugi red i slijedeći popisa imena i prezimena mogu se pisati i od 0-tog TAB-a.

Shema europskog oblika skraćenog zapisnika u kojem se riječ zaključak centrira, a sadržaj zaključka se piše kao novi odlomak.

OSNOVNA ŠKOLA ''LAHORKA''

156

ZAGREB Zagreb, Petrićeva 117

Z A P I S N I K sjednice Učiteljskog vijeća Škole, održane 26. 5. 2006. god. u prostorijama Škole s početkom u 19 sati.

Nazočni: popis u privitku ovog zapisnika

Nenazočni: popis u privitku ovog zapisnika

Zapisničarka: Koraljka Maletić, prof.

Predsjedavajuća: Lidija Pervan, prof. – ravnateljica Škole

Predsjedateljica, Lidija Pervan, prof., pozdravila je nazočne, utvrdila kvorum i predložila slijedeći

DNEVNI RED:

1. Verifikacija zapisnika od prošle sjednice Učiteljsko vijeća, 2. Događanja od prošle sjednice Učiteljskog vijeća, 3. Uspjeh i izostanci učenika svih razreda, pohvale i nagrade,

učenicima koji su sudjelovali u programu izvedenom prigodom proslave Dana škole

4. Izvješća sa stručnih usavršavanja, 5. Razno.

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad 1.

Zapisničarka, Koraljka Maletić, prof. pročitala je zapisnik s prošle sjednice Nastavničkog vijeća od 5. svibnja 2006. god.

ZAKLJUČAK

Zaključuje se da je zapisnik vjerodostojan, tj. da ništa nije dodano ni ispušteno u odnosu na tijek sjednice te se jednoglasno usvaja.

Ad 2.

Ove godine Dan škole je održan 17. 5. ove godine. Ravnateljica, Lidija Pervan, prof. izvijestila je nazočne o zbivanjima vezanim za obilježavaja Dana Školu. Proslava Dana Škole je trebala biti 10. 5. ove godine, a nije održana na taj dan zbog lošeg vremena, što je onemogućilo sportska natjecanja u dvorištu škole. Zahvalila je svim djelatnicima zbog uspješno provedenog programa za taj dan. Naročito se zahvalila djelatnicima koji su pripremili učenike za sudjelovanje u izvedenom programu kao voditelji prigodnog programa. Svojim entuzijazmom i trudom, uz sudjelovanje učenika podigli ovu manifestaciju na visoku razinu.

Mirjana Petrić, pof. izvješćuje da su u subotu, 20. 5. o. g. u posjeti naše škole bili su nastavnici i grupa od dvadesetak učenika Osnovne škole Lekenik koje smo ugostili i s njima proveli cijeli dan što u školi, što u obilasku našeg grada. Pozvali su nas i naše učenike da početkom slijedeće školske godine, dođemo u prijateljski posjet Osnovnoj školi Lekenik i da im javimo do kraja ove školske godine, kad dolazimo

ZAKLJUČAK

157

S obzirom na izvrsne rezultate i postignuća u pojedinačnom natjecanju iz znanja učenika, športskom natjecanju i kulturno zabavnom programu, zaključeno je da ćemo i dalje na ovaj način obilježavati Dan škole. Treba raditi na usavršavanju u svim navedenim područjima na kojima bi škola kao cjelina i učenici kao pojedinci bili uspješni, te da treba iznaći mogućnost za veća materijalna sredstva radi nabave potrebnih rekvizita za rad na pripremama i sportske treninge.

Dogovoreno je da će gupa profesora i učenika ići u prijateljski posjet Osnovnoj školi Lekenik krajem 9. mjeseca ove godine. Točan datum posjeta bit će naknadno utvrđen

Ad 3. Pedagoginja škole Zrinjka Sović, prof. pročitala je izvješće o uspjehu učenika učenika naše škole,

kao i o nagradama i pohvalama dodijeljenim učenicima koji su sudjelovali u pripremi programa za proslavu Dana škole i koji su postigli uspješne rezultate u natjecanju iz predmeta: hrvatski jezik, povijest i matematika. Pohvale su dodjeljene i učenicima koji su postigli dobre rezultate pri raznim sportskim natjecanjima. (izvješće u privitku ovog zapisnika).

ZAKLJUČAK

Članovi Učiteljsko vijeća jednoglasno su prihvatili izvješće, verificirali ga što se tiče uspjeha, nagrada i pohvala učenika koji su sudjelovali u obilježavanju Dana škole.

Ad 4. Ravnateljica Škole izvijestila je nazočne članove Učiteljskog vijeća da su neki profesori bili na seminarima.

• Učitelji nižih razreda Škole završile su 5. radionicu u okviru projekta UNICEF-a, pod nazivom STOP nasilju u školama

• Prof. E. Lulić bila je na Aktivu vjeroučitelja grada. • Prof. B. Flajpan, O. Katić i L. Radoš bile su na seminaru – 3. ciklus o provedbi HNOS-a u

osnovnim školama u Hrvatskoj .

ZAKLJUČAK Zaključeno je da se izvješće o stručnom usavršavanju djelatnika škole, prihvaća u cijelosti. Što prije treba održati radionicu u okviru projekta UNICEF-a – STOP nasilju u školama, za kolege viših razreda Škole.

Ad. 7. Ravnateljica Škole, Lidija Pervan, prof pripominje razrednicima razreda koji idu na maturalno putovanje da sazovu roditeljske sastanke i dogovore se o svemu što je još potrebno upoznati roditelje.

ZAKLJUČAK Zaključuje se da će radzrednici razreda koji idu na maturalno putovanje sazvati zajednički roditeljski sastanak gdje će se raspravljati o zajedničkim dijelovima putovanja, a poslije toga će održani roditeljski sastanci za svaki razred. Sastanak se treba održati 5. lipnja ove godine.

Sjednica je završena u 20,15 sati Zapisničarka: Ravnateljica

Koralja Maletić Lidija Pervan ______________________ ____________________ Koraljka Maletić, prof. Lidija Pervan, prof. Primjer europskog oblika skraćenog zapisnika u kojemu se riječ zaključak centrira, a sadržaj zaključka se piše kao

novi odlomak NK DINAMO – ZAGREB S K U P Š T I N A

158

ZAPISNIK

(skraćeni) Skupštine NK Dinamo održane u nedjelju, 9. studenoga 2005. godine,

u prostorijama NK Dinamo, Zagreb, Maksimirska 128

Nazočni: popis nazočnih prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio.

Skupštini predsjedava: ing. Mirko Barišic, predsjednik Radnog predsjedništva. Zapisničar: Josip Hanjš, debatni stenograf Sjednica je počela u 14,30 sati. Predsjednik Izvršnog odbora NK Dinamo ing. Mirko Barišić otvara sjednicu Skupštine, pozdravlja nazočne i želi im dobrodošlicu. Na prijedlog ing. Mirka Barišića nazočni su jednoglasno usvojili sljedeći

D n e v n i r e d

1. Imenovanje radnih tijela Skupštine: a) radno predsjedništvo, b) zapisničar, c) dva ovjerovitelja zapisnika, d) verifikacijsko povjerenstvo, 2. Usvajanje zapisnika sa sjednice Skupštine NK Dinamo Zagreb od 3. studenoga 2004. godine, 3. Izvješće o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 30. rujna 2004. godine sa aspekta: a) financijskog, b) športskog, c) organizacijskog, 4. Izvješće Nadzornog odbora NK Dinamo, 5. Izmjene i dopune Statuta NK Dinamo, 6. Razrješenje dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo, 7. Izbor Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo, 8. Potvrđivanje novih članova Izvršnog odbora NK Dinamo.

- 2 - Ad 1. Imenovanje radnih tijela Skupštine: a) radno predsjedništvo,

159

b) zapisničar, c) dva ovjerovitelja zapisnika, d) verifikacijsko povjerenstvo. Zaključci:

1. Jednoglasno je izabrano radno predsjedništvo Skupštine u sljedećem sastavu: - ing. Mirko Barišić, - gospodin Marijan Hanžeković i - gospodin Damir Vrbanović. 2. Za zapisničara Skupštine jednoglasno je izabran gospodin Josip Hanjš, debatni stenograf. 3. Za ovjerovitelje zapisnika jednoglasno su izabrani: - gospodin Nikky Arthur Vuksan i - gospođa Vesna Juraić.

4. Jednoglasno je izabrano Verifikacijsko povjerenstvo u sljedećem sastavu: - gospodin Ivan Rotim, - gospodin Damir Posilović i - gospodin Krešimir Mihka. 5. Jednoglasno je izabrana Izborna komisija u sljedećem sastavu:

- gospodin Zdravko Mamić, - gospodin Adolf Kožur i - gospodin Božidar Čikić.

Gospodin Ivica Rotim, predstavnik Verifikacijskog povjerenstva, izvijestio je nazočne da je

Verifikacijsko povjerenstvo utvrdilo kako je sjednici Skupštine od 80 članova nazočno njih 59, što znači da Skupština ima kvorum te da može donositi pravovaljane odluke. Ad 2. Usvajanje zapisnika sa sjednice Skupštine NK Dinamo

Zagreb od 15. prosinca 2004. godine

Zaključak: 1. Zapisnik Skupštine NK DINAMO od 3. studenoga 2002. godine jednoglasno je usvojen. Citirani akt prilaže se ovom skraćenom zapisniku i čini njegov sastavni dio.

Ad 3. Izvješće o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. siječnja

2004. do 30. rujna 2004. godine sa aspekta: a) financijskog, b) športskog, c) organizacijskog.

Ing. Mirko Barišić izvijestio je nazočne o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 30. rujna 2004. godine. Gospodin Zdravko Mamić istaknuo je ogromne napore koji su činjeni u proteklih godinu dana u NK Dinamo s ciljem stabilizacije kluba. Ističe kako je NK Dinamo veliko ime, ime koje predstavlja veliku tradiciju, a klub kao i svaki drugi ima svojih uspona i padova. U razdoblju između dvije godine, NK Dinamo ostvario je sjajne športske rezultate, kako u zemlji, tako i u svijetu. Istovremeno, podsjeća gospodin Mamić, NK Dinamo je ostao bez velikog broja igrača i dotadašnjeg trenera, te prolazio kroz fazu stvaranja nove momčadi koju je vodio novi trener. Podsjeća nazočne da se momčad NK Dinamo u ovom trenutku sastoji pretežito od vrlo mladih igrača.

- 3 - Također podsjeća da je NK Dinamo u trenutku izbora članova Skupštine bio financijski u velikoj dubiozi, s blokiranim računima, a danas je NK Dinamo jedini klub u Hrvatskoj koji djeluje sukladno

160

zakonskim propisima. Upozorava da će svi klubovi u Republici Hrvatskoj, koji se žele ustrojiti prema pozitivnim zakonskim propisima morati proći isti put transformacije kao i NK Dinamo. Ing. Mirko Barišić završno ističe kako NK Dinamo mora još dodatno poraditi na aktivnostima vezanima uz marketing i odnose s javnošću, onako kako to rade slični klubovi u drugim zemljama svijeta. Zaključak: 1. Jednoglasno je usvojeno Izvješće o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. siječnja 2003. do 30. rujna 2003. godine sa aspekta financijskog, športskog i organizacijskog. Ad 4. Izvješće Nadzornog odbora NK DINAMO. Gospodin Stjepan Brolich, predsjednik Nadzornog odbora, podnio je izvješće Nadzornog odbora s konstatacijom da je NK Dinamo u razdoblju od devet mjeseci 2004. godine poslovao pozitivno i u skladu s poslovnom politikom. Zaključak: 1. Jednoglasno se usvaja Izvješće Nadzornog odbora NK Dinamo. Ad 5. Izmjene i dopune Statuta NK DINAMO

Gospodin Marijan Hanžeković obrazložio je predložene Izmjene i dopune Statuta NK DINAMO.

Zaključak: 1. Izmjene i dopune Statuta NK DINAMO jednoglasno su usvojene. Citirani akt prilaže se ovom skraćenom zapisniku i čini njegov sastavni dio. Ad 6. Razrješenje dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo Dr. sc. Marijan Hanžeković obrazložio je potrebu donošenja odluke o razrješenju dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo, ing. Mirka Barišića. Zaključak:

1. Jednoglasno je donesena odluka o razrješenju ing. Mirka Barišića, dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo. Ad 7. Izbor Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo Dr. sc. Marijan Hanžeković predložio je da se za novog Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo u sljedećem mandatnom razdoblju izabere ing. Mirka Barišića. Nadalje, predložio je, s obzirom da nema drugih kandidata, da se izbori za Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo obave javnim glasovanjem.

Zaključci: 1. Jednoglasno je donesena odluka o biranju Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo u sljedećem

mandatnom razdoblju javnim glasovanjem. 2. Za Predsjednika Izvršnog odbora NK Dinamo u sljedećem mandatnom razdoblju jednoglasno je

izabran ing. Mirko Barišić.

- 4 -

161

Ing. Mirko Barišić zahvalio se nazočnima na ukazanom povjerenju, s obvezom da će se potruditi da ne iznevjeri očekivanja onih koji su ga izabrali.

Upozorio je nazočne da će u sljedeće četiri godine trebati obaviti niz značajnih zadataka. Prije svega, istaknuo je ing. Barišić, osjeća se kao otac jedne velike obitelji koja se zove NK Dinamo i želi da klub postane respektabilna snaga na europskoj sceni. Smatra da će NK Dinamo u okviru Hrvatske uvijek biti u vrhu, ali za klub poput NK Dinama to nije dovoljno.

Nadalje, ing. Barišić upozorava da neće dopustiti da NK Dinamo postane čimbenik koji stvara probleme, ni na nacionalnom, niti na internacionalnom planu. NK Dinamo borit će se za fair odnose u hrvatskom športu i u tome će tražiti potporu Hrvatskog nogometnog saveza.

Ing. Barišić podsjeća da je učinjeno mnogo napora kako bi se provele aktivnosti oko završetka stadiona. U tom smislu posebno zahvaljuje gospodinu Ladislavu Prežigalu, članu Izvršnog odbora NK Dinama i Poglavarstvu Grada Zagreba.

Na kraju svog izlaganja ing. Barišić je pledirao za podizanje razine kvalitete odnosa između NK Dinamo i predstavnika medija jer smatra da jedni bez drugih ne mogu, te da je riječ o dva čimbenika koji trebaju iskazivati međusobno poštovanje i uzajamno razumijevanje. Ad 8. Potvrđivanje novih članova Izvršnog odbora NK Dinamo Ing. Mirko Barišić upoznao je nazočne s činjenicom da dosadašnji član Izvršnog odbora NK Dinamo, g. Davor Livić iz Privredne banke Zagreb ne može više obnašati tu dužnost, jednako kao i g. Zdravko Mamić, koji se prihvatio profesionalnih obveza unutar NK Dinamo. Predložio je da se umjesto spomenute gospode za članove Izvršnog odbora izaberu g. Mislav Žagar i g. Heinz Truskaller. Zaključak: 1. Jednoglasno je donesena odluka o izboru g. Mislava Žagara i g. Heinza Truskallera za članove Izvršnog odbora NK Dinamo.

Na kraju se ing. Mirko Barišić zahvalio svima nazočnima na odazivu i sudjelovanju u radu Skupštine NK DINAMO.

Sjednica je zaključena u 11,30 sati. Ovaj skraćeni zapisnik izrađen je na temelju stenografskog zapisnika koji je vođen na samoj sjednici, koji mu se prilaže i čini njegov sastavni dio. Zapisničar: Predsjednik Radnog predsjedništva

Skupštine NK DINAMO Josip Hanjš, debatni stenograf, s. r. ing. Mirko Barišić, s. r. Ovjerovitelji zapisnika: 1. Nikky Arthur Vuksan, s. r. 1. Vesna Juraić, s. r.

Primjer skraćenog zapisnika u kojemu se točke dnevnog reda u cijelosti citiraju i ističu podcrtavanjem, što je praktično za dulje skraćene zapisnike radi preglednosti

Zadatak: Oblikujte skraćene zapisnike i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od naučenih oblika na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi skraćenih zapisnika odijeljeni su dvjema kosim crtama, a redci unutar dijelova skraćenog zapisnika, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

162

1. H.D.M. d. o. o. / Upravni odbor // Zapisnik / (skraćeni) / 3. sjednice Upravnog odbora poduzeća H.D.M., održane 2. travnja 2006. u prostorijama trgovačkog društva u Zagrebu, Dobriše Cesarića 21 // sjednica je počela u 13,00 sati. // Nazočni: popis nazočnih priložen je zapisniku // Nenazočni: Josip Pavković - na putu i Ante Rom - na godišnjem odmoru // Zapisničarka: Irena Slunjski // Predsjednik Upravnog odbora g. Zlatko Horvat pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum, te predlaže sljedeći // dnevni red / 1. Potvrđivanje zaključaka zapisnika druge sjednice Upravnog odbora / 2. Odabir no-vog poslovnog partnera, kupnja proizvoda i njegovo plasiranje na tržištu / 3. Plan godišnjih odmora. // Dnevni red je prihvaćen. // Ad 1. / Zapisničar, gđica Slunjski, pročitala je zapisnik druge sjednice Upravnog odbora. / Zaključak / Zapisnik druge sjednice Upravnog odbora jednoglasno je prihvaćen. / Ad 2. / Predsjedatelj, g. Zlatko Horvat, iznio je na sjednici problem odabira poslovnog partnera između trgovačkih društava Gregurek, Re-ex i Dietpharm. / Napomenuo je da odabir poslovnog partnera za sobom povlači i pitanje kupnje najnužnijih novih proizvoda. / Gđa Jasminka Balen predložila je da se kupe proizvodi trgovačkog društva Re-ex zbog nedostataka kozmetičkih preparata kako u trgovačkom društvu, tako i na tržištu. Preparati Re-ex trgovačkog društva poboljšali bi suradnju s ovim poslovnim partnerom, a time i razvoj daljnje suradnje s Plivom glede potražnje kemijskih preparata za njegu tijela. / G. Davor Be-nić predlaže kupnju "Anekcim" proizvoda tvrtke Dietpharm zbog svrhovitosti preparata, a i zbog poznatog, traženog imena Dietpharm. Kupnjom tog proizvoda proširilo bi se domaće tržište stranih proizvoda, a povećala bi se potražnja samom činjenicom da bi se proizvodi Dietpharm mogli kupiti i izvan ljekarni. / Zaključak / Zaključeno je da će se kupiti proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm kao najpovoljnija ponuda. Međutim, kako smatraju naši stručnjaci da bi se kup-njom kozmetičkih proizvoda trgovačkog društva Re-ex još više povećali poslovni kontakti trgovačkog društva H.D.M. na domaćem, a možda i na stranom tržištu, odlučeno je da se kupe proizvodi trgovačkog društva Re-ex i proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. Time je izvršen i odabir budućih poslovnih partnera: Dietpharm i Re-ex. / Ad 3. Kako će se uskoro početi izrađivati plan godišnjih odmora za djelatnike H.D.M., trebali bi odjeli i službe izraditi svoje planove godišnjih odmora, dostaviti ih kadrovskoj službi koja će izraditi plan godišnjih odmora za cjelokupno trgovačko društvo. / Zaključak / Zaključeno je da svi odjeli i službe trebaju dostaviti prijedloge i planove godišnjih odmora za svoje djelatnike do 31. svibnja o. g. da bi se pristupilo izradi plana godišnjih odmora cjelokupnog trgovačkog društva // Sastanak je završen u 15,00 sati. // Zapisničarka / Irena Slunjski // Predsjedatelj / Zlatko Horvat // Privitak: / popis nazočnih // 2. GHETALDUS – ZAGREB / Komercijalna služba // ZAPISNIK / (skraćeni) // 4. sjednice Komercijalnog odbora trgovačkog društva Ghetaldus, Zagreb, održane 1. lipnja 2006. godine u Getaldićevoj ulici 5, soba za sastanke // Početak u 17 sati. // Nazočni: Josip Mesarić, Ivan Šipek, Franjo Šajbl, Zvonimir Kratofil, Marija Ivanković, Ana Ferina, Katica Knežević // Nenazočni: Dubravka Jurišić, Ivan Čop i Ana Burić (bolest) // Zapisničar: Lidija Šarić // Sjednici predsjedava: Josip Mesarić, rukovoditelj Komercijalne službe // Predsjedatelj g. JOSIP MESARIĆ pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum, te predlaže sljedeći // DNEVNI RED / 1. Ostvarivanje zaključka 3. sjednice Komercijalne službe / 2. Izvozni poslovi trgovačkog društva Ghetaldus / 3. Različito // Dnevni red je prihvaćen. // 1. / Predsjedatelj g. JOSIP MESARIĆ izjavio je da su zaključci 3. sjednice Komercijalne službe ostvareni. // Zaključeno je da u zapisniku nije ništa dodano niti ispušteno u odnosu na zaključke prethodne sjednice te se kao takav jednoglasno usvaja. // 2. / G. IVAN ŠIPEK, direktor, izjavljuje da se izvozni poslovi s Republikom Mađarskom odvijaju po zacrtanom planu. / GĐA ANA FERINA i g. FRANJO ŠAJBL iznose da se proizvodnja okvira i naočala za izvoz u Republiku Mađarsku realizira u dogovorenom roku. // Zaključeno je da se izvozni poslovi s Republikom Mađarskom odvijaju na obostrano zadovoljstvo u predviđenom vremenskom roku, a naplata je izvršena u određeno vrijeme. // 3. / G. ZVONIMIR KRATOFIL predlaže da se za poboljšanje proizvodnje metalnih okvira i naočala kupi nova modernija lemilica za lemljenje okvira i naočala. // Jednoglasno je prihvaćen prijedlog g. Zvonimira Kratofila da se za unapređenje proizvodnje kupi aparat za lemljenje kojim bi se postizala bolja kvaliteta proizvoda i kraći rok otpreme. Realizacija tog prijedloga predviđa se do 1. listopada 2005. // Sastanak je završen u 19 sati. // Zapisničar / Lidija Šarić // Predsjedatelj / Josip Mesarić // 3. Elka - Zagreb / Upravni odbor // Zapisnik // 5. sjednice Upravnog odbora Elke, tvornice električnih kabela, Zagreb, Žitnjak bb, održane 24. svibnja 2006. u dvorani za sastanke broj 2 // Sjednica je započela u 12 sati. // Nazočni: Stanislav Vodopija, Jelena Ljubičić, Ivana Turina, Renata Jelić, Miroslav Vrbanić, kao članovi Upravnog odbora i 17 članova Odbora za vanjsku trgovinu (popis u prilogu zapisniku) // Nenazočni: Emil Mandić, Katica Ferenčak, Ivan Hrdelja i Drago Kucelj // Zapisničar: Vesna Katić // Sjednici predsjedava: Ivanka Matić, predsjednica Upravnog odbora // Predsjednica Upravnog odbora, gđa Ivanka Matić, pozdravlja prisutne, utvrđuje kvorum i predlaže sljedeći / dnevni red / 1. Potvrđivanje zaključaka 4. sjednice Upravnog odbora / 2. Razmatranje mogućnosti plasiranja novih proizvoda na unutarnje i vanjsko tržište / 3. / Plan godišnjih odmora // Dnevni red je jednoglasno prihvaćen. // 1. / Zapisničar, gđa Vesna Katić, pročitala je zaključke 4. sjednice Upravnog odbora koja je održana 21. travnja 2005. / Zaključci 4. sjednice Upravnog odbora jednoglasno su prihvaćeni. / 2. / G. Miroslav Vrbanić je predložio da se odvoje sredstva za promidžbu na vanjskom tržištu kako bi se potakla zainteresiranost inozemnih kupaca. U tu svrhu predlaže izradu kataloga na

163

engleskom, njemačkom i francuskom jeziku pomoću kojih bi se prezentirali proizvodi. / Gđa Jelena Ljubičić se slaže s prijedlogom i upozorava na žurnu izradu takvih kataloga. Također predlaže izradu kataloga na hrvatskom jeziku za potrebe unutarnje trgovine. / Zaključeno je da treba što brže ostvariti izradu kataloga kako bi se povećala poslovna uspješnost tvornice i kako bi se omogućila bolja prihvaćenost medu inozemnim kupcima. // Sastanak je završen u 14 sati. // Zapisničar / Vesna Katić // Predsjedatelj / Ivanka Matić // 7.2.3. Oblikovanje bilješke Bilješka je najkraći zapisnik o nekom skupu. Kao i svaki zapisnik, sastoji se od zaglavlja, uvodnog dijela, sažetog tijeka sastanka i završnog dijela, a u sažetku tijeka sastanka navode se samo konstatacije, stavovi i zaključci prihvaćeni o pojedinoj točki dnevnog reda. Za oblikovanje bilješke vrijede ista pravila kao i za oblikovanje skraćenog zapisnika. Zadaci: Oblikujte bilješke i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od mogućih oblika na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi bilješke odijeljeni su dvjema kosim crtama, a redci unutar dijelova bilješke, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. H.D.M. d. o. o. / Upravni odbor // Bilješka / 3. sjednice Upravnog odbora trgovačkog društva H.D.M., održane 2. travnja 2006. u prostorijama trgovačkog društva u Zagrebu, Dobriše Cesarića 21. // Sjednica je počela u 13,00 sati. // Nazočni: popis nazočnih priložen je zapisniku // Nenazočni: Josip Novaković - na putu i Ante Rom - na godišnjem odmoru // Zapisničarka: Irena Slunjski // Predsjednik Upravnog odbora, g. Zlatko Horvat, pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum, te predlaže sljedeći // dnevni red / 1. Potvrđivanje zaključaka zapisnika druge sjednice Upravnog odbora / 2. Odabir novog poslovnog partnera, kupnja proizvoda i njihovo plasiranje na tržištu / 3. Plan godišnjih odmora. // Dnevni red je jednoglasno prihvaćen. // Ad 1. / Zaključak / Zapisnik druge sjednice Upravnog odbora jednoglasno je prihvaćen. / Ad 2. / Zaključak / Zaključeno je da će se kao najpovoljnija ponuda kupiti proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. Međutim, kako smatraju naši stručnjaci da bi se kupnjom kozmetičkih proizvoda trgovačkog društva Re-ex još više povećali poslovni kontakti trgovačkog društva H.D.M. na domaćem, a možda i na stranom tržištu, odlučeno je da se kupe proizvodi trgovačkog društva Re-ex i proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. / Time je izvršen i odabir budućih poslovnih partnera: Dietpharm i Re-ex. / Ad 3. / Zaključak / Zaključeno je da svi odjeli i službe trebaju dostaviti prijedloge i planove godišnjih odmora za svoje djelatnike do 31. svibnja o. g. da bi se pristupilo izradi plana godišnjih odmora cjelokupnog trgovačkog društva. // Sastanak je završen u 15,00 sati. // Zapisničarka / Irena Slunjski // Predsjedatelj / Zlatko Horvat // Privitak: / popis nazočnih // 2. Elka - Zagreb / Upravni odbor // Bilješka // 5. sjednice Upravnog odbora Elke, tvornice električnih kabela, Zagreb, Žitnjak bb, održane 26. svibnja 2006. u dvorani za sastanke broj 2 // Sjednica je započela u 12 sati. // Nazočni: Stanislav Vodo-pija, Jelena Ljubičić, Ivana Turina, Renata Jelić, Miroslav Vrbanić, kao članovi Upravnog odbora i 17 članova Odbora za vanjsku trgovinu (popis u privitku zapisniku) // Nenazočni: Emil Mandić, Katica Ferenčak, Ivan Hrdelja i Drago Kucelj // Zapisničar: Vesna Katić // Sjednici predsjedava: Ivanka Matić, predsjednica Upravnog odbora // Predsjednica Upravnog odbora, gđa Ivanka Matić, pozdravlja prisutne, utvrđuje kvorum i predlaže sljedeći / dnevni red / 1. Potvrđivanje zaklju-čaka 4. sjednice Upravnog odbora / 2. Razmatranje mogućnosti plasiranja novih proizvoda na unutarnje i vanjsko tržište / Kupnja linije za proizvodnju optičkih kabela. // Dnevni red je jednoglasno prihvaćen. // 1. / Zaključak / Zaključci 4. sjednice Upravnog odbora jednoglasno su prihvaćeni. / 2. / Zaključak / Zadužuje se Služba za odnose s javnošću da pristupi izradi kataloga proizvoda na engleskom i arapskom jeziku kako bi se poslovnom partneru iz Saudijske Arabije omogućilo kvalitetnije prezentiranje Elkinih proizvoda na tom tržištu. // 3. Zaključak / Zadužuje se Odjel nabave da u ro-ku od 30 dana izradi natječajnu dokumentaciju za prikupljanje ponuda od potencijalnog dobavljača linije za proizvodnju optičkih kablova. // Sastanak je završen u 14 sati. // Zapisničar / Vesna Katić // Predsjedatelj / Ivanka Matić // KRAŠ - ZAGREB Upravni odbor ------------------------

B I L J E Š K A

164

sa sjednice Upravnog odbora "KRAŠ" d.d. Zagreb, održane 20. veljače 2004. u Zagrebu, Maksimirska 130. Sjednica je počela u 14 sati.

Nazočni: Davor Jurić, Marijan Dukarić, Vjekoslav Marić, Mladen Ferić, Damir Pavičić, Dragica Ivandija, Sanjin Hršak, Neven Turina, Marijan Perić, Marijan Ferenščak i Ivica Hršak

Nenazočni: Blaženka Kovačić, Stjepan Matić, Davor Cik, Fanika Pavleković - svi opravdano

Zapisničarka: Blaženka Kanjski Sjednici predsjedava: Sanjin Hršak, predsjednik Upravnog odbora Predsjedatelj g. SANJIN HRŠAK pozdravlja nazočne, utvrduje kvorum, te predlaže sljedeći

d n e v n i r e d : 1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Upravnog odbora, 2. Prijedlog za proizvodnju nove vrste keksa, 3. Kupnja stroja za proizvodnju bombona "Mentol". Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.

1.

Zaključuje se da u zapisniku nije ništa dodano niti ispušteno u odnosu na točke dnevnog reda i zaključke prethodne sjednice Upravnog odbora, te se kao takav jednoglasno usvaja.

2.

Zaključeno je da se 1. 6. ove godine počne proizvoditi nova vrsta keksa pod nazivom "IKA" prema

priloženom elaboratu.

3. Zaključeno je da se kupi novi stroj za proizvodnju bombona. Zadužuje se ing. I. Hršaka da pošalje

upite na adrese nekoliko proizvođača takvih strojeva i pronađe najpovoljnijega. G. Hršak će o tome izvijestiti članove Upravnog odbora na sjednici koja će biti održana za dva mjeseca. Sastanak je završen u 15,30. Zapisničar Predsjedatelj Blaženka Kanjski Sanjin Hršak Blaženka Kanjski Sanjin Hršak, dipl. inž.

Primjer europskog oblika bilješke 7.2.4. Oblikovanje izvatka iz zapisnika U pojedinim slučajevima potrebno je načiniti izvadak iz zapisnika. To je dokument koji sadrži sve sastavne dijelove kao i skraćeni zapisnik, ali se u njemu, za razliku od skraćenog zapisnika, od sadržaja navodi samo jedna točka dnevnog reda, a ostalo se izbacuje kao nepotrebno što se i naznačuje u tekstu

165

izvoda. Pri tome je važno u gornjem desnom kutu verzalom ispisati riječ IZVADAK kako bismo naznačili da je riječ o izvatku iz zapisnika. Za oblikovanje izvadaka iz zapisnika vrijede ista pravila kao i za oblikovanje skraćenog zapisnika. Zadaci: Oblikujte izvatke iz zapisnika i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru u jednom od mogućih oblika na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi izvatka iz zapisnika odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova izvatka iz zapisnika, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. H.D.M. d. o. o. / Upravni odbor // Izvadak // Zapisnik / (skraćeni) // 3. sjednice Upravnog odbora trgovačkog društva H.D.M., održane 2. lipnja 2006. u prostorijama trgovačkog društva u Zagrebu, Dobriše Cesarića 21. // Sjednica je počela u 13,00 sati. // Nazočni: popis nazočnih priložen je zapisniku // Nenazočni: Josip Pavković - na putu i Ante Rom - na godišnjem odmoru // Zapisničarka: Irena Slunjski // Predsjednik Upravnog odbora, g. Zlatko Horvat, pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum, te predlaže sljedeći // dnevni red / 1. Potvrđivanje zaključaka zapisnika druge sjednice Upravnog odbora / 2. Odabir novog poslovnog partnera, kupnja proizvoda i njegovo plasiranje na tržištu / 3. Organizacija ljetovanja. // Dnevni red je prihvaćen. // Izostavljeno kao nepotrebno / Ad 2. / Predsjedatelj, g. Zlatko Horvat, iznio je na sjednici problem odabira novog poslovnog partnera između trgovačkog društva Gregurek, Re-ex i Dietpharm. / Pripomenuo je da odabir poslovnog partnera za sobom povlači i pitanje kupnje najnužnijih novih proizvoda. / Gđa Jasminka Balen predložila je da se kupe proizvodi trgovačkog društva Re-ex zbog nedostataka kozmetičkih preparata kako u trgovačkom društvu , tako i na tržištu. Preparati Re-ex trgovačkog društva poboljšali bi suradnju s trgovačkim društvom Re-ex, a i razvoj daljnje suradnje s Plivom glede potražnje kemijskih preparata za njegu tijela. / G. Davor Benić predlaže kupnju "Anekcim" proizvoda, tvrtke Dietpharm zbog svrhovitosti preparata, a i zbog poznatog, traženog imena Dietpharm. Kupnjom tog proizvoda proširilo bi se domaće tržište stranih proizvoda, a povećala bi se potražnja samom činjenicom da bi se proizvodi Dietpharm mogli kupiti i izvan ljekarni. / Zaključak / Zaključeno je da bi se više isplatilo kupiti proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm, međutim, kupnjom kozmetičkih proizvoda trgovačkog društva Re-ex povećao bi se razvoj proizvodnje trgovačkog društva H.D.M. na domaćem, a možda i na stranom tržištu. / Odlučeno je da se kupe proizvodi trgovačkog društva Re-ex i proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. / Time je izvršen i odabir budućih poslovnih partnera: Dietpharm i Re-ex. / Ostalo izostavljeno kao nepotrebno // Sastanak je završen u 15,00 sati. // Zapisničarka / Irena Slunjski // Predsjedatelj / Zlatko Horvat // Privitak: / popis nazočnih // 15. rujna 1995. // Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava / Ervin Šoban // 2. Elka - Zagreb / Upravni odbor // Izvadak / Zapisnika / (skraćeni) // 5. sjednice Upravnog odbora Elke, tvornice električnih kabela, Zagreb, Žitnjak bb, održane 23. svibnja 2006. u dvorani za sastanke broj 2 // Sjednica je započela u 12 sati. // Nazočni: Stanislav Vodopija, Jelena Ljubičić, Ivana Turina, Renata Jelić, Miroslav Vrbanić, kao članovi Upravnog odbora i 17 članova Odbora za vanjsku trgovinu (popis u prilogu zapisniku) // Nenazočni: Emil Mandić, Katica Ferenčak, Ivan Hrdelja i Drago Kucelj // Zapisničarka: Vesna Katić // Sjednici predsjedava: Ivanka Matić, predsjednica Upravnog odbora // Predsjednica Upravnog odbora, gđa Ivanka Matić, pozdravlja prisutne, utvrđuje kvorum i predlaže slijedeći / dnevni red / 1. Potvrđivanje zaključaka 4. sjednice Upravnog odbora / 2. Razmatranje mogućnosti plasiranja novih proizvoda na unutarnje i vanjsko tržište // Dnevni red je jednoglasno prihvaćen. // Ostalo izostavljeno kao nepotrebno / 2. / G. Miroslav Vrbanić je predložio da se odvoje sredstva za promidžbu na vanjskom tržištu kako bi se potakla zainteresiranost inozemnih kupaca. U tu svrhu predlaže izradu kataloga na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku pomoću kojih bi se prezentirali proizvodi. / Gđa Jelena Ljubičić se slaže s prijedlogom i upozorava na žurnu izradu takvih kataloga. Također predlaže izradu kataloga na hrvatskom jeziku za potrebe unutarnje trgovine. / Zaključeno je da će se što brže izraditi katalog kako bi se povećala poslovna uspješnost tvornice i kako bi se omogućila bolja prihvaćenost medu inozemnim kupcima. // Sastanak je završen u 14 sati. // Zapisničarka / Vesna Katić // Predsjedatelj / Ivanka Matić // 15. lipnja 2005. // Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava / Jurica Martić // OSNOVNA ŠKOLA ''LAHORKA''

ZAGREB ZAGREB, Petrićeva 117

IZVADAK

Z A P I S N I K

166

sa sjednice Nastavničkog vijeća Škole, održane 26. svibnja 2006. god. u prostorijama Škole s

početkom u 19 sati.

Nazočni: popis u privitku ovog zapisnika

Nenazočni: popis u privitku ovog zapisnika

Zapisničarka: Koraljka Maletić, prof.

Predsjedateljica: Lidija Pervan, prof. – ravnateljica Škole

Predsjedateljica Lidija Pervan, prof. pozdravila je nazočne, utvrdila kvorum i predložila slijedeći

d n e v n i r e d :

1. Verifikacija zapisnika od prošle sjednice Učiteljskog vijeća, 2. Događaji od prošle sjednice Učiteljskog vijeća, 3. Uspjeh i izostanci učenika svih razreda, pohvale i nagrade

učenicima koji su sudjelovali u programu izvedenom prigodom proslave Dana škole

4. Izvješća sa stručnih usavršavanja, 5. Razno

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ispušteno kao nepotrebno.

Ad 4. Ravnateljica Škole izvijestila je nazočne članove Učiteljskog vijeća da su neki profesori bili na seminarima.

• Učitelji nižih razreda Škole završile su 5. radionicu u okviru projekta UNICEF-a, pod nazivom STOP nasilju u školama

• Prof. E. Lulić bila je na Aktivu vjeroučitelja grada. • Prof. B. Flajpan, O. Katić i L. Radoš bile su na seminaru – 3. ciklus o provedbi HNOS-a u

osnovnim školama u Hrvatskoj .

ZAKLJUČAK Zaključeno je da se izvješće o stručnom usavršavanju djelatnika škole, prihvaća u cijelosti. Što prije treba održati radionicu u okviru prijekta UNICEF-a – STOP nasilju u školama, za kolege viših razreda Škole.

Ostalo ispušteno kao nepotrebno.

167

Sjednica je završena u 20,15 sati

Zapisničarka: Ravnateljica Koraljka, Maletic, prof Lidija Pervan, prof Koraljka Maletić, prof. Lidija Pervan, profl. Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava 7. rujna 2006. Ivanka Marinković, prof.

Primjer izvatka iz zapisnika GHETALDUS - ZAGREB IZVADAK Komercijalni odjel ----------------------------------


168

4. sjednice Komercijalnog odbora trgovačkog društva "Ghetaldus", Zagreb, održane 1. lipnja 2006. godine u Getaldićevoj ulici 5, u sobi za sastanke. Početak u 17 sati. Nazočni: Josip Mesarić, Ivan Šipek, Franjo Šajbl, Zvonimir Kratofil, Marija Ivanković, Ana Ferina, Katica Knežević Nenazočni: Dubravka Jurišić, Ivan Čop i Ana Burić (bolest) Zapisničar: Marija Karlović Sjednici predsjedava: Josip Mesarić Predsjedatelj g. JOSIP MESARIĆ pozdravlja nazočne, utvrđuje kvorum, te predlaže sljedeći

DNEVNI RED 1. Ostvarivanje zaključka 3. sjednice Komercijalnog odjela, 2. Izvozni poslovi trgovačkog društva "Ghetaldus", 3. Razno. Dnevni red je prihvaćen. Ostalo izostavljeno kao nepotrebno. 2. G. IVAN ŠIPEK, direktor, izjavljuje da se izvozni poslovi s Republikom Mađarskom odvijaju po zacrtanom planu. Kao problem istaknuo je povremene probleme s nedostatkom likvidnih sredstava za praćenje proizvodnje. Gđa KATICA KNEŽEVIĆ upoznaje nazočne s financijskim pokazateljima poslovanja s Republikom Mađarskom. Upozorava da bi problemi s likvidnošću mogli ugroziti ovaj posao s obzirom da bi moglo doći do kašnjenja u proizvodnji, pa samim time i u isporuci gotovih proizvoda. Gđa ANA FERINA i g. FRANJO ŠAJBL iznose da se proizvodnja okvira i naočala za izvoz u Republiku Mađarsku za sada realizira u dogovorenom roku, ali izražavaju bojazan što će biti u skorijoj budućnosti ako se problem praćenja tekuće proizvodnje uskoro ne riješi. Gđica MARIJA IVANKOVIĆ upozorila je na dobru dinamiku i stupanj naplate svih izvoznih poslova s Republikom Mađarskom, te istaknula koliko je to pridonijelo kvalitetnijem pozicioniranju „Ghetaldusa“ na tržištu.

G. ZVONIMIR KRATOFIL istakao je nužnost iznalaženja potrebnih financijskih sredstava za praćenje prozvodnje namijenjene izvozu u Republiku Mađarsku, a s obzirom na dobre postignute rezultate, konstatirao da bi trebalo što prije povećati obujam poslovanja s Republikom Mađarskom. Nakon provedene rasprave zaključeno je da se u najkraćem mogućem roku iznađe mogućnost financiranja tekuće proizvodnje kako bi se obujam izvoznih poslova s Republikom Mađarskom povećao. Ostalo izostavljeno kao nepotrebno. Sastanak je završen u 19 sati.

169

Zapisničarka Predsjedatelj Marija Karlovic Josip Mesarić Marija Karlović Josip Mesarić Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava Vesna Vrban Vesna Vrban

Primjer izvatka iz zapisnika

7.3. Zapisnik povjerenstva Zapisnik povjerenstva je dokument kojim se utvrđuje neko činjenično stanje ili izvršena radnja. Prema sadržaju razlikujemo više vrsta zapisnika povjerenstava, a ovdje ćemo obraditi dvije vrste takvih zapisnika s kojima ćemo se najčešće susretati u praksi, a to su:

1. zapisnik o preuzimanju robe, 2. zapisnik o primopredaji imovine.

170

7.3.1. Oblikovanje zapisnika o preuzimanju robe Ovaj zapisnik sastavljamo prilikom preuzimanja robe od dobavljača putem povjerenstva24. Zapisnik o preuzimanju robe može poslužiti kao prilog reklamaciji ili kao dokument kojim zahtijevamo izvršenje kupoprodajnog ugovora u cijelosti (ako su utvrđeni kakvi manjkovi, oštećenja i sl.). Sastavni dijelovi zapisnika o preuzimanju robe jesu:

• zaglavlje (naziv trgovačkog društva, organizacije ili institucije kojoj je neka roba upućena i čiji su članovi povjerenstva25 koje preuzima robu),

• naziv dokumenta (zapisnik o preuzimanju robe), • mjesto, nadnevak i vrijeme sastavljanja, • imena i prezimena članova povjerenstva (najčešće tri člana), • naznaka dokumenata na temelju kojih se utvrđuje činjenično stanje, • opis na koji način je utvrđeno činjenično stanje i eventualni nedostatak, • nalaz povjerenstva, • potpisi članova povjerenstva, • dostavna naredba.

Za oblikovanje zapisnika o preuzimanju robe vrijede ista pravila kao i za oblikovanje skraćenog zapisnika. Zadaci: Oblikujte zapisnike povjerenstva o preuzimanju robe putem povjerenstva i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od mogućih oblika na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi zapisnika o preuzimanju robe odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova zapisnika, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Hrvatska gospodarska komora / Zagreb // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 14. rujna 2006. u Ekonomatu Hrvatske gospodarske komore, Zagreb, Rooseveltov trg 2, prilikom preuzimanja potrošnog materijala od trgovačkog društva Copygraf Zagreb // Članovi Povjerenstva: / 1. Ann Marie Maček, ekonom / 2. Gordana Šibenik, administrator / 3. Ljerka Kovačić, koordinator // Nakon prispijeća robe iz trgovačkog društva Copygraf, Zagreb, brojenjem i uspoređivanjem s dostavnicom broj 68 od 14. rujna 2006. utvrđen je sljedeći manjak robe: / - 5 tonera za laserski pisač HP Laserjet 1389, / - 6 kutija papira za fotokopiranje, / - 1 komplet sredstva za čišćenje osobnih računala. // Pregled i utvrđivanje činjeničnog stanja zaključeni su u 9,30 sati. // Članovi Povjerenstva: / Ann Marie Maček / Gordana Šibenik / Ljerka Kovačić // Dostaviti: / 1. Copygraf – Zagreb / 2. Računovodstvo – ovdje / 3. Članovi Povjerenstva – ovdje // 2. Županija zagrebačka / Poglavarstvo // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 16. siječnja 2006. u županiji zagrebačkoj, Zagreb, Avenija Vukovar 49, prilikom preuzimanja potrošnog materijala od trgovačkog društva Znanje Zagreb // Članovi Povjerenstva: / 1. Ružica Haban / 2. Branko Rožman / 3. Željko Brkić / Nakon prispijeća robe iz trgovačkog društva Znanje, Zagreb, brojenjem i uspoređivanjem s dostavnicom broj 14 od 16. siječnja 2006. utvrđen je sljedeći manjak robe: / - 3 vrpce za pisac LX 700, / - 5 paketa papira za fotokopiranje. // Pregled i utvrđivanje činjeničnog stanja zaključeni su u 10,00 sati. // Ružica Haban / Branko Rožman / Željko Brkić // Dostaviti: / 1. Znanje - Zagreb / 2. Računovodstvo - ovdje / 3. Članovi Povjerenstva - ovdje // 3. Feroprom / Zagreb // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 2. veljače 2006. u skladištu trgovačkog društva "Feroprom", Zagreb, Ivankovićeva 17, prilikom preuzimanja robe od Željezare Zenica // Članovi Povjerenstva: / Miran Premrl, šef nabave / Jurica Malić, referent / Mijo Ruklić, administrator // Nakon prispijeća robe iz Željezare Zenica, uspoređivanjem s dostavnicom broj 89 od 2. veljače 2006. utvrđen je sljedeći manjak robe: / - 500 kg hladnovaljanih traka / - 200 kg bešavnih cijevi. // Pregled i utvrđivanje činjeničnog stanja zaključeni su u 11,00 sati. // Miran Premrl / Jurica Malić / Mijo Ruklić // Dostaviti: / 1. Željezara Zenica - Zenica / 2. Računovodstvo - ovdje / 3. Članovi Povjerenstva - ovdje //

24 Još uvijek je u uporabi i zastarjeli pojam – komisijsko preuzimanje robe. 25 Odnosno komisije, po zastarjelom nazivlju.

171

4. Auto-kuća Perić / Sesvete // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 15. prosinca 2006. u trgovačkom društvu Auto-kuća Perić, Sesvete, Zagrebačka 25, prilikom preuzimanja robe od trgovačkog društva "Munja" Zagreb // Članovi Povjerenstva: / Miško Perić, direktor / Julka Perić, rukovoditelj financija / Mira Perić, administrator // Nakon prispijeća robe iz trgovačkog društva "Munja", Zagreb, brojenjem i uspoređivanjem s dostavnicom broj 189 od 15. prosinca 2006. utvrđen je sljedeći manjak robe: / - 5 komada akumulatora od 15 ampera, / - 7 komada akumulatora od 25 ampera. // Pregled i utvrđivanje činjeničnog stanja zaključeni su u 14,00 sati. // Miško Perić / Julka Perić / Mira Perić // Dostaviti: / 1. "Munja" – Zagreb / 2. Financijska služba - ovdje / 3. Članovi Povjerenstva // 5. Turbo limach shop / prodavaonica dječjih igračaka / Slavonska avenija bb / Zagreb // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 7. veljače 2006. godine u skladištu poduzeća TURBO LIMACH SHOP, Slavonska avenija bb, Žitnjak, Zagreb, prilikom preuzimanja robne pošiljke od poduzeća za promet i kupnju igračaka BISERKA d.o.o. iz Zagreba, Držićeva 81 b // Članovi Povjerenstva: / 1. Josip Bunčić, skladištar / 2. Ivica Kolman, administrator / 3. Domagoj Lukić, vozač // Nakon prispijeća pošiljke iz poduzeća Biserka d.o.o., članovi Povjerenstva za primopredaju robe brojanjem i uspoređivanjem s otpremnicom broj 200/06 od 7. veljače o. g. utvrđuju da pristigla roba količinom ne odgovara u potpunosti navodima iz popratnih dokumenata, te konstatira manjak od / 32 kom ''Magazin 6 igara'' po cijeni od 43,00 kn/kom // Članovi Povjerenstva potpisuju ovaj zapisnik pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. // Ovaj zapisnik sastavljen je u pet istovjetnih primjeraka. // potpisi članova Povjerenstva // 7.3.2. Oblikovanje zapisnika o primopredaji Ovaj zapisnik sastavljamo prilikom primopredaje neke imovine ili dužnosti između fizičkih i pravnih osoba. Sastavni dijelovi zapisnika o primopredaji jesu:

• zaglavlje, • naziv dokumenta (zapisnik o primopredaji), • mjesto, nadnevak i vrijeme sastavljanja, • naziv, broj i nadnevak dokumenta kojim je imenovano povjerenstvo, • imena i prezimena članova povjerenstva, • imena i prezimena osoba koja obavljaju primopredaju, • opis sadržaja predmeta primopredaje (opis dužnosti, popis predmeta i sl.), • konstatacija izvršene radnje (obavljene primopredaje), • potpisi članova povjerenstva.

VAMA d.d. trgovina na veliko i malo Kapucinski trg VARAŽDIN

Z A P I S N I K o preuzimanju robe

172

sastavljen 16. veljače 2006. godine, u skladištu trgovačkog društva VAMA d.d., Kapucinski trg 9, Varaždin, prilikom preuzimanja robne pošiljke od Trgovačkog poduzeća ROTO PROMET d.o.o. iz Zagreba, Samoborska 102

Članovi Povjerenstva 1. Tomislav Horvat, vozač, 2. Tihomir Džepina, skladištar, 3. Irena Hlupić, administrator.

Predmet preuzimanja:

- 500 bočica ''PAGO'' sokova od marelice u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 4,25 kn/kom, - 750 bočica ''PAGO'' sokova od banane u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 4,50 kn/kom,

- 250 bočica ''PAGO'' sokova jagode u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 3,50 kn/kom, - 50 bočica ''PAGO'' sokova od mrkve u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 3,75 kn/kom.

Nakon izvršenog istovara pošiljke članovi Povjerenstva su brojanjem i uspoređivanjem pristigle pošiljke s otpremnicom br. 23/04 utvrdili:

- manjak 50 bočica ''PAGO'' sokova od banane, - 20 razbijenih bočica ''PAGO'' sokova od jagode.

Povjerenstvo smatra da je do razbijanja bočica došlo tijekom prijevoza. Povjerenstvo predlaže da se

naknadno dostavi manjak od 50 bočica ''PAGO'' soka od banane i 20 soka od jagode. Članovi Povjerenstva pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđuju nalaz. Ovaj zapisnik sastavljen je u pet primjeraka od kojih jedan uzima prodavatelj, a četiri ostaju kod

kupca.

Dostaviti: Članovi Povjerenstva: 1. ROTO PROMET d.o.o. Zagreb 2. Računovodstvo – ovdje Tomislav Horvat 3. Članovima Povjerenstva – ovdje Tihomir Džepina

Irena Hlupić

Primjer zapisnika o preuzimanju robe HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Z A G R E B ------------------------------------------------

ZAPISNIK o primopredaji dužnosti recepcionara-čuvara

sastavljen 16. srpnja 2006. u prostorijama Hrvatske liječničke komore, Zagreb, Šubićeva 9

173

Primopredaja se obavlja na temelju Pravilnika o osiguranju Hrvatske liječničke komore, broj I-275/3 od 14. kolovoza 2001. Nazočni: 1. Katica Planinčić, recepcionar 2. Matija Ivković, recepcionar-čuvar 3. Branko Antek, vođa smjene. Katica Planinčić predaje, a Matija Ivković preuzima dužnost na radnome mjestu recepcionara-čuvara HLK, 16. srpnja 2005. u 17,00 sati. Katica Planinčić predaje evidenciju o nazočnosti djelatnika i ljudi u prostorijama HLK iz koje je vidljivo da su od 17 djelatnika HLK u prostorijama nazočna još 3, te da su osim njih nazočna i dva djelatnika servisa za popravak centralnog grijanja. Osobne iskaznice djelatnika servisa za popravak centralnog grijanja nalaze se na recepciji HGK. Matija Ivković preuzima dužnost na temelju rečenog činjeničnog stanja. Dužnost predaje: Dužnost preuzima: Katica Planinčić Matija Ivković Katica Planinčić Matija Ivković

Vođa smjene:

Branko Antek

Branko Antek

Primjer zapisnika o primopredaji Zadaci: Oblikujte zapisnike o primopredaji i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od mogućih oblika na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi zapisnika o primopredaji odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova zapisnika o primopredaji, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Hrvatska gospodarska komora / Zagreb // Zapisnik / o primopredaji osobnih računala // sastavljen 27. travnja 2006. u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Zagreb, Rooseveltov trg 2 // Primopredaja se obavlja na temelju Odluke predsjednika Hrvatske gospodarske komore broj I-895/1 od 20. travnja 2006. / Nazočni: / 1. Marijan Barbarić, direktor Sektora / 2.

174

Marin Čačić, stručni suradnik / 3. Ivana Dolački, tajnica / 4. Gordana Šibenik, administrator // U ime Sektora informatike Marina Čizmar predaje 5 komada osobnih računala tipa IBM PC Pentium IV, s pripadajućim tipkovnicama, monitorima u boji i miševima, a u ime Službe za odnose s javnošću Gordana Šibenik ih preuzima. // Računala predaje: / Marin Čizmar // Računala prima: / Gordana Šibenik // Direktor Sektora: / Marijan Frković // 2. Autobusni kolodvor / Varaždin // Zapisnik / o primopredaji dužnosti čuvara // sastavljen 1. ožujka 2006. na Autobusnom kolodvoru Varaždin // Primopredaja se obavlja na temelju Pravilnika o čuvarskoj službi Autobusnog kolodvora Varaždin. / Nazočni: / 1. Matija Furek, čuvar / 2. Ivica Turk, čuvar / 3. Stjepan Šiško, voditelj službe. // Matija Furek predaje, a Ivica Turk preuzima dužnost na radnom mjestu čuvara Autobusnog kolodvora Varaždin 1. ožujka 2006. u 14,00 sati. / Matija Furek predaje izvješće o zbivanjima tijekom proteklih 8 sati voditelju službe, a dužnost uredno predaje Ivici Turku koji je uredno preuzima. // Dužnost predaje: / Matija Furek // Dužnost preuzima: Ivica Turk // Voditelj službe: / Stjepan Šiško // 3. Industrogradnja d. d. / Zagreb / Zapisnik / o primopredaji dužnosti čuvara gradilišta / sastavljen 18. ožujka 2006. na gradilištu "Malešnica" u Zagrebu // Primopredaja se obavlja na temelju Pravilnika o čuvarskoj službi trgovačkog društva Industrogradnja d. d. Zagreb. // Nazočni: // 1. Mile Petrić, čuvar / 2. Jozo Smodlaka, čuvar / 3. Mato Prestan, poslovođa. // Mile Petrić predaje, a Jozo Smodlaka preuzima dužnost na radnom mjestu čuvara gradilišta "Malešnica" u Zagrebu u 22,00 sata. / U trenutku primopredaje dužnosti stanje na gradilištu je u redu. // Dužnost predaje: / Mile Petrić // Dužnost preuzima: / Jozo Smodlaka // Poslovođa: / Mato Prestan // 7.4. Oblikovanje zapisnika u upravnom postupku Sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku zapisnik je javna isprava. On je dokaz o tijeku i sadržaju radnji i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika za koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. U upravnom postupku susrećemo više vrsta zapisnika. Ovisno o sadržaju razlikujemo zapisnik o primitku usmenog zahtjeva, zapisnik o usmenoj raspravi, zapisnik o saslušanju svjedoka, zapisnik o vijećanju i glasovanju, te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku.

Službena bilješka se sastavlja o manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari. Važnije radnje su na primjer:

• obavljanje uviđaja, • izvođenje vještačenja, • saslušanje svjedoka, • uzimanje izjave stranke kao dokaznog sredstva.

Osnovni sastavni dijelovi zapisnika u upravnom postupku jesu: • zaglavlje, • naziv akta (ZAPISNIK), • uvodni dio (naziv tijela kod kojega se i koje obavlja neku radnju, mjesto gdje se radnja obavlja,

dan i vrijeme – sat kad se počela i prestala obavljati neka radnja, predmet u svezi s kojim se radnja obavlja; popis nazočnih: imena i prezimena nazočnih stranaka, njihovih zastupnika ili punomoćnika, te imena službenih osoba),

• sadržaj zapisnika (opis tijeka radnje - usmene rasprave, očevida - odnosno izjave - tijek saslušanja stranke, svjedoka, vještaka, podatci o ispravama koje su korištene, svi zaključci koji se tijekom radnje donesu),

• završni dio (konstatacija da je nazočnim osobama zapisnik pročitan26, konstatacija o eventualnim primjedbama na zapisnik, te završetak radnje koja se zapisnički konstatira), • potpisi na kraju zapisnika (osoba koje su u radnji sudjelovale, službene osobe koja je rukovodila radnjama i zapisničara)27.

26 Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u postupku. Te osobe

imaju pravo pregledati zapisnik i dati svoje primjedbe. Na kraju zapisnika treba konstatirati da je zapisnik pročitan i da nisu dane nikakve primjedbe.

27 Ako se neka osoba ne želi potpisati na zapisnik ili se udalji prije zaključenja zapisnika, ta činjenica se upisuje u zapisnik, uz navođenje razloga zbog kojega je potpis uskraćen.

175

Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. Mjesta koja su precrtana do zaključenja zapisnika moraju ostati čitljiva i ovjerava ih svojim potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka.

Kada se zapisnik sastoji od više listova, oni se označavaju rednim brojevima, a svaki list na kraju ovjerava svojim potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka. Zaglavlje pišemo centrirano na 0-tom TAB-u, a sastoji se od istih sastavnih dijelova kao i zaglavlje zaključka, odnosno rješenja u upravnom postupku. Nakon napisanog zaglavlja, napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i ispišemo verzalom centrirano riječ ZAPISNIK. Slijede dva pritiska na tipku ENTER i napišemo uvodni dio zapisnika. Kad smo napisali uvodni dio zapisnika, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i naznačimo vrijeme početka pisanja zapisnika te nastavimo europskim oblikom pisati dio zapisnika koji se odnosi na nazočne (predsjednik, članovi, zapisničar, eventualno stranke). Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napišemo opis radnje, odnosno sadržaj zapisnika. Ako se donosi kakvo rješenje (kao npr. kod zapisnika o vijećanju i glasovanju), onda treba napraviti tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centrirati riječ " R j e š e n j e ", napraviti dva pritiska na tipku ENTER i napisati sadržaj rješenja. Slijede dva pritiska na tipku ENTER i konstatacija o eventualnim primjedbama na zapisnik. Nakon toga načinimo tri pritiska na tipku ENTER i napišemo konstataciju o vremenu završetka pisanja zapisnika. Zatim tri pritiska na tipku ENTER i s lijeve strane, od 0-tog TAB-a naznačimo imena i prezimena službene osobe i zapisničara (jedno od drugoga odvojimo s četiri pritiska na tipku ENTER), a od 7. TAB-a napišemo ime i prezime stranke koja je sudjelovala u radnji zabilježenoj u zapisniku. Zadatak: Oblikujte zapisnik u upravnom postupku i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi zapisnika u upravnom postupku odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova zapisnika u upravnom postupku, odnosno odlomci unutar sadržaja odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. DRŽAVNI INSPEKTORAT // PJ ZAGREB // Inspekcija sa sjedištem u Zagrebu / Klasa: / Ur. broj / Nadnevak: // Z A P I S N I K / o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva BIGO d.o.o. iz Zagreba, Brestje 7, sastavljen 3. 7. 2006. godine u poslovnim prostorijama trgovačkog društva BIGO d.o.o. u sjedištu društva, Brestje 7, Zagreb // Predmet nadzora: poslovanje trgovačkog društva BIGO d.o.o. // Nadzor obavio: / Matija Kajić, gospodarski inspektor // Nazočni u ime stranke: / Marinko Beus, dipl. inž. stroj. – direktor trgovačkog društva BIGO d.o.o. // Pregled je obavljen na temelju ovlaštenja i dužnosti iz članka 31. i 33. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03) // Stranka je u smislu odredaba članaka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima u svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. // Prije početka utvrđivanja nalaza, uvidom u dosad obavljene inspekcijske nadzore, utvrđeno je da je posljednji inspekcijski nadzor gospodarskog inspektora Zvonka Galića iz Državnog inspektorata, PJ Zagreb, obavljen 2. 9. 2005. u predmetu nadzora propisa o zaštiti potrošača. // Započeto u 11,00 sati. // Utvrđeno činjenično stanje (nalaz) // Uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada, poslovne prostorije, proizvode, uređaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju uz nazočnost stranke, obavljenim inspekcijskim nadzorom utvrđeno je: / Uvidom u rješenje Trgovačkog suda iz Osijeka pod poslovnim brojem Ts. 202/234-1, MBS 13335, redni REPUBLIKA HRVATSKA NAZIV TIJELA Naziv organizacijske jedinice SJEDIŠTE TIJELA . KLASA URBROJ Mjesto, nadnevak . . .

ZAPISNIK . Uvodni dio xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

176

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . .

NAZOČNI: . Od službenih osoba: Od stranaka: Ime i prezime voditelja postupka Ime i prezime Ime i prezime zapisničara . Naznaka vremena početka pisanja zapisnika. . Sadržaj zapisnika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . .

Z a k l j u č a k (eventualno)

. Sadržaj prijedloga ili rješenja xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Konstatacija da je stranci zapisnik pročitan i da nema primjedbi. Eventualna konstatacija o izdvojenom mišljenju. . . Konstatacija o vremenu završetka pisanja zapisnika. . . Službene osobe Stranka: Ime i prezime Ime i prezime . . . Ime i prezime

Shema zapisnika u upravnom postupku REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI INSPEKTORAT PODRUČNA JEDINICA: ISPOSTAVA: Klasa: Ur. broj: Nadnevak:

ZAPISNIK

177

o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva _____________________________ iz _______________, ____________________, sastavljen ____________________ 2006. godine u poslovnim prostorijama _______________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________ Predmet nadzora: Nadzor obavio: 1. _________________________________, gospodarski inspektor 2. _________________________________, gospodarski inspektor Nazočni u ime stranke: 1. ________________________________ 2. ________________________________ Pregled je obavljen na temelju ovlaštenja i dužnosti iz članka 31. i 33. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/91). Stranka je u smislu odredaba članaka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svi fazama postupka kao i na pravo da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima u svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. Prije početka utvrđivanja nalaza uvidom u do sada obavljene inspekcijske nadzore, utvrđeno je da je posljednji inspekcijski nadzor inspektora (gospodarskog inspektora, inspektora rada ili dr.) Državnog inspektorata obavljen28 ___________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________ Započeto u _____________ sati.

Utvrđeno činjenično stanje (nalaz) Uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada, poslovne prostorije, proizvode, uređaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju uz nazočnost stranke, obavljenim inspekcijskim nadzorom utvrđeno je:

1. Uvidom u rješenje Trgovačkog suda iz _______________ pod poslovnim brojem Tt ________, redni broj upisa ___________, za subjekt upisa s matičnim brojem (MBS) _________, utvrđeno je da su kao predmet poslovanja trgovačkog društva _______________________________ upisane sljedeće djelatnosti društva: ________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________

2. Trgovačko društvo počelo je obavljati djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja

______________ godine nakon što je registarskom sudu podnijelo rješenje Ureda za gospodarstvo ____________________ broj _____________ od _______________ kojim je utvrđeno da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti.

28 Navesti nadnevak nadzora, ime i prezime i zvanje inspektora, naziv područne jedinice i ispostave inspektora, te što je

bio predmet nadzora; ako je bio i inspektor rada, navesti podatke i o tom nadzoru.

178

3. Uvidom u kalkulacije, zaduženja prodavaonica, račune i druge isprave koje se odnose na prodajne cijene utvrđeno je ________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

4. Pregledom proizvoda u skladištima trgovačkog društva i njegovim prodavaonicama utvrđeno je ________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

5. Pregledom poslovnih prostorija, uređaja i opreme, skladišta i prodavaonica ____________________ utvrđeno je ____________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

6. Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovačkog društva utvrđeno je da je

prodavaonica ________________ u ___________________________________________________ ________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________

7. Uvidom u opće akte društva utvrđuje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran ___________ ________________________________________________________________________________

8. Pozvan da se izjasni o utvrđenom činjeničnom stanju koje je utvrđeno inspekcijskim pregledom,

zastupnik stranke ____________________________ izjavio je:

Zapisnik je sačinjen u _________ istovjetnih primjeraka. Primjerak zapisnika uručen je zastupniku stranke odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. Dovršeno u _______ sati. Potpis stranke Potpis inspektora Potpis zapisničara ________________ _________________ ________________

Obrazac za zapisnik o obavljenom inspekcijskom nalazu prema članku 74. – 77. ZUP-a i članku 33. ZDI-a29

DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ ZAGREB

Inspekcija sa sjedištem u Zagrebu Klasa: Ur. broj Nadnevak:

Z A P I S N I K

29 Zapisnici se često pišu u prostorijama trgovačkog društva gdje se obavlja nadzor, pri čemu inspektori nemaju na

raspolaganju pisaći stroj ili osobno računalo. Često se pišu rukom, a ovakvi obrasci su rađeni u blokovima na samokopirajućem papiru, kako bi se uštedjelo na vremenu i promptno, odnosno na licu mjesta uručio zapisnik stranci ili strankama.

179

o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva PIKA d.o.o. iz Zagreba, Marićeva 35, sastavljen 3. 7. 2006. godine u poslovnim prostorijama trgovačkog društva PIKA d.o.o. u sjedištu društva Marićeva 35, Zagreb. Predmet nadzora: poslovanje trgovačkog društva PIKA d.o.o. Nadzor obavio: Krešimir Krešić, gospodarski inspektor Nazočni u ime stranke: Vedran Verkić, dipl. inž. stroj. – direktor trgovačkog društva PIKA d.o.o., Slaven Slavić, prodavač – poslovođa Pregled je obavljen na temelju ovlaštenja i dužnosti iz članka 31. i 33. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03). Stranka je u smislu odredaba članaka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka kao i na pravo da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima u svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. Prije početka utvrđivanja nalaza, uvidom u dosad obavljene inspekcijske nadzore utvrđeno je da je posljednji inspekcijski nadzor gospodarskog inspektora Ivana Ivića iz Državnog inspe-ktorata, PJ Zagreb obavljen 2. 9. 2004. u predmetu nadzora propisa Zakona o zaštiti potrošača. Započeto u 9,00 sati. Utvrđeno činjenično stanje (nalaz) Uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada, poslovne prostorije, proizvodne uređaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju uz nazočnost stranke, obavljenim inspekcijskom nadzorom utvrđeno je: Uvidom u rješenje Trgovačkog suda iz Splita pod poslovnim brojem Ts. 302/4684-1 MBS 13005, redni broj upisa 02468, za subjekt upisa s matičnim brojem (MBS) 13005 utvrđeno je da su kao predmet poslovanja trgovačkog društva upisane sljedeće djelatnosti društva: trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima, pićima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo tekstilom i odjećom. Trgovačko društvo počelo je obavljati djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja dana 2. 4. 2002. godine nakon što je registarskom sudu podnijelo rješenje Ureda Grada Zagreba br. 234/02 od 17. 6. 2002. kojim je utvrđeno da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. Uvidom u kalkulacije, zaduženja prodavaonica, račune i druge isprave koje se odnose na prodajne cijene utvrđeno je da nema nedostataka. Pregledom proizvoda u skladištima trgovačkog društva i njegovim prodavaonicama utvrđeno je da su proizvodi valjano skladišteni sukladno zakonskim propisima. Pregledom prostorija, uređaja i opreme, skladišta i prodavaonica utvrđeno je da nema nedostataka. Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovačkog društva utvrđeno je da su u prodavaonici br. 2, u Jurićevoj 8, u Zagrebu u prodaji proizvodi i to: vino, pivo, mineralna voda i sokovi bez propisanih deklaracija, što je suprotno Zakonu o zaštiti potrošača. Uvidom u opće akte društva utvrđuje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran direktor društva Vedran Verkić. Pozvan da se izjasni o utvrđenom činjeničnom stanju koje je utvrđeno inspekcijskim pregledom, direktor društva je izjavio u nazočnosti poslovođe Slavena Slavića da navedeni proizvodi nisu imali deklaracije jer ih prodavači zbog preopterećenosti poslom nisu stigli staviti. Zapisnik je pročitao stranci i na njega nisu stavljene primjedbe.

180

Zapisnik je sačinjen u pet istovjetnih primjeraka. Primjerak zapisnika uručen je zastupniku stranke odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. Dovršeno u 10,00 sati. Potpis stranke Potpis inspektora Potpis zapisničara ______________ _________________ _________________

Primjer zapisnika u upravnom postupku (zapisnik o inspekcijskom nadzoru)

DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ ZAGREB Inspekcija sa sjedištem u Zagrebu Klasa: Ur. broj Nadnevak:

Z A P I S N I K

o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva ELSA d.d. sastavljen 17. 7. 2006. godine u poslovnim prostorijama trgovačkog društva ELSA d.d. Zagreb, Branimirova bb

Započeto 17. 7. 2006. godine u 12,00 sati u sjedištu društva, Zagreb, Branimirova bb.

181

Predmet nadzora: zahtjev sindikata za zaštitu zaposlenika s umanjenom radnom sposobnošću Nadzor je obavljen na temelju članka 2. i 4. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03), a zapisnik je sačinjen na temelju članka 75. – 78. ZUP-a (Narodne novine broj 53/91). Voditelj zapisnika: Roman Golob, dipl. inž. kem. – inspektor rada sa sjedištem u Zagrebu Zapisničar: Sabina Horvat, administrativni tajnik Nazočni:

1. Branka Požgaj, dipl. inž. stroj. – direktor proizvodnje i ovlašteni poslodavac, 2. Elvira Cik, inž. stroj. – rukovoditelj pogona, 3. Gordan Pavić, inž. sigurnosti – stručnjak za zaštitu na radu. Stranka je u smislu odredbe članka 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama ispitnog postupka kao i na pravo da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora rada.

N A L A Z Samostalni sindikat metalaca grada Zagreba podnio je zahtjev inspekciji rada grada Zagreba za zaštitu zaposlenika Silvija Carića zbog rasporeda na poslove na kojima mu je ugroženo zdravlje. Nadzorom inspektora rada utvrđeno je da se pravomoćnim rješenjem MIORH-a UP/I-219-78/02, ur. br. 821-12/04-3 od 1. lipnja 2006. zaposleniku Silviju Cariću priznaje pravo na raspoređivanje na poslove gdje nije izložen većoj buci od 85 dB (A) zbog utvrđenog oštećenja sluha. Na temelju navedenog rješenja zaposlenik je raspoređen na poslove bravara II u pogonu obrade metala (kovinotokarski strojevi) gdje prema procjeni poslodavca buka nije veća od 85 dB (A). Očevidom na mjestu rada je utvrđeno da zaposlenik obavlja poslove obrade metala na automatskom kovinotokarskom stroju. ELSA d.d. nije obavila ispitivanje radnog okoliša u navedenom pogonu tako da nije bilo moguće utvrditi razinu buke. Uvidom u Pravilnik o zaštiti na radu ELSA d.d. od 1. 2. 2004. godine utvrđeno je da je člankom 11. dano ovlaštenje direktoru proizvodnje da osigura ispitivanje radnog okoliša u propisanim rokovima i da zaposlenike raspoređuje na obavljanje poslova sukladno njihovim utvrđenim sposobnostima. U svezi s utvrđenim činjeničnim stanjem direktor proizvodnje je izjavio da su oni mjerenjem vlastitim bukomjerom utvrdili da buka u pogonu, odnosno na mjestu rada zaposlenika Silvija Carića kod automatskog kovinotokarskog stroja ne prelazi 8b dB (A). Nazočni direktor se obvezao da će sve potrebne podatke o pravnoj i osobnoj odgovornosti sukladnu članku 170. ZP-a dostaviti inspektoru u roku od tri dana. Zapisnik je nazočnima pročitan i na njega nisu stavljene primjedbe. Zapisnik je sačinjen u pet primjeraka od kojih se jedan ostavlja direktoru proizvodnje, a ostale primjerke uzima inspektor rada za potrebe tijela državne uprave. Dovršeno 17. 7. 2006. u 15,00 sati. Nazočni: Zapisničar: Inspektor rada: 1. Branko Požgaj Sabina Horvat Roman Golob 2. Elvira Cik

182

3. Goran Pavić

Primjer zapisnika u upravnom postupku (nalaz inspektora rada)

broj upisa 202/234, za subjekt upisa s matičnim brojem suda (MBS) 13335, utvrđeno je da su kao predmet poslovanja trgovačkog društva upisane sljedeće djelatnosti društva: trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima, pićima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo tekstilom i odjećom, trgovina na malo kozmetičkim proizvodima i toaletnim proizvodima, trgovina športskom robom, trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo, radio uređajima i TV uređajima. / Trgovačko društvo počelo je obavljati djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja dana 2. 6. 2005. godine, nakon što je registarskom sudu podnijelo rješenje Ureda Grada Osijeka br. 134/01 od 12. 5. 2001. kojim je utvrđeno da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. / Uvidom u kalkulacije, zaduženja prodavaonica, račune i druge isprave koje se odnose na prodajne cijene, utvrđeno je da su proizvodi valjano skladišteni sukladno zakonskim propisima. / Pregledom prostorija, uređaja, opreme, skladišta i prodavaonica, utvrđeno je da nema nedostataka. / Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovačkog društva, utvrđeno je da su u prodavaonici br. 7, u Nazorovoj 8, u Osijeku u prodaji proizvodi i to: 20 perilica za posuđe «Electo» bez uputa za rad na hrvatskom jeziku. / Uvidom u opće akte društva utvrđuje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran Marinko Beus, direktor trgovačkog društva BIGO d.o.o. / Pozvan da se izjasni o utvrđenom činjeničnom stanju koje je utvrđeno inspekcijskim pregledom, direktor Marinko Beus izjavio je da navedeni proizvodi nisu imali prevedene upute za rad na hrvatskom jeziku jer je u trgovinu stigla veća pošiljka razne tehničke robe iz inozemstva. Upute su dali prevesti prevoditelju Andriji Kodrnji, a on je dostavio prijevode za svu robu osim za navedene perilice. Potrebite prijevode će ishoditi u najkraćem roku i dostaviti inspektoru na uvid. // Zapisnik je pročitan stranci i na njega

183

nisu stavljene primjedbe. // Zapisnik je sačinjen u pet istovjetnih primjeraka. // Primjerak zapisnika uručen je zastupniku stranke, odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. // Dovršeno u 12,00 sati. // Potpis stranke // Potpis inspektora // Potpis zapisničara // 2. DRŽAVNI INSPEKTORAT / PJ ZAGREB / Inspekcija sa sjedištem u Zagrebu // Klasa. / Ur. broj / Nadnevak: // Z A P I S - N I K / o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva CORIN d.o.o. iz Zagreba, Šimićeva 5, sastavljen 13. 6. 2005. godine u poslovnim prostorijama trgovačkog društva CORIN d.o.o. u sjedištu društva, Šimićeva 5, Zagreb // Predmet nadzora: poslovanje trgovačkog društva CORIN d.o.o. // Nadzor obavio: / Julijan Goričanec, gospodarski inspektor // Zapisničar: / Nives Anić // Nazočni u ime stranke: // Lucija Kukoč – direktor trgovačkog društva CORA d.o.o., Korenelija Donjerković – voditelj poslovanja // Pregled je obavljen na temelju ovlaštenja i dužnosti iz članka 31. i 33. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03). // Stranka je u smislu odredaba članka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima u svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. / Prije početka utvrđivanja nalaza, uvidom u do sada obavljene inspekcijske nadzore, utvrđeno je da je posljednji inspekcijski nadzor obavila gospodarska inspektorica Vida Bučar iz Državnog inspektorata, PJ Zagreb, 12. 5. 2004. godine, u predmetu nadzora propisa o ugostiteljskoj djelatnosti. // Započeto u 9,00 sati. // Utvrđeno činjenično stanje (nalaz) // Uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada, poslovne prostorije, proizvode, uređaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju, uz nazočnost stranke, obavljenim inspekcijskim nalazom utvrđeno je: / Uvidom u rješenje Trgovačkog suda iz Zagreba pod poslovnim brojem Ts. 102/8764-1 MBS 23451, redni broj upisa 102468 za subjekt upisa s matičnim brojem suda (MBS) 23451, utvrđeno je da su kao predmet poslovanja trgovačkog društva upisane sljedeće djelatnosti društva: ugostiteljski i turistički poslovi, trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima, pićima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo tekstilom i odjećom. / Trgovačko društvo počelo je obavljati djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja 12. 5. 2001. godine, nakon što je registarskom sudu podnijelo rješenje Ureda Grada Zagreba br. 123/02 od 17. 2. 2002. godine kojim je utvrđeno da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. / Uvidom u kalkulacije, zaduženja lokala, račune i druge isprave koje se odnose na prodajne cijene utvrđeno je da nema nedostataka. / Pregledom proizvoda u skladištima trgovačkog društva i njegovim prodavaonicama utvrđeno je da su proizvodi valjano skladišteni, sukladno zakonskim propisima. / Pregledom prostorija, uređaja i opreme, skladišta prodavaonica, utvrđeno je da nema nedostataka. / Pregledom poslovanja pojedinih restorana i caffe barova u sastavu trgovačkog društva, utvrđeno je da se u caffe baru «MIRNA» u Jurjoj Vesi 3, u Zagrebu, ne pridržavaju propisanog radnog vremena. / Uvidom u opće akte društva, utvrđuje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovorna direktorica Lucija Kukoč i voditeljica poslovanja u caffe baru «MIRNA», Jurja Ves 3, Zagreb, Kornelija Donjerković. / Pozvane da se izjasne o utvrđenom činjeničnom stanju koje je utvrđeno inspekcijskim pregledom, direktorica Lucija Kukoč i voditeljica poslovanja Kornelija Donjerković izjavile su da je caffe bar radio dok je bilo gostiju, a nepridržavanje radnog vremena nisu smatrale propustom. // Zapisnik je pročitao strankama i na njega nisu stavljene primjedbe. // Zapisnik je sačinjen u pet istovjetnih primjeraka. // Primjerak zapisnika uručen je zastupniku stranke, odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. // Dovršeno u 10,00 sati. // Potpisi stranaka // Potpis inspektora // Potpis zapisničara // 3. DRŽAVNI INSPEKTORAT / PJ ZAGREB / Inspekcija sa sjedištem u Zagrebu // Klasa. / Ur. broj / Nadnevak: // Z A P I S - N I K / o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva JAGLAC d.o.o. iz Zagreba, Širinečka 3, sastavljen 3. 9. 2005. godine u poslovnim prostorijama trgovačkog društva JAGLAC d.o.o. u sjedištu društva, Širinečka 3, Zagreb // Predmet nadzora: poslovanje trgovačkog društva JAGLAC d.o.o. // Nadzor obavio: / Vatroslav Varić, gospodarski inspektor // Zapisničarka: / Marica Dukić // Nazočni u ime stranke: // Ognjen Žarić, dipl. inž. stroj. – direktor trgovačkog društva JAGLAC d.o.o. // Pregled je obavljen na temelju ovlaštenja i dužnosti iz članka 31. i 33. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03). // Stranka je u smislu odredaba članka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima u svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. / Prije početka utvrđivanja nalaza, uvidom u dosad obavljene inspekcijske nadzore, utvrđeno je da je posljednji inspekcijski nadzor obavio gospodarski inspektor Josip Jolić iz Državnog inspektorata, PJ Zagreb, 2. 9. 2004. godine, u predmetu nadzora propisa o zaštiti potrošača. // Započeto u 11,00 sati. // Utvrđeno činjenično stanje (nalaz) // Uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada, poslovne prostorije, proizvode, uređaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju uz nazočnost stranke, obavljenim inspekcijskim nalazom utvrđeno je: / Uvidom u rješenje Trgovačkog suda iz Zagreba pod poslovnim brojem Ts. 292/234-1 MBS 42133, redni broj upisa 292/234 za subjekt upisa s matičnim brojem suda (MBS) 42133 utvrđeno je da su kao predmet poslovanja trgovačkog društva upisane sljedeće djelatnosti društva: trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima, pićima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo tekstilom i odjećom, trgovina na malo kozmetičkim proizvodima i toaletnim proizvodima, trgovina športskom robom,

184

trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo, radio uređajima i TV uređajima. / Trgovačko društvo počelo je obavljati djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja 2. 4. 2001. godine, nakon što je registarskom sudu podnijelo rješenje Ureda Grada Zagreba br. 134/01 od 1. 2. 2001. godine kojim je utvrđeno da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. / Uvidom u kalkulacije, zaduženja prodavaonica, račune i druge isprave koje se odnose na prodajne cijene, utvrđeno je da nema nedostataka. / Pregledom proizvoda u skladištima trgovačkog društva i njegovim prodavaonicama, utvrđeno je da su proizvodi valjano skladišteni sukladno zakonskim propisima. / Pregledom prostorija, uređaja i opreme, skladišta prodavaonica, utvrđeno je da nema nedostataka. / Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovačkog društva, utvrđeno je da su u prodavaonici br. 2 na lokaciji Livade 8, Zagreb, u prodaji proizvodi i to: 30 perilica za rublje «NADA» bez jamstvenog lista, 20 komada trenirki NIKE i 30 komada sportskih majica NIKE bez deklaracija, što je suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača. / Uvidom u opće akte društva utvrđuje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran direktor Ognjen Žarić. / Pozvan da se izjasni o utvrđenom činjeničnom stanju koje je utvrđeno inspekcijskim pregledom, direktor Ognjen Žarić je izjavio da navedeni proizvodi nisu imali deklaracije jer je riječ o novim proizvodima koji su dan ranije zaprimljeni, a uvoznik Trade Nike d.o.o. deklaracije još nije dostavio te ih nisu mogli niti staviti na navedenu robu. // Zapisnik je pročitao strankama i na njega nisu stavljene primjedbe. // Zapisnik je sačinjen u pet istovjetnih primjeraka. // Primjerak zapisnika uručen je zastupniku stranke, odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. // Dovršeno u 12,00 sati. // Potpis stranke // Potpis inspektora // Potpis zapisničara // 4. REPUBLIKA HRVATSKA / CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB / ZAGREB / Klasa: UP/I-552-02/04-05/45 / Urbroj: 381-104-03/2-04-5 / Zagreb, 16. lipnja 2006. // Z A P I S N I K / sastavljen 16. lipnja 2006. godine u prostorijama Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Maksimir, Maksimirska 7, u predmetu stavljanja pod skrbništvo i imenovanja skrbnika Juliji Julčić s prebivalištem u Zagrebu, Petrova 5. // Nazočni: Željana Julčić // Službena osoba: Mate Jurić, dipl. iur. // Početak u 11,00 sati. // Pristupa pozvana stranka Željana Julčić iz Zagreba, Petrova 5, rođena 19. 2. 1978. godine u Zagrebu, kći Julije Julčić i Marka Julčića, po zanimanju fizičar, zaposlena u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, Ilica 6. / Identitet utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu broj 11223322444 izdanu u MUP-u Zagreb. / Stranka je upoznata s odredbama članka 178. i 182. Zakona o općem upravnom postupku te u zapisnik daje sljedeću // IZJAVU // Moja majka, Julijana Julčić, rješenjem Općinskog suda u Zagrebu lišena je poslovne sposobnosti u potpunosti i stoga joj je potrebno imenovati skrbnika. Suglasna sam da mene imenujete njezinim skrbnikom jer sam i do sada obavljala dužnost posebnog skrbnika o svojoj majci Julijani Julčić. Moja majka, Julijana Julčić živi u svojoj obitelji, zajedno s mojim ocem, mojim bratom Ivom Julčićem i sa mnom u našoj obiteljskoj kući u Zagrebu, Petrova 5. Prema dogovoru svih članova naše obitelji odlučeno je da skrbničku dužnost za majku nastavim obavljati u svojstvu sada «stalnog» skrbnika. Ujedno izjavljujem da kod mene ne postoje zapreke za obnašanje skrbničke dužnosti opisane u odredbi članka 175. Obiteljskog zakona. / Drugo nemam što izjaviti. / Zapisnik mi je pročitan i na njega nemam primjedbi te ga vlastoručno potpisujem. // Dovršeno u 12,20 sati. // Mate Jurić // Željana Julčić // 7.5. Oblikovanje sudskog zapisnika Sudski zapisnik je akt koji se sastavlja tako da predsjednik vijeća kazuje glasno zapisničaru što će unijeti u zapisnik. U različitim sudskim postupcima (kaznenom postupku, građanskom postupku, prekršajnom postupku) susrećemo i različite vrste zapisnika. Svaka vrsta postupka regulirana je različitim zakonskim propisima u kojima su sadržane i odredbe o zapisnicima. Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodavati ili mijenjati. Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva. Prije zaključenja, saslušane osobe imaju pravo zahtijevati da im se zapisnik pročita, a mogu to i same učiniti. Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji po propisima postupka. U svakom zapisniku označit će se točno vrijeme početka i svršetka određene sudske radnje. Zapisnici o glavnim raspravama, pripremnim i ostalim ročištima, kao i zapisnici sastavljeni u svezi s obavljanjem drugih sudskih radnji (saslušanja u istražnom postupku i sl.) pišu se osobnim računalom na propisanim tiskanicama prema određenim obrascima, s dovoljno ostavljenog praznog prostora na obje strane lista (u širini od po 2 cm), bez proreda, s odvojenim stavkama. Osobni podaci okrivljenika, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje daju svoj iskaz na zapisnik kod suda pišu se negdje od 3. TAB-a i odvojeno od teksta njihovih izjava, time da se ime i prezime ispisuju velikim slovima. Odluke donesene tijekom rasprave koje se odnose na upravljanje postupkom ili odluke o glavnoj stvari koje su proglašene na raspravi pišu se u zapisniku odvojeno od ostalog teksta i označuju nazivom, u

185

posebnom redu, malim rastavljenim slovima (« p r e s u d a «, « r j e š e n j e «). Tekst donesene odluke ispisuje se u posebnom stavku, uvučen za oko 4 cm od lijevog ruba stranice, znači negdje od 3. TAB-a. U završnom dijelu zapisnika zabilježit će se vrijeme dovršenja radnje uz oznaku sata i minute, ispod čega će se u lijevom kutu zapisnika neposredno ispod njegova teksta unijeti bilješka o utvrđenoj visini sudske pristojbe (npr. «Pristojba po Tbr. ........ ZSP kuna ..... Stranka je obvezna pristojbu položiti ili uplatiti u roku od tri dana.» i sl.). Zapisnik potpisuje sudac ili službenik koji provodi određenu radnju u sredini ispod teksta zapisnika. Zapisničar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno službenika koji provodi određenu radnju. Na desnoj strani zapisnika, ispod teksta, ostavit će se prostor za potpisivanje stranaka, ako je to propisima postupka predviđeno. Potpisi na zapisniku moraju biti čitljivi. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik ne zna pisati ili ne može pisati, stavit će se umjesto potpisa otisak kažiprsta desne ruke iznad svojega imena ispisanog osobnim računalom. Ako to potrebe iziskuju, ispisat će se osobnim računalom ili pisaćim strojem, ime i prezime ostalih potpisnika. Sudski se zapisnik najčešće sastoji od sljedećih sastavnih dijelova:

• zaglavlja, • poslovnog broja, • naziva akta (ZAPISNIK), naziva organa pri kojem je zapisnik sastavljen i nadnevka

sastavljanja, • popisa nazočnih, • pravnih stvari, • imena i prezimena zapisničara, • sadržaja zapisnika (sadrži bitne podatke o sadržaju poduzete radnje u postupku), • naziva odluke koju je sud donio, • sadržaja odluke, • naznake o plaćanju biljega, • potpisa zapisničara, predsjednika i članova vijeća.

Zaglavlje i poslovni broj pišemo na isti način kako je to objašnjeno kod sudskog rješenja. Nakon što smo napisali poslovni broj, napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i verzalom centri-ramo (naknadno – pri uređivanju teksta) naziv akta (ZAPISNIK), te u sljedećim redcima centriramo (naknadno – pri uređivanju teksta) eventualno naznaku vrste zapisnika (npr. o vijećanju i glasovanju), naziv organa pri kojem je zapisnik sastavljen i nadnevak sastavljanja zapisnika. Zatim napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a naznačimo imena, prezimena i dužnosti nazočnih službenih osoba suda, a od 7. TAB-a u istoj ravnini, naznačimo pravnu stvar u okviru koje naznačimo imena i prezimena, odnosno nazive tužitelja i tuženika, te razlog spora. Slijede tri pritiska na tipku ENTER i počinjemo pisati sadržaj zapisnika. Sadržaj sudskog zapisnika pišemo američkim oblikom, ali ne ostavljamo red razmaka između pojedinih odlomaka. Kad smo ispisali sadržaj zapisnika, u idućem retku ispišemo konstataciju o tome da predsjednik donosi i objavljuje odgovarajuću odluku, zatim napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centriramo naziv odluke koja se zapisnički konstatira ( r j e š e n j e , p r e s u d a ). Nakon toga napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a ispišemo sadržaj rješenja ili presude. Kad smo napisali sadržaj rješenja ili presude, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napišemo od 0-tog TAB-a vrijeme završetka (ili početka i završetka) radnje koja se zapisnički bilježi. Slijede dva pritiska na tipku ENTER i pišu se izjave stranaka o eventualnim primjedbama na zapisnik ili konstatacija da stranke nemaju primjedbi na zapisnik. Nakon dva pritiska na tipku ENTER pišemo konstataciju o plaćanju biljega. Iza toga napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napišemo imena i prezimena zapisničara, službenih osoba i stranaka nazočnih provedenoj radnji. Zadaci: Oblikujte sudske zapisnike i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi sudskih zapisnika odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova sudskog zapisnika, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom:

1. – Zapisnik o pripremnom ročištu u parničnom postupku ZAPISNIK O PRIPREMNOM ROČIŠTU // Poslovni broj P-3/04 // Z A P I S N I K // sastavljen u Općinskom sudu u Klanjcu // dana 1. 7. 2006. godine // Prisutni od strane suda: / Pravna stvar: / Predsjednica vijeća: dr. Pajić Kristina Tužitelj: Franjko Fran / Zapisničar: Janja Janjić / Tuženik: Pavlić Mia / Radi isplate 7.000,00 kuna // Prisutni nakon poziva

186

u 11,00 sati: / Za tužitelja: tužitelj osobno uz punomoćnika, dr. Karijanić Ena iz Zagreba // Za tuženicu: punomoćnica dr. Mirjanić Brenda, odvjetnica, prilaže punomoć // Pripremno ročište je javno. // Tužitelj tvrdi kao u tužbi i ostaje pri tužbenom zahtjevu. // Tuženica odgovara na tužbu: / Ad I. tužbe - priznaje se da je sklopljen ugovor o zajmu. // Ad II. tužbe - tvrdi se da je tuženica tužitelju vratila pozajmljeni novac. // Dokaz: svjedoci Dadić Alida, učiteljica, Zabok, Bregi 16 i // Zvonkić Zvonimir, policajac, Zabok, Radićeva 15. // Ad III. Tužbe - budući da je dug vraćen, predlaže se odbijanje tužbenog zahtjeva i naknada troškova tuženici. // Tužitelj osporava navode odgovora na tužbu ako su u suprotnosti s navodima tužbe i predlaže da se izvedu dokazi predloženi u tužbi. // Predsjednica vijeća donosi i objavljuje // r j e š e n j e // Glavna rasprava se određuje za dan 1. 9. 2006. godine u 9.00.sati, na koju se pozivaju prisutne stranke. // Stranke su upozorene na posljedice izostanka koje su navedene u pozivu za pripremno ročište. // Svjedoci koje je tužitelj predložio u tužbi i tuženik u odgovoru na tužbu bit će pozvani pisanim pozivom. // Potpisom zapisnika stranke potvrđuju da su poziv primile (na znanje). // Stranke izjavljuju da su slušale glasno kazivanje zapisničara što će unijeti u zapisnik i da nemaju prigovora na sadržaj zapisnika. // Završeno u 11,20 sati. // Pajić Kristina: / Franjko Fran / Janja Janjić / Pavlić Mia / dr. Karijanić Ena / dr. Mirjanić Brenda

3. – Sudska nagodba primljena na zapisnik SUDSKA NAGODBA PRIMLJENA NA ZAPISNIK / Z A P I S N I K / Sastavljen u Općinskog sudu u Zadru // Dana 1. 8. 2005. godine // Prisutni od strane suda: // Pravna stvar: // Predsjednik vijeća: dr. Hadić Hela // Tužitelj: Jos Zoran // Zapisničarka: Ružić Latica // Tuženik: Mić Mile // Radi isplate 47.800,00 kuna // Izvan ročišta za glavnu raspravu pristupaju sudu nepozvane stranke zajedno s punomoćnicom dr. Katić Katarinom i dr. Snježić Snježanom (obje iz Zadra). // Tužitelj izjavljuje da mu je tuženik platio 27.800,00 kuna te smanjuje tužbeni zahtjev na 20.000,00 kuna. // Stranke izjavljuju da žele sklopiti // SUDSKU NAGODBU // Ja, tuženik Mić Mile iz Zadra, Petrova 3, obvezujem se platiti tužitelju Jos Zoranu iz Zadra, Poljanica 7, preostalih 20.000,00 kuna (slovima: dvadesettisuća kuna) sa zateznim kamatama koje teku od dana 3. 5. 1999. godine pa do isplate po stopi određenoj propisima o visini stope zateznih kamata i naknaditi mu parnični trošak u iznosu 10.000,00 kuna (alt: naknaditi mu parnični trošak koji će odmjeriti sud), sve to u roku 15 dana nakon potpisa ove sudske nagode (alt: u roku četiri mjeseca nakon potpisa ove nagodbe, u četiri jednaka obroka, od po 2.500,00 kuna, počevši od dana 1. 9. 2004. godine nadalje svakog prvog u tekućem mjesecu, a u slučaju da zaostanem s isplatom makar jednog obroka, dospijeva na naplatu i ovršiva je ukupna tražbina tužitelja). // Parnične troškove platiti će su roku 15 dana nakon potpisa ove nagodbe. // Nakon pročitanog zapisnika o nagodbi, stranke potpisuju zapisnik. // Započeto u 8,15 sati, završeno u 8,50 sati. // Stranke su pozvane da popola plate sudske pristojbe za ovu nagodbu u iznosu 1.200,00 kuna. // Dr. Hadić Hela // Jos Zoran // Ružić Latica // Mić Mile // dr. Katić Katarina // dr. Snježić Snježana // NAZIV SUDA SJEDIŠTE SUDA Poslovni broj: . . .

ZAPISNIK naziv i sjedište suda kod kojeg se zapisnik sastavlja, te nadnevak

.

. Nazočni od strane suda: Pravna stvar: Predsjednik vijeća: prezime i ime Tužitelj: prezime i ime Zapisničar: prezime i ime Tuženik: prezime i ime . razlog tužbe . . Naznaka vremena poziva i nazočnih: za tužitelja: osobno ili opunomoćenik, prezime i ime za tuženika: osobno ili opunomoćenik, prezime i ime Konstatacija o javnosti ili tajnosti ročišta. Izjava tužitelja: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

187

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Odgovor tuženika na tužbu: Ad I. tužbe xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Ad II. tužbe xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Dokaz: npr. popis svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Konstatacija o tome da predsjednik donosi i objavljuje . .

n a z i v a k t a* . . Sadržaj akta xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . . Konstatacija o završetku rada vijeća . Izjave stranaka o eventualnim primjedbama na zapisnik ili konstatacija da stranke nemaju primjedbi na zapisnik xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . Konstatacija o plaćanju biljega xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx . . Ime i prezime predsjednika vijeća Ime i prezime tužitelja . . . Ime i prezime zapisničara Ime i prezime tuženika

Shema sudskog zapisnika *To može biti rješenje, zaključak, zahtjev itd. ŽUPANIJSKI SUD OSIJEK

Z A P I S N I K

Sastavljen u predsjedništvu Županijskog suda u Osijeku, dana 18. svibnja 2006. godine

Početak u 11,00 sati Od suda prisutni: Neda Marić, sudac, po ovlaštenju predsjednika suda Zorica Jurković, zapisničar Utvrđuje se da je pristupio Vinko Jelić iz Zagreba, Vinarska br. 1 i izjavio da želi podnijeti

Z A H T J E V

188

da mu se dopusti razmatranje i prepisivanje spisa ovog suda br. K-33/99. u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Damira Perića i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 114. KZ-a, o kaznenim djelima protiv slobode i prava čovjeka i građanina.

Podnositelj je član Sindikata radnika te se, sukladno navedenom članstvu, bavi zaštitom

prava radnika i sprječavanja bilo kakvog oblika kršenja i ugrožavanja prava na rad i drugih prava iz rada zaposlenika.

Kako bi u predmetnom slučaju mogao poduzeti mjere za zaštitu zaposlenika protiv osum.

Damira Perića i dr., podnositelj predlaže da se uvaži njegov zahtjev i da mu se dopusti u navedenom kaznenom predmetu razmatranje i prepisivanje pojedinih dijelova spisa, osobito svih zapisnika i materijala što sadrže izjave ili iskaze osuđenog Damira Perića o načinu postupanja sa zaposlenicima unutar tvrtke u kojoj je navedeni osuđenik bio direktor.

Budući da je podnositelj zahtjeva pročitao zapisnik, izjavljuje da u potpunosti odgovara

njegovoj izjavi te ga u znak toga vlastoručno potpisuje.

Dovršeno u 11,15

ZAPISNIČAR: SUDAC: PODNOSITELJ ZAHTJEVA Zorica Jurković Neda Marić, v. r. Vinko Jelić, v. r.

Primjer sudskog zapisnika PREKRŠAJNI SUD ZAGREB Poslovni broj: II-G-2/06.

REPUBLIKA HRVATSKA Prekršajni sud u Zagrebu Zagreb, Zvonimirova 92

ZAPISNIK O SASLUŠANJU SVJEDOKA

Sastavljen dana 16. prosinca 2006. u prekršajnom postupku protiv Marije Perić

N a z o č n i :

SUDAC: DAMIR SOVIĆ ZAPISNIČAR: ZINKA MARINAC

Svjedok je upozoren u smislu odredbe čl. 177., st. 2., čl. 175. st. 4. i čl. 153. Zakona o prekršajima.

189

Svjedok je opomenut na dužnost da na sva pitanja istinito odgovara i da ništa ne prešuti, te je upozoren na posljedice lažnog svjedočenja. Svjedok daje o sebi ove podatke:

1. Ime i prezime: Mirna Zrilić 2. Mjesto i godina rođenja: 1. 2. 1962. u Karlovcu 3. Adresa stanovanja: Bukovac 5, Zagreb 4. Zanimanje: dr. medicine 5. U kakvom je odnosu s okrivljenim: nesrodan

Sudac poziva svjedoka da kaže sve što mu je poznato o predmetu, a svjedok iskazuje:

Prilikom redovnog nadzora stomatoloških ordinacija, izvršila sam nadzor u stomatološkoj ordinaciji ZDRAVI ZUBI u Runjaninovoj 2, u Zagrebu. Pregledom dokumentacije ordinacije, utvrdila sam da vlasnik ordinacije Jan Jankić nije obavio potrebnu edukaciju za rad na RTG uređaju koji je u upotrebi u toj ordinaciji, te sam podnijela prijavu nadležnoj instituciji. DOVRŠENO u 9.00 sati.

ZAPISNIČAR: POTPIS SVJEDOKA SUDAC: ________________ ________________ _____________

Primjer sudskog zapisnika izrađenog na osobnom računalu 4. – Zapisnik o uviđaju ZAPISNIK O UVIĐAJU // Poslovni broj P 77/03 // Z A P I S N I K // sastavljen u Općinskom sudu u Dubrovniku // dana 3. 4. 2005. godine // Prisutni od strane suda: // Pravna stvar: // Predsjednica vijeća: dr. Gašpić Tereza // Tužitelj: Ferdo Franjić // Zapisničarka: Anđelić Alja // Tuženik: Paulić Paula // Radi predaje u posjed i izdavanja tabularne isprave // Uviđaj je započeo u 15 sati. // Pristupili su u određeno vrijeme: // Za tužitelja: tužitelj osobno i punomoćnik dr. Zorić Zdeslav, odvjetnik // Za tuženicu: tuženica osobno i punomoćnik dr. Ivić Ivan, odvjetnik // Sudski vještak geodetske struke ing. Ivančan Vanja // Ročište je javno. // Utvrđuje se da su pristupile pozvane osobe. / S nazočnima se obilaze sporne nekretnine, a sudskom vještaku se nalaže da o mjestu spora načini skicu koja čini sastavni dio ovog zapisnika. / Tužitelj u prirodi pokazuje dio nekretnina za koje tvrdi da ih je kupio od oca tuženice. / Tuženica tvrdi da njezin otac nije tužitelju prodao sporne nekretnine, već livadu koja se nalazi iza njezine kuće. / Predsjednik vijeća označuje sudskom vještaku da je predmet vještačenja identifikacija katastarskog broja i površine spornih čestica. / Prije početka vještačenja predsjednik vijeća poziva sudskog vještaka da predmet vještačenja brižljivo razmotri, da točno navede sve što opazi i nađe te da svoje mišljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima struke i vještine, te upozorava vještaka na posljedice davanja lažnog iskaza. // Vještak VANJA IVANĆAN, sin Ivana, ing. geodezije iz Mlina, Vlaha Bukovca 52, rođen u Mlinima, 36 godina, ni u kakvom odnosu sa strankama, iskazuje: // Budući da mi je sud označio predmet vještačenja, premjerio sam sporne nekretnine i prema odredbi suda dajem // N A L A Z I M I Š L J E N J E // Nekretnine koje je u prirodi pokazao tužitelj identificirao sam na osnovi katastarskih planova i premjerom kao dio č. k. br. 1627 u k. o. Tračine. Dio koji pokazuje tužitelj u skici samog mjesta označio sam slovima A-B-C-C-E jer je riječ o čestici nepravilne površine. // Nekretninu koju je u prirodi pokazala tuženica identificirao sam istim načinom kao cijelu č. k. br. 1641 u k. o. Tračine, površine 220 m2. / Drugo nemam što iskazati. // Stranke ne prigovaraju vještakovu nalazu i mišljenju, te skici koju je

190

vještak nacrtao. // Vještak traži naknadu troškova prijevoza u iznosu od 200,00 kuna, te nagradu u iznosu od 2.000,00 kuna. // Sudac donosi // r j e š e n j e // Vještaku se odmjerava naknada troškova prijevoza u iznosu 200,00 kuna i nagrada u iznosu 2.000,00 kuna. // Stranke i vještak odriču se prava žalbe na rješenje suda o nagradi i naknadi za vještakove troškove. // Punomoćnik tužitelja moli da mu se odredi rok kako bi precizirao tužbeni zahtjev u skladu s rezultatima uviđaja. // Tuženica se ne protivi. // Sud donosi i objavljuje // r j e š e n j e // Tužitelju se određuje rok od osam dana radi preciziranja tužbenog zahtjeva u ovom predmetu. // Nakon proteka tog roka odredit će se ročište za glavnu raspravu uz pisani poziv punomoćnicima stranaka i svjedocima koje su stranke predložile u tužbi i odgovoru na tužbu. // Zapisnik je pročitan. // Nazočni ne prigovaraju sadržaju zapisnika. // Završeno u 16,10 sati. // Sudska pristojba na zapisnik iznosi 1.000,00 kuna // Ing. Ivančan Vanja // dr. Gašpić Tereza // Julić Julijan // Ferdo Franjić // Anđelić Alja // dr. Zorić Zdeslav // 8. OBLIKOVANJE UGOVORA Ugovor je suglasnost volja dviju ili više osoba do koje dolazi s ciljem da se ustanovi, promijeni ili ukine neki pravni odnos. Pravni odnosi koji se zasnivaju ugovorima mogu biti različiti po svom karakteru (obiteljskopravni, nasljednopravni, međunarodnopravni, stvarnopravni, obveznopravni itd.), stoga se ugovori javljaju kao institucije čitavog niza grana prava. Za unutarnji i međunarodni promet najvažniji su ugovori obveznog prava kojima se zasnivaju pravni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena zahtijevati od druge strane (dužnika) da se ova druga na određeni način ponaša (da nešto daje, učini, trpi ili da nešto ne učini). Ugovori nastaju voljom stranaka (fizičkih i pravnih osoba) i one u načelu same određuju njihov sadržaj. Ugovori se mogu sklapati u usmenoj i pisanoj formi. U ovom udžbeniku obrađujemo oblikovanje ugovora o prodaji i ugovora o zapošljavanju, kao najčešćih vrsta ugovora s kojima se susrećemo u praksi, a detaljnija razrada oblikovanja drugih vrsta ugovora prelazila bi okvire ovog udžbenika. Prilikom pisanja ugovora najbitnije je točno naznačiti:

191

1. podatke o osobama koje stupaju u ugovorni odnos, pri čemu treba precizno navesti nji-hova imena, prezimena (odnosno naziv), adresu i, ponekad, jedinstveni matični broj građana30;

2. prava koja pojedina stranka stječe, odnosno obveze koje preuzima na temelju ugovora; 3. odredbu o sudu koji je nadležan za rješavanje sporova iz ugovora ako do njih dođe; 4. potpise ugovornih stranaka ili njihovih opunomoćenika, te nadnevak sklapanja ugovora.

Prema tome, možemo izvesti zaključak da ugovor poglavito ima sljedeće sastavne dijelove:

• uvodni dio, u kojem se navode imena, prezimena i adrese fizičkih osoba, odnosno nazivi i adrese pravnih osoba koje sklapaju ugovor;

• naziv dokumenta (ugovor o prodaji, ugovor o zapošljavanju itd.); • tekst ugovora (koji se sastoji od određenog broja članaka); završnog dijela ugovora u kojem se na-

značuje mjesto i nadnevak sklapanja ugovora, te - imena i prezimena osoba koje sklapaju ugo-vor, odnosno imena i prezimena ovlaštenih osoba koja u ime pravnih osoba sklapaju ugovor i nji-hovi potpisi.

Ugovor možemo pisati europskim ili blok oblikom. Pojedine dijelove ugovora možemo odjeljivati riječima "Članak ..." itd., ili rimskim brojevima. Na primjer:

Članak 5. Prodavač će otpremiti ugovorenu količinu robe najkasnije do 15. srpnja 2006.

Članak 6.

Kupac će izvršiti plaćanje u roku od sedam dana nakon primitka ugovorene količine robe. ili

V. Prodavač će otpremiti ugovorenu količinu robe najkasnije do 15. srpnja 2006.

VI.

Kupac će izvršiti plaćanje u roku od sedam dana nakon primitka ugovorene količine robe. Ugovori duljeg sadržaja mogu imati i naslove za pojedine skupine članaka. Ako ugovor pišemo europskim oblikom, uvodni dio ćemo napisati na sljedeći način: Izdavačko trgovačko društvo "Mikron" iz Zagreba, Selska 2 (u daljnjem tekstu: kupac) i Trgovačko društvo "TIMI", Zagreb, Savska 2 (u daljnjem tekstu: prodavatelj), sklopili su

UGOVOR O PRODAJI

Pišemo li ugovor blok oblikom, uvodni dio ćemo napisati na sljedeći način: Izdavačko trgovačko društvo "Mikron" iz Zagreba, Selska 2 (u daljnjem tekstu: kupac) i Trgovačko društvo "TIMI", Zagreb, Savska 2 (u daljnjem tekstu: prodavatelj), sklopili su

UGOVOR O PRODAJI

30 Iako se ovaj koristi sve rjeđe zbog zaštite privatnosti građana.

192

Nakon što smo napisali uvodni dio s naznačenim imenima i prezimenima, odnosno nazivima, te adresama ugovornih strana i konstatacijom o sklapanju ugovora, napravit ćemo dva pritiska na tipku ENTER i verzalom centrirati naziv ugovora (ako je naziv veći može se pisati u dva retka). Nakon napisanog naziva ugovora, ponovo napravimo dva pritiska na tipku ENTER i počnemo pisati tekst ugovora. Tekst ugovora pišemo tako da oznake pojedinih članaka, odnosno odjeljaka, odvajamo međusobno s jednim redom razmaka. Kad smo napisali tekst ugovora, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napišemo mjesto i nadnevak sklapanja ugovora; nakon toga opet pritisnemo na tipku ENTER i napišemo ugovorne strane (kupac-prodavatelj, poslodavac-radnik i sl.), njihova imena i prezimena, te dajemo ugovor na potpis. Na primjer:

Članak 10.

Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih se dva daju kupcu, a dva prodavatelju. U Zagrebu, 15. prosinca 2006. Prodavatelj: Kupac: DINOVA – Zagreb Pero Vrlić Jurica Ivezić cxÜÉ iÜÄ|ć ]âÜ|vt \äxé|ć 8.1. Oblikovanje ugovora o kupoprodaji Ugovorom o kupoprodaji se jedna strana (prodavatelj) obvezuje da stvar koju prodaje preda drugoj strani (kupcu) tako da kupac stekne pravo raspolaganja, a kupac se obvezuje da prodavatelju plati cijenu. Ugovor o kupoprodaji sklapa se postizanjem suglasnosti o bitnim elementima ugovora (predmet i cijena). Zadatak: Izradite ugovor o kupoprodaji u europskom i američkom obliku i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećeg primjera (napomena: pojedini dijelovi ugovora odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedine cjeline unutar sadržaja odijeljene su jednom kosom crtom): 1. "Autoglob", Sisak, Zbora narodne garde 7 (u daljnjem tekstu prodavatelj) / i / "Autotaksi" d. d., Zagreb, Miramarska 3 (u daljnjem tekstu: kupac), sklopili su // Ugovor o kupoprodaji // I. / Prodavatelj se obvezuje dostaviti kupcu 25 (slovima: dvadeset pet) automobila "Golf" diesel GXL po cijeni od 82.000,00 (slovima: osamdeset dvije tisuće) kuna komad, odnosno ukupnoj cijeni od 2.050.000,00 (slovima: dva milijuna pedeset tisuća) kuna. / II. / Ugovorena cijena je franko Zagreb - poslovni prostor kupca, Miramarska 3. / III. / Prodavatelj se obvezuje vozila dostaviti u roku od 15 dana od dana sklapanja ovog ugovora. / IV. / Kupac se obvezuje izvršiti plaćanje 50 % ugovorenog iznosa nakon sklapanja ovog ugovora, a preostalih 50 % iznosa u roku od 8 dana nakon preuzimanja automobila. / V. / Ako prodavatelj ne dopremi automobile u dogovorenom roku iz točke III. ovog ugovora, plaća penale u iznosu od 1 % dnevno. / VI. / U slučaju eventualnog spora po ovom ugovoru, ugovorne stranke će pokušati naći sporazumno rješenje, a ako u tome ne uspiju, za rješavanje sporova nadležan je Općinski sud u Zagrebu. / VII. / Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (četiri) primjerka, od kojih dva dobiva kupac, a dva prodavatelj. // U Zagrebu, 17. siječnja 2006. // Prodavatelj: / "Autoglob" - Sisak / Šantić Ljiljana // Kupac: / "Autotaksi" d. d. - Zagreb / Mario Puntarić //

8.2. Oblikovanje ugovora o radu Ugovor o radu je pojedinačni pravni akt kojim se izražava suglasnost volja o zasnivanju radnog odnosa između poslodavca, kao vlasnika trgovačkog društva, i posloprimca, kao radnika. Tim ugovorom poslodavac se obvezuje djelatniku dati posao, a radnik se obvezuje raditi pod određenim ugovorom utvrđenim uvjetima.

193

Zadatak: Izradite ugovor o zapošljavanju u europskom i američkom obliku i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećeg primjera (napomena: pojedini dijelovi ugovora odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedine cjeline unutar sadržaja odijeljene su jednom kosom crtom): 1. "Traktor", trgovačko društvo za održavanje zelenih površina, Varaždin, Zagrebačka 3, što ga zastupa direktor Dubravko Mikulić (u daljnjem tekstu: poslodavac) i Marko Kresta, Začretje, Preradovićeva 1 (u daljnjem tekstu: radnik) sklapaju // Ugovor o radu // Članak 1. / Ovim ugovorom utvrđuju se prava, obveze i odgovornosti na radu i na osnovi rada između radnika i poslodavca sukladno pozitivnim zakonskim i drugim propisima. / Članak 2. / Pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa (godine života i opća zdravstvena sposobnost), radnik ispunjava i posebne uvjete potrebne za rad na radnom mjestu i to: položen ispit za vozača traktora. / Članak 3. / Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme, a prava, obveze i odgovornosti radnik ostvaruje od dana kad počne raditi. / Članak 4. / Radnik će stupiti na rad na temelju ovog ugovora dana 25. siječnja 2006. / Članak 5. / Radnik će raditi na radnom mjestu traktorist i obavljati poslove odgovarajuće njegovu stupnju stručne spreme, vrsti zanimanja, znanju i sposobnosti na zelenim površinama koje održava trgovačko društvo. / Članak 6. / Radnik će raditi u punom radnom vremenu od 8 sati. / Raspored radnog vremena utvrđuje se u dvije smjene. / Radno vrijeme prve smjene počinje u 6,00 sati, a završava u 14,00 sati, dok radno vrijeme druge smjene počinje u 14,00 sati, a završava u 22,00 sata. / Članak 7. / Tijekom rada u prvoj smjeni radnik će koristiti dnevni odmor od 9,30 do 10,00 sati, a tijekom rada u drugoj smjeni radnik će koristiti dnevni odmor od 17,30 do 18,00 sati. / Članak 8. / Tjedni odmor radnik će koristiti nedjeljom. / Članak 9. / Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 18 dana. / Članak 10. / Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u godini i na neplaćeni dopust od 30 dana i preko 30 dana u godini u slučajevima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom. / Članak 11. / Radnik ima pravo na zaštitu na radu, pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava za slučaj bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, kao i na druge oblike socijalne sigurnosti sukladno pozitivnim zakonskim i drugim propisima. / Članak 12. / Plaća radnika obračunava se i isplaćuje jedanput mjesečno i iznosi 2.100,00 (slovima: dvije tisuće sto) kuna. / Poslodavac je dužan isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za rad izvršen u proteklom mjesecu. / Članak 13. / Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 %. / Članak 14. / Osnovna plaća radnika uvećava se za 50 % za prekovremeni rad, i za rad u dane tjednog odmora. / Članak 15. / Poslodavac se obvezuje isplatiti radniku naknade prema odredbama kolektivnog ugovora za gospodarstvo. / Članak 16. / Za slučaj prestanka radnog odnosa, otkazni rok je mjesec dana. / Članak 17. / Poslodavac i radnik dužni su osigurati primjenu pravila zaštite na radu i sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i propisima donesenim na osnovi njega. / Poslodavac je dužan osigurati radniku sredstva za rad, te odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i zaštitnu radnu odjeću. / Članak 18. / Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka, od kojih svaka ugovorna strana dobiva po dva primjerka, a smatra se sklopljenim kad ga potpišu obje ugovorne strane. // U Varaždinu, 20. siječnja 2006. // Poslodavac: / "Traktor" - Varaždin / Dubravko Mikulić // Radnik: / Marko Kresta // Kamen d.d., Požega, Alojzija Stepinca 5/II (u daljnjem tekstu prodavatelj) i Gradsko komunalno gospodarstvo, Zagreb, Avenija Vukovar 45 (u daljnjem tekstu: kupac), sklopili su

UGOVOR O KUPOPRODAJI

I. Prodavatelj se obvezuje dostaviti kupcu 3.000 (slovima: tri tisuće) komada betonskih cijevi za kanalizaciju po cijeni od 600,00 (slovima: šest stotina) kuna komad, odnosno ukupnoj cijeni za cjelokupnu pošiljku od 1.800.000,00 (slovima: milijun osam stotina tisuća) kuna.

II. Ugovorena cijena je franko Zagreb - Glavni kolodvor.

194

III. Prodavatelj se obvezuje slati betonske cijevi dinamikom od 500 cijevi mjesečno, tj. ukupnu količinu će otpremiti najkasnije nakon isteka roka od 6 mjeseci od dana sklapanja ovog ugovora.

IV. Kupac se obvezuje izvršavati plaćanje u roku od 8 dana nakon primitka svake pošiljke.

V. Ako se prodavatelj ne drži ugovorene dinamike ili krajnjeg roka iz točke III. ovog ugovora, plaća penale u iznosu od 10 %.

VI. U slučaju eventualnog spora po ovom ugovoru, ugovorne stranke će pokušati naći sporazumno rješenje, a ako u tome ne uspiju za rješavanje sporova nadležan je Općinski sud u Zagrebu. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (četiri) primjerka, od kojih dva dobiva kupac, a dva prodavatelj. U Požegi, 17. listopada 2006. Prodavatelj: Kupac: "Kamen" d.d. Gradsko komunalno gospodarstvo `tÇw|vt ^xÄ|ć TÇàx YÜ~tč|Ç Mandica Kelić Ante Frkačin

Primjer ugovora o prodaji (američki oblik)

RUŽA d.d. Karlovac, Lička 11, kojeg zastupa Marija Lucić, direktor (dalje: Poslodavac) i ZVONIMIR KOVAČIĆ iz Karlovca, Samoborska 6 (dalje: Radnik) dana 10. travnja 2006. sklopili su

UGOVOR O RADU

I. Opće odredbe

Ovim Ugovorom utvrđuju se međusobna prava, obveze i odgovornosti na radu između Poslodavca i Radnika. Ovim Ugovorom Radnik zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova referenta u sektoru financija. Ugovorne stranke ugovaraju probni rad Radnika u trajanju od tri mjeseca. Mjesto rada Radnika je u Sisku, a u slučaju potrebe Poslodavca i u nekom drugom mjestu na području Republike Hrvatske.

Pored poslova navedenih u točki 2. ovog ugovora Radnik će obavljati i druge poslove prema nalogu poslodavca, a koji su u skladu s naravi i vrsti posla za koje je zasnovan radni odnos.

195

II. Obveze radnika

U skladu s pravima i obvezama Radnika koji proizlaze iz ovog ugovora Radnik je obvezan

Poslodavcu staviti na raspolaganje sav svoj radni potencijal te se obvezuje da neće obavljati nikakve druge poslove za svoj i tuđi račun iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Nakon prestanka radnog odnosa Radnik ne smije u trajanju od jedne godine raditi samostalno ili nesamostalno za konkurentsko društvo. U slučaju postupanja protivno ovoj odredbi, Radnik se obvezuje platiti ugovornu kaznu u visini godišnje bruto plaće koju je primao kod Poslodavca.

Za vrijeme zabrane konkurencije opisane u točki 2. Radnik ima pravo na mjesečnu naknadu u visini od 50 % prosječne mjesečne plaće koju je primao u razdoblju od 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu

Ako ugovor o radu otkaže Poslodavac, a ustraje na održanju klauzule o zabrani konkurencije, obvezuje se Radniku za vrijeme trajanja klauzule o zabrani konkurencije isplaćivati plaću kakvu je Radnik primao za vrijeme dok je radio.

III. Plaće i nagrade za ostvareni rezultat

Radniku pripada osnovna mjesečna bruto plaća u iznosu od 10.000,00 kn. Isplata mjesečne akontacije plaće obavljat će se na način i u rokovima određenim odlukom Poslodavca.

Uz plaću navedenu u prethodnom stavku Radniku pripada i stimulativni dio plaće koji ovisi od rezultata njegova rada u odnosu na plan postavljen od strane Poslodavca, te od ukupnih rezultata Poslodavca u tekućoj godini.

Visinu stimulativnog dijela plaće za svaki pojedini mjesec (godinu) određuje direktor poslodavca. Radniku pripada pravo na naknadu božićnice, sukladno Kolektivnom ugovoru ili odluci Uprave. Radniku pripada pravo na naknadu jubilarnih nagrada, solidarnih pomoći, te ostalih primanja, ako su

određeni Kolektivnim ugovorom, koji je potpisao ili kojemu je pristupio Poslodavac. Naknada plaće za dane godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, državnih i vjerskih blagdana propisanih

zakonom te bolovanja do 42 dana isplaćivat će se u visini plaće utvrđene u točki III. stavak 1. ovog ugovora. Plaća i ostala primanja Radnika predstavljaju poslovnu tajnu.

IV. Troškovi i naknade Radnik ima pravo naknade troškova za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, u visini propisanoj

zakonom te povrat stvarno učinjenih troškova koji se odnose na putne troškove i poslovnu reprezentaciju, na temelju odluke direktora.

Radnik ima pravo o trošku Poslodavca prisustvovati stručnim skupovima u trajanju od 3 dana te prisustvovati posebnim vidovima usavršavanja u domaćim ili inozemnim školama i institutima u trajanju do 7 dana godišnje, ali po prethodnoj odluci i odobrenju Uprave.

Za vrijeme odsutnosti s posla radi stručnog usavršavanja Radnik ima pravo na mjesečnu plaću u punom iznosu, a odsutnost s posla nema utjecaja na trajanje godišnjeg odmora utvrđenog ovim Ugovorom.

V. Radno vrijeme, godišnji odmor, zaštita na radu

Radnik će raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno. U tijeku rada s jednokratnim punim radnim vremenom Radnik ima pravo koristiti dnevni odmor u

trajanju od 30 minuta. Tjedni odmor Radnik će koristiti subotom i nedjeljom. Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 25 dana, pri čemu se subota ne uračunava u dane

godišnjeg odmora. Radnik ima pravo na odsutnost s rada tijekom godine uz naknadu plaće do 7 radnih dana, time da

odobrenje za korištenje navedenog plaćenog dopusta daje direktor Poslodavca. Radnik ima pravo na zaštitu na radu, pravo na zdravstvenu zaštitu za slučaj bolesti, smanjenja ili

gubitka radne sposobnosti i invalidnosti, kao i druge oblike socijalne sigurnosti u skladu sa zakonom

VI. Čuvanje poslovne tajne

Radnik se obvezuje da će za vrijeme trajanja Ugovora o radu, a i njegovim prestankom, čuvati sve poslovne tajne Poslodavca i njegovih komitenata prema neovlaštenim osobama, koje su po svojoj prirodi

196

povjerene i zaštićene, a koje su mu bile povjerene ili koje je mogao saznati na poslu. Obveza čuvanja poslovne tajne odnosi se i na ostale povjerljive poslove društva i pojedinaca povezanih s Poslodavcem.

Radnik je po prestanku ovog ugovora dužan vratiti Poslodavcu sve pisane podneske, dokumente i materijale, kao i preslike istih kojima za vrijeme trajanja ovog ugovora raspolaže.

VII. Otkaz i prestanak ugovora

Ovaj ugovor mogu redovito i izvanredno otkazati i Poslodavac i Radnik pod uvjetima propisanim zakonom.

U slučaju kad Poslodavac redovito otkazuje, otkazni rok iznosi 3 mjeseca. U slučaju kad redovito otkazuje Radnik, otkazni rok je 1 mjesec.

VIII. Otpremnina

U slučaju kad Poslodavac redovito otkazuje ovaj ugovor osim ako ugovor otkazuje zbog teške povrede radne obveze radnika, radniku pripada otpremnina u visini od 1/3 plaće za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

U slučaju sporazumnog raskida ugovora, Poslodavac i Radnik će sporazumno utvrditi visinu otpremnine, čija visina ne može biti manja od 6 mjesečnih plaća radnika.

U slučaju kad radnik otkazuje ovaj ugovor, ne pripada mu otpremnina osim ako se odlukom Uprave ne odluči drugačije.

IX. Zaključne odredbe

Sve izmjene i dopune ovog ugovora moraju biti u pisanoj formi, a eventualni usmeni uglavci su nevažeći.

Sve sporove koji mogu nastati u vezi s primjenom ugovora stranke će nastojati riješiti sporazumno, a u protivnom ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog suda u Karlovcu.

Ovaj ugovor je sastavljen u 4 jednaka primjerka i primjenjuje se danom njegova potpisa. RADNIK POSLODAVAC RUŽA d.d. Karlovac Zvonimir Kovačić

Marija Lucić

Primjer ugovora o radu pisanog na osobnom računalu

197

9. OBLIKOVANJE ZAMOLBE ZA RAD I ŽIVOTOPISA Jedan od prvih podnesaka s kojima ćemo se susresti nakon završenog školovanja jest zamolba za rad. Zamolba za rad ima sljedeće sastavne dijelove:

• zaglavlje, • naziv i adresu trgovačkog društva, ustanove ili tijela državne uprave kojoj zamolbu podnosimo, • naznaku predmeta, • sadržaj zamolbe, • naznaku privitaka, • mjesto i nadnevak pisanja zamolbe, • vlastoručni potpis.

Za oblikovanje zamolbe za rad vrijede ista pravila oblikovanja kao i za podnesak u upravnom postupku. Uz zamolbu za rad obvezno treba priložiti životopis, te ostale dokumente (obično preslike, ali mogu biti i originali) koji služe kao dokaz naših navoda u zamolbi i životopisu. Životopis31 se najčešće ne piše kao slobodan sastavak, kao što je to dosad bio slučaj, već na suvremeno oblikovan način. Životopis je moguće pisati na više različitih načina jer ne postoje čvrsti standardi u tom pogledu. Danas se žvivotopis najčešće piše na jedan od načina kako je to prikazano u ovom udžbeniku. Sve češće je u uporabi i tzv. europski format životopisa (European Curriculum Vitae Format). Iz primjera se vidi da životopis ima sljedeće sastavne dijelove:

• zaglavlje, • mjesto i nadnevak pisanja životopisa, • naziv akta (ŽIVOTOPIS), • sadržaj životopisa, • potpis.

Zaglavlje se piše od reza 10, a sadrži ime i prezime, ulicu i broj te grad. Red ispod zaglavlja, od 7. tab-a pišemo mjesto i nadnevak pisanja životopisa. Nakon toga napravimo četiri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centriramo naziv akta ( Ž I V O T O P I S ). Slijede tri pritiska na tipku ENTER i sadržaj životopisa koji pišemo tako da od 0-tog TAB-a naznačimo o kojoj je činjenici riječ, a od 4. TAB-a u stupcima pišemo potrebne podatke. Pri tome se s dva pritiska na ENTER odvoje pojedine skupine podataka: osobni podaci, podaci o školskoj naobrazbi, podaci o znanju stranih jezika, podaci o usavršavanju i dokvalifikacijama, podaci o radnom iskustvu, te podaci o ostalim referencama (eventualno objavljenim radovima, izdanim knjigama i slično). Na kraju životopis treba potpisati. Ponekad poslodavac insistira na pisanju životopisa rukom. U tom slučaju se valja potruditi napisati životopis najboljim rukopisom kojim možemo, kako bismo i time privukli pozornost potencijalnog poslodavca dok čita mnoštvo životopisa prispjelih na raspisani natječaj. Zadatak: Na temelju primjera navedenih na sljedećim stranicama izradite zamolbu za rad i životopis, služeći se svojim osobnim podatcima.

31 U uporabi je često i kratica CV, odnosno u naslovu takvog podneska stoji latinska inačica ovog termina – curriculum

vitae.

198

MIRA MAHIN Maksimirska 111 Zagreb

MINISTARSTVO FINANCIJA Katančićeva 4 ZAGREB Predmet: MAHIN MIRA iz Zagreba, zamolba za rad VEZA: vaš oglas u "Večernjem listu" od 5. siječnja 2006. Javljam se na citirani oglas sa svojom zamolbom za rad, za obavljanje poslova financijskog inspektora u ovom Ministarstvu. Zamolbi prilažem životopis, diplomu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, diplomu Longman Instituta u Londonu, uvjerenja o završenom poznavanju engleskog i njemačkog jezika, presliku vozačke dozvole, bibliografiju i domovnicu. Privitaka: 7 U Zagrebu, 11. siječnja 2006. Mira Mahin

Primjer zamolbe za rad (europski oblik)

199

Ž I V O T O P I S Osobni podaci Školovanje Posebna znanja i vještine Druge aktivnosti Radno iskustvo

Mira Mahin Krasimirska 111, 10 000 Zagreb Telefon 763 15 19; e-mail: [email protected] Rođena u Požegi, 12. prosinca 1965. Državljanka Republike Hrvatske. Jednogodišnji poslijediplomski studij međunarodne trgovine završila sam na Visokoj školi za poslijediplomske studije Longman Institute u Londonu, 1992. Od 1985. do 1989. studirala sam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; diplomirala sam radnjom Holistički modeli u suvremenom planiranju. Pohađala sam i završila osnovnu školu i gimnaziju u Požegi. Govorim engleski i njemački; imam vozačku dozvolu A i B kategorije; poznajem rad na kompjuteru, te imam iskustva u korištenju svih dijelova Microsoft Officea. Kao aktivist Crvenog križa, sudjelujem u humanitarnim akcijama. Od 2001. do danas radim kao rukovoditelj Odjela malih zajmova u podružnici londonske banke East West Bank. Od 1996. do 2000. radio sam kao kreditni referent u zagrebačkoj podružnici londonske banke East West Bank. Od 1993. do 1994. radila sam kao pripravnik u Istočnoeuropskoj komercijalnoj banci u Zagrebu, na kreditnim poslovima. Od 1995. do 1996. radila sam u Ministarstvu obrane RH, kao dragovoljac, na poslovima logistike.

Područja posebne stručnosti

Publikacije

Sudjelovanje na stručnim ili međunarodnim skupovima Studijska putovanja Nagrade i priznanja

Unutar East West Bank pohađala sam nekoliko seminara o kreditnom poslovanju, te sam se stručno usavršavala u području tzv. mikrofinanciranja. Napisala sam veći broj članaka, posebno o mikrofinanciranju i financijskim instrumentima primjenjivim u ratom pogođenim područjima; bibliografiju prilažem kao poseban dodatak. Na međunarodnoj konferenciji koja je održana u Beču, 2002. godine, pod nazivom Regional Challenges, podnio sam referat pod naslovom Contemporary Banking in Croatia. Na studijskom putovanju po kavkaskim zemljama, bivšim članicama SSSR-a, koje je organizirala naša banka, upoznala sam se s ulogom malih zajmova u obnavljanju seoskih gospodarstava. Projekt mikrofinanciranja za istočnu Slavoniju, koji sam izradila s kolegom Mladenom Delićem, dobio je prvu nagradu na internom natječaju naše banke 2002. godine.

Mira Mahin U Zagrebu, 16. svibnja 2006.

Primjer životopisa

200

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime I prezime Mirjana Cerjak Adresa Maksimirska 145, 10000 Zagreb Telefon ++385-1-4802555

Telefaks ++385-1-4580556 Elektronička pošta, Web adresa [email protected], www.theagency.hr

Državljanstvo Republike Hrvatske

Datum rođenja 10. studenoga 1960.

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 3. travnja 2000. – do danas • Ustanova zaposlenja Raiffeisenbank Austria Croatia d.d. • Naziv radnog mjesta direktor poslovnice

• Funkcija direktor • Područje rada rukovođenje poslovnicom u svim njenim poslovima

• Datumi (od – do) 6. studenoga 1995. – 2. travnja 2000. • Ustanova zaposlenja Privredna banka Zagreb d.d. • Naziv radnog mjesta kontroling

• Funkcija rukovoditelj kontrolinga • Područje rada kontrola novčanih transakcija s malim poslovnim subjektima

• Datumi (od – do) 15. lipnja 1985. – 5. studenoga 1995. • Ustanova zaposlenja Samoborska banka d.d. • Naziv radnog mjesta kreditni referent

• Funkcija voditelj smjene • Područje rada kreditni odnosi s građanstvom

ŠKOLOVANJE

Datum 5. travnja 1985. Mjesto Zagreb

Ustanova Ekonomski fakultet Zvanje: diplomirani ekonomist

USAVRŠAVANJE

201

Godina 1990. Mjesto Zagreb

Ustanova Ekonomski fakultet Područje Poslijediplomski studij iz financijskog poslovanja

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE.

MATERNJI JEZIK hrvatski

STRANI JEZICI

Jezik engleski, njemački Govori da

Piše da Čita da

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

. -

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE .

-

TEHNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE. -

UMJETNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE -

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE. -

VOZAČKA DOZVOLA B kategorije

DODATNI PODACI

PRIVITCI diploma Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, diploma završenog poslijediplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu,

EU format životopisa CURRICULUM VITAE

202

1. Family Name: 2. First Names: 3. Date of Birth: 4. Nationality: 5. Civil Status: 6. Education: Institution: Date: Degree/Diploma Obtained: Informal education Institution: Date: Degree/Diploma Obtained: Institution: Date: Degree/Diploma Obtained: 7. Language Skills (5 highest, 1 lowest)

Language Reading Speaking Writing 8. Membership of Professional Bodies: 9. Other Skills (e.g. computer or specialist experience) 10. Present Position: 11. Years with the firm: 12. Key Qualifications: 13. Field Experience:

203

Country Date

14. Professional Experience Record Date (month and year): Location: Company: Position: Description: Date: Location: Company: Position: Description:

Date: Location: Company: Position: Description:

Date: Location: Company: Position: Description:

15. Publications:

Shema mogućeg oblika životopisa na engleskom jeziku

204

10. OBLIKOVANJE PISANIH POSLOVNIH KOMUNIKACIJA NA STRANOM JEZIKU Oblikovanje pisanih komunikacija na stranom jeziku od izuzetne je važnosti za poslovanje naših trgovačkih društava, osobito onih koja se bave vanjskom trgovinom. Svaka zemlja, pa tako i Republika Hrvatska u području gospodarske aktivnosti usmjerena je na međunarodnu suradnju. Ta suradnja neza-misliva je bez poznavanja stranih jezika i oblikovanja pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku. Strani jezici i pisane poslovne komunikacije na stranom jeziku prijeko su potrebni za uspostavljanje poslovnih kontakata i međusobnu komunikaciju poslovnih partnera iz Republike Hrvatske i stranih zemalja. Oblikovanje pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku donekle se razlikuje od obliko-vanja pisanih poslovnih komunikacija u nas. Na to je utjecala u prvom redu masovna primjena osobnih računala i programa za obradu teksta, te su oblici pisanih poslovnih komunikacija najčešće podređeni logici i načelima na kojima oni funkcioniraju. Oblikovanje pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku razlikuje se od zemlje do zemlje. Budući da u ovom udžbeniku ne možemo obraditi pisane poslovnih komunikacije na većem broju stranih jezika jer bi to znatno prelazilo okvire ovog udžbenika, odlučili smo obraditi osnovna pravila pisanja pisanih poslovnih komunikacija na engleskom jeziku kao najučestalijem jeziku naše komunikacije sa svijetom. 10.1. Oblikovanje poslovnih pisama na engleskom jeziku Temeljni dijelovi poslovnih pisama u angloameričkom svijetu su: 1. zaglavlje, 5. sadržaj pisma, 2. oznaka i nadnevak, 6. uljudan završetak, 3. adresa primatelja, 7. potpis. 4. pozdrav, Poslovno pismo može sadržavati i određen broj neobveznih dijelova koji se uključuju po potrebi: 1. naznaka "na pozornost", 3. naznaka privitka i dostave kopija, 2. naznaka predmeta, 4. post scriptum. 10.1.1. Zaglavlje Zaglavlje je otisnuto na vrhu pismovnog papira.32 Ono mora sadržavati barem ime, znak i adresu trgovačkog društva, a često sadrži i brojeve telefona, telefaksa i – danas sve rjeđe33 - teleksa. Zaglavlje mora sadržavati i neke sastavne dijelove na temelju zakonskih propisa. Na primjer, društva s ograničenom odgovornošću u Velikoj Britaniji moraju navesti u zaglavlju imena svojih direktora, adrese njihovih registriranih ureda, mjesto registracije i registarski broj. Mnoga zaglavlja sadrže i otisnute riječi koje upućuju na rezervirani prostor za oznake - Your ref. (Vaš znak), Our ref. (Naš znak). 10.1.2. Oznaka i nadnevak 32 To je memorandum, kako smo već naveli u dijelu udžbenika gdje se govori o pisanim poslovnim komunikacijama,

bez obzira je li on otisnut na papiru u tiskari, ili je kao takav pohranjen u osobnom računalu tako da su pohranjeni stalni dijelovi poslovnog pisma, dok su za promjenjive dijelove ostavljeni prazni prostori koji se po potrebi popunjavaju.

33 Iako još uvijek uobičajeno za zemlje poput Indije, Pakistana i slično.

205

Oznaka se sastoji od inicijala osobe koja je pismo diktirala i inicijala osobe koja je pismo pisala razdvajaju se kosom crtom (npr.: AT/MK). Ostala slova i brojke označuju odjel, organizacijsku jedinicu i slično. Oznaka se obično piše iznad nadnevka. Nadnevak se može pisati na različite načine. Na primjer: - 27 September 2006 - 27th September, 2006 - 27th September, 2006 - September 27, 2006 Međunarodna organizacija za normizaciju (International Organization for Standardization - ISO) preporučuje sljedeći način pisanja nadnevka: - 2006-09-27 Nadnevke nikako ne smijemo pisati tako da mogu dovesti do zabune. Na primjer, 11.1.2004. u Velikoj Britaniji znači 11. siječanj 2004., ali u SAD-u znači 1. studeni 2004. Jednako tako, nepravilno je kratiti nazive mjeseci jer to pokazuje nemarnost i neobrazovanost onoga tko je napisao pismo.

10.1.3. Adresa primatelja Adresa primatelja je dio poslovnog pisma koji se sastoji od imena i adrese primatelja. Pišemo je na suprotnoj strani od zaglavlja. Ime fizičke osobe sastoji se od krsnog imena i prezimena. Ime i prezime fizičke osobe uvijek pišemo na jedan od dva načina: - Mr. J. E. Smith ili - Mr. John Smith. Nikako ne smijemo pisati samo: Mr. Smith. Trgovačka društva imaju također svoja posebna imena po kojima ih razlikujemo. Britanska i američka trgovačka društva vrlo često u sastavu svog imena sadrže i kraticu koja pobliže označava karakter trgovačkog društva. Pregled najčešćih kratica dajemo u sljedećoj tablici.

PUNI NAZIV KRATICA ZNAČENJE Public Limited Company PLC državno dioničko društvo s ograničenim

jamstvom Limited Ltd. ograničeno jamstvo Company Co. trgovačko društvo, kompanija Corporation Corp. korporacija, trgovačko društvo, dioničko

društvo Incorporated Inc. dioničko društvo

U angloameričkom poslovnom dopisivanju prije navođenja imena i prezimena osobe kojoj se u pismu obraćamo pišemo tzv. počasni naslov. Najčešći počasni naslovi koji se rabe u angloameričkom poslovnom dopisivanju:

POČASNI NASLOV PRIMJER ZNAČENJE Mr. (mister) Mr. John Smith Gospodin John Smith Mrs. (mistress) Mrs. Helen Smith Gospođa Helen Smith Miss. (missis)* Miss. Julie Hawk Gospođica Julie Hawk Messrs. (Messieurs) Messrs. Smith & Co. Gospodo Smith & Co. Mmes. (Mesdames) Dear Mmes. Poštovane dame

* Ovu kraticu možemo koristiti u privatnom dopisivanju, ali ne i u poslovnom dopisivanju. Naime, sukladno pravilima poslovne kulture svaka ženska osoba, nakon što se zaposlila, oslovljava se sa “Mrs.”, odnosno što je danas najčešće, sa “Ms.” Oslovljavanja sa „Miss“ u poslovnoj komunikaciji upućuje na nepoznavanje poslovne kulture ili na patroniziranje, ponekad i omalovažavanje sugovornice te se ne preporučuje.

Prilikom ispisivanja ime i prezimena u potpisu preporučamo nakon ispisanog potpisa u zagradu staviti kraticu Mr. ili Mrs. Naime, naša imena i prezimena rijetko su poznata u svijetu (i obratno), te stranac

206

teško može znati je li potpisnik žena ili muškarac, pa mu je teško napisati početak odgovora na naše pismo ili može pogriješiti u oslovljavanju. To je jednako tako važno kad imena zbunjuju jer su ista za žene i muškarce (npr. Vanja). Naslovi koji određuju položaj pojedine osobe ili dužnost koju obnaša pišu se ispod ili nakon imena i prezimena. Na primjer: - Mr. J. D. Carpenter Managing Director - Mr. Henry A. Swift, President. Adresa primatelja sastoji se od kućnog broja, naziva ulice, poštanskog broja, naziva grada, te naziva države. Adresu primatelja može zamijeniti broj njegova poštanskog pretinca ako ga ima (P.O.B. - post-office box). Adresa primatelja može također sadržavati posebne upute pošti i/ili primatelju. Na primjer:

UPUTA ZNAČENJE Air Mail zrakoplovom Registered preporučeno Express Delivery žurna otprema Printed matter tiskane stvari Please forward molimo proslijediti Personal* osobno Confidential* povjerljivo

* Pisma s oznakom "Personal" ne bi smio otvarati nitko osim primatelja osobno. ** Pisma s oznakom "Confidential" osim primatelja smije otvarati samo osobni pomoćnik ili osobna tajnica.

10.1.4. Pozdrav U pismima fizičkim osobama rabe se sljedeći pozdravi: - Sir ili Madam, - Dear Sir ili Dear Madam, - Dear Mr. Baker ili Dear Miss. Brown, - Dear John ili Dear Mary. Kad nekoga u pismu oslovljavamo samo sa Sir ili Madam moramo znati da je to jako formalno. Uporaba oblika Dear Sir ili Dear Madam je isto tako formalna, ali odgovara svrsi u slučajevima kad nam primatelj nije osobno poznat. U slučajevima kad se obraćamo skupini ljudi, pismo možemo započeti pozdravom Dear Sirs ili Gentlemen. Kad se u pismu obraćamo skupini žena, rabimo fraze Mesdames ili Ladies. Valja pripomenuti da angloameričko poslovno dopisivanje ne poznaje fraze koje bi sasvim odgo-varale našim frazama poput - Poštovani gospodine, Poštovana gospođo, Poštovane dame i gospodo i slično. 10.1.5. Sadržaj pisma Sadržaj pisma sastoji se od poruke koju želimo nekome uputiti. Pri tome moramo voditi računa o tome da budemo koncizni i jasni kako bi primatelju pisma bila jasna poruka koju mu želimo uputiti. Sadržaj pisma razlikuje se prema vrsti pisma. 10.1.6. Uljudan završetak

207

Uljudan završetak pisma mora odgovarati pozdravnom dijelu. U narednoj tablici dajemo pregled pozdrava i preporučljivih odgovarajućih uljudnih završetaka pisama koji su uvijek u tijesnoj vezi s pozdravnim dijelom pisma.

POZDRAV ULJUDAN ZAVRŠETAK Dear Sir (Dear Madam) Dear Sirs (Mesdames)

Yours faithfully

Sir ili Madam Yours respectfully Dear. Mr Smith ili Dr. Miss Smith Yours sincerely Dear Jim Dear Mary

With best regards, yours sincerely With kind regards, yours sincerely

10.1.7. Potpis Pravo potpisivanja u trgovačkom društvu ima samo ovlaštena osoba. Kako je mnoge potpise teško pročitati, ime osobe koja potpisuje pismo uvijek treba osobnim računalom ispisati ispod prostora koji je ostavljen za potpis. Bez obzira na koji način se ovlaštena osoba potpisuje, ispisani potpis uvijek treba biti napisan na način da se prvo ispisuje ime, a tek onda prezime ovlaštene osobe. Rijetki su jezici u svijetu koji imaju pravilo da se prvo piše prezime, pa tek onda ime. Ako ne poštujemo ovo pravilo, u odgovoru može doći do pogrešnog oslovljavanja i do problema, jer ne znamo na koga je pismo uistinu naslovljeno34. Na primjer: Ajax Manufacturing Co. Ltd. Gerald Jones

Gerald Jones Production Manager

10.1.8. Naznaka "na pozornost" Ovu naznaku rabimo u slučajevima kad je pismo naslovljeno na trgovačko društvo, a mi želimo skre-nuti na njega pozornost sasvim određene osobe ili odjela u tom poduzeću. Naznaku "na pozornost" (Attention, odnosno skraćeno, Att. ili Attn.) pišemo ispod adrese primatelja, s jednim redom razmaka prije naznake. Cijelu naznaku treba istaknuti podcrtavanjem. Na primjer: Jurkovich Machines Ltd. 15 Lothian Square EDINBURGH ED 6 6 HL Att. Mr. Lewis 10.1.9. Naznaka predmeta

34 Tako je, na primjer, u jednom velikom trgovačkom društvu tajnica pogrešno potpisala ovlaštenu osobu kao Prelec

Marijana. Povratno pismo iz Njemačke bilo je naslovljeno na gospodina Marijana, a rukovoditelja s tim imenom je u tom trgovačkom društvu bilo nekoliko. Potrošeno je dosta vremena dok se nije utvrdilo na kojeg Marijana je konkretno pismo bilo naslovljeno.

208

U pismu se može naznačiti i predmet na koji se pismo odnosi. Naznaka predmeta piše se odmah nakon pozdrava, iako se ponekad može desiti da bude napisana i iznad pozdrava. Ako je napisana iznad pozdrava, obično joj prethode riječi "Subject" ili "Re." Na primjer: Subject: MACHINE TOOL LUBRICANTS Dear Sirs, ili Dear Sirs, MACHINE TOOL LUBRICANTS 10.1.10. Naznaka privitka i dostave kopija Ako uz pismo treba poslati i neke privitke ili ako neka druga osoba ili odjel trebaju primiti kopiju istog pisma, to se naznačuje u donjem lijevom kutu pisma. Za naznaku privitka rabimo sljedeće izraze ili kratice: 1. Enclosure(s) 4. Two enclosures 2. Enc(s) 5. Encs (2) 3. Encl 6. Encl (2) Naznaku dostave kopija pišemo na sljedeći način: cc: Mr. Pierre Ribich 10.1.11. Post scriptum Post scriptum pišemo na dnu pisma u slučajevima kad u zadnjem trenutku želimo dodati još neku poruku primatelju, a koja je osobito važna. Ovaj neobvezni dio pisma valja izbjegavati jer pokazuje našu nedovoljnu pozornost prilikom pisanja pisma. 10.1.12. Omotnica Na omotnici treba uvijek navesti ime i prezime, odnosno naziv i adresu adresanta, te ime i prezime, odnosno naziv i adresu adresata. Adresa adresata, kao sastavni dio pisma vrlo često služi i kao adresa na omotnici jer se zbog racionalizacije često rabe omotnice s prozorčićem. Adresa adresanta piše se u gornjem lijevom kutu omotnice, dok se adresa adresata piše u donjoj desnoj četvrtini omotnice. 10.1.13. Oblici i načini pisanja pisama Najčešći oblici poslovnih pisama u angloameričkom poslovnom dopisivanju su blok oblik (nešto slično onome što mi zovemo punim američkim oblikom) i oblik s uvlačenjem redaka (nešto slično onome što mi zovemo europskim oblikom). Da bismo poštivali engleska i američka pravila pisanja, prilikom pisanja poslovnih pisama moramo se pridržavati sljedećeg:

- nakon odlomka uvijek dolazi red razmaka bez obzira na to je li pismo pisano blok oblikom ili oblikom s uvlačenjem redaka;

209

- prilikom pisanja oblika s uvlačenjem redaka retke uvlačimo za jedan TAB; - nakon točke na kraju rečenice obvezno treba napraviti razmak od dva slovna mjesta.

Zadatak: Oblikujte poslovne dopise na temelju narednih činjeničnih stanja, prvo blok oblikom, a zatim oblikom s uvlačenjem redova, poštujući pravila oblikovanja engleskog poslovnog dopisivanja.(Napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Financial Times//Bracken House 10 Cannon Street London EC4P 4BY//TEL. 01-248 8000// July 15, 2006// Dear Executive,//The FINANCIAL TIMES has 120 correspondents and an editorial staff with all the training and experience to interpret world events in terms of the market place.//The FT covers business - every kind of business - from every point of view. It is nog exclusively concerned with stocks and money markets. Read it daily, and it will keep you in touch with the information you need to run your business successfully.//Why not see this remarkable newspaper for yourself and let it show you exactly it can do for you.//Experience teaches us that it takes about two weeks for a new reader to become familiar with the paper's wide-ranging editorial pattern, and this much time is now offered to you as a bonus period in which to decide for yourself whether or not regular reading of the FT will benefit you and your business.//The enclosed order card invites you to subscribe to the paper with savings proportionate to the length of your subscription.//Tick the box on the card that shows the subscription period of your choice and post the card today. Copies will be delivered direct to your address, and the first two weeks' issues come to you entirely free of charge.//Your FINANCIAL TIMES comes to you with a special guarantee: if at any time you decide to cancel your subscription, you will be refunded with the cost of all undelivered issues.//Here, then, is your opportunity to see for yourself this unique, trustworthy and unbiased international newspaper that gives you the answers you seek - usually before, and often long before, you can find them anywhere else.//Yours sincerely//G. Terence Damer//European Marketing Director// 2. Communication Engineering PLC//Priory Crescent//Surrey KL16 5DA//Tel. (0372)921167//NSG/VK // 9 November 2006 // Ms. J. Wealthy//F. T. Gale & Sons//P.O.B. 345//NORTHWOOD, Yorkshire // Dear Miss Wealthy // If you think all telex machines have to cause noise and disturbance in the office, you haven't heard of the TP500X. Apart from being much quieter, the TP500X is a cost-effcetive investment which can double the operator's productivity. // The TP500X helps to cut out many awkward and time-consuming procedures. The message is displayed on a screen. Corrections can be made without retyping, and messages can be prepared while others are being received. When a number is engaged, the TP500X redials it automatically. Regularly used headings and addresses can be stored. The TP500X has many more features designed to facilitate message preparation and to speed up transmission.//It may be surprising, then, that the TP500X is one of the least expensive screen-and-disk telex machines currently available. // Let us demonstrate the TP500X in your office. If you decide to buy one - and we're pretty sure you will - and you order before 31st December, we can grant you a L100 discount.//Yours sincerely // M. T. Darker // Text Terminal Manager// 3. Wellers & Strugle Ltd. // Import and Export, Princes Street, London // Birmingham Office: 28 Bradshaw Street, Birmingham B5 1TQ // Liverpool Office: 54 Bakern Road, Liverpool L3 9HW//Directors: J. P. Bloody, K. F. Lucky//NK/TR // 7 June 2004 // The Sales Manager//Glaston Potteries Ltd // Clayfield / Burnley BB10 1RQ // Dear Sir or Maam // We are writing to you on behalf of our principals in Canada who are interested in importing chinaware from England. // Could you send us your latest catalogue and price-list, quoting your most competitive prices? // Our principals are a large chain store in North America and will probably place substantial orders if the quality and prices of your products are suitable.//We look forward to hearing from you soon. // Yours faithfully // J. P. Bloody // 4. Satex S.p.A .// Via di Pietra Papa, 00146 Roma // Telephone: Roma 769910//DS/JK // 13 March 20046// Mr. K. Doone, Chief Buyer // F. Lynch & Co. Ltd.//Nesson House // Newell Street // Birmingham B3 3EL // UNITED KINGDOM//Dear Mr. Doone // Thank you for your order No. KT4576 which we are now making up. We have all the items in stock and will be advising you in the near future. // Yours sincerely//G. Fizzi //

210

Bredgrade 51, DK 1260, Copenhagen K DENMARK 6th May 2004 Soundsonic Ltd., Warwick House, Warwick Street, Forest Hill, London SE23 1JF UNITED KINGDOM For the attention of the Sales Manager Dear Sir or Madam, Please would you send me details of your quadrophonic sound systems which were advertised in the April edition of Sound Monthly? I am particularly interested in the Omega range of equipment that you specialize in. Yours faithfully, B. Kassen B. Kassen

Zaglavlje ili adresa pošiljatelja Nadnevak Adresa primatelja Naznaka pozornosti

Pozdrav Sadržaj pisma Uljudan završetak Potpis

Sastavni dijelovi jednostavnog poslovnog pisma

211

L I M E X L I M I T E D Bexton Road

Tel. 056478690 PRESTON Telex 867495 PN2 5AJ

PLT/MK 14 October 2006 Milkman & Hoffer GmbH Wilhelm Strasse 54 D-8955 DORTMUND Germany Attention: Herr. Pffeifer Dear Sirs MACHINE STANDS Thank you for your enguiry regarding our machine stands. We have plea-sure in enclosing some literature for your preliminary information. The stands are supplied in different sizes and in different hardness of rubber and must be correctly selected for individual machines. This is most important in the case of heavy presses. We have, however, supplied stands for almost every type of standard machine so that we can let you have our recommendations based on practical experience. If you would let us have particulars of the types of machines for which stands are needed and their weights, we should have pleasure in quoting for individual applications. You will see t hat the yellow leaflet is a selector chart for most of the modern types of punch presses. The number in italics after each machine refers to the price list. Delivery is within two weeks of receipt of an order. Yours faithfully LIMEX LIMITED M. G. Beawerick M. G. Beawerick Managing Director Enc cc: A. U. Ready, Production Manager

Directors: M. G. Beawerick (Managing), I. C. Bottom, U. B. Freely Registered No 03 43 46, England; Registered Office as above

Primjer poslovnog pisma pisanog blok oblikom

212

L I M E X L I M I T E D Bexton Road

Tel. 056478690 PRESTON Telex 867495 PN2 5AJ

PLT/MK 14 October 2006 Milkman & Hoffer GmbH Wilhelm Strasse 54 D-8955 DORTMUND Germany Attention: Herr. Pffeifer Dear Sirs,

MACHINE STANDS Thank you for your enguiry regarding our machine stands. We have pleasure in enclosing some literature for your preliminary information. The stands are supplied in different sizes and in different hardness of rubber and must be correctly selected for individual machines. This is most important in the case of heavy presses. We have, however, supplied stands for almost every type of standard machine so that we can let you have our recommendations based on practical experience. If you would let us have particulars of the types of machines for which stands are needed and their weights, we should have pleasure in quoting for individual applications. You will see t hat the yellow leaflet is a selector chart for most of the modern types of punch presses. The number in italics after each machine refers to the price list. Delivery is within two weeks of receipt of an order. Yours faithfully, LIMEX LIMITED M. G. Beawerick M. G. Beawerick Managing Director Enc cc: A. U. Ready, Production Manager

Directors: M. G. Beawerick (Managing), I. C. Bottom, U. B. Freely Registered No 03 43 46, England; Registered Office as above

Primjer poslovnog pisma pisanog oblikom s uvlačenjem redova

213

11. TEKSTOVI ZA UVJEŽBAVANJE BRZINE I TOČNOSTI U PRIJEPISU U udžbeniku "Kompjutorska daktilografija 1" obrađeni su načini uvježbavanja sigurnosti zahvata. Podsjetimo se!

A. NAČINI UVJEŽBAVANJA ZA KONCENTRACIJU: 1. Ispisivanje suglasnika i samoglasnika u riječima 2. Metoda zrcala 3. Prepisivanje svakog drugog retka 4. Metoda štafeta 5. Prepisivanje teksta na stranom jeziku.

B. NAČINI UVJEŽBAVANJA TOČNOSTI I BRZINE 1. Uvježbavanje riječi s istim prefiksima 2. Vježba riječi s istim sufiksima 3. Vježba pisanja smislenih cjelina i fraza 4. Vježba pravilne uporabe crtice za rastavljanje 5. Prijepis s predloška s ponavljanjem redaka, odlomaka i cjeline.

Ako ste eventualno zaboravili kako se ispravno izvode vježbe pomoću navedenih načina, podsjetite se koristeći udžbenik "Kompjutorska daktilografija 1". U ovom dodatku dani su tekstovi uz pomoć kojih ćete svakodnevno vježbajući na razne načine povećati svoju točnost i brzinu pisanja.

11.1. Uvježbavanje zahvata 1. (ASDFR JKLČU) asdf člkj asdfrf člkjuj asdfrf člkjuj asdrfr člkuju asdrfr člkuj frju jufr far jču arf čuj asur člru fujr jruf arfr čuju rafr učj luč ljuljala ručala urar čudak rasad rasula ukras raja krda kula laskala kadulja čačkaju julka kuda slučaj ljudska ljuljačka ruka 2. (EI) ded kik fde jki ede iki aed čik je či fi ae sir leu asded člkiki kjui dfre sed ded čik lik uik aed fed jik dfre kjui kiki dede ei ali ili juli jeli ara era rudar redar klas klasa klis uradila ur isklijala riječi seljački uradili uredski krik lirika seli krila 3. (EI) jela djed kida dika čeka čika kiri dere lela lila jaka jeka rika riječi riječi riječi slijedi slijedi slijedi uredili uredili ure ilijada ridala klisura dur ureda rudi duri krila krilila slijedi kiselila djed riječi srljala kliči rudarski fluid rijeke klisura 4. (VM) fvf jmj vfv mjm dvrf kmuj dvrf kmuj skrv ldum fvmj jmvf frvf jum asvdfverv člmkjmuim fjmv jfvm dvrf kmuj asdfvfrvf člkjmjuj vrfmu limara vrijeme jama salama selim veselim varka vama srama mislim velesajam mrkva čuvam klisura vrijeme lijevak uvala mjesec čuvam

214

5. (VM) vika vika vika deva deva deva vama vama vama sava sava sava siva mama mama mama mima mima mima dama dama dama kama kama kama jama mladački java klima visjela dura rudari alkemija jamajka emilija velesajam mrkva mljekara mimika vučjaka jaram varam marama varam 6. (GH) fgf jhj gaf hčj gfr hju vgf mhj fg jh ga hč ge hi gv hm fgeg jhi asdfg člkjh fgvg jhmh fgvr jhmu egrf ihuj asdfghjklč argvg čuhmh jegulja dahija magla čahura velegradski juha gradim hajka juh hm galamim hajduk gudura hajkač gaf havarija galerija hemisfera gad 7. (GH) hlad hlad hlad glad glad glad liga liga liga hara hara hara hlad grah grah grah hlad hlad hlad duga duga duga kruh kruh kruh grah gdje gega hidrauličar hidraulika germa glačala hijerarhija hidra hajduk čahura guska glasač jaguar hvalim rashladila udruga agava 8. (C,.- VELIKO SLOVO) ded fkc fec lcd s,k caic, če, fkc, jd,c feck ji,d de, dc, ki, k, Ja Ka Da Fa 1.1 sl. Al. Ul. aj- el- Uk,- Fi-., Ci,-a.ASG- ČKLJ-, Evica, Dalmacija, VAMA, Li-ma-ri-ja, VELIMIR, Lucija, A-B. Ivica gdjekada Marija Jurica Jagica Vera ulica Emil Sljeme Sicilija AS 9. (C,.- VELIKO SLOVO) vic, kim, dim, vid, kec, cilj, lice, cura, maca, cica, klica, ce krivac, krivac, celer, celer, cicija, cicija, jeca, jeca, krivac Je-li-ca, Ca-ri-grad, Li-vi-ja, Si-ci-li-ja, I-li-ca, I-li-ja-da Sisak je grad. Lucija ima kikiriki. Sava je rijeka. Čuvaj Jelku. 10. (OP) lol čpč los čpf pra pre pri ora ore ori jolo. fpčp, lol.l pčplo kao, kap kapao, kip kipio, čep čepio, hod hodao, vod vodio, sol, pijavica ocvao piramida očevidac piskaralo oporavak porodica oko deskripcija avokado, lopoč, govorljivo popravak, okruglica flora 11. (OP) kao kao kap kap ovo ovo kip kip dok dok čep čep vod vod rep repa sol sol sol pek pek pek gol gol gol pad pad mol mol kop kop kopa opeka operacija olimpijada ograda pupoljak psihologija programer prirodoslovac opijum proslava opruga programeri odgajatelj pisac 12. (TZ) ftf jzj fvt jmz fcr j,z gevt himz lezg sotg asdftg člkjzh vtf mz vfrt, mjuz. lezg, sotg, zlurat tri zue, kat jaz, zu.tr, opt, poz trkač zapamtiti, turopoljski zemljovid, tipkati Zlatko, pozivati zidati zijevati, telefaks, tlakomjer, primitivizam materijalizam 13. (TZ) kat kat jaz jaz rat rat zlu zlu opet opet tri tri zum zum rti rt veza veza peta peta vaza vaza kuta kuta trka trka zora zora loza ustrojstvo uzimati, etatizam Ezop, imitacija izlaz, vatrom veza, citati začahuriti začarati zadati zagrada zauzet tajac zdravstvo

215

14. (BN) fbf jnj fbg jnh fbrt jnuz vfbt mjnz i,bt ecnu ibg, rnh. fbg jnhn asdfgvbrt člkjmnuz lan ban rub pub pun ab, čn. b,-n. as,čl. bn.- besjeda Balkan nacrtan Nikola, načelnik bezazlen, buna najamnina sveznadar sveobuhvatan Amerikanac bombonijera nadstojnici banica 15. (BN) lan lan ban ban rub rub pub pub pun pun čun čun bob bob kin kino buba buba nina nina buna buna kuba kuba neda neda kuna kuna tuba objedovati obezobraziti odbaciti odbojka odrpanac orbita obvezan čimbenici nadstojnici bombonijera samobitnost koraba eksplozivan 16. (ĆŠ) ačć fčć aćč fćč rpčć iačć aćš fčš fčšć ačšć čšćč ščćšaaš ać ćšča ćušč, a,šc f.oć d,ićšč eišać o.ćčšć peć šaš.š šal.ć jćašač č-š-ć češće društvo pridići roštilj uopćen baštinik ćutilo mršav Ivkić zaklonište uleknuće bašćanski prozorčić zamašnjak tvrdoća šafran 17. (ĆŠ) ćup ćup šup šup peć peć šaš šaš ćuk ćuk šok šok ćud ćud šut šuta ćaća ćaća dušd duša kaća kaća miša miša ćela ćela kiša kiša kuća šćućuren pećar šećerna oraščić oštećenje noćašnji ćošak došašće, bezvlašće čašćenje gušće kršćanski tisućgodišnji zamašćen čašćen 18. (ŽĐ) JČŽ FČŽ AČŽŠ JŠŽČ GŽPŽ žfšž žpčž žčćž fčđ fpđ fšđ ašđ alžđ hšđjž dfšđ dpl.đ dč,ž ačžš,-đ đa,d žšo-sopćđ s,ođžf-, ađ, až. đčžđ đž. važan žabac garaža đak đavolica Đurđevac ruža đon žeđati Đurđica telefonska narudžba, žičani instrumenti, međunarodna međa, ždral 19. (ŽĐ) jež jež jež đon đon đon žal žal žal tuđ tuđ tuđ paž paž paž žeđi važan važan lađar lađar žabac žabac đački đački žilav žilav među žičani instrument, među nama, željeti živjeti, međunarodna međa, ružičnjak pun ruža, dobar đak, osvježiti sjećanje, podići đeram, 20. (WQXY) FSW ASW JSW ASX L-X JSWX KWSX jax jox čqč aqa nčq fay jay joy yo čaqya lswxs ščqs.x ažy,cw jšfy ž,ec, o.wxsl pqow slx. rqđy fjqžy export Mexico down weight fox what quelle quick you year Roxbury Equador Wettbewerb Yorkshire Xaver queen very sixth were espress 21. (BROJEVI) fr5 ju8 fr5 ju8 ft6 ju7 gt6 hu7 gt6 hu7 gt6 hu7 frt56 juz78 5678 de4 ki9 de4 ki9 404 9099404 909 de4d ki9k de4d ki9k d4de4c k9ki9 sw3 sw3 aq2 aq2 s3w3s s3w3s a2q2a a2qa sxs3 sxs3 ayq2a ayq2a w3w a2 s3 d4 f5 f6 j7 j8 k9 ča2 ls3 kd4 jf5 jf6 fj7 fj8 dk9 12345678 22. (:?) deki: jkl čil asl fel ji: deki: jk: čl: as: fe: ji: deki: jk: a: Donesi mi: Kupi nam: Putuj u: Obuci: Čuvaj to za: Uzmi: Prinesi: kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? k? Zašto? Zašto? Što? Što? Kada? Kada? Kuda? Kuda? Kamo? Kamo? Tko?

216

23. (!_) fr5! fr5! de! de! ju5! ju5! ki! ki! fv! fv! jm! jm! fr! fr! ju7! Ne, to je nemoguće! Dođite nam opet! Ne gazite cvijeće! Priđite! ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ jum_ jum_ ded_ju_ ded_ju ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ Dođi danas u 10 sati. Ne gledajte u tipkovnicu stroja. Požurite! 24. (DESNA RUKA) hoću hum kum lik kuj lij još šilo oklop klin uđi iziđi pođi njuh mi mu mo zlo čuj đič nju njuh čuj punim pločom ćuk kič južno ići ju joj njih njoj ići ući poći šumi koči kočiš činim molim pomoli čip ložimo položiš luk kuluk đonom zlo zločin položim žuč molimo 25. (LIJEVA RUKA) sada sfera devedeset dvadeset Astra sat tat vrt vrata greda gega aba ava Ada afera adresa adresar agava agrar Agata atest asfa as baraba berba baca bas brda brada bedra badava Beata Bres beg bar rasa resa reve redar radar rad raca rast rastete Rab Rabac Reter 26. (LIJEVA I DESNA RUKA - NAIZMJENCE) kaže dina žena čaša čađav luda Kuba reži žica kaša samari gubiti malena dolaze lakeja harača šepavo jabuka salama žabica Mađarici pođi estrada šilo Sara južno Grga klinčić vesta lopoč eter pužić Grga pišimo vegeta kipić debata lom tata oni daj zimi vesta učiš 27. (LIJEVA I DESNA RUKA - NAIZMJENCE) ada berete cedar derete eter resa teret sada yard fax tebe Agata zimi učini opijum pišimo šilo hoću južno klinčić lopoč ćup ložim badava Sara rastete Grga vesta Caddy vegeta gatara estrada bedra kipić žuč lom šilo šum pođi puž pođi čić ložiš hoću kolo još Hum 28. (RIJEČI S DVOGLASJEM) naime naokolo uokolo tein kofein uobičajeno iole iako daire pauk Teuta Suez šeik aureola meteorolog reumatolog Euge Eduard poučak seizmolog Beata meandar ocean Aleuti Taumoto Šenoa aula nautičar Sead biokemija Lea pouka čuo Niagara avion Riad poeta laik Laura 29. (PREFIKSI) iz izmisliti iznenađenje izvikivanje izmišljanje izvući izraziti pod podvući podnijeti podnošenje podbaciti podcjenjivan podučiti nad nadčovječan nadnaravan nadležan nadstrešnica nadređen nadzor pri prigovoriti prinošenje primoravanje prinova primopredaja pri 30. (PREFIKSI) pro provući progovoriti promisliti programirati progurati prolaz inter internacionalna interpretacija intervencijski interniranje naj najnovija najuglednija najrazgovorljivija najmanja najvećemu pred prednacrt predveče prednjačiti predgovor predložena predmet 31. (PREFIKSI) ob obnova obnavljanje oblagati obradovati oblikovan objašnjavati pro promet prosvjedovao promisliti procijeniti protivnik provala do dočekati dopisati domisliti dostatno domovina domorodac dokaz za zapaliti zavidjeti završnica začetnik zanovijetalo zagovornik

217

31. (PREFIKSI) raz razmisliti razbuktati razlaganje razdor razvikan razderanost od odbaciti odgovor odgajatelj odmor odraditi odbor odluka odred kon konfiguracija konkurencija kongres kontrola koncept konfuzan eks ekspedicija ekstreman ekscentričan ekskluzivan eksponirajući 32. (SUFIKSI) jući izgrađujući gledajući simulirajući razgovarajući dodavajući irati manipulirati sanirati parirati varirati pozirati okupirati iranje reagiranje manipuliranje sugeriranje karikiranje utiranje ent dokument transparent element student pacijent moment orijent 33. (SUFIKSI) nik učenik savjetnik namjernik redarstvenik znanstvenik začetnik ti iti učiti paziti junačiti rabiti nalaziti baciti ljutiti piti ičan romantičan dinamičan patetičan realističan paranoičan vičan ski jadranski hrvatski svjetski športski barski morski prigorski 34. (SUFIKSI) čki čitalački obrtnički zagrebački stvaralački osječki ličilački istički realistički kapitalistički naturalistički militaristički telj štovatelj obitelj prijatelj istražitelj redatelj odgajatelj nost bezimenost zakočenost naklonost učenost podatnost nazočnost 35. (SUFIKSI) van prikovan opetovan izdavan obožavan dodavan uhodavan ukopavan vanje oporezivanje ludovanje razbuktavanje izdavanje priznavanje ljiv marljiv osjetljiv izdržljiv pomirljiv izbirljiv predvidljiv ište gledište pristanište glumište ležište prenoćište stajalište 36. (SUFIKSI) cija nacija infekcija interpretacija promocija konfekcija racija izam nadrealizam mazohizam kubizam idealizam sadizam naturalizam tor novator selektor radijator faktor regulator inkasator mentor tura matura karikatura natura inventura lektura avantura faktura

218

11.2. Tekstovi za vježbu SPORNI ATOMI Iako se nuklearna energija u svijetu iskorištava godinama i sada

daje gotovo šestinu svjetske proizvodnje električne energije, ona

je i dalje diljem planeta kontroverzna. Nuklearna energija daje

oko šestine svjetske električne energije, ali globalna joj je

raspodjela vrlo nejednolika. U Francuskoj sudjeluje s više od

sedamdeset posto u nacionalnoj elektroenergetskoj potrošnji, a u

Belgiji sa šezdeset posto. Na dnu su tablice Nizozemska s pet

posto i Italija koja je obustavila rad svojih nuklearki pa je

postotak udjela nuklearne energije u domaćoj proizvodnji i

potrošnji struje na ništici. Sjedinjene Države, koje protivnici

nuklearki često navode kao zemlju u kojoj je napuštena tehnologija

nuklearnih elektrana nakon havarije u elektrani Otok tri milje,

1979. godine, zapravo i dalje petinu ukupne elektroenergije dobiva

iz nuklearnih elektrana. SAD imaju i više od stotinu reaktora i po

njihovu su broju na drugome mjestu u svijetu. Prva je Europa s

oko 120 reaktora. U svim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza koje

još uvijek saniraju onečišćenje izazvano eksplozijom reaktora u

Černobilju 1986. godine, prošle je godine proizvedeno dvanaest

posto nuklearne struje. Iako nije tako dobro poznata kao

proizvodnja električne energije, energija iz jezgri atoma ima i

druge primjene poput liječenja tumora i drugih bolesti

te pasterizacije hrane visokoenergetskim zračenjem. Britanska

kompanija Amersham International koja obuhvaća oko četrdeset posto

svjetskog tržišta radioizotopa, razvila je mnoštvo namjena za

energiju malih paketa radioaktivnosti. Njezini proizvodi sežu od

medicine, industrije i istraživačkih laboratorija do uporabe

u kućanstvima. Ipak, električna energija ostaje i dalje glavna

primjena za nuklearnu energiju, ona je i dalje njezin glavni

proizvod.

219

N O V A C Fiziokrati su bili uvjereni da je novac jedan od tri najvažnija

pronalaska u povijesti čovječanstva. Prvi je pismo, drugi novac, a

treći njihovo teorijsko djelo - Ekonomske tablice. U biti novac

predstavlja konvenciju, dogovor ljudi o prihvaćanju određenih

predmeta za zajedničko sredstvo razmjene. Nikada nijedna

konvencija među ljudima nije dosegla važnost, niti dobila ulogu

koju je u civilizacijskoj i ekonomskoj povijesti čovječanstva

odigrao novac. Bez prisutnosti novca svaka pojedinačna roba

iznijeta na tržište posjeduje neku vrijednost izraženu svakom

drugom robom. Broj odnosa razmjene između različitih roba, to jest

njihove relativne cijene, raste s povećanjem broja roba.

Potencijalni broj odnosa razmjene već za nekoliko stotina

proizvoda dobiva ogromne razmjere, što u praktičnom životu potpuno

onemogućuje funkcioniranje privrede zasnovane na barteru. Između

svih roba međusobno može se formirati kvantitativni odnos

razmjene, osim one uz pomoć koje se obavlja samo mjerenje, odnosno

u kojoj se izražava vrijednost ostalih roba. U primitivnom

društvu, koje proizvodi mali broj proizvoda, barter razmjena ne

pričinjava poteškoće. Razvojem ekonomije i porastom broja

proizvoda, neposredni oblik razmjene postaje sve teži. Za deset

proizvoda moguć je broj odnosa razmjene ili cijena četrdeset i

pet. Za tisuću proizvoda, broj takvih međusobnih cijena približava

se brojci od pola milijuna. Uvođenjem novca u proces razmjene

eliminirana je potreba za postojanjem dviju koincidencija potreba.

Na primjer, da bi proizvođač voska kupio ulje, mora pronaći

proizvođača ulja kojemu je upravo potreban vosak. Problem

dvostruke koincidencije potreba nestaje ako se vosak prethodno

zamijeni za novac pa se onda njime kupuje ulje ili neka druga

roba. Dakle, novac se javlja kao generalizirana kupovna moć.

220

KOMANDITNO DRUŠTVO Komanditno društvo jest društvo u kojem dio članova društva

odgovara za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravlja

poslovima društva, a dio članova odgovara za obveze društva

uloženim sredstvima. Članove komanditnog društva koji odgovaraju

za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravljaju

poslovima društva zovemo komplementari, a članove društva koji

odgovaraju za obveze društva uloženim sredstvima zovemo

komanditori. Komanditno društvo osniva se ugovorom. Ugovor o

osnivanju komanditnog društva sadrži odredbe o tvrtki, imenu,

sjedištu ili prebivalištu svakog osnivača, sjedištu samog društva,

predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloženih sredstava osnivača i

uloženim iznosima svakoga pojedinog člana, komplementara ili

komanditora, podjeli dobiti među osnivačima, načinu preuzimanja

gubitaka, načinu upravljanja komanditnim društvom, organima

komanditnog društva i prestanku društva. Komanditno društvo ima

tvrtku koja obvezno sadrži imena jednoga ili više komplementara,

odnosno svih komplementara ako žele, ali s naznakom da je riječ o

komanditnom društvu. Udjeli se mogu prenijeti na treće osobe samo

uz suglasnost svih osnivača, ako ugovorom o osnivanju nije

drugačije predviđeno. U slučaju smrti ili prestanka rada jednoga

ili više komplementara, komanditno društvo nastavlja raditi. Ako

komanditno društvo za potrebe poslovanja pribavlja sredstva

izdavanjem dionica, dotično društvo se osniva i posluje kao

komanditno društvo na dionice. Na pribavljanje dionica za

poslovanje komanditnog društva primjenjuju se odredbe Zakona o

trgovačkim društvima koje se odnose na način pribavljanja dionica

u dioničkom društvu. Dakle, ako se osnivači komanditnog društva

odluče na ovakav vid prikupljanja sredstava potrebnih za

poslovanje komanditnog društva, susrećemo se sa svim vrstama

zakonom predviđenih dionica.

221

DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja

izdavanjem dionica. Osnivači mogu osnovati dioničko društvo

otkupom svih dionica pri osnivanju pa govorimo o simultanom

osnivanju ili o upućivanju javnog poziva za otkup dionica što se

zove sukcesivno osnivanje. Osnivači dioničkog društva utvrđuju

iznos sredstava koja su potrebna za osnivanje i rad društva,

odnosno osnovnu glavnicu. Dionice glase na jednake novčane iznose.

Dionice se mogu izdavati na ime ili na donosioca. Kod prvog

izdavanja dionice se ne mogu izdavati ispod njihove nominalne

vrijednosti. Dionice mogu biti redovne ili obične i prioritetne

ili povlaštene. Redovne ili obične dionice vlasnicima daju pravo

na sudjelovanje u upravljanju društvom u dijelu dobiti, što zovemo

dividenda. Prioritetne ili povlaštene dionice vlasnicima

osiguravaju i određena prioritetna prava, kao što su prvenstvo

naplate odgovarajućih iznosa u postotku od nominalne vrijednosti

dionice u odnosu na vlasnika redovne dionice, prvenstvo naplate u

slučaju likvidacije društva i druga prava utvrđena statutom

odnosno drugim odgovarajućim aktom. Moguće je izdavati i dionice

koje vlasniku daju pravo samo na dividendu. Na dionici mora biti

naznačeno da se radi o dionici, a mora biti naznačena i vrsta

dionice. Zatim dionica mora sadržati još jedan broj elemenata kao

što su tvrtka, naziv odnosno ime i prezime kupca dionice odnosno

naznaku da dionica glasi na donosioca, ukupan novčani iznos na

koji se izdaju dionice, naznaku postotka od nominalne vrijednosti

po kojem će se obračunavati dividenda, rokove isplate dividende,

mjesto, datum izdavanja i serijski broj dionice i faksimil

potpisa ovlaštenih osoba izdavaoca dionice.

222

Dionica se obično sastoji od dva dijela. U prvom dijelu dionice

moraju biti naznačeni svi osnovni elementi dionice, a drugi dio se

sastoji od kupona za isplatu dividende. Kupon za isplatu dividende

mora sadržati redni broj kupona za isplatu dividende, broj dionice

po kojoj se dividenda isplaćuje, naziv izdavatelja dionice, godina

u kojoj se dividenda isplaćuje i faksimil potpisa ovlaštenih osoba

izdavatelja dividende. Dionice su vrijednosni papiri u prometu,

sukladno zakonskim propisima i statutu, odnosno pravilima

dioničkog društva. Vlasnici dionica mogu prodavati dionice od

trenutka upisa dioničkog društva u sudski registar do njegova

brisanja iz registra. Dionica koja glasi na donositelja može se

prenositi predajom ili tradicijom, a ako dionica glasi na ime

prenosi se indosamentom i upisom u dioničku knjigu. Dioničko

društvo mora vlasniku dionice koja glasi na ime izdati ispravu

koja sadrži tvrtku, sjedište društva, broj, seriju i nominalnu

vrijednost dionice. Dionice se uplaćuju u gotovu novcu. Statutom

odnosno pravilima dioničkog društva može se predvidjeti da društvo

dionicama pribavlja stvari i prava izražena u novčanoj vrijednosti

koja su potrebna za rad društva. Ulog u dionicama ne mogu biti

osobni rad i pružanje usluga. Uplate dionica u stvarima, pravima i

gotovu novcu moraju biti takve da omogućavaju dioničkom društvu da

njima slobodno i trajno raspolaže od trenutka njihova upisa u

dioničke knjige. Banka izdaje potvrdu o izvršenom upisu dionica.

Ako dioničari ne izvrše uplatu dionice u roku u kojem su preuzeli

obvezu pri upisu, dužni su platiti kamate utvrđene ugovorom o

osnivanju. Ako dioničari u roku predviđenom ugovorom o osnivanju

dioničkog društva ne uplate dionice, smatrat će se da društvo nije

osnovano. Dioničari koji su platili dionice imaju pravo na povrat

uplaćenih iznosa.

223

ZAŠTITA POTROŠAČA

U posljednjih nekoliko desetljeća pravni poslovi koje potrošač

sklapa da bi podmirio svoje potrebe bitno su se promijenili.

Donedavno to je bio posao između dviju osoba koje su se najčešće

međusobno poznavale, a ugovor se odnosio na robu čije su značajke

potrošaču bile poznate. Danas je situacija bitno drugačija. Ponuda

roba znatno se proširila, a robu uglavnom nudi potrošaču nepoznata

osoba. Koncentracija proizvodnje i prodaja širokom krugu kupaca,

dovela je do udaljavanja proizvođača i potrošača. S druge strane,

povećanjem životnog standarda sve je veći broj ljudi koji su u

mogućnosti sklapati ugovore i u velikim vrijednosnim iznosima. Sve

je to dovelo do toga da se ugovori sklapaju pomoću formulara koje

nude trgovci u namjeri za racionalizacijom vremena pregovaranja i

broja zaposlenih. No, pri tome se javila opasnost da ponuditelji

uobličavaju takve formulare kojima se kupci stavljaju u lošiji

položaj. Osim toga, reklamiranje robe dostiglo je takve razmjere

da se često zanemarivalo istinitost i poštenje u reklamiranju.

Isto tako, neistinito prikazivanje svojstava robe pri samoj kupnji

navelo je mnoge zakonodavce na intervenciju s ciljem zaštite

potrošača od nekorektnog ponašanja trgovaca. Uz već postojeće

odredbe građanskih i trgovačkih zakona koji kupca štite od

neodgovarajućeg ispunjenja obveza prodavatelja i koji uređuju

imovinsku zaštitu, novi propisi koji se odnose na zaštitu

potrošača koncentriraju se na mjere koje štite potrošača od

nekorektnih ili unfair uvjeta sadržanih u odredbama tipskih

ugovora na koje potrošač ima malen ili nikakav utjecaj, tako da

svaku klauzulu koja bi u odnosu na sadržaj ugovora predstavljala

slabljenje pozicije potrošača, možemo smatrati nekorektnom.

224

U zaštiti potrošača najviše se postiglo u švedskom zakonodavstvu

gdje se pokret za zaštitu potrošača vodi u okviru instituta prava

čovjeka. Dakle, ne radi se samo o imovinskopravnoj zaštiti

potrošača u kojoj on kao pojedinac svoju štetu mora dokazivati u

parnici sa svim poteškoćama i troškovima koji ga u tom postupku

očekuju nego se radi o angažmanu društva u pomoći pojedincu i

glede njegova gospodarskog blagostanja. Jednostavno rečeno,

potrošač za svoj novac ne smije biti prevaren i mora dobiti

određen i kvalitetan proizvod ili uslugu. Stoga osnovni pristup

švedskog zakonodavca u rješavanju pitanja zaštite potrošača nije u

reguliranju odnosa između trgovaca, niti u šteti koju oni nanose

potrošaču, jer je ta materija već uređena građanskim zakonima,

poslovnim običajima, propisima upravnog prava, propisima o

lijekovima, hrani, kozmetici i slično, a procesna zaštita

građanskim i upravnim postupcima, nego je u prvi plan stavljena

druga strana, tj. potrošač kojemu treba osigurati pravnu i

djelotvornu zaštitu, a ne da potrošač to mora činiti sporadično i

osamljen. U tom smislu mogli bismo svakako ustvrditi da pravo

zaštite potrošača predstavlja sve pravne norme kojima se u svezi s

prodajom roba i usluga unapređuju i štite interesi kvalitetnog

života potrošača, kao osnovnog prava čovjeka. Na osnovi svega što

je dosad navedeno možemo zaključiti da suvremeno trgovačko pravo

ne uređuje samo statusnopravne i obveznopravne odnose između

trgovaca i potrošača, već nužno obuhvaća i sve one institute koji

pomažu uspješnom slobodnom tržištu gdje zaštita potrošača dolazi u

prvi plan uz veliko miješanje države koje se ne sastoji samo u

donošenju pravila za ponašanje na tržištu, nego i sustavu

djelotvornih državnih organa u zaštiti potrošača.

225

UGOVOR

Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje očitovanjem volje

stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne stranke suglasile

o bitnim sastojcima ugovora. Da bi došlo do sklapanja ugovora,

jedna od budućih ugovornih stranaka mora dati ponudu za njegovo

sklapanje. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora što ga,

redovno, jedna fizička ili pravna osoba upućuje drugoj osobi.

Ponuda mora sadržavati sve bitne sastojke ugovora. Kao ponuda

vrijedi i prijedlog za sklapanje ugovora koji sadrži bitne

sastojke ugovora, a upućen je neodređenom broju osoba. To je tzv.

opća ponuda. Općom ponudom smatra se i izlaganje robe s naznakom

cijene. Međutim, samo slanje kataloga, cjenika, tarifa i sličnih

obavijesti, te oglasi, odnosno reklame, objavljeni u tisku ne

znače ponudu, nego samo poziv da se učini ponuda prema objavljenim

uvjetima. Osoba koja šalje takve pozive, a bez opravdanog razloga,

ne prihvati na temelju svojih poziva stavljenu ponudu, odgovara za

štetu koju bi pretrpio ponuditelj. Ponuda obvezuje ponuditelja do

roka koji je sam postavio za njezino prihvaćanje. Ako je

ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvaćanje, taj

rok počinje teći danom naznačenim u pismu, odnosno danom kad je

brzojav predan pošti. Ponuda upućena odsutnoj osobi, bez oznake

roka za prihvaćanje, obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je

redovno potrebno da ponuda stigne osobi kojoj je upućena, da je ta

osoba razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne

ponuditelju. Rok za razmatranje ponude i donošenje konačne odluke

ovisi o nizu okolnosti. Naime, nije isto vrijeme potrebno za

razmatranje ponude o kupnji jabuka i ponude o kupnji investicijske

opreme. Tu odlučuju pravila struke. Ponuda je jednostran pravni

akt koji obvezuje samo ponuditelja. Da bi se sklopio ugovor,

potrebno je da ga prihvati i druga stranka.

226

UGOVOR O ZAJMU I KREDITU Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu

određen iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih

stvari nad kojima ovaj stječe pravo vlasništva, a zajmoprimac se

obvezuje da zajmodavcu poslije određenog vremena vrati isti iznos

novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Posudba

i zajam, odnosno pozajmica, često se poistovjećuju, iako su to dva

bitno različita ugovorna odnosa. Posudba jest ugovor kojim se

posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu uporabu, a

primatelj se obvezuje nakon određenog vremena vratiti istu

posuđenu stvar. Posudba je besplatni ugovor kod kojeg se mora

vratiti baš posuđena stvar. Pri tome nije bitno je li ona potrošna

ili nepotrošna. Ugovor o zajmu jest konsenzualan ugovor, jer se

smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o

njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimcu.

Predaja stvari ima značenje ispunjenja obveze zajmodavca, a ne

sklapanje ugovora. Bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet,

trajanje i naknada za pozajmljivanje ako se radi o naplatnom

zajmu. Zajam je dvostrano obvezni ugovor jer ga je zajmodavac

dužan predati zajmoprimcu, a zajmoprimac je dužan poslije

određenog vremena vratiti isti iznos primljenog novca, odnosno

istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Zajmoprimac se može

obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, tako da zajam može biti

besplatni ili besteretni i naplatni. Kod ugovora u gospodarstvu

zajmoprimac duguje kamate, iako one nisu ugovorene, što znači da

je između subjekata trgovačkog prava zajam teretni, odnosno

naplatni ugovor. Zajam može biti novčani, robni ili naturalni. Kod

vraćanja novčanog zajma u našem pravu vrijedi načelo monetarnog

nominalizma, što znači da se zajam vraća samo u iznosu novčanih

jedinica u kojem je bio izražen.

227

KONVENCIJA O SPRJEČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA Stranke ugovornice potvrđuju da je genocid, izvršen u vrijeme mira

ili u vrijeme rata, zločin prema međunarodnom pravu i obvezuju se

da će ga sprječavati i kažnjavati. U ovoj Konvenciji genocid znači

bilo koje djelo počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično

uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, kao i

ubojstvo članova skupine, nanošenje teške tjelesne povrede

članovima skupine, namjerno podvrgavanje skupine takvim uvjetima

života koji bi je trebali dovesti do njezina potpunoga ili

djelomičnoga uništenja, nametanje takvih mjera kojima se želi

spriječiti rađanje u okviru skupine, prisilno premještanje djece

iz jedne skupine u drugu. Djela genocida, zavjera da bi se izvršio

genocid, neposredno i javno poticanje da se izvrši genocid,

pokušaj da se izvrši genocid i sudjelovanje u genocidu jednaku su

kažnjivi. Kaznit će se osobe koje su izvršile genocid ili koje

drugo slično djelo, bez obzira na to jesu li one čelnici,

dužnosnici ili obični pojedinci. U skladu sa svojim odnosnim

ustavima, stranke ugovornice obvezuju se da usvoje zakonodavne

mjere potrebne da bi se osigurala primjena odredaba ove

konvencije, a osobito da predvide djelotvorne kaznene sankcije za

osobe krive za genocid. Osobama optuženima za genocid sudit će sud

države na čijem je području djelo počinjeno ili međunarodni

kazneni sud nadležan za one stranke ugovornice koje budu

prihvatile njegovu sudbenost. Genocid se ne smatra političkim

zločinom radi izručenja. Stranke ugovornice se obvezuju da će u

takvim slučajevima odobravati izručenje u skladu sa svojim

zakonima i međunarodnim ugovorima koji su na snazi. Svaka stranka

ugovornica može zahtijevati od nadležnih tijela Ujedinjenih naroda

da poduzmu mjere koje smatraju prikladnima za sprječavanje i

kažnjavanje djela genocida u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.

Sporovi među strankama ugovornicama u tumačenju ove konvencije, o

228

njezinoj primjeni i provedbi, uključujući odredbe što se odnose na

odgovornost neke države za genocid, iznijet će se pred Međunarodni

sud na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Priopćenjem glavnom

tajniku Ujedinjenih naroda svaka stranka ugovornica može u svakom

trenutku proširiti primjenu ove konvencije na bilo koje od

područja za čije je vanjske odnose ona odgovorna. Na dan kad bude

položeno prvih dvadeset isprava o ratifikaciji, glavni će tajnik o

tome sastaviti zapisnik. On će i prijepis tog zapisnika dostaviti

svim državama članicama Ujedinjenih naroda na koje se Konvencija

odnosi. Ova će konvencija na snagu stupiti devedesetog dana nakon

dana kad je položena dvadeseta isprava o ratifikaciji ili

pristupanju. Svaka ratifikacija poslije toga nadnevka djelovat će

od devedesetog dana nakon polaganja isprave o ratifikaciji ili

pristupanju. Ova će konvencija trajati deset godina počevši od

dana kad stupi na snagu. Ona će poslije toga ostati na snazi u

uzastopnim razdobljima od pet godina, i to za one stranke

ugovornice koje ju ne otkažu barem šest mjeseci prije kraja

razdoblja koje je u tijeku. Otkazivanje će se izvršiti pismenim

priopćenjem upućenim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ako zbog

otkazivanja broj stranaka Konvencije bude manji od šesnaest,

Konvencija će prestati počevši od dana kad zadnji otkaz postane

pravovaljan. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati reviziju

Konvencije pisanim priopćenjem koje je upućeno glavnom tajniku.

Opća skupština će odlučiti o mjerama koje bi trebalo poduzeti

glede takva zahtjeva. Izvornik ove konvencije položit će se u

arhiv Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda

registrirat će Konvenciju na dan kad ona stupi na snagu.

229

MEĐUNARODNI OTPREMNIK

Otpremnik je organizator otpreme i dopreme stvari svim prijevoznim

sredstvima i na svim prijevoznim putovima. Ugovorom o otpremanju

otpremnik se obvezuje da radi prometa određene stvari u svoje ime

i za račun nalogodavatelja, u ime i za račun nalogodavatelja, te u

svoje ime i za svoj račun, sklapa ugovor o prijevozu i druge

ugovore potrebne za izvršenje prijevoza, te da obavlja ostale

uobičajene poslove i radnje, a nalogodavatelj se obvezuje da mu

isplati određene naknade. Otpremnički poslovi su davanje stručnih

savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zaključenja ugovora o

međunarodnoj prodaji s gledišta prijevoza, osiguranja i carinskih

manipulacija, iznalaženje najpovoljnijih prijevoznih putova i

klauzula koje treba primijeniti u međunarodnoj prodaji i

međunarodnom prijevozu stvari radi zaštite interesa

nalogodavatelja, osiguranje povlastica i pogodnosti stranih i

domaćih prijevoznika, organiziranje zbirnog prometa, organiziranje

multimodalnog i integralnog prijevoza stvari i fizičke

distribucije stvari po sustavu od vrata do vrata, zaključivanje

ugovora o prijevozu u svim granama prijevoza, zaključivanje

ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju, pakiranju,

odnosno obavljanju ovih i sličnih usluga, zaključivanje ugovora o

osiguranju stvari, zastupanje i obavljanje poslova u svezi s

carinjenjem stvari, uzimanje uzoraka, utvrđivanje količine stvari

bez izdavanja certifikata, sudjelovanje u naplati otpremljenih

stvari, izdavanje otpremničkih potvrda kao instrumenta u plaćanju

u vanjskotrgovinskom prometu stvari, te izdavanje ostalih FIATA

dokumenata, ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih

dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih

dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata

te obračun prijevoznih i drugih troškova.

230

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST

Pravna sposobnost je svojstvo imati prava i obveze. Fizička osoba

svoju pravnu sposobnost stječe rođenjem. U civiliziranom svijetu

svaki čovjek danas ima pravnu sposobnost na koju ne utječu duševno

i tjelesno zdravlje, godine života, stupanj obrazovanja, etnička

ili vjerska pripadnost i sl. Tako, na primjer, i maloljetnik može

steći imovinu nasljeđivanjem i postati vlasnikom nekog zemljišta.

No, to nije uvijek bilo tako. Robovi nisu imali pravnu sposobnost

jer se nisu smatrali subjektom nego objektom prava i mogli su biti

predmetom pravnih odnosa kao što je kupoprodaja, posudba i slično,

jednako kao i stvari. Smrću fizičke osobe prestaje i njezina

pravna sposobnost, a njezina prava i obveze prelaze na

nasljednike. Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stječe upisom

akta ili ugovora o osnivanju u sudski registar. Ona je samostalni

nositelj prava i obveza. Nije običan zbroj fizičkih osoba, nego

zajednica ljudi organiziranih radi ostvarivanja određenih ciljeva.

Tako se trgovačka društva, škole, bolnice i druge pravne osobe u

obavljanju svoje djelatnosti nužno pojavljuju u poslovnom prometu

s trećima, pa im pravni poredak priznaje pravnu sposobnost.

Propisima, statutom ili drugim aktom određuje se opseg pravne

sposobnosti pravne osobe. Poslovna sposobnost je svojstvo osobe da

vlastitim očitovanjem volje stječe prava i obveze, tj. sposobnost

sklapanja pravnih poslova. Poslovna sposobnost pretpostavlja

postojanje pravne sposobnosti, što znači da samo subjekt koji može

stjecati prava i obveze može svojim izjavama volje stvarati prava

i obveze. Suprotno tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja

poslovnu sposobnost. Naime, neka fizička ili pravna osoba može

imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost,

odnosno ona može biti ograničena. Poslovna sposobnost može biti

potpuna i ograničena, odnosno djelomična. Fizičke osobe stječu

punu poslovnu sposobnost s punoljetnošću, što se kod nas postiže s

231

navršenih osamnaest godina života. No, u nekim drugim zemljama

punoljetnost stječe obično kasnije, s dvadeset, s dvadeset i

jednom ili čak s dvadeset i četiri godine. U nekim zemljama

Latinske Amerike ona se stječe čak sa šesnaest godina. Tek s

punoljetnošću fizička osoba može samostalno sklapati ugovore i

poduzimati druge pravne radnje. Ograničenu ili djelomičnu poslovnu

sposobnost fizičke osobe u našem pravu stječu od navršene

četrnaeste godine. Te osobe zovemo starijim maloljetnicima. Osobe

mlađe od četrnaest godina ili mlađi maloljetnici potpuno su

poslovno nesposobni i njihovi su pravni poslovi ništavni. Osobe

između četrnaest i osamnaest godina mogu obavljati pravne poslove,

ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski

zastupnici. Ova ograničena poslovna sposobnost starijih

maloljetnika je opća, dok se posebnim propisima može za određene

situacije utvrditi puna poslovna sposobnost i prije navršene

osamnaeste godine. Tako, na primjer, radni odnos može zasnovati

osoba koja još nije navršila osamnaest godina života, ako ima opću

zdravstvenu sposobnost. Takva osoba može zaradom slobodno

raspolagati i ima sva prava iz radnog odnosa, dapače uživa i

posebnu zaštitu. S druge strane, fizička osoba može biti

punoljetna, ali ne odgovara za svoje čine, tj. nema delikatnu

sposobnost. Deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe odgovarati

za svoja protupravna djela. Punoljetna osoba koja, na primjer,

zbog duševne bolesti nije sposobna za rasuđivanje, ne odgovara za

štetu koju uzrokuje drugome, već za nju odgovara osoba koja je nad

njom dužna voditi nadzor.

232

RIBOLOV

Da bi ulovili ribu ljudima za hranu, flotile ribarskih brodova

moraju izaći na otvoreno more čak i po lošem vremenu. Neki

predjeli mora bogatiji su ribom od drugih. Ova svjetska lovišta

riba nalaze se vrlo daleko od naših obala, čak u hladnijim morima.

Ribarski brodovi se nazivaju ovisno o načinu na koji love ribu.

Sleđ, srdjela ili skuša koje se hrane planktonom, love se mrežom

na površini mora. Ta mreža je vrlo duga i na nju su pričvršćeni

plovci od pluta, stakla ili plastike. Mreža u vodi visi kao

zastor, a pridržavaju je plovci. Mreža je za brod privezana

konopom. Za vrijeme lova strojevi broda prestaju raditi i brod se

ne kreće. Ova vrsta ribolova obavlja se pomoću posebnih vrsta

mreža - stajaćica, a ribarski brod se naziva stajaćičar. Ribe što

plivaju uz površinu mora i hrane se planktonom zapletu se u mrežu.

Brod tako plovi neko vrijeme i tada se mreža izvuče na palubu.

Mreža se isprazni i stavi ponovno na isto mjesto ili brod otplovi

na neko drugo mjesto i lovi dalje. Kočarenje je drugačiji način

ribolova. Njime se love tovari, plosnatice i oslići, koji žive u

blizini morskog dna. Mreža se naziva koča. To je velika mreža u

obliku stošca. U nju se stavljaju teški utezi da bi potonula na

dno. Mreža je prednjim krajem vezana za brod zvan kočar. Kada se

mreža spusti preko ruba broda, ona pada na dno. Brod se tada

pokrene i počne za sobom vući mrežu po dnu mora loveći ribu koja

ondje živi. Kada se napokon mreža, puna ribe, podigne na brod,

ulovljena riba se istrese na palubu. U svim krajevima svijeta riba

se lovi na neki način. Nemaju sve ribarske flote velike suvremene

brodove. U mnogim zemljama ribarski čamci su maleni i izrađeni od

drva. Ponekad imaju samo jednostavno četvrtasto jedro koje im

omogućuje da brže i jednostavnije stignu do lovišta, a ponekad

ribari sami veslaju da bi izašli iz luke.

233

TIHI ASFALT

Vozači i putnici na suvremenim automobilskim prometnicama u

svijetu sve češće nailaze na zidove ili pregrade uz cestu. To su

pokušaji da se naselja uz prometnice barem djelomice zaštite od

iscrpljujuće i zaglušne buke što nužno prati kretanje velikog

broja automobila, huk njihova motora, poneki nepoželjan zvuk

sirene, šum pneumatika koji velikom brzinom grabe asfaltnu

površinu. Ima i drugih nepoželjnih zvukova, ali u ovoj priči o

tihom asfaltu u prvom redu su u pitanju dva naposljetku nabrojena

činitelja, asfalt i automobilske gume. Od nedavno cestovni

prijevoznici osjećaju da su izvrgnuti pravoj ofenzivi mjera koje

im zagorčavaju život, a to su zabrana kretanja teških kamiona,

kontrola ispušnih plinova, obvezno ugrađivanje uređaja za njihovo

pročišćavanje, isključivanje iz prometa automobilskih motora koji

proizvode buku veću od utvrđenog broja decibela. Sada doživljavaju

još i napad na dnevno kretanje vozila. Austrijanci su, na primjer,

vrlo odlučni da moderni cestovni promet ukrote do mjere

prihvatljivosti za prirodni okoliš i za ljude koji žive u blizini

takvih prometnica. Asfalt koji šapće jedan je od tehničkih

noviteta što se u Austriji nalazi još u fazi rađanja. Riječ je o

slojevitom asfaltnom pokrovu, nalik na napolitanku, u kojem je

sloj od četiri do osam centimetara normalne asfaltne smjese

zamijenjen krupnijim zrncima kamenog granulata, mljevene gume

ili nekog drugog materijala koji ima željena akustična svojstva.

Građevinsko poduzeće Scheibs sagradilo je dosad samo kilometar i

pol dugu dionicu autoceste u blizini Innsbrucka i tu se sada

brižljivo osluškuje, mjeri, prati i analizira. Na drugim dionicama

tihi asfalt primijenjen je također samo pokusno. Na širu primjenu

još će se neko vrijeme morati čekati.

234

NAVIGACIJA

Sve države koje imaju pomorski i riječni promet vode brigu o

sigurnosti plovidbe i surađuju u osiguravanju funkcioniranja

navigacijskih sredstava za brodove. Tako se pomaže brodovima u

točnom određivanju njihova položaja i izbjegavanje opasnih mjesta

kao što su sprudovi, stijene i potopljene olupine. Ova su sredstva

naročito značajna kada su vremenski uvjeti loši, kao što su magla

ili druge prirodne nepogode jer brodovi tada imaju teškoće u

navigaciji vlastitim instrumentima. To je također vrlo značajno u

blizini luka i na drugim pretrpanim morskim prolazima. Na tim

područjima sigurnost je uvjetovana strogim pridržavanjem pravila

na putu. Na svakom brodu postoji časnik zvan navigator, čiji je

posao da ucrta kurs broda ili pravac putovanja. On točno i u svako

doba mora znati gdje se brod nalazi. Na raspolaganju ima nekoliko

načina da odredi položaj broda i da izračuna kurs kojega se brod

mora držati da bi stigao do svojeg odredišta. Glavni načini su

približni račun, nebeska navigacija i navigacija pomoću

elektroničkih uređaja. Primjenom približnog računa brodski

navigator ucrtava kretanje broda na zemljovidu. Uporabom nebeske

navigacije položaj broda na moru ili u oceanu izračunava se na

osnovi promatranja njegova položaja u odnosu na položaj zvijezda

ili planeta. Elektroničkim navigacijskim uređajem navigator može

odrediti položaj broda pri oblačnom ili maglovitom vremenu kada

nije moguće rabiti nebesku navigaciju. Postoje drugi uređaji koji

također koriste pri noćnoj navigaciji u blizini kopna. Navigator

održava vezu s drugim brodovima i obalnim stanicama pomoću radija.

On može prijemnik podesiti tako da pomoću njega utvrđuje svoj

položaj u odnosu na prijamne odašiljačke stanice na obali.

Radiopokazivač smjera daje položaj broda u odnosu na radiosignale.

Ako se brod nalazi u blizini obale, na radaru se lijepo može

vidjeti cijela slika konture obale.

235

STRUKTURA KNJIŽEVNOG DJELA

Da bismo neko književno djelo razumjeli i prihvatili upravo kao

umjetničko djelo, potrebno je da ga shvatimo kao smislenu cjelinu.

Djelomično razumijevanje, ili pak razumijevanje samo jednog dijela

cjeline koja nam ostaje nejasna, ne osigurava nikakav umjetnički

doživljaj jer naprosto nemamo što zapravo shvatiti kao poruku. Ako

se susrećemo s nečim što bi moglo biti tek dio neke obavijesti,

nikada ne znamo točno radi li se zaista o obavijesti, ili pak

proizvoljno dajemo neka značenja elementima koji zapravo nemaju

nikakvo značenje. Problem cjelovitosti djela može se tako riješiti

jedino uz pretpostavku da se smislena cjelovitost književnog djela

može analizom utvrditi. Treba pretpostaviti da književno djelo ima

vlastitu organizaciju dijelova odnosno elemenata koja se obično

naziva struktura. Struktura je jedan od temeljnih pojmova znanosti

o književnosti. Pri tome nije sporno da je struktura neka cjelina

složena od dijelova koji samo u toj cjelini imaju određeno

značenje, ali je sporno da se književna struktura može točnije

odrediti i na koji se način struktura književnog djela može

zadovoljavajuće opisati. Otvorena su pitanja što treba uzeti kao

temeljni element strukture i kako valja shvatiti opća svojstva

strukture po kojima se ona razlikuje, na primjer, od skupa ili

pitanje kako valja razlikovati književnu strukturu od jezične

strukture ili od bilo kakve strukture nastale od niza nekih

znakova. Prva je pri tome mogućnost da se struktura književnog

djela shvati i pokuša opisati kao struktura teksta. Kako je tekst

niz organiziranih znakova poredanih po određenim pravilima, načela

organizacije tih znakova mogu se utvrditi matematičkim, ali i

nekim drugim primjenjivim metodama.

236

POJAM GOSPODARSTVA

definirati, reperima, spomenička baština, gospodarstveno, stvaralaštvo maksimirati, istraživački, kriterijima, hit-proizvod, biznis, posljedak, primarno, profit, Hrvatski sabor, odgovarajući posljedak, usmjeravanje Gospodarstvo je široko područje ljudskoga djelovanja pa se zato i različito definira. Nije jednostavno u jednoj rečenici reći o čemu je riječ. Gospodarstvo je znanstvena disciplina, osobito područje znanstvenog, istraživačkog djelovanja i bavljenja njime. Ono je posebno područje gospodarskoga djelovanja u stvarnosti i

konkretna gospodarska stvarnost kao skup svega postojećega, materijalnoga i duhovnoga. Iz gospodarstva kao znanstvene discipline rađa se gospodarska teorija. Biznis jest ostvarivanje gospodarskoga djelovanja čovjeka u stvarnosti. Sve naše materijalno i duhovno, uključujući našu spomeničku baštinu, vrlo

je konkretna gospodarska stvarnost. Gospodarstveno usmjeravanje i gospodarstveno upravljanje čovjekovim stvaralačkim aktivnostima organiziranje je i vođenje biznisa prema načelima doboga gospodara koji nastoji sa što manjim žrtvama ostvariti što veće posljetke iz odnosa dobrobiti - rashodi. Gospodarstvo nema neko svoje posebno

područje i predmet djelovanja. Ono je samo učenje o tome kako neku od bezbrojnih čovjekovih djelatnosti ostvarivati tako da se dovedu do maksimuma posljeci između učinka i ulaganja. Gospodarska znanost se ne bavi tehničkim načinima stvaranja dobara, bila ona materijalne ili duhovne prirode, pa se zato tehnički, znanstveni,

obrazovani, vojni, kulturni i drugi uspjesi mogu razlikovati, i redovito će se razlikovati, od gospodarskog uspjeha mjerenoga gospodarskim kriterijima i reperima. Tako će tehnički uspjeh biti proizvesti lokomotivu, tanker od pet stotina tisuća tona ili neki hit-proizvod - posljednji modni krik. No, te će tehničke uspjehe

pratiti gospodarski uspjeh tek ako se ostvari odgovarajući gospodarski posljedak, primarno mjeren postignutim profitom. Isto će tako umjetnički uspjeh neke opere biti i gospodarski uspjeh ako se ostvari odgovarajući prihod. Za nacionalno gospodarstvo u razvoju ili oslobođenju od okupacije - kao što je to u sadašnjosti

u Hrvatskoj – vojni, tehnički, znanstveni, umjetnički, športski, kulturni i drugi uspjesi moraju imati prednost pred gospodarskima, ali dakako, tako da se zaštite nacionalni interesi polaganjem računa Hrvatskom saboru. Odgovarajući posljedak i odgovarajući prihod ostvarivat će se, ako se rezultati proizvodnje i

stvaralaštva mogu prodavati po cijeni koja je veća od troškova, i još dalje, ako troškovi proizvodnje budu na razini troškova u razvijenim zemljama.

237

PREDMET SOCIOLOGIJE opsežan je, razgraničiti, matematičko-prirodoslovni, tvorevinama prirodoznanstveni, tehničke, fakultet, ustavno pravo, međunarodno filozofskom fakultetu, književnost, etnologija, društvo kao čimbenik pojavnost, podliježu, društvenošću, protiv-društveno, senzibilnost najopćenitija, racionaliziran, izobličen, mistificiran, proizlaze organizacijom, nedruštveno ponašanje, predložiti, društveno-jezični Pojedine nauke su danas toliko opsežne da se već u višim razredima srednjih škola nastoji razgraničiti nastava u dva smjera: matematičko-prirodoslovni i društveno-jezični. Na području visokog školstva nalazimo fakultete podijeljene na prirodoznanstvene ili tehničke i na društvene. U ove posljednje se ubrajaju filozofski, pravni i ekonomski fakulteti. Već ova činjenica pokazuje da su društvene nauke brojne i vrlo složene. No, većina ovih nauka bavi se samo nekim društvenim pojavama. Npr., pravne se nauke bave raznim oblicima prava, ekonomske nauke političkom i nacionalnom ekonomijom, organizacijom privrede i poduzeća, trgovinom i drugim ekonomskim pojavama. Na filozofskom fakultetu vidimo da jedni stručnjaci proučavaju jezike i književnost, drugi povijest, treći filozofiju, četvrti etnologiju ili psihologiju itd. Sociologija zauzima posebno mjesto među društvenim naukama upravo po tome što ne izučava pojedine društvene pojave, već društvo u njegovoj općenitosti ili u bitnoj pojavnosti i organizaciji. Društvo nije neka tvorevina koja se nametnula ljudima izvana, već ono odgovara nekim uređenim ljudskim potrebama. No, ove potrebe kod čovjeka nisu dane jednom zauvijek, kao kod životinjskih vrsta, već podliježu povijesnom razvitku. Zato sociologija ima zadatak ispitati razvitak društvenih potreba čovjeka s obzirom na razvitak same društvene organizacije. Čovjekove društvene potrebe, onako kako se one očituju u konkretnom društvu, nazivamo ljudskom društvenošću. Čovjek se može ponašati više-manje društveno, on može čak i opravdati izražavanje oblika nedruštvenog ili protudruštvenog ponašanja kao njemu svojstvenog društvenog ponašanja. Takav je slučaj s ljudima koji izrabljuju tuđi rad ili tuđe osjećaje. No, kako je čovjek svjesno biće, to on pronalazi manje ili više racionalizirane razloge da bi opravdao takvo svoje ponašanje. Takvi razlozi mogu biti pogrešni, kao što i njegova

238

čitava svijest može biti izobličena. Zato redovito kod ljudi koji se praktički nedruštveno ponašaju nalazimo ideje ili ideologiju koja na izvrnut ili pogrešan način nastoji opravdati takvo ponašanje, pa govorimo o mistificiranoj društvenoj svijesti. Sociologija ima očigledno zadatak ispitati kako određeni oblici ljudske društvenosti utječu na društvenu svijest čovjeka. Pri tom valja imati na umu da nositelji svijesti mogu biti podjednako pojedinci kao i društvene skupine ili klase. U posljednjem slučaju možemo reći da ljudi izmišljaju neopravdane razloge da bi opravdali neke oblike nedruštvenog ponašanja ili su prisiljeni na to kako bi mogli društveno živjeti i nametati svoje ideje drugima. Međutim, sve društvene ideje nemaju ulogu opravdavanja načina ljudskog života. Ima puno ideja koje proizlaze iz činjenice da su ljudi stvaralačka bića, da otkrivaju mnoge stvari koje prije nisu znali i izmišljaju mnoge ideje, djela i bića čije postojanje nije prijeko potrebno za njihov opstanak. U takvu stvaralačku djelatnost ubrajamo umjetnost i veći dio kulture. Prema tome, sociologija se mora baviti značenjem kulturnih ljudskih tvorevina, jer društvena organizacija kao i ljudska društvenost ili senzibilnost, djeluju uvijek na kulturne tvorevine, na načine kako ljudi zamišljaju svoje idealno postojanje ili kako izražavaju svoje misli i osjećanja. Na osnovi ovoga što je dosada rečeno, predložit ćemo sasvim jednostavnu definiciju sociologije kao nauke: sociologija je najopćenitija znanost o društvu koja ispituje zakonitosti razvitka društvenih struktura ili društveno- ekonomskih tvorevina u svezi s razvitkom ljudske kulture i ljudske društvenosti. U raznih pisaca nalazimo definicije koje su složenije od predložene, jer nastoje bliže odrediti što razumijevaju pod društvenom strukturom, što pod ljudskom društvenošću ili pod ljudskom kulturom.

239

METODE U SOCIOLOGIJI društvena znanost, istraživanja, opservacija, etnologija, također teorijski, sociologija, psihologija, sociološke metode, jedanputni individualan, socijalna psihologija, intervencija, konstitucija neponovljiv, praktičko-proizvodnom djelatnošću, čimbenik, zamišljeno Obično se kaže da se jedna znanost razlikuje od druge po tome što ima svoj predmet izučavanja i svoje metode ili metodu istraživanja. No, to ne mora uvijek biti tako. Postoje znanosti koje se razlikuju po predmetu istraživanja, ali čije su metode jednake. Naravno, svaki znanstveni postupak istraživanja prilagođuje se posebnim osobinama koje se istražuju. Tako se, na primjer, danas kemija i fizika uglavnom služe istim metodama. U društvenim znanostima služe se metodom promatranja ili opservacije i etnologija i psihologija i sociologija. U udžbeniku socijalne psihologije navode se iste metode istraživanja kao i u sociologiji. Ono po čemu se razlikuje jedna društvena znanost od druge često je samo u tome što ona daje veće značenje u svojim istraživanjima jednoj od metoda kojima se služe i druge znanosti. Da bismo shvatili što je svojstveno metodama istraživanja u sociologiji, moramo odgovoriti na dva pitanja: prvo, po čemu se društvene znanosti razlikuju od prirodnih i, drugo, po čemu se sociološke metode istraživanja razlikuju od metoda drugih društvenih znanosti. Ono po čemu se društvene znanosti razlikuju od prirodnih proizlazi iz prirode ljudskog ponašanja. Čovjek živi u društvu, životinja također može živjeti u društvu. Međutim, životinja ne mijenja svoju društvenu organizaciju, ona joj je dana zajedno s njenom biološkom konstitucijom. Nasuprot životinji, čovjek mijenja svoju društvenu organizaciju i svoje društvene odnose u skladu s ciljevima koje sebi postavlja i u skladu sa svojom praktičko-proizvodnom djelatnošću. Za razliku od životinje, čovjek ima povijest čiji je on aktivni i stvaralački nosilac. A to znači istovremeno da čovjek stvara društvene situacije i odnose koji su samo njemu svojstveni, koji su jedinstveni, vremenski neponovljivi. Dok se prirodni procesi beskonačno puta, teorijski zamišljeno, mogu ponavljati, društveni su procesi jedinstveni, neponovljivi, iako ih teorijski možemo u nekim slučajevima promatrati kao da se neprestano ponavljaju. A to znači da, izučavajući društvene odnose, ne možemo doći do zakona koji bi vrijedili zauvijek, kao u prirodnim znanostima, nego dolazimo do zakonitosti koje vrijede samo relativno, a utječu na organizaciju društva.

240

statistika, individualnog čimbenika, evoluiranju, deducirati zakonitosti, neodređenije, obilježja, cjelovitost, situacija svojevrsnost, intervencija, znanostima, prirodnim procesima struktura, struktura, društvene, očitovati, važnost, između To je zbog toga što je čimbenik slučajnosti koji proizlazi iz ljudske volje i intervencije pojedinaca u društvene i povijesne tijekove mnogo veći nego u prirodnim procesima, gdje također postoje raznovrsna odstupanja od pravilnih kretanja. Zato u društvenim znanostima govorimo često o značenju individualnog čimbenika, koji u prirodnim znanostima ne postoji. Istina je da u sociologiji posebno promatramo masovne pojave, pojave koje se odigravaju u velikom broju, kao što je redovito slučaj u prirodnim znanostima. Tada se uloga individualnog čimbenika ili pojedinačnih postupaka često poništava zbog djelovanja velikog broja sličnog ponašanja, i u tom slučaju za društveno ponašanje vrijede one iste statističke zakonitosti koje nalazimo u biologiji ili fizici. Ali te statističke zakonitosti ne poništavaju ulogu individualnog čimbenika, koji u izvjesnim situacijama ima odlučno značenje i može dati novi smjer kretanja čitavoj masi ljudi. A to je svojstveno svakoj društvenoj akciji kojom se mijenja neko postojeće stanje. Takvih društvenih akcija kao svjesnog napora za promjenom nekog danog stanja nemamo u ponašanju životinja ili u prirodnim procesima uopće. Moramo naglasiti još jednu jako važnu razliku između društvenih i prirodnih znanosti, a odnosi se na prirodu razvitka ili evoluciju. U svezi s prirodnim procesima koji se razvijaju, evoluiraju kroz neke faze razvitka ili čine određeni niz različitih stanja mogu se predvidjeti buduća stanja na osnovi poznavanja početnog ili prošlog stanja. I obrnuto, poznajemo li sadašnje stanje, možemo deducirati prošlo stanje. U društvenim znanostima to nije moguće. Zato kažemo da se procesi u prirodnim znanostima i onda kada je u pitanju nešto što se razvija, mogu odvijati ili očitavati u oba smjera, dok u društvenim procesima, kad smo dosegli određeni stupanj povijesnog razvitka, ne postoji nikakva vjerojatnost da bismo se vratili na prijašnje stanje. Barem je vjerojatnost da bi se takvo nešto moglo dogoditi vrlo malena. Sve to govori o tome da su društvene pojave, za razliku od prirodnih, mnogo složenije po svojoj strukturi. Izložene su većoj individualizaciji u svom vremenskom i prostornom postojanju i neodređenije su u svojim zakonitostima. One su čak izložene raznim vrstama zakonitosti u svojem razvitku. Imajući na umu ova obilježja društvenih znanosti, sociologija se razlikuje od drugih po tome što stavlja težište na društvo u njegovoj cjelovitosti i svojevrsnosti.

241

Ivan Aralica: TAJNA SARMATSKOG ORLA nasuprot Aniki Lovrin, nametljivošću, starinskih komina, maslinika pješčanoga žala, do gležnjeva, džemper, pled, zaobiđeš, tajništvom Radoševa znanca, u bunkeru je, kotlovnica, klesarskim, izložbenoga crtaonica, konzervatori, Kapucinska ulica, arhitektica, ravnateljica restauratorstvo, fotolaboratorij, češljati, kamenoresci, dužnošću Mornarska vrata, ciborij, mljevilica, “pržun”, plazma, zapjenjenog Kad su oni otišli, a on sjeo nasuprot Aniki Lovrin, osjetio je olakšanje kakvo bi osjetio da je, dolazeći s tržnice gdje su mu prodavači probili uši svojom nametljivošću, ušao u sobu s mekim sagom čiji intimni polumrak potječe od voštane svijeće što gori u mjedenom svijećnjaku. Anika Lovrin je zračila intimu starinskih komina, maslinika, pješčanog žala i vinograda pri strani. Odijevala se kao mlade otočanke prije pedeset godina - cipele s niskim potpeticama, crna suknja do gležnjeva, sivi vuneni džemper i preko ramena pled s dugačkim resama. Tako odjevene žene još se mogu vidjeti samo na razglednicama staroga Zadra. I svoju je crnu kosu češljala kao te žene što su nestale s ovoga svijeta, sprijeda zalizanu uz tjeme, a straga vezanu u bujnu punđu. Kao te žene, i ona je mirisala na žuto smilje, kadulju, vrijesak i majčinu dušicu, trave što rastu na sunčanim zaravncima i u škrapama kamenja. Anika je bila arhitektica koja je restauratorstvo odabrala za svoj posao, ali je Anika i sama bila restaurirani primjerak otočanke, odjećom, mirisom, ophođenjem i nadasve samozatajnom dušom, koja je krila strast, koja se trudila mnogo da postigne malo, i to malo cijenila kao što drugdje cijene veliko bogatstvo. Na svoj način nastavila je razgovor o sadržaju iz spora dvojice članova savjeta, s pritajenom žalošću što je tako kako je, i s jednom koja se nije iskazivala ni u smislu riječi ni u povišenom glasu, nego u smirenom jadikovanju koje je teklo u valovima i nalikovalo na jugo u maslinovu granju. Tužila se da mnogi odgovorni ljudi mrze starine i slijepo obožavaju sve što je novo, da primitivni oblik revolucionarnosti drži svojom dužnošću uništavanje svega što je staro, da jedna vrsta borbenih ateista u konzervatorima i restauratorima koji po naravi svoga posla obnavljaju i crkve i slike svetaca, vide restauratore i konzervatore religije, za koju misle da treba nestati s lica zemlje.

242

Bez udjela Zavoda obnovljen je zidni plašt gradskih bedema na potezu od autobusnog kolodvora do Mornarskih vrata. Obnovljen je nestručno, betonom, a trasa je bedema izmijenjena da bi se dobio prostor za kolodvorsku zgradu i dvije trake puta koji će je obilaziti sa svih strana. Na mjestu gdje je nekad bila crkva Svetog Tome, građevinari su našli predivan ciborij, ali je poslovođa, prije nego će konzervatori doći na gradilište, zapovjedio radnicima da ga bace u mljevilicu, kako se radovi na otvorenom ne bi zavukli u zimu. U Ninu su na župnoj crkvi radnici našli freske i dogovorili se da ih otuku. Kad su se nakon pet godina međusobno posvađali, jedan od njih došao je tužiti drugoga da je to sam učinio, da će na sudu svjedočiti i da njegova druga treba strpati u „pržun“. Ali, što se tu može! Živimo u moru zapjenjenog primitivizma koji proizvodi plazmu od koje nam se lijepe prsti, prlja tijelo i blati duša. Činimo što možemo, i to će biti najbolje što smo mogli učiniti. Treba početi odabirom vrsnog kamenoresca, upućivala ga je Anika. U gradu ih ima nekoliko, neki posjeduju svoje radionice, a neki su zaposleni u građevinskim poduzećima, koja će ih, uz njihov pristanak, ustupiti dok radovi budu trajali. Luka Radoš poznaje jednoga, radionica mu je u bunkeru što je za vrijeme rata podignut u dvorištu starog kaštela. Hvali ga da je dobar majstor, a kudi da je dosadan čovjek, umišljen kako je učen i kako zna više od ijednog povjesničara. Njemu je gradio vanjsko i unutarnje stubište, vrlo ukusno i solidno. Neka se Križanić prošeta gradom, neka upozna sve kamenoresce, neka s njima porazgovara o poslu i cijeni, pa neka ne zaobiđe ni tog Radoševa znanca, u bunkeru je, neće ga biti teško naći. Nakon obilaska i upoznavanja, njih će dvoje sjesti i odlučiti kojeg će majstora pozvati na suradnju. Pošli su u razgledanje kuće. U prizemlju mu je pokazala kotlovnicu i klesarsku radionicu, koje su u pogonu, te izložbenu dvoranu i dvorište, koje će on graditi - na prvom katu, osim tajništva i ravnateljstva, gdje je bio, prostranu biblioteku i laboratorij, crtaonicu i dvije sobe za smještaj konzervatora. U jednoj od njih, u onoj na uglu iznad ravnateljičine sobe, ispred prozora što gleda na Kapucinsku ulicu, pokazala mu je njegov radni stol i tu ga ostavila, neka se sam upozna s dvojicom kolega i neka sredi ladice koje su, kao i stol, bile Anikine prije nego je izabrana za ravnateljicu.

243

PRETJERANA DOBROTA ŠTETI VAŠOJ KREATIVNOSTI (dr. Paul Hauck: KAKO SE ZAUZETI ZA SEBE) Jedan od glavnih nedostataka pretjerane dobrote je pretjerana spremnost da se složimo s tuđim mišljenjem. Želi li čovjek doista biti stvaralačka ličnost, treba slijediti vlastite sklonosti. Umjetnost, literatura, nove ideje ne mogu se ostvariti nemate li hrabrosti da budete različiti. Većina talentiranih uspjela je dovršiti svoje djelo usprkos kritikama. To znači da morate biti spremni da kažete drugima da ste vi u pravu, a oni u krivu. To možda zvuči uobraženo, ali nadarene osobe se moraju tako ponašati žele li ostvariti svoje zamisli. Što bi se desilo da je Edison slušao one koji su ismijavali njegovu ideju o rasvjeti pomoću žarulje. A što s Fordom? Oni koji su ga zadirkivali govoreći da si nabavi radije konja, vozili su se kasnije njegovim modelom T. Ako želite ostaviti svoj pečat, ne slušajte malodušne. Umjesto toga prihvatite ohrabrenje onih ljudi koji su puni nadanja i optimizma, ljudi koji sanjare. Odbacivanje novih ideja najsigurniji je način da pogriješite. Kada stupite na novo područje, izloženi ste ruganju i ismijavanju. Upravo zato oni koji se ne žele izložiti riziku zaklanjaju se iza svojih stavova. Svi mi znamo da su za napredak zaslužni smjeli mislioci koji su radili stvari na nov način. Ali što je sa svakodnevnim aktivnostima? Je li važno da u svakodnevnom životu budemo različiti? Tvrdim da je. Ne dajte se odgovoriti od vlastitih ideja. Budite malo uobraženi. Ustrajte u tome da je možda dvadeset milijuna drugih u krivu. Borite se za svoj stil, svoju melodiju, svoju boju, svoj okus hrane, svoje ideje, pa zatim pogledajte što će se dogoditi. Ako se ništa posebno ne dogodi, niste ništa izgubili. Ali pretpostavite da ste učinili nešto što još nitko nije uradio na taj način i da vam se to sviđa. Ne shvaćate li što ste učinili? Stvorili ste nešto novo. Nešto novo se pojavilo pod suncem – vi se niste uplašili tuđeg neraspoloženja. Odlučili ste dati oduška svojim unutarnjim prohtjevima i pogledajte što se događa. Dopustite li drugima da vas odgovore od vaše namjere, dopuštate im da upravljaju vama. Izabirat će umjesto vas gdje ćete stanovati, kako ćete obojiti stan i razmjestiti namještaj. Iskušavat će svoje sklonosti na vaš račun i smanjit mogućnosti da iskušate svoje sposobnosti.

244

STRAH OD POVREDE TUĐIH OSJEĆAJA (dr. Paul Hauck: KAKO SE ZAUZETI ZA SEBE) Uspijem li kod vas stvoriti osjećaj da ste loši, krivi i bezvrijedni svaki put kada mi ne želite učiniti uslugu, imat ću nad vama moć kao kakav zatvorski stražar. Pripadali biste mi dušom i tijelom. Druge najlakše kontroliramo pomoću osjećaja krivnje. Ova je tehnika uspješna jer duboko pogađa naše samopoštovanje, a uz to budi u nama osjećaj manje vrijednosti. To je odlično oružje. Čuvajte ga se! Očevi i majke upravljaju svojom djecom s udaljenosti od više tisuća kilometara time što djeci kažu da im svojim postupcima nanose bol. Osjećate li se kao prebijeni pas kad vas voljena osoba uvjerava da ste krivi, borite se protiv toga svom snagom. Razmislite o razlozima zbog kojih to treba uraditi. Ljudsko ste biće i griješite. Što žele ljudi od vas? Savršenost? Ni oni nisu savršeni. Odakle im ideja da vi to morate biti? Oni koji na vas svaljuju krivnju nisu tako bezgrešni kao što bi htjeli da izgledaju pred vama. Žele vas uvjeriti u to da su bolji i uzvišeniji od vas. Nikako se nemojte dati prevariti. Kako može biti uzvišen i dobar onaj tko od vas traži da se osjećate ništavnim? Je li to za njih superiorno ponašanje? Kada vam prijete da će se uzrujati ili čak počiniti samoubojstvo ne bi li vas pokorili, znajte da je tu riječ o ucjeni, i to emocionalnoj ucjeni. To je jedan od najgorih načina nametanja vlasti nad drugima. Poznato je da neki roditelji drže djecu u vlasti plašeći ih srčanim napadom, depresijom i samoubojstvom, ako ih djeca ne poslušaju. Mnogo sam puta u svom radu imao prilike savjetovati mladog muškarca ili ženu koji su htjeli prekinuti ljubavnu vezu, ali se zbog osjećaja krivnje nisu usudili. U jednom od posljednjih primjera bavio sam se mladićem čija je djevojka zaprijetila da će se ubiti ako je napusti. Zbog toga nije ostvario svoju namjeru. Očito nije mogao prekinuti vezu, jer se osjećao odgovornim za njenu nesreću. No, kako se on može optuživati za nešto što je ona sebi učinila? Ako joj on prisloni revolversku cijev na čelo i povuče obarač, bio bi odgovoran za njezinu smrt. Ako ona stavi revolver i povuče obarač, odgovorna je ona. Shvaćate li? Zvuči užasno nemilosrdno? Da, tako je. No, mnogo je okrutnije dopustiti joj da prijeti mladiću samoubojstvom i tako ga drži u šaci. To ju ohrabruje da sljedeći put upotrijebi još ozbiljnije prijetnje. Ne počne li on njene manipulacije prihvaćati ravnodušno, možda će se jednog dana doista pokušati ubiti kako bi ga impresionirala. Nije li to okrutno? Osjećaj krivice znači da ste osobno ništavni, zli, pokvareni, jer niste savršeni.

245

Biti kriv naprosto znači da ste shvatili vlastitu pogrešku. Upozoravajući samo na vaše pogreške, ljudi bi teško mogli steći vlast nad vašim tijelom i dušom. No, mogu vas uništiti ako im dopustite da vam ispiru mozak uvjeravajući vas da ste zbog neke pogreške obavijeni nevidljivom sramotom. Pretpostavimo, na primjer, da ste zametnuli veću svotu novca. Tada bi stvarno bili krivi zbog nepažljivosti. Rekli bi vam da ste nemarni, da ni na što ne pazite, da previše sanjarite. Sve te tvrdnje mogu biti sasvim točne. Međutim, krivo biste zaključili ako biste pomislili da se zbog toga morate osjećati krivi i zli. Kad bi to bila istina, svi mi bismo se gotovo stalno osjećali nevrijedni jer smo puni mana. Odvojite svoje ponašanje od svoje ličnosti i tako vam se neće dogoditi da drugi vama zavladaju. Nikome ne smijete usaditi osjećaj krivice zbog onoga što jeste ili niste učinili. To je možda najvažnije što morate shvatiti, ako ne želite da vama upravljaju pomoću osjećaja krivice. Nikada niste vi kod svog oca, majke, žene ili muža stvorili osjećaj krivnje, niti ćete to ikada učiniti. Ni oni to ne mogu vama uraditi, osim ako im sami ne dopustite. Jedino vi sami sebe možete uvjeriti da ste krivi. Vaši se roditelji ili bračni partneri sami uvjeravaju da su uznemireni zbog vašeg lošeg ponašanja, a vi u sebi razvijate osjećaj krivice zato što oni zbog vas pate. Neiskusna i bespomoćna djeca također se mogu uznemiriti, ali ništa više od toga. Što se odraslih tiče, njihova krivica dolazi iz njihove glave, a ne iz tuđih mišljenja. Prihvatite li tu ideju, netko će upravljati vama. Ako nekome namećete osjećaj krivice, to je kao da stojite nad njim s uperenom puškom. Većina ljudi vrlo teško podnosi osjećaj krivice i stoga radije popušta kako bi ublažili nelagodu. Muči li to i vas, naučite o tome misliti tako da smanjite kontrolu nametnutim osjećajem krivice. Najprije valja shvatiti da imate pravo na vlastito mišljenje kao i svi drugi. Zašto biste se trebali osjećati krivi samo zato jer mislite i osjećate različito od drugih kojima se to ne sviđa? Npr., savjetujem vam da se vjenčate s kim želite. Brine li to vaše roditelje i prijatelje, pošaljite ih nekome da riješe svoje probleme. Nemojte se dati uvjeriti da ste dužni rješavati njihove poteškoće. Pobijedite li osjećaj krivice tako da se naučite zauzimati za sebe, onemogućit ćete da s vama manipuliraju. Naravno, koristite zdrav razum pri prosuđivanju najboljeg načina ponašanja, jer biste u protivnom mogli i sami ispasti prilično bezobzirni, ako oprezno ne koristite te spoznaje. VOĆE - NAJZDRAVIJA HRANA

246

(Harvey i Marilyn Diamond: FIT FOR LIFE - ŽIVJETI ZDRAVO) Koliko poznajete ljudi koji uistinu ne vole voće? Većina će ljudi spremno izraziti svoje oduševljenje prema voću. Razlog ovog oduševljenja jest to što ga naša tijela nagonski trebaju. Sa svojim slatkim mješavinama rijetkih okusa, zanosnih aroma i oku ugodnih boja, voće pruža jelu zadovoljstvo. Voće je bez sumnje energijom najbogatija hrana kojom se hranimo, no samo ako se pravilno uzima. Razlog zbog kojeg tražimo voće jest što je ono bez dvojbe najvažnija hrana koju možemo ponuditi svom tijelu. To je hrana na koju je ljudska vrsta biološki prilagođena. Zato je mnogo važnije misliti koliko ćemo pojesti voća nego koliko ćemo pojesti hrane bogate bjelančevinama, tj. mesa. Teško ćemo naići na osobu koja bi pokazala nedostatak bjelančevina. Naprotiv, srest ćemo stotine otrovanih bjelančevinama od kojih većina nije uzimala dovoljnu količinu voća. Preveliko uzimanje bjelančevina povezano je s rakom grudi, jetre i mjehura i obolijevanju od leukemije. Na rak želuca otpada jedna trećina svih bolesti raka ljudskog tijela. Ako se hrana od mesa potpuno ne razloži dolazi do njezinog raspadanja i nastajanja aktivnih otrova koje apsorbiraju organi neprilagođeni njihovom primitku. Imperativ sustava - organizma je njegovo neprestano čišćenje od otrovnih tvari koje se nakupljaju u tijelu. Najdjelotvorniji način čišćenja organizma je uzimanje hrane s visokim udjelom vode. Voće ima najveći udio vode u sebi od bilo koje druge hrane. Voće je zapravo osamdeset do devedeset posto voda. Uz vodu tu su: svi vitamini, minerali, ugljikohidrati, aminokiseline i masne kiseline koje organizam treba. Životnu snagu vode iz voća ne dosiže ni jedna druga vrsta hrane. Kad se voće pravilno uzima, ništa se ne može usporediti s njegovim dobivenim koristima. Po svojoj prirodi voće je takvo da daje tijelu mogućnost uklanjanja nakupljenih otrovnih tvari. Time se svaki vid života još više potiče i vaše tijelo postaje sposobno funkcionirati optimalnom učinkovitošću. Kao oruđe za mršavljenje, pravilno uzimanje voća neusporedivo je u svojoj učinkovitosti. Utvrđena je činjenica da osobe koje uzimaju fruktozu, tj. voćni šećer na tašte, u svom slijedećem obroku prosječno uzmu 480 kalorija manje od onih koje su uzimale saharozu. Utvrđeno je da jedan sastojak iz mnogih vrsta voća može smanjiti rizik od bolesti srca i srčanog udara. Taj sastojak štiti srce sprječavajući krv da postane masna i tako začepi žile, jer voće ne začepljuje. U našem organizmu probava troši najviše energije od svih drugih aktivnosti, a voće za to zahtijeva manje energije od bilo koje druge hrane. Zapravo, probava voća gotovo i ne zahtijeva energiju. NAČELO PRAVILNE PREHRANE VOĆEM (Harvey i Marilyn Diamond: FIT FOR LIFE - ŽIVJETI ZDRAVO)

247

asimilacija, glukoza, fruktoza, glicerin, fermentirati, datula, voće, detoksikacija, koncentrirana, energija, konzumirati, aminokiseline, razgrađuju, funkcionirati, kombinirana, želudac, trošenje, žgaravica, U širokom predmetu zdravlja ne postoji područje koje se tako pogrešno tumači kao prehrana voćem. Pravilno uzimanje voća je u uskoj vezi s pravilnim kombiniranjem hrane. Sve što ljudsko tijelo konzumira mora se razgraditi i pretvoriti u glukozu, fruktozu, glicerin, aminokiseline i masne kiseline. Mozak bez glukoze, tj. šećera ne može funkcionirati. Voće je glukoza u tijelu. Njegova probava, apsorpcija i asimilacija zahtijeva najmanju potrebnu količinu energije. Druga hrana provodi od jednog i pol do četiri sata u želucu - pod uvjetom da je bila pravilno kombinirana. Manje koncentrirana i bolje kombinirana hrana manje vremena provodi u želucu. To je mjesto u kojem počinje trošenje energije. Voće se ne probavlja u želucu. Sve voće, osim banana, datula i sušenog voća se u želucu zadržava vrlo kratko. Ono prolazi kroz želudac kroz dvadeset do trideset minuta, kao da prolazi tunelom. Razgrađuje se u crijevima i oslobađa svoje visokohranjive tvari. Količina energije koju voće štedi je vrlo velika jer se ne mora razgrađivati u želucu. Ta se energija automatski usmjerava na čišćenje organizma od otrovnih tvari i tako smanjuje težinu. Sve je ovo uistinu tako samo ako se voće pravilno uzima. Što je pravilna prehrana voćem? Kako se voće ne zadržava dugo u želucu, njegovo pravilno uzimanje znači da se voće ne smije jesti s nekom drugom hranom ili neposredno poslije nje. Bitno je da voće jedete na prazan želudac. Ovo je, bez dvojbe, najvažnije pri uzimanju voća. Jedete li voće pravilno, ono će odigrati veliku ulogu u osposobljavanju tijela za detoksikaciju jer ima puno vode i zahtijeva malo energije za probavu. Voće je najvažnija hrana koju možete jesti, ali jedete li ga nakon druge hrane, nastat će mnogi problemi. Pretpostavimo da jedete sendvič i nakon njega uzmete komad nekog voća, npr. dinje. Taj komad dinje je spreman samo proći kroz želudac u crijeva, ali ga sendvič u tome sprječava. U međuvremenu, cjelokupni obrok počinje trunuti i fermentirati, što dovodi do nastanka kiseline. Istom kad voće dođe u dodir s hranom i probavnim sokovima u želucu, cjelokupna se masa hrane počinje kvariti. Sve se pretvara u kiselinu i mi jurimo po lijekove. To se lako može dokazati, a možda ste vi i sami to doživjeli. Možda ste nakon jela uzeli komad voća ili čašu soka i osjetili oštru bol jer je voće trebalo samo proći kroz želudac u crijeva, ali ga je ostala hrana u tome spriječila. IZGLADNJIVANJE KAO OPSESIJA

248

ANOREKSIJA I BULIMIJA Biti mršava, znači imati sve, biti zadovoljna svojim tijelom, osjećati spokoj. ''Ničega se ne bojim, mršavost me štiti od svega. Ako želim mogu jesti, ali trebam pripaziti da ne narušim taj prekrasni sklad koji sam postigla. Ne osjećam vrućinu, ne znojim se, nemam trbuha ni sala, osjećam samo svoje kosti.'' To je tek jedina iz dugog niza ispovijesti djevojaka oboljelih od nervozne ili živčane anoreksije, bolesti od koje obolijeva sve veći broj mladih, a više od devedeset posto su pripadnice ženskog spola. Anoreksija je riječ grčkog porijekla koja, doslovce prevedeno, znači pomanjkanje teka ili gađenje pred jelom. Oboljele od ove bolesti nisu pošteđene grčeva u trbuhu zbog gladi, ali se protiv njih bore snagom volje. Anoreksične osobe misle kako upornim odbijanjem hrane na kušnju stavljaju svoju izdržljivost i hrabrost. Za njih odbijati hranu znači voljeti sebe, a kad podlegnu i prejedu se, zapadaju u depresivna stanja koja nastoje riješiti izazivanjem povraćanja. Izazivanje povraćanja nakon prejedanja znak je druge vrste ozbiljno poremećenih prehrambenih navika, bolesti nazvane živčana bulimija. Zbog sličnosti nekih karakterističnih simptoma i ponašanja, bulimija i anoreksija donedavno su smatrane jednom bolešću. Danas se smatra da su to dvije bolesti, a svakoj se od njih različito pristupa u liječenju. Anoreksija je najčešći ozbiljni poremećaj prehrambenih navika. Oboljenje od te bolesti u stalnom je porastu, što zbog stvarnog povećanja broja anoreksičara, što zbog velike zasluge moderne dijagnostike te nove spoznaje o tom poremećaju i njegovim, gdjekad i po život, pogibeljnim posljedicama. Danas se, naime, bolest lakše otkriva, a i sve se više bolesnika zbog nje javlja liječniku. Prema nekim najnovijim podacima čak oko jedan posto ukupne europske populacije boluje od anoreksije, dok dva do pet posto boluje od bulimije. U oba slučaja žene su znatno ugroženije – od deset oboljelih devet pripada ženskom spolu. Razdoblje povećanog rizika za anoreksiju je između dvanaeste i dvadesete godine, premda ima i djevojaka od dvadeset ili dvadeset pet godina koje obolijevaju od anoreksije. U toj kasnijoj životnoj dobi češće se javlja bulimija, koja se većinom pojavljuje upravo nakon anoreksije. Promatranjem anoreksične djevojke, odnosno praćenjem njezina upornog odbijanja hrane, lako bi se moglo povjerovati da ona uopće ne osjeća glad i da nema teka. Istina je zapravo sasvim obrnuta. Osoba oboljela od anoreksije osjeća glad, ali joj se suprostavlja svim snagama i voljom, jer strahuje od debljanja. Strah od

249

debljanja prisutan je i kad je tjelesna težina daleko ispod normalne. Upravo ovaj karakteristični aspekt bolesti najteže otkrivaju ne samo članovi obitelji oboljele osobe već i liječnici. Događa se ponekad da potreba tijela za jelom pobijedi snagu volje pa bolesnica popusti i prepusti se uživanju u prekomjernim količinama hrane. Budi se grižnja savjesti i dolazi do tjeskobe zbog spoznaje da je tijelo, tj. osjećaj gladi, pobijedilo razum, tj. snagu volje. Da bi ispravila, kako anoreksična osoba smatra, pogrešku, izaziva povraćanje kako bi se što prije riješila progutane hrane. Ovakvo ponašanje je karakteristično i za bulimiju. Pri tome te bolesnice razvijaju nevjerojatnu lukavost, koja im pomaže da mjesecima uspješno skrivaju pred ukućanima da zapravo gotovo ništa ne jedu ili pak da pojedeno odmah odlaze povratiti. Trajni motiv oboljelih od anoreksije je bolesni strah od debljanja koji je vezan uz iskrivljenu predodžbu o vlastitom tijelu. Anoreksične djevojke na svom tijelu uvijek vide višak kilograma i stoga su opsjednute željom da ih se riješe pa i u slučaju kad je tjelesna težina daleko ispod normalne, uključujući i najteže slučajeve kada je zbog namjernog izgladnjivanja bolesnici ugrožen i život. Stoga se anoreksična djevojka koristi svim sredstvima koja joj mogu pomoći da smršavi. Uz uporno odbijanje hrane, često potajno uzima velike količine diuretika, tj. sredstva koja potiču mokrenje i laksative, tj. sredstva za poticanje stolice. Usto je za anoreksičare karakteristična i svojevrsna hiperaktivnost, što se u početku čini pozitivnim znakom, ali u pravilu se pokaže da je to samo još jedan od načina da se smršavi. Hodanje i neprekidno kretanje također je tipično za anoreksične osobe. Ispitivanja su pokazala da osoba oboljela od anoreksije prijeđe s lakoćom dvostruko veću udaljenost od zdrave osobe. U liječničkim statistikama zabilježen je slučaj trinaestogodišnje djevojčice oboljele od anoreksije. Kako bi je spriječili da izaziva povraćanje, djevojčica je poslije obroka bila pod nadzorom no i dalje je gubila na težini. Utvrdilo s da je, čim bi ostala sama, neprestano hodala po sobi kako bi potrošila kalorije koje je u tijelo unijela hranom. Kada se govori o uzrocima anoreksije ne smije se zanemariti obiteljsko okruženje, no pritom treba izbjegavati uopćavanje. Istraživanja su pokazala da je u obiteljima anoreksičnih osoba često bilo problema i neslaganja među članovima obitelji. Slijedom toga pokazalo se da obiteljska terapija daje pozitivne rezultate i pomaže u izlječenju velikog broja bolesnica. Obitelji oboljelih liječnici čvrsto opisuju kao sredine u kojima nedostaje dijaloga, a u takvoj atmosferi teško je mladoj osobi izraziti vlastitu individualnost. U obiteljima gdje svatko nema svoj životni prostor, gdje je teško razlikovati generacije, roditelji djeci ne predstavljaju siguran

250

oslonac. Upravo stoga neki liječnici anoreksiju nazivaju i štrajkom glađu čiji je cilj zapravo skretanje pozornosti na sebe, a time i borba za nadmoć u obitelji. Roditelji takve djece često sebe prikazuju kao hranitelje. Da bi se suprostavile tim odnosima, djevojke počinju odbijati hranu. Anoreksično ponašanje pomaže im da se osjećaju superiornim u odnosu na roditelje i time pokušavaju istaknuti svoju ličnost za koju osjećaju da je ugrožena ponašanjem roditelja. Stoga je u liječenju od anoreksije uz lijekove i psihoterapiju, dragocjena pomoć i članova obitelji. Uzroka anoreksiji ima više: obično postoji nekoliko čimbenika koji zajedno potiču problem i uzrokuju bolest. No, jedan se čimbenik nalazi u svim slučajevima anoreksije, a to je nedostatak osobnosti – identiteta. Obolijevaju uglavnom djevojke s nepotpunom ličnošću, koje su unatoč inteligenciji i svim drugim pozitivnim osobinama vrlo nezrele. Stoga psihijatar i medicinski psiholog moraju najviše raditi na osobnosti bolesnika, jer je ona put u uspješno izlječenje. Jedan od apsurdnih aspekata bolesti jest taj da bolesnice izjavljuju da se dobro osjećaju i da nisu svjesne da im je potrebna pomoć, one i ne primjećuju da su mršave i odbijaju svaki savjet o tome kako bi trebale jesti. Upravo zbog toga ove djevojke stižu k liječniku tek kada je bolest već uzela maha, a organizam potpuno onemoćao. Ponekad se doslovce vodi borba za bolesničin život – da bi preživjela, nužno je intenzivno bolničko liječenje i umjetno hranjenje infuzijama ili na sondu. Tek kad bolesnica dosegne normalnu težinu počinje psihoterapija. Za anoreksičnu djevojku, koja ima negativan stav prema svom tijelu, sazrijevanje sekundarnih spolnih obilježja jedan je od osnovnih problema. U većini slučajeva bolest dovodi do potpune negacije tijela, a time i spolnih potreba. Ipak, nekad se može dogoditi suprotno: neke se bolesnice odijevaju provokativno upravo da bi istaknule svoje tijelo. Njihova tijela lišena su svakih spolnih obilježja jer im mršavost oduzima ženske obline, no toga te djevojke nisu svjesne jer imaju krivu predodžbu o svom izgledu. Kao posljedica izgladnjivanja vrlo često izostaje menstruacijsko krvarenje pa se nerijetko bolesnica prvo javlja ginekologu ili internisti endokrinologu, iako se zapravo radi o psihijatrijskom poremećaju. Kod nekih djevojaka pojavi se anoreksija nakon nesretne ljubavne veze, no u tom slučaju bolest je postojala i prije samo je bila prikrivena. U slučaju anoreksije nije lako govoriti i o prevenciji. Treba neprestano upozoravati mlade djevojke da je korisno voditi brigu o svom izgledu i tijelu, ali da je pretjeravanje nepotrebno i da može biti opasno. Mediji, ponajprije televizija i časopisi, često glorificiraju izrazito mršave glumice i manekenke. Ta moda može negativno utjecati na mlade djevojke, koje i bez takvih uzora često muči

251

kompleks debljine. Od kompleksa debljine do anoreksije mali je korak, posebice ako postoje i problematični odnosi u obitelji. Dok je anoreksija poznata već odavno, bulimija je otkrivena tek nedavno. Kod anoreksije pretjerano jelo ima drukčije značenje nego kod bulimije, kao što je potpuno različit i odnos prema hrani. Anoreksičari se prejedaju kad popusti snaga volje i kada više ne mogu izdržati glad. Njihovim ponašanjem upravlja prirodna potreba za hranom, a čim shvatite što su napravili nastoje izazvati povraćanje. Kod oboljelih od bulimije prejedanje se javlja kao posljedica nelagode koju nastoje prevladati uz pomoć hrane i što je moguće brže. Međutim, razlog zbog kojeg izazivaju povraćanje je isti kao kod anoreksije. Oboljeli od bolesti nastoje ispraviti pogrešku koju su počinili. Razlika je u tome što se anoreksičari na neki način ponose svojim ponašanjem, a oboljeli od bulimije skrivaju svoj odnos prema jelu i stide ga se. Od bulimije obolijevaju nešto starije osobe nego od anoreksije, tj. osobe od osamnaeste do dvadesete godine. I ovdje su devedeset posto oboljelih žene, a od ove bolesti boluje otprilike dva do pet posto ukupnog pučanstva Europe. Karakterističan simptom te bolesti je gutanje golemih količina hrane. U vrlo kratkom vremenu, u samo jednom obroku, oboljela osoba proguta čak pet do dvadeset tisuća kalorija. Budući da odmah nakon takvog prejedanja namjerno povraćaju, oboljeli od bulimije ne debljaju se razmjerno količini pojedene hrane, što znači da dugo mogu skrivati bolest. S vremenom se mogu javiti problemi s jednjakom, a može doći i do poremećaja funkcije jetre i gušterače. Promijenjen odnos prema hrani odraz je unutarnjeg nemira koji se tako iskazuje i nastoji prevladati velikim količinama hrane. Hrana se guta da bi se ublažile vlastite emocije, a tako ponašanje dovodi do grižnje savjesti što samo povećava unutarnji nemir. To je svojevrstan zatvoreni krug: jede se da bi se zaboravilo, ali je upravo hrana ta koja otežava zaborav i to je jedan od najočitijih simptoma bolesti. I bulimiju treba promatrati u obiteljskom kontekstu. I u tom slučaju obično je majka vrlo kruta, nadzire sve i svakoga u obitelji, ima loš odnos s drugim spolom, najčešće sa suprugom, koji je u većini slučajeva podčinjen. Kći traži savezništvo s ocem koji se, radi mira u kući, ne želi ili ne može usprotiviti majci, a upravo takvi odnosi pogodno su tlo za razvitak bolesti. Otprilike trideset posto oboljelih od bulimije prethodno su bolovali od anoreksije. Oboljeli od bulimije imaju manje snažnu volju nego anoreksičari i ne mogu se oduprijeti želji za jelom. MI DJECA S KOLODVORA ZOO Christine F. (Na osnovi magnetofonskih zapisa napisali Kai Herman i Horst Riec)

252

Ujutro je Detlef stajao pred mojim vratima. Otac ga je bio odmah našao. Detlef je već bio potpuno na turkey. Strahovito mi se kod njega svidjelo što nije uzeo fiks, već je takav došao k meni. Morao je znati da više nema droge. Rekao mi je da želi biti ravan meni kada počnemo s odvikavanjem. Doista je bio savršen. Detlef je dakle, želio prestati jednako kao i ja. Bio je sretan što je tako ispalo. Nismo, naravno, imali pojma – a isto tako ni naši roditelji – da je čista ludost ako dva bliska fiksera počnu zajedno apstinirati. Kad-tad jedno će nagovoriti drugo da se zalete u idući fiks. Zapravo, možda smo to i znali iz priča, ali imali smo iluzije. Uvijek smo mislili da smo nešto drugo i da za nas ne vrijedi isto što i za druge fiksere. Tada ionako nismo još mogli zamisliti da nešto važno poduzimamo odvojeno. S tabletama koje nam je dao Detlefov otac sasvim smo dobro izdržali čitavo prije podne. A čak smo i razgovarali. Naš život poslije odvikavanja zamišljali smo ružičasto i obećali smo jedno drugome da ćemo biti zvjerski hrabri idući dan. Usprkos bolovima koje smo počeli osjećati, bili smo još dosta sretni. Popodne je, međutim, počelo svom žestinom. Gutali smo i gutali tablete i još ih obilno zalijevali vinom, ali ništa nije pomoglo. Odjednom nisam više mogla kontrolirati noge. Osjećala sam strahoviti pritisak u koljenima. Legla sam na pod i ispružila se. Pokušavala sam napinjati i opuštati noge na ormar i više ih nisam mogla odande pokrenuti. Valjala sam se po podu, a stopala kao da su ostala prilijepljena za ormar. Bila sam totalno mokra od ledenog znoja. Zebla sam i drhtala, a ledeni mi je znoj curio niz čelo u oči. Taj je znoj zvjerski smrdio. Pomislila sam, to sada iz tebe izlazi zvjerski smrdljivi otrov. Činilo mi se kao da iz mene istjeruju đavla. Detelfu je bilo gore nego meni. Bio je blizu ludilu. Drhtao je od hladnoće, a svukao je pulover. Sjeo je na moj stolac u kutu kraj prozora. Noge su mu se neprestano micale kao da je trčao dok je sjedio. Bile su tanke kao olovka i dizale su se i spuštale u strahovitim drhtajima. Brisao je znoj s čela i tresao se. To više nije bilo drhtanje. Neprestano se savijao i vikao. Grčevi u želucu. Smrdio je gore nego ja. Sva je mala sobica bila prepuna našeg smrada. Sjetila sam se da sam čula kako fikserska prijateljstva pucaju poslije uspjelog odvikavanja. Pomislila sam da Detelfa još uvijek volim, iako je tako zvjerski smrdio. Detelf je ustao, stigao je nekako do zrcala i rekao da ne može izdržati, da neće uspjeti. Nisam mu mogla odgovoriti. Nisam imala snage da ga hrabrim. Pokušala sam da ne mislim isto kao on. Pokušala sam se koncentrirati na neki glupi roman strave, počela sam luđački okretati stranice i poderala ga. Usta i grlo bili su mi totalno

253

suhi, a ipak su mi usta bila puna pljuvačke. Nisam je mogla progutati, pa sam počela kašljati. Pri tom kašljanju me uhvatio grč koji više nije popuštao. Onda sam počela povraćati. Majka je sve to vrijeme uglavnom bila u dnevnoj sobi. Kada bi ušla u moju sobu bila je posve bespomoćna. Svaki čas je odlazila u prodajni centar i donosila nam nekakvu hranu koju nismo mogli gutati. Konačno je donijela bombone od slada i one su za divno čudo pomogle. Prestala sam kašljati. Majka je obrisala ono što sam povratila. Bila je strahovito draga, a ja joj nisam mogla reći ni – hvala. Tablete i vino ipak su počeli djelovati. Progutala sam pet valiuma, dva mandraya i zalila ih gotovo punom bocom vina. Od toga bi svaki normalan čovjek spavao najmanje nekoliko dana. Moje je tijelo bilo toliko zatrovano da je jedva još reagiralo na taj otrov. No, postala sam mirnija i i legla sam u krevet. Pokraj kreveta postavili smo jedan ležaj na koji je legao Detlef. Nismo se dotakli. Svatko je bio i previše zabavljen sam sobom. Utonula sam u neku vrstu polusna. Spavala sam i istodobno sam znala da spavam. Osjećala sam proklete bolove u potpunosti. Sanjala sam i razmišljala. Sve je bilo zbrkano. Mislila sam da se svatko, ponajviše moja majka, može potpuno zagledati u moju nutrinu, da svatko može čitati moje strahovito prljave misli, da svatko može vidjeti kakvo sam odvratno govno. Mrzila sam svoje tijelo. Bila sam sretna da je ono jednostavno odumrlo. Uvečer sam progutala još nekoliko tableta. Ta bi količina već bila dovoljna da slisti normalnog čovjeka. Ja sam, međutim, samo čvrsto spavala nekoliko sati. Probudila sam se pošto sam sanjala da sam pas s kojim su ljudi uvijek dobro postupali, a koga su zatim iznenada zatvorili u živodernicu i muče ga na smrt. Detlef je nešto tražio rukom i pri tom me udario. Svjetlo je bilo upaljeno. Pokraj mog kreveta bila je ostavljena zdjela s vodom i trljačom i njome sam oprala znoj s lica. Iako se činilo da Detlef čvrsto spava njegovo se mlitavo tijelo pokretalo. Podizalo se i spuštalo, mlatarao je nogama, a ponekad i rukama. Meni je bilo malo bolje. Imala sam sada snage da Detlefu trljačom otrem čelo. Ništa nije osjetio. Znala sam da ga još uvijek ludo volim. Kada sam ponovo zadrijemala, osjetila sam u polusnu da me Detlef dotakao i pomilovao po kosi. Sutradan ujutro bilo nam je već mnogo bolje. Staro fiksersko pravilo da je drugi dan odvikavanja najgori očito nije vrijedilo u našem slučaju. No, to je bilo naše prvo odvikavanje, a ono nije ni upola tako strašno kao ona kasnija. U podne smo čak počeli razgovarati. Zakleli smo se da nikada više nećemo uzeti ni H, ni LSD, pa čak ni tablete. TURISTIČKE ZAJEDNICE

254

Za neposredno izvršavanje ciljeva i zadaća promicanja turizma

osnivaju se turističke zajednice. One djeluju s ciljem stvaranja

općih uvjeta za razvoj i promicanje turizma u pojedinom mjestu,

području i Republici Hrvatskoj. Turističke zajednice valoriziraju

ukupne turističke ponude nekog mjesta, područja i Republike

Hrvatske i promiču kvalitete turističkih i drugih komplementarnih

usluga. One utječu na stvaranje prepoznatljivog turističkog

identiteta i atraktivnog turističkog ambijenta, na povezivanje

raznolikih elemenata turističkih privlačnosti, oblikovanje imagea

turističke ponude mjesta, područja i Hrvatske i prezentiranje tako

oblikovane ponude. Turističke zajednice promiču marke hrvatskog

turizma i time jačaju značenje i ugled Hrvatske kao privlačnog

turističkog odredišta na europskoj i svjetskoj razini. Brinu o

usklađivanju posebnih, zajedničkih i općih interesa u razvoju

turizma i stvaranju funkcionalnog i djelotvornog sustava

promicanja turizma od razine mjesta do razine Republike. Promiču i

šire turistički odgoj, turističku svijest i turističku kulturu

žiteljstva razvijanjem gostoprimstva i spoznaja o gospodarskom,

kulturnom i društvenom značenju turizma. Djelovanje turističkih

zajednica temelji se na načelu nelukrativnosti, odnosno radu bez

dobiti ili profita i načelu opće korisnosti, što znači da članovi

ne djeluju u vlastitom interesu. Turističke zajednice su pravne

osobe s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim zakonom i

njihovim statutom. Rad turističkih zajednica je javan. Javnost

rada turističkih zajednica osigurava se i ostvaruje na takav način

utvrđen statutom turističke zajednice. Turističke zajednice

osnivaju se kao turističke zajednice mjesta, turističke zajednice

općina i za područje cijele Republike, kao Hrvatska turistička

zajednica.

Turističke zajednice općina i turističke zajednice mjesta u

općinama u kojima nije osnovana turistička zajednica općine, mogu

255

se udružiti u turističku zajednicu regije. Turističke zajednice

mjesta osnivaju se za područje naselja ili određenog predjela

proglašenog turističkim mjestom. Turistička zajednica općine

osniva se za područje općine. Turistička zajednica regije može se

osnovati za područje više općina. Hrvatska turistička zajednica

osniva se za teritorij Republike Hrvatske. Poslovima turističkih

zajednica upravljaju članovi turističkih zajednica neposredno ili

preko svojih predstavnika u turističkom saboru i drugim organima

turističke zajednice, na način utvrđen zakonom i statutom

turističke zajednice. Organi turističkih zajednica su turistički

sabor, turističko vijeće i odbor financijske kontrole. Turistički

sabor u Hrvatskoj turističkoj zajednici je Glavni turistički

sabor. Statutom turističke zajednice može se predvidjeti i

osnivanje drugih organa i tijela. Sabor turističke zajednice je

organ upravljanja turističkom zajednicom. Predstavnici članova se

biraju u Sabor turističke zajednice po postupku i načinu utvrđenom

statutom turističke zajednice. Sabor turističke zajednice bira

turističko vijeće kao svoj izvršni organ. Turističko vijeće

obavlja poslove utvrđene zakonom i druge poslove određene statutom

turističke zajednice. Turističko vijeće odgovorno je saboru

turističke zajednice. Turistička zajednica ima predsjednika i

zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenik predsjednika

turističke zajednice biraju se iz reda članova turističkog vijeća,

osim u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Predsjednik turističke

zajednice istovremeno je i predsjednik turističkog vijeća, a

obavlja i funkciju predsjedavajućeg u turističkom saboru.

Predsjednik turističke zajednice saziva i predsjedava sjednicama

turističkog sabora i turističkog vijeća. Predsjednik turističke

256

zajednice predstavlja turističku zajednicu i odgovoran je za

zakonitost rada turističke zajednice. Predsjednik turističke

zajednice za svoj rad odgovoran je turističkom saboru. Turistička

zajednica ima odbor financijske kontrole. Za člana odbora

financijske kontrole ne može biti biran član turističkog vijeća.

Članovi odbora financijske kontrole biraju predsjednika iz svojih

redova. Odbor financijske kontrole donosi poslovnik o svom radu.

Odbor financijske kontrole prati financijsko poslovanje i ispituje

završni račun i periodične obračune turističke zajednice vodeći

računa o štedljivosti, ekonomičnosti i svrsishodnosti trošenja

sredstava kao i podudarnosti s financijskim planom. Odbor

financijske kontrole podnosi pisano izvješće o rezultatima

financijske kontrole turističkom saboru i turističkom vijeću.

Izvješće odbora o ispitivanju završnog računa sastavni je dio

završnog računa kojeg odobrava turistički sabor. Turistička

zajednica ima statut. Statut turističke zajednice donosi sabor

turističke zajednice. Statutom turističke zajednice utvrđuju se i

drugi opći akti koje donosi sabor turističke zajednice i opći akti

koje može donijeti turističko vijeće. Statutom turističke

zajednice uređuju se zadaće turističke zajednice, prava, obveze i

odgovornosti članova zajednice, tijela zajednice, njihov

djelokrug, sastav i broj članova, način izbora i trajanje mandata,

način izbora i trajanje mandata predsjednika turističke zajednice

i direktora turističkog ureda, način odlučivanja u zajednici,

javnost rada i informiranje u zajednici, osiguranje sredstava i

drugo.

ONO STE ŠTO DARUJETE

257

Igračke ispod božićnog drvca govore glasnije od bilo kojeg

plišanog medvjedića s ugrađenim mehanizmom za govor. One emitiraju

snažnu poruku o vašoj obitelji, njezinim nadama i težnjama. Bilo

da ste svojoj djeci kupili posljednji model revolvera, ručno

izrađenu kućicu za lutke, boje za lice ili minijaturnu kuhinju,

više ste otkrili o sebi nego što ste namjeravali. Te igračke

govore o vašim ambicijama za budućnost vaše djece, a dimenzije

igračaka pod drvcem obrnuto su srazmjerne količini razmišljanja i

brižljivosti utrošenih na njihov izbor. Elisabeth Newson,

profesorica psihološkog razvoja na sveučilištu Nottingham, i

njezin suprug John, profesor razvoja djeteta na istom sveučilištu,

istražuju dulje od dvije generacije navike u igranju i kupovanju

igračaka u obiteljima. Savjetnici su proizvođača igračaka

Kiddicraft, a imaju i vlastitu prodavaonicu igračaka u Londonu

gdje prodaju zanatski izrađene drvene konjiće i kućice za lutke,

kao i druge kvalitetne igračke s ciljem provjere istraživanja koja

obavljaju. Elizabeth Newson zna da su dnevne sobe mnogih stanara u

općinskim stanovima ispunjene elektroničkim igračkama, mehaničkim

lutkama i specijalnim biciklima, dok istodobno Djed Mraz koji

obilazi georgijanski salon u otmjenoj kući može biti neočekivano

škrt. Jedan od najskupljih konja, ljuljački, prodan je u trgovini

Newsonovih za više od tisuću funti. Odvezao ga je vozač kamiona za

svoju kćerku. Elisabeth Newson upozorava da su igračke kupnja koja

je izrazito statusno obilježena, ali da to nema nikakve veze s

cijenom. Igračke odražavaju stanje duha, a ne stanje tekućeg

računa. Zbog toga treba imati na umu da se obitelj srednjeg

staleža može sastojati od dvoje bolničara koji zarađuju znatno

manje novca od vozača kamiona. U svemu ovome nazočni su i drugi

čimbenici.

258

Mnogi radnički supružnici imaju snažan poticaj da djeci priušte

sve ono što sami nisu imali kao djeca, što je shvatljivo, ali nije

uvijek preporučljivo, dok su pripadnici srednjeg staleža skloni

vjerovati u puritanski moral odgođenog zadovoljstva u uočavanju

vrijednosti stvari. Dati djetetu sve što zatraži za Božić, ne

znači biti ljubazan prema njemu dugoročno. To ne iziskuje mnogo

razmišljanja. Treba razmisliti što bi to moglo dijete iznenaditi,

stimulirati, a to bi trebalo biti nešto o čemu dijete možda nije

ni sanjalo. A što je s održavanjem vjere u Djeda Mraza? Ako je

mala Julija tražila rukom izrađenu kućicu za lutke, a umjesto toga

dobije vrećicu šeširića od papira, neće li biti razočarana ili se

čak smatrati prevarenom? Neće ako pametan roditelj djetetu usadi

ideju da Djed Mraz zna što ono treba dobiti. Bombardiranje djece

najnovijim skupim plastičnim izmišljotinama putem televizijskih

reklama namijenjeno je roditeljima koji ne razbijaju mnogo glavu o

svojim nasljednicima. Sudeći prema malobrojnim igračkama povezanim

s filmovima ili televizijskim serijama što se prikazuju nekoliko

mjeseci prije Božića, toj kategoriji pripada većina roditelja.

Mnoge igračke na baterije, lutke ili plišani medvjedići koji

govore, jedva će potrajati od Božića do Nove Godine. Glavni dar bi

ipak trebalo biti nešto što će trajati i rasti s djetetom. Ali, ne

kupuju li prečesto taj tip darova, dječju željeznicu, kolekciju

poštanskih maraka, lijep dječji namještaj, roditelji ili djedovi i

bake koji žive u svojim frustriranim maštama? Da, ljudi vrlo često

kupuju igračke za sebe, krasne lutke za kojima su čeznuli,

minijaturnu željeznicu o kojoj su sanjali da se njome igraju. No,

to su ljudi koji nisu spremni uložiti više vremena u igru s

djecom. Istraživanja su pokazala da majke iz srednjeg staleža, čak

i one koje rade, igri pristupaju ozbiljnije i više se igraju s

djecom nego majke iz radničkih obitelji koje su stalno kod kuće.

259

Roditelji iz radničke klase više vjeruju u sudbinu, dok srednji

stalež nastoji uzeti stvari u vlastite ruke. To ne mora značiti

bogatije darove, već one koji imaju težnje srednjega staleža, koji

ciljeve radije ostvaruju odgojem i obrazovanjem, nego naprosto

materijalnom dobiti. Mentalitet kupnje igračaka "radničke klase",

kako ga definira Newsonova, može se sresti i u kućama tudorskog

stila s pozlaćenim slavinama. Bračni parovi s više novca nego

vremena, mogu se na Badnjak vidjeti u robnoj kući dok trpaju u

košare sve što je na vidiku, prepuštajući se pravoj orgiji kupnje.

Takvi roditelji vjerojatno o Božiću prioritet daju sebi i više se

brinu o izboru vina s odgovarajućom naljepnicom i o kašmirskom

puloveru nego o nekakvoj igrački koja će odgovarati mašti

šestogodišnjega djeteta. Ljudi neizbježno daju darove koji

odražavaju njihov vlastiti interes. Ali, majka koja je zaposlena

kao menadžer ne bi smjela svojoj kćerki darovati minijaturni

plastični stol, čak i ako očekuje da će ona krenuti njenim

stopama. To je za nekog tko se nada da će mu kćerka postati

tajnica. Plastičnu kuhinju ne bi trebalo darivati djetetu srednjeg

staleža jer bi se moglo očekivati da ono ili ona postane kuhar u

pravoj kuhinji kad odraste. Ali takvom bi se djetetu mogao

darovati usisivač za prašinu u obliku igračke, kako bi moglo

slijediti majku ili oca po kući. Ispod božićnog drvca ne bi se

smjele naći plastične kuhinje s mnogo naprava i tipki. Dade li se

maloj djevojčici minijaturni štednjak, ne znači da će ona život

provesti u kuhinji. Takve igračke više govore o očekivanjima

roditelja, nego što utječu na djecu. Nije mudro davati malim

djevojčicama šminku, ali boje za lice i kazališna šminka

prihvatljivi su dar, jer otvaraju vrata kreativnoj igri, umjesto

pokušaja da se stvori lažna profinjenost. Čak i pacifističke

roditelje moglo bi se nagovoriti da dopuste svojoj djeci pištolj u

260

stilu usamljenog jahača, ali bi trebalo da povuku liniju između

toga i ramboovskih mašinki ili oružja za masovno uništavanje.

Djeca roditelja slobodnih i sličnih profesija dobivaju manji

džeparac nego radnička, a čini se i da više štede. Ona također

dobivaju manje igračaka od roditelja za Božić. Ali, kompenzacija

će naići u obliku obiteljskog tretmana i aktivnosti. Ispod božićne

jelke možda ne mora biti mnogo igračaka, ako se umjesto toga tamo

nađu ulaznice za baletnu ili drugu priredbu, zanimljivu izložbu,

pretplata na časopis ili iskaznica za knjižnicu. Tako je u

obitelji koja je svjesna svojih mogućnosti. Neka su djeca i

njihovi roditelji pod snažnim utjecajem televizijskih reklama. Ne

preporučaju se igračke koje govore jer djeca znaju biti vrlo

okrutna prema takvim igračkama. Ipak, vrlo se teško držati

moralnih načela jer je iskušenje da se popusti snažno.

261

ZNAČENJE I CILJ POSLOVNIH KOMUNIKACIJA Poslovne komunikacije, ili kraće rečeno, poslovna pisma, odnosno dopisi, važan su i neizostavan instrument poslovanja općenito i dopisivanja kao dijela ukupnog poslovanja. Značenje poslovnih komunikacija je, prema tome, vrlo veliko, a očituje se u slijedećem: poslovnom komunikacijom se uspostavlja nova poslovna veza, održava i proširuje postojeća, ali po potrebi i u skladu s poslovnim bontonom se prekida neadekvatna ili neodrživa poslovna veza. Dakle, poslovna komunikacija je spona ili veza između sudionika dopisivanja, tj. poslovnih partnera. Poslovne komunikacije predstavljaju kod primatelja dopisa poduzeće koje ih šalje, tj. one ga prezentiraju, zastupaju, a ta uloga zahtijeva i besprijekoran izgled, oblik, sadržaj dopisa. Dakle, pismo je slika, ogledalo i zastupnik poduzeća i ishod daljnje poslovne veze i u velikoj mjeri ovisi o njemu. Poslovne komunikacije su zapravo i suradnik vlastitog poduzeća i to, svakako, najjeftiniji suradnik, budući su troškovi dostave mali, a uglavnom ne postoji prostorna ograničenost te pismo stiže gotovo u sve krajeve svijeta. Pismo je, dakle, suradnik koji uvelike koristi, ali malo košta. Poslovne komunikacije su jeftino sredstvo reklame i ekonomske promidžbe, osobito onda kad uz sadržaj i poruku donose i popratne privitke u obliku kataloga, cjenika, prospekata, uzoraka slika i slično. Poslovno je pismo, dakle, uvijek moguća reklama. Poslovne komunikacije služe i kao dokument za knjiženje i osnova su unutarnjeg dopisivanja. Prema tome, pismo je i dokumentacija za tekući rad. Poslovne komunikacije postaju značajno dokazno sredstvo u slučaju spora, ali i trajni dokument za povijest i eventualna proučavanja rada i poslovnosti poduzeća. Pismo, dakle ima trajnu vrijednost. Cilj je svake poslovne komunikacije, tj. poslovnog pisma ili dopisa, prenijeti poslovnu poruku, ostvariti uspješnu poslovnu suradnju i pospješiti poslovanje. Poslovne komunikacije koje se razmjenjuju tijekom poslovnog dopisivanja mogu se podijeliti u nekoliko grupa i to: prema tehnici izrade, prema obliku ili vanjskom izgledu, prema broju čitatelja, prema privrednoj djelatnosti, prema smjeru pisanja. Prema tehnici izrade poslovne komunikacije mogu biti poslovna pisma sastavljena za pojedini i određeni slučaj i poslovna pisma koja nastaju popunjavanjem tiskanica. Prema obliku ili vanjskom izgledu poslovnih komunikacija možemo govoriti o

262

dopisima ili pismima, dopisnicama, brzojavima, fax-porukama, tiskanicama. STIL PISANJA POSLOVNIH KOMUNIKACIJA poslovni stil, odabir, kvalitativan, dizajniranog, neuobičajen karakteristika, vizualni elementi, konkretnošću, standardnima emocionalni stil, pismom-ponudom, promotivni, ponuđeni sadržaj terminologija, važeće, objašnjavajući, individualan, doprinosi stereotipnih, pošiljatelj, ponuđenom, štede, postiže, sadržajan Poslovne komunikacije pišu se isključivo poslovnim stilom čiji je zadatak da kod čitatelja pobudi zanimanje za dopis što je moguće postići odabirom kvalitetnog i dobro dizajniranog poslovnog papira, neuobičajenim oblicima dopisa, isticanjem dijelova teksta, uporabom suvremene tehnike pri oblikovanju, dakle, vanjskim karakteristikama i vizualnim elementima pisma, te privući pozornost čitatelja, što se postiže zanimljivim sadržajem, jasnoćom i konkretnošću poruke. Pri pisanju raznih vrsta poslovnih komunikacija mogu se koristiti i različiti stilovi poslovnog dopisivanja. Standardni stil je najčešći, a karakteristika mu je neutralnost i korištenje uobičajenih poslovnih fraza. Dinamični stil karakterizira sadržaj pun emocija i dinamike. Ovaj se stil koristi pri pisanju svih onih poslovnih komunikacija u kojima se od primatelja nešto izričito zahtijeva, traži ili mu se na nešto skreće pozornost. Emocionalni stil koristi se u pisanim komunikacijama koje su vezane uz značajne događaje poduzeća ili primatelja. Promotivni stil se koristi uvijek pri izradi ponuda i to pojedinačnih i specijalnih, tj. kad prodavatelj nudi novi proizvod i nastoji ga pismom-ponudom detaljno opisati i zainteresirati primatelja za sadržaj pisma. Poslovnom stilu je, nadalje, zadatak isticati pogodnosti i prednosti koje su u ponuđenom poslu moguće. Iznesenim sadržajem treba čitatelja uvjeriti da mu nudimo upravo ono što on treba i traži. Poznavanje i primjenjivanje poslovne terminologije i važećih suvremenih kratica daju pismu poslovni ton, skraćuju suvišna objašnjenja i štede vrijeme i prostor. U pisma, također, valja unijeti elemente individualnog stila. Individualnost pisma pridonosi bitnom razlikovanju takovog pisma od stereotipnih koja se obično sastavljaju, te pridonose pozitivnom odnosu čitatelja prema pošiljatelju.

263

HVAR

grad Hvar, hrvatska književnost, najuglednijih pučana, prosperitetu, slobodoljubive, Faros, rimsko-ilirskim, Starigrad, jonsku naseobinu, bizantska vlast, kolonizirati, prethistorijsko doba, ružmarini, Iliri, lavandula, konzerviranje, opskrbljuje, Neretljanina, Hvar je otok u skupini srednjodalmatinskog otočja. Leži između otoka Brača, Visa, Korčule, poluotoka Pelješca i Makarskog primorja. Otok se odlikuje blagom mediteranskom klimom. Najtopliji mjesec je lipanj, a najhladniji siječanj. Vodenih tokova na njemu nema, ponegdje izbijaju manji izvori, a jedini veći izvor postoji kod Jelse, odakle je izgrađen vodovod koji opskrbljuje vodom i grad Hvar. Najveći broj naselja razvio se oko Velog polja, a veća naselja, kao što su Hvar, Stari Grad, Jelsa, leže uz obalu. Najvažnija grana privrede je poljodjelstvo, naročito vinogradarstvo, potom uzgoj masline, smokve, ružmarina, lavandule. Stočarstvo ima sporedno značenje na Hvaru, a ribolov je dopunsko zanimanje stanovništva. Na otoku su i tvornice za konzerviranje ribe, dok je turizam osobito razvijen u gradu Hvaru i Jelsi. Hvar je naseljen već u prethistorijsko doba. Kasnije su otok naselili Iliri koji su se početkom IV. st. pr. Kr. sukobili s Grcima, kad su ovi počeli kolonizirati otok. Hvar je jedan od triju velikih dalmatinskih otoka koji su u doba razvoja grčke kolonizacije na istočnom Jadranu primili grčke naseljenike, ali jedini među svima koji je imao jednu jonsku naseobinu Faros, današnji Starigrad, a osnovali su ga Grci s otoka Farosa. U rimsko-ilirskim borbama Hvar nastoji sačuvati svoju samostalnost. Nakon propasti Rimskog carstva, Hvar zajedno sa cijelom Dalmacijom dolazi pod bizantsku vlast. U svojem daljem povijesnom razvoju Hvar je bio pod vlasti Neretljana, hrvatsko-ugarskih vladara, bosanskog kralja Tvrtka, splitskog hercega Hrvoja, Dubrovačke republike, Mletaka, Francuske

i Austrije. Čuvajući slobodoljubive tradicije otoka, hvarski su pučani, pod vodstvom Matije Ivanića, digli početkom šesnaestog stoljeća ustanak protiv plemića, nazvan hvarska buna. Pokret je započeo kao urota u krugu uglednih pučana u gradu Hvaru, proširio se na seljake iz unutrašnjosti otoka koje je predvodio Matija

Ivanić, a trajao je od tisuću pet stotina desete do tisuću pet stotina četrnaeste godine. U šesnaestom i sedamnaestom stoljeću Hvar je istaknuto središte hrvatske književnosti, a najpoznatiji su književnici Petar Hektorović i Hanibal Lucić. Grad Hvar, kao i drugi gradovi i naselja na otoku, puni su spomenika arhitekture i

likovne umjetnosti koji svjedoče o bogatim umjetničkim tradicijama otoka, ekonomskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje

264

je održavao s umjetnicima i kulturnim žarištima prošlih stoljeća. oscilacija, vegetacija, suptropska, rekonvalescent, astmatičari, najzatupljenije, renesansna palača, tzv. “grad” s trgom, trostruko, arsenal, M. Ingolija, Neretljani, mletački dužd, agava, pinija, Grad i luka Hvar nalazi se na južnoj obali krajnjeg zapadnog dijela istoimenog otoka. Leži u uvali koju s južne strane zaštićuju Pakleni otoci, a sa sjeverne nisko bilo. Klima je izrazito mediteranska, bez većih oscilacija. Zimsko doba je vrlo povoljno za astmatične bolesnike i rekonvalescente od raznih bolesti. Vegetacija je suptropska i bujna, a najzastupljenije su palme, agave, lovor, ružmarin, borovi i pinije. Jezgru Hvara tvori tzv. “grad” s trgom, dok se noviji dio razvio uz obalu oko hvarske luke. Na suprotnoj obali zaljeva uređeno je kupalište i izgrađen niz vila. U blizini Hvara nalazi se zaselak pjesnika Hanibala Lucića s renesansnom palačom. Kao turističko središte Hvar se razvio u novije doba, pa danas ide u red najposjećenijih turističkih središta Dalmacije. Od brojnih spomenika ističu se ostaci gradskih utvrda, gradska loža, arsenal i katedrala iz šesnaestog stoljeća, nekoliko palača, a najpoznatije su palače Hektorovića, Grgurića, Lucića i Vukašinovića. Poznat je i toranj za sat. U franjevačkom samostanu se nalazi poznata slika Posljednja večera, vjerojatno rad M. Ingolija, i renesansna korska sjedala, a u katedrali se nalaze mnoge crkvene slike talijanskih majstora. Nad arsenalom podignuto je tisuću šestotina dvanaeste godine kazalište, najstarije u našoj zemlji. Grad Hvar je osnovan u IV. st. pr. Kr. kao neovisna grčka kolonija koja se vjerojatno zvala Dimos. Oko dvije stotine trideset pete godine došao je pod vlast Ilira, a kasnije Rimljana. U VII. st. zauzimaju ga Neretljani, a 1000. osvojili su ga Mlečani. Za Petra Krešimira IV. Hvar je pripao hrvatskoj državi, a potom opet potpada pod mletačku vlast, zatim bizantsku, a tisuću sto osamdesete godine dolazi pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja. U idućim stoljećima doživljava istu sudbinu kao i cijeli otok. Hvar je već tisuću tristo trideset prve godine imao svoj statut.

265

Miroslav Krleža POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

zakutku, sadre, stotinjarku, fratarskoga tornja, hladna kvaka, tust, zaključanim vratima, prhnula, obraslim vinjagom, otpor vratnica, međukutu, glicinij, tuste, najpaklenijih veriga, neuravnoteženo, neizrecivo, intenzivno, gdje-gdje, rascvalim žutim ružama, razdrto, Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u ovom zakutku, a znao je još uvijek sve kako dolazi: i truli slinavi krovovi i jabuka fratarskoga tornja i siva, vjetrom isprana jednokatnica na dnu mračnog drvoreda, Meduzina glava od sadre nad teškim, okovanim hrastovim vratima i hladna kvaka. Dvadeset i tri godine su prošle od onog jutra, kada se dovukao pod ova vrata kao izgubljeni sin: sedmogimnazijalac, koji je ukrao svojoj majci stotinjarku, tri dana i tri noći pušio i lumpao s javnim ženama i kelnericama, a onda se vratio i našao zaključana vrata i ostao na ulici, te otada živi na ulici već mnogo godina, a ništa se nije promijenilo uglavnom. Zastao je pred stranim zaključanim vratima, i kao i onog jutra imao je osjećaj hladnog gvozdenog dodira te teške, masivne kvake u školjci svoga dlana: znao je, kako će ta vrata biti teška pod njegovom rukom, i znao je, kako se lišće miče u krošnjama kestenova, i čuo je jednu lastavicu, kako je prhnula iznad njegove glave, a bilo mu je, onog jutra, kao da sanja: Nikada neće zaboraviti onoga mračnog svitanja i one pijane posljednje, treće noći i onog sivog jutra - dok živi. Na uglu, gdje se kao mali dečko igrao sa svojim bijelim janjcem, stajalo je gradilište obzidano kao čovjek visokim zidom i na tom visokom zidu bile su naslikane reklame za ženske steznike i koksove patent-peći: steznici su bili vitki, stegnuti u pasu, a ispod jedne gvozdene patent-peći lizao je plamen. Da, tu pod zidom, tu je onog jutra stao i nije mogao dalje. Osjećao je srce u grlu, u nogama, u zglobovima, u prstima, među rebrima, u mesu i tako sav samo jedno tamno krvavo srce, prislonio se uza zid da ne padne. Dugo je stajao pod vitkim ženskim steznicima, a prsti su mu bili puni prašine i maltera, jer je zid bio star, pljesniv, s pjegama od salitre. Prošao je pokraj njega pekarski naučnik s mrežom topla peciva: zamirisale su žemlje i čulo se dugo kako iza ugla pekare vuče svoje papuče po asfaltu. Zastao je Filip kraj toga starog i trulog zida i dotaknuo ga rukom, kao da dira dragi i zaboravljeni grob. Kiša je s vjetrom izlizala steznike: ispod morta provirivale su na sve strane cigle, a tek na jednome mjestu ostao je još

266

modrikast jezičac koksovog plamena pod staklom naslikane gvozdene patent-peći - ugledavši taj davno pokojni znamen, Filip je osjetio kako se u njemu rastvaraju daleke, pomrle slike, i tako mu je bilo, kao da pred neshvatljivo ogromnim prostorima stoji potpuno sam. Čuli su se ljudski koraci iza ugla. Prošao je pekarski naučnik s mrežom topla peciva: zamirisale su žemlje i čulo se dugo kako iza ugla pekar vuče svoje papuče po asfaltu. Nigdje nije bilo nikoga. Prazna ulica, sa starim sivim tornjem na dnu drvoreda i tihim odsjajima blagoga jutra po zatvorenim oknima, zavjese, cvjetovi u loncima, zaključana vrata, verige, lavlje glave, kameni pragovi i mjedene ploče stanara - gdje-gdje po koje starinsko zvonce. Pred jednokatnicom stajala je svjetiljka. Ona ista, koja je svijetlila nad krevetom njegovih najpaklenijih dječačkih kriza: taj upaljeni narančasti odraz promatrao je noći i noći na stropu između zmajskih obraza i glicinija i modrog jorgovana, a plamičak je svjetiljčin izgarao i micao se neprekidno, kao bolesna ribica između četiri stakla prljave posude. Sve je bilo sivo, a kuća je izgledala neobično mračnom, upravo tamnosmeđom. Meduzina glava nad ulaznim vratima zgrčila se sva kao da umire, a usne su joj bile natečene, zmije riđovke na glavi tuste, uznemirene, a vrata ulazna ogromna, okovana, kao tvrđava. Ta sjeverna strana jednokatnice bila je isprana vjetrom, a Filipu je bila potpuno tuđa pomisao, da je pod krovom te sive, zelenkaste jednokatnice, jedanput davno, raslo njegovo vlastito krvavo, tako neizrecivo intenzivno djetinjstvo. Ovamo su se preselili već u gospodskoj fazi mamine karijere: kada je mati prodala trafiku u Fratarskoj ulici i kada je kanonik Lovro javno dolazio k njima na crnu kavu i domino. Sve je znao kako dolazi: i kvaka u ruci, i težak, masivan otpor vratnica, i dugi neprozračeni hodnik namazan sivom uljenom bojom, i drvene stube, i veliki bijelo uokvireni prozor u međukatu s pogledom u vrt. Stojeći pred stranom i zaključanom kućom, Filipu je palo na um kako bi bilo da uđe. Pristupio je tiho vratima, primio za tešku hladnu kvaku, kvaka je popustila i vrata su se otvorila: kuća nije bila zaključana. Zatvorio je za sobom nečujno ulazna vrata i polagano kao tat, da se nije čulo savršeno ništa, na prstima, bez daha, dovukao se do prozora u međukatu. Prozor je bio otvoren, a vrt je već bio pun bijele jutarnje svjetlosti. U starom ogromnom razlistanom orahu bilo je mnogo cvrkuta ptičjeg. Stajao je tiho taj stari vrt, sa svoje četiri simetrične bijele staze, sa rascvalim žutim ružama i staklenim kuglama i patuljcima i vodoskokom i zlatnim ribicama, kao netaknut, savršeno uredan, poliven, obrezan, kao da se nije ništa dogodilo i kao da se u životu uopće ništa ne događa. Pod zidom, obraslim vinjagom, iza gustog zimzelena, vidio se krov kokošinjca. Tepihklopfer je bio pred kokošinjcem, onaj isti tepihklopfer na kome je Filip palio

267

vatromet u predvečerje Karolinine svadbe. PRETJERANA DOBROTA JE ŠTETNA (dr. Paul Hauck: KAKO SE ZAUZETI ZA SEBE) Malo tko se neće složiti s tvrdnjom da se čovjek na poslu sa susjedima, u školi treba boriti za svoja prava. Ako ne spriječite da vas guraju naokolo, bilo kuda, lako vam se može dogoditi da na poslu zahtijevaju od vas da radite duboko u noć, susjedi će slobodno koristiti vaš kućni alat, a neotesanci će vas gurati u autobusu. Sve je to istina. Zašto nam onda stalno govore da moramo popuštati partneru ako želimo da nam brak bude uspješan? Prevladava mišljenje: ljubite svog bračnog partnera, ljubite ga najviše što možete, dajte mu sve, i on će vas vječno voljeti. Zaboravite na to, jer to obično nije istina. Naravno, nemamo ništa protiv ljudi koji su međusobno ljubazni, topli, velikodušni. Zreli ljudi vode brigu o drugima. Kada na ovom svijetu ne bi bilo ljudi koji su nam u nevolji spremni nesebično pomoći, tada ne bi vrijedilo živjeti. No, uz sve te priče o brizi za bližnjega svoga, dopustite i da se vaši bližnji brinu za vas. U braku ste jer smatrate da ste kao suprug ili supruga sretniji nego da živite sami. To je zdrav motiv, ali i sebičan. Ne priznate li tu činjenicu, kad god nešto poželite za sebe ili kad bude kako vi hoćete, osjećat ćete se krivi. To više ako je vaš partner zbog toga razočaran i ljut. Što je svaki partner sretniji, to je brak stabilniji. Ako zanemarite sebe da biste na svaki način udovoljili svom partneru, dogodit će vam se tri stvari. Prvo, vaš će partner zaista misliti da je sve predivno i da brak savršeno funkcionira, a vi ćete se sve više osjećati zloupotrebljeni, jer se on, ili ona, ne osvrće na vaše potrebe i želje. Ako ovakvo stanje potraje, osjećat ćete se vrlo nesretni. Lako se može dogoditi da postanete uznemireni i neurotični, počnete piti ili sami sebe mrziti. Drugo, zamrzit ćete svog partnera. I treće, zamrzit ćete međusobni odnos, umjesto da dopustite da vaš odnos postane jednostran i da prihvatite činjenicu da i vi imate svoja prava. Pritisnite svog partnera dok ne osjetite da ste i vi uglavnom zadovoljni. U svakom međusobnom odnosu postoji neka kritična točka zadovoljstva. Ako se ne osjećate prilično zadovoljni, sigurno ćete postati nesretni i vaš će brak biti u opasnosti. Važno je zapamtiti da ste sami odgovorni za postizanje vlastitog zadovoljstva. Dopustite li vašem partneru da sve užitke uzme za sebe i da vas potčini, svakako ste na dobrom putu da upropastite svoj brak. Suprotno općem mišljenju, dobar se brak ne gradi na stalnim žrtvama kao zalogu duboke ljubavi. Ovakvim žrtvovanjem kvarimo partnera, a sebe guramo u jad

268

i bijedu. U takvim uvjetima nijedan odnos ne može dugo ostati zdrav.

269

TABLICE PROGRESIVNOG VREDNOVANJA I NAPREDOVANJA

UČENIKA U BRZINI I TOČNOSTI PISANJA

TABLICA 5. STUPNJA nakon 200-240 nastavnih sati tolerancija pogrešaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta donja granica: 1350 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

do 1349 1

1350 - 1399 2 2 2 1

1400 - 1449 3 3 3 2 2 2 1

1450 - 1499 3 3 3 2 2 2 1

1500 - 1549 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1550 - 1599 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1600 - 1649 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1650 - 1699 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

1700 - 1749 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

1750 - 1799 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

1800 - 1849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

1850 - 1899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

1900 - 1949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

1950 . 1999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2000 - 2049 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2050 - 2099 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2100 - 2149 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2150 - 2199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2200 - 2249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2250 - 2299 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1

2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2500 - 2549 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2550 - 2599 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2600 - 2649 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

270

b) DIKTAT: 3 minute pisanja donja granica: 140 bruto udaraca u minuti ili 5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti (vidi tablicu 3. stupnja - "Kompjutorska daktilografija 1")

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA NETO UDARACA

U MINUTI

140 420 0 3 140 1 2 132

160 480 0 5 160 1 4 152 2 3 143 3 2 135

180 540 0 5 180 1 4 172 2 4 163 3 3 155 4 2 147

200 600 0 5 200 1 5 192 2 4 183 3 3 175 4 3 167 5 2 158

220 660 0 5 220 1 5 212 2 4 203 3 3 195 4 3 187 5 2 178

240 720 0 5 240 1 5 232 2 4 223 3 4 215 4 3 207 5 2 198

271

TABLICA 6. STUPNJA

nakon 240-280 nastavnih sati tolerancija pogrešaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta donja granica: 1500 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

do 1499 1

1500 - 1549 2 2 2 2 1

1550 - 1599 3 3 3 3 2 2 2 1

1600 - 1649 3 3 3 3 2 2 2 1

1650 - 1699 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1700 - 1749 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

1750 - 1799 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

1800 - 1849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

1500 - 1899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

1900 - 1949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

1950 - 1999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2000 - 2049 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1

2050 - 2099 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1

2100 . 2149 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1

2150 - 2199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2200 - 2249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2250 - 2299 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2500 - 2549 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2550 - 2599 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2600 - 2649 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

272



UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA

NETO UDARACA U MINUTI

160 480 0 3 160 1 3 152 2 2 143

180 540 0 5 180 1 4 172 2 4 163 3 3 155 4 2 147

200 600 0 5 200 1 5 192 2 4 183 3 3 175 4 3 167

220 660 0 5 220 1 5 212 2 4 203 3 3 195 4 3 187 5 2 178

240 720 0 5 240 1 5 232 2 4 223 3 4 215 4 3 207 5 2 198

260 780 0 5 260 1 5 252 2 4 243 3 4 235 4 3 227 5 3 218 6 2 210

273

TABLICA 7. STUPNJA nakon 280-320 nastavnih sati tolerancija pogrešaka: do 0,7 % a) PRIJEPIS: 10 minuta donja granica: 1650 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

do 1649 1

1650 - 1699 2 2 2 1

1700 - 1749 3 3 3 2 2 2 1

1750 - 1799 3 3 3 3 2 2 2 1

1800 - 1849 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1850 - 1899 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1900 - 1949 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

1950 - 1999 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2000 - 2049 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2050 - 2099 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2100 - 2149 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2150 - 2199 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2200 - 2249 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2250 . 2299 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2500 - 2549 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2550 - 2599 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2600 - 2649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

274



UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA


160 480 0 2 160 180 540 0 5 180

1 4 172 2 3 163 3 2 155

200 600 0 5 200 1 4 192 2 3 183 3 3 175 4 2 167

220 660 0 5 220 1 4 212 2 4 203 3 3 195 4 2 187

240 720 0 5 240 1 5 232 2 4 223 3 3 215 4 3 207 5 2 198

260 780 0 5 260 1 5 252 2 4 243 3 3 235 4 3 227 5 2 218

TABLICA 8. STUPNJA

275

nakon 320-360 nastavnih sati tolerancija pogrešaka: do 0,7 % a) PRIJEPIS: 10 minuta donja granica: 1800 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

do 1799 1

1800 - 1849 2 2 2 1

1850 - 1899 3 3 3 2 2 2 1

1900 - 1949 3 3 3 3 2 2 2 1

1950 - 1999 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2000 - 2049 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2050 - 2099 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2100 - 2149 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2150 - 2199 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2200 - 2249 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2250 - 2299 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2400 . 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2500 - 2549 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2550 - 2599 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2600 - 2649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2650 - 2699 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2700 - 2749 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2750 - 2799 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

2800 - 2849 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1

2850 - 2899 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1

276



UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA


180 540 0 3 180 1 2 172

200 600 0 4 200 1 4 192 2 3 183 3 2 175

220 660 0 5 220 1 4 212 2 4 203 3 3 195 4 2 187

240 720 0 5 240 1 5 232 2 4 223 3 3 215 4 3 207 5 2 198

260 780 0 5 260 1 5 252 2 4 243 3 4 235 4 3 227 5 2 218

280 840 0 5 280 1 5 272 2 4 263 3 4 255 4 3 247 5 2 238

Raspon za ocjene na bazi 0,8 % pogrešaka 0 - 0,200 = 5 0,201 - 0,400 = 4 0,401 - 0,600 = 3 0,601 - 0,800 = 2

Raspon za ocjene na bazi 0,7 % pogrešaka 0 - 0,175 = 5 0,176 - 0,350 = 4 0,351 - 0,525 = 3 0,526 - 0,700 = 2

TABLICA 9. STUPNJA nakon 400 - 440 nastavnih sati

277

tolerancija pogrešaka: do 0,6 % a) PRIJEPIS: 10 minuta donja granica: 1950 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

do 1949 1

1950 - 1999 2 2 2 1

2000 - 2049 3 3 3 2 2 2 1

2050 - 2099 3 3 3 3 2 2 2 1

2100 - 2149 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2150 - 2199 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2200 - 2249 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2250 - 2299 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2300 - 2349 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2350 - 2399 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2400 - 2449 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2450 - 2499 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2500 - 2549 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2550 - 2599 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2600 - 2649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2650 - 2699 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2700 - 2749 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2750 - 2799 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2800 - 2849 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2850 - 2899 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1

2900 - 2949 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1

2950 - 2999 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1

3000 - 3049 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja donja granica: 200 bruto udaraca u minuti ili

278

5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti (vidi tablicu 3. stupnja - "Kompjutorska daktilografija 1")


UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA


200 600 0 3 200 1 2 192

220 660 0 4 220 1 4 212 2 3 203 3 2 195

240 720 0 5 240 1 4 232 2 4 223 3 3 215 4 2 207

260 780 0 5 260 1 5 252 2 4 243 3 3 235 4 3 227 5 2 218

280 840 0 5 280 1 5 271 2 4 263 3 4 255 4 3 245 5 2 238

300 900 0 5 300 1 5 292 2 4 283 3 4 275 4 3 267 5 2 258

TABLICA 10. STUPNJA nakon 440-480 nastavnih sati

279

tolerancija pogrešaka: do 0,5 % a) PRIJEPIS: 10 minuta donja granica: 2100 bruto udaraca u minuti

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

do 2099 1

2100 - 2149 2 2 2 1

2150 - 2199 3 3 3 2 2 2 1

2200 - 2249 3 3 3 3 2 2 2 1

2250 - 2299 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2300 - 2349 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2350 - 2399 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2400 - 2449 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2450 - 2499 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2500 - 2549 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

2550 - 2599 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2600 - 2649 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2650 - 2699 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2700 - 2749 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2750 - 2799 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

2800 - 2849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1

2850 - 2899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2900 - 2949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1

2950 - 2999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

3000 -3049 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

3050 - 3099 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

3100 - 3149 5 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

3150 - 3199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

3200 - 3249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja donja granica: 220 bruto udaraca u minuti ili

280

5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti (vidi tablicu 3. stupnja - "Kompjutorska daktilografija 1")


UKUPNO BRUTO

UDARACA

BROJ POGREŠAKA

OCJENA


220 660 0 3 220 1 3 212

240 720 0 5 240 1 4 232 2 3 223 3 2 207

260 780 0 5 260 1 4 252 2 3 243 3 2 235

280 840 0 5 280 1 5 271 2 4 263 3 3 255 4 2 245

300 900 0 5 300 1 5 292 2 4 283 3 3 275 4 2 267

Prema uvriježenim pravilima za polaganje tzv. „daktilografske klase“ ispit se u pravilu polaže pred tročlanim povjerenstvom. Ispit se sastoji od dva prijepisa u trajanju od po 10 minuta. Za utvrđivanje postignutog uspjeha važe sljedeći kriteriji:

NETO UDARACA U MINUTI DAKTILOGRAFSKA KLASA 351 i više Ia 301 - 350 Ib 251 - 300 II 201 - 250 III

POJMOVNIK akne – (grč.) kožna bolest najčešće uvjetovana hormonski; gnojna upala žlijezda lojnica, u obliku gnojnih

čvorića obično na čelu, nosu, bradi; česta u pubertetu

281

akumulator – (lat.) uređaj za sakupljanje i čuvanje električne energije, tzv. sekundarni galvanski element; električna energija uložena u kemijsku promjenu elektroda (punjenje) može se crpsti (pražnjenje) nakon nekog vremena. Tipovi: olovni, nikalo-kadmijev, nikal-željezni. Radi postizanja viših napona akumulatori se spajaju u akumulaorske baterije.

alkoholi – (arap. preko španj.) organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu uz ugljik, ako taj nije član aromatske jezgre; najpoznatiji je obični alkohol (etilni alkohol, žesta, špirit), bezbojna tekućina koja se proizvodi iz škrobnih i šećernih sirovina (krumpira, kukuruza, ječma, voća, šećerne repe, melase) vrenjem s pomoću kvasca (alkoholno vrenje);

ambalaža – (franc. emballage) omot; sve ono u što se roba pakira (papir, drvo, juta, slama, špaga itd.) ambicija – (lat.) težnja za osobnim uzdizanjem, uspjehom, društvenim ugledom; častohleplje, častoljublje,

općenito – ono za čim netko teži; revno (uporno) nastojanje, pregalaštvo ambijent – (lat.) okoliš, okolina, okružja angažman – (franc.) namještenje, zaposlenje, osiguran ugovorni rad; prihvaćanje neke obveze atest – (lat.) pismena potvrda; svjedodžba o podrijetlu i kakvoći neke tvari ili robe; apoteka – (grč.) ljekarna arsenal – (arap. preko tal.) skup vojnih pogona, radionica i skladišta za proizvodnju, čuvanje i održavanje

ratnog materijala; specijalizirana ustanova za gradnju, opremanje i remont ratnih brodova; artikl – u trgovačkom smislu riječi: roba, predmet trgovine asfalt – (grč.) crnosmeđa masa, prirodna ili umjetna smjesa bitumena i mineralnih tvari; prirodni asfalt

nastaje od nafte koja je izgubila hlapljive sastojke; tehnički je važniji umjetni asfalt dobiven miješanjem mineralnog materijala s asfaltnim bitumenom, odnosno petrolejskim asfaltom proizvedenim iz ostataka destilacije nafte; asfalt služi u gradnji automobilskih cesta, kao izolator u građevinarstvu, za proizvodnju lakova.

asimilacija – (lat.) u sociologiji, integracija, stapanje pojedinaca i skupina ljudi drugačijeg podrijetla (etničkog, nacionalnog, vjerskog) u širu društvenu zajednicu u kojoj žive

asortiman – (franc.) izbor različitih vrsta robe u trgovini, skladištu, na tržištu ažuran – (franc. ŕ jour) točan, bez zaostatka: koji pravovremeno svrši posao biljeg – oblik indirektne naplate naknade za rad organa uprave ili suda, koja se smatra namirenom onda kad

je biljeg prilijepljen i na odgovarajući način poništen birokracija – (franc. + grč.) upravni aparat u državnim službama, javnim ustanovama, poduzećima i drugim

organizacijama; upravljanje poslovima na osnovi poznavanja i dosljedne primjene pravnih propisa; vladavina činovnika u hijerarhiji vlasti

birokratizam – sustav državne uprave s vladajućom ulogom birokrata; u prenesenom značenju: formalističko, bezdušno postupanje u poslu, osobito uredskom

bjelančevine – (proteini) složeni organski spojevi, biopolimeri, sastavljeni od oko 20 vrsta aminokiselina; glavna građa protoplazme žive stanice; sadrže ugljik, vodik, kisik i dušik, a većina još sumpor i fosfor, neke pak i jod i željezo; bjelančevine dijelimo na jednostavne, koje hidrolizom daju samo aminokiseline (albumini, globulini, gluteini, prolamini, histoni, protamini) i složene (proteidi), koje hidrolizom daju i druge tvari (kromoproteini, nukleoproteini, glikoproteini, lipoproteini, fosfoproteini); enzimi, hormoni, protutijela, hemoglobin među najvažnijim su bjelančevinama

bunker – (engl.) pokriveno i utvrđeno uporište organizirano za obranu streljačkom i tipovskom paljbom; skladišni prostor, npr. za gorivo na brodu, prtljažnik u autu

certifikat – (lat.) svjedodžba, potvrda (npr. o podrijetlu ili o ispravnosti robe) čaj – (mandarinski kineski) grmolika biljka iz porodice čajeva podrijetlom iz Kine, uzgaja se po cijeloj

jugoistočnoj Aziji; sušenjem i fermentacijom lišća koje sadrži kofein (tein), dobiva se „ruski“ ili „kineski“ čaj koji služi za pripremanje istoimenog napitka

datulja – (grč. preko lat., španj., tal.) urma, voćka tropskih i suptropskih krajeva iz porodice palmi; hranjivi plodovi sadrže mnogo šećera

decibel – (znak dB) decimalna brojčana jedinica razine neke fizikalne veličine, npr. snage, napona, struje, tlaka i dr.; poznava po izražvanju razine jakosti zvuka

dedukcija – (lat.) u logici, metodički postupak zaključivanja od općeg na pojedinačno definicija – (lat.) u logici, izraz kojim se određuje sadržaj nekoga pojma s pomoću najbližeg višeg rodnog

pojma (genus proximum) i specifične razlike (differentia specifica) delikt – (lat.) čin ili propust koji se protivi pravnoj normi, koji pravna norma zabranjuje; termin se

upotrebljava i za svaku kažnjivu radnju: kazneno djelo, gospodarski prijestup, prekršaj destilirana voda – voda pročišćena destilacijom za primjenu u medicini, farmaciji, kemiji i dr.

282

detoksikacija – (lat. + grč.) metabolična promjena otrovnih tvari u orgaizmu u manje otrovne, koje se lakše izlučuju iz tijela; glavni organ za detoksikaciju je jetra

dezen – (franc.) desen, uzorak, šara na tkanini dioptrija – (uobičajeni znak dpt) stara jedinica za mjerenje jakosti optičkih leća disciplina – (lat.) stega, red, poslušnost; navika na pokoravanje određenom poretku; dio ili grana znanosti

koja ima poseban predmet i posebnu metodologiju (npr. genetika, dio biologije); dio jedne športske grane, npr. skok u vis

ekstrakt – (lat.) izvadak; po konzistenciji mogu biti tekući, žitki, gusti i suhi element – (lat.) u kemiji, skup svih atoma s istim nabojem jezgre; danas je poznato 109 elemenata emocija – ganuće, uzbuđenje, potresenost (psihološko čuvstvo) energija – (grč.) djelotvorna sila, životna aktivnost, odlučnost, odrješitost; u fizici, sposobnost nekog sustava

da obavlja rad (oblici energije: mehanička, toplinska, električna, kemijska, nuklearna i dr.) estetika – (grč.) filozofska disciplina koja istpituje lijepo (odnosno vrijedno) u umjetnosti (po nekim

estetičarima i u prirodi) kao i uopće smisao i bit umjetničkoga etnologija – (grč.) opće komparativno narodnoznanstvo; znanost koja proučava podrijetlo, razvoj,

rasprostiranje čovječanstva, društveno uređenje, pravne uredbe, materijalnu i duhovnu kulturu evolucija – (lat.) razvoj; neprekidno, postupno mijenjanje, za razliku od nagle promjene (revolucije); skup

znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku života i o zakonima i putovima razvoja organskog svijeta; razvoj organizma

faksimil – (lat.) reprodukcija istovjetna s izvornikom u svim pojedinostima; pečat s ugraviranim potpisom fermentacija – vrenje, razlaganje nekih organskih tvari djelovanjem enzima iz mikroorganizama, često

popraćeno razvijanjem plinova film – u fotografiji i filmskoj tehnici, tanka savitljiva opna ili vrpca od nitroceluloze ili acetilceluloze s

prevlakom osjetljivom na svjetlost; specifičan oblik umjetnosti (sedma umjetnost), nastao na prijelazu u 20. st. kao rezultat kreativne uporabe filmske thenike; tehnika snimanja na filmsku vrpcu i reproduciranje snimki

format – (lat.) normiran ili propisan oblik i veličina, dimenzije nečega (papira, knjiga, tiskanica, slogova, klišeja i dr.)

franko (fco) – (tal. franco) trgovački izraz koji označuje da je prodavatelj obvezan dovesti robu do mjesta označenog u ugovoru, o svom trošku i na svoj rizik

frekvencija – (lat.) učestalost; broj ponavljanja neke periodične pojave ili procesa u jedinici vremena; međunarodna jedinica za frekvenciju je herc (Hz);

freska – (tal.) zidna slika izrađena na svježem sloju žbuke, najčešće zemljanim bojama otopljenim u vodi. Boja se spaja sa svježim vapnom, i kada se oslikana površina osuši, slika postaje čvrsta i trajna

fruktoza – (lat. + grč.) voćni šećer frustracija – (lat.) nenormalno (bolesno) duševno stanje koje se javlja u pojedincu kada njegove duboke

potrebe i težnje nisu zadovoljene; može se temeljiti na osobnim nedostacima (npr. duševnima i fizičkima), ali i na odnosima između pojedinca i društva

generator – (lat.) stroj ili aparat koji nešto ikonvertira (npr. mehaničku u električnu energiju) ili proizvodi genocid – (grč. + lat.) međunarodni zločin učinjen s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi narodna,

etnička, rasna ili vjerska skupina ljudi. OUN donijela je 1948. konvenciju o kažnjavanju i suzbijanju gnocida.

glicerin – (grč. + lat.) glicerol, trovalengni alkohol; produkt saponifikacije ulja i masti, služi u proizvodnji nitroglicerola, u kozmetici, kožnoj i prehrambenoj industriji

glukoza – (grč.) dekstroza, grožđani šećer; proizvodi se iz škroba, a služi u pehrambenoj i tekstilnoj industriji, te u medinci (za infuzije)

gramatika – (grč.) slovnica; grana lingvistike koja utvrđuje i opisuje zakonitosti nekoga jezika, glasovne osobine, sustav i funkciju riječi, njihovih skupova, veza i rečenica

infrastruktura – (lat.) ekonomska i organizacijska podloga proizvodnih djelatnosti (npr. prometna mreža, vodovod i sl.)

integralan – (lat.) potpun, sav, ukupan, koji sačinjava cjelinu intervencija – (lat. preko franc.) posredovanje uopće, upletanje, miješanje u tuđe stvari ili u neko stanje; u

međunarodnim odnosima, jednostrano miješanje jedne ili više država u poslove druge države (oružana, ekonomska, diplomatska intervencija)

intiman – (lat.) skrovit (npr. intiman osjećaj); koji se ne pokazuje javno; prisan (npr. intiman prijatelj); osobni (npr. intimni život); ograničen na najuži krug (npr. intimna proslava)

283

investicija – (lat.) ulaganje materijalnih i novčanih sredstava u povećanje osnovnih i obrtnih fondova radi proširenja proizvodnje i ostvarivanja većeg dohotka

kalkulacija – (lat. calculare - računati) izračunavanje svih elemenata proizvodne i prodajne cijene, produkta, robe, usluga i dr.

kamata – (grč. kámatos - zarada) odšteta u novcu za uporabu tuđeg kapitala kanarinac – ptica pjevica iz porodice zeba s Kanarskih otoka: pripitomljen se često drži u krletkama;

uzgojen dobiva velik broj vrsta kapacitet – (lat. capacitas - sposobnost) najveća mogućnost proizvodnje nekog stroja ili čitave tvornice karijera – (franc.) napredovanje, uspješno uzdizanje u nekom zvanju; zanimanje, profesija kojom se netko

bavi kao životnim pozivom (npr. diplomat od karijere, karijerni službenici itd.) karton – (franc.) naziv za jednoslojne debele papire 200 – 500 g/m2, ili više slojeva slijepljenih papira:

dvoslojni (duplex), troslojni (triplex) i dr. katalog – (lat. iz grč.) popis predmeta prema određenom redu (abecednom, kronološkom, po brojevima i

dr.). Koristi se kao pomoćno sredstvo u znanosti, organizaciji rada, trgovini (katalog knjiga, umjetničkih predmeta, izložaba, trgovačkih artikala s cijenama)

katastar – (lat. catastrum) javna evidencija s određenim ekonomskim, tehničkim, geodetskim i drugim podacima zemljišnih nekretnina raznih namjena, objekata na njima i podzemnih objekata, namijenjena poreznim, gospodarskim, vojnim i drugim potrebama

katastarska čestica (k. č.) – dio zemljišta koji se koristi na isti način i pripada istom vlasniku, a označava se posebnim brojem i nazivom katastarske općine kojoj pripada

keks – (engl. cake: kolač; preko austr. njem.) sitno pecivo od tankoga tijesta (slatko ili slano) keramika – (grč.) skupni naziv za sinterirane nekovinske proizvode dobivene miješanjem osnovnih sirovina

(gline, kaolina) s vodom, oblikovanjem na običnoj i pečenjem na visokoj temperaturi (za neku robu i pocakljivanjem). Najvažnije vrste klasične keramike: lončarija, majolika, fajansa, kaljevi, drenažne cijevi, opekarska roba, terakota, porculan.

kiper – (njem.) uređaj za istovar otvorenih željezničkih vagona ili kamionskih prikolica natovarenih rasutim teretom (rudača, koks, šljunak i dr.)

kiseline – kemijski spojevi koji sadrže vodik, dijelom ili u cjelini zamjenljiv atomima metala, pri čemu nastaju soli; mogu se podijeliti na jake kiseline, kod kojih su se molekule u razrijeđenoj otopini disocirane na ione (npr. kloridna, nitratna, sulfatna), srednje jake (fosfatna) i slabe, koje ostaju pretežito neionizirane (organske kiseline). Nazivaju se po solima koje tvore.

klauzula – (lat.) dodatak, zaporka, pripomena. U obveznim ugovorima odredba kojom se uređuju odnosi među ugovaračima ako se bitno promijene okolnosti što su postojale u vrijeme zaključenja ugovora.

klinika – (grč.) specijalistička bolnica ili njezin odjel, u kojoj se uz liječenje bolesnika obično obavlja i visokoškolska nastava iz medicine

knjiženje – sustavno ili kronološko bilježenje u knjigovodstvene knjige na temelju odgovarajućeg knjigo-vodstvenog dokumenta i sukladno općeprihvaćenim računovodstvenim načelima i propisima

kokos – (port.) do 25 m visoko drvo iz porodice palma (kokosova palma); velik kuglast plod (kokosov orah) ima umjesto jezgre debelu bijelu jestivu stijenku, unutar koje se nalazi slatkasta tekućina, kokosovo mlijeko. Od usplođa kokosova oraha dobiva se kokosovo vlakno.

koks – (engl.) tvrdo, tamnosivo, sjajno gorivo, proizvod suhe destilacije ugljena; sastoji se uglavnom od ugljika, a gori gotovo bez plamena i čađe.

kolekcija – (lat.) zbirka komplementaran – (lat.) dopunski koncentrat – (njem. prema franc.) zgusnuti (naročito kemijski) sastojak nečega, osim koncentrata hrane koji

se dobije (djelomičnim) uklanjanjem vode (npr. koncentrirane rajčice) konfekcija – (franc. iz lat.) proizvodnja i prodaja tvornički izrađene odjeće u standardnim veličinama;

trgovina takvom robom konkretan – (lat.) stvaran, osjetilima pristupačan; koji ponajprije ide za primjenom, a ne zanima ga teorija konstatacija – (lat. constare - biti postojan) tvrdnja, utvrđena činjenica, ustanovljenje konstitucija – (lat.) skup prirođenih osobina čovječjega organizma, koje se očituju u građi, obliku, načinu

reagiranja, sklonosti prema bolestima; ukupnost svojstava, osobina, elemenata nekoga tijela ili predmeta; u pravu: ukupnost pravnih normi najvišega reda što ih određuje pravno i političko uređenje neke zemlje, utvrđujući prava i dužnosti građana; dekret ili uredba što je izdaje vladar ili nekih vrhovni državni organ

284

kontroverzan – (lat.) prijeporan, sporan, osporavan konvencija – (lat.) pravila ponašanja u određenom društvu; vladanje u skladu s ustaljenim pravilima ili

tradicijama; u pravu, ugovor ili sporazum među strankama; u međunarodnom pravu – sporazum manje važan i manje formalan od ugovora; skupština, zbor, sastanak

konzervator – (lat.) čuvar, stručna osoba kojoj je povjereno čuvanje povijesnih i kulturno-umjetničkih spomenika, zbirki, prirodnih rijetkosti i dr.

konzumirati – (lat.) trošiti kopija – (lat. copia - zaliha, obilje) prijepis s originala, uopće nešto učinjeno prema uzorku, preslika korektan – (lat.) ispravan, točan, pravilan; bez pogreške, bez zamjerke, besprijekoran kriterij – (grč.) mjerilo, načelo (princip, stajalište) prema kojemu se nešto prosuđuje, ili je ono temelje

nečijega djelovanja i ponašanja kupon – (franc.) odrezak, sporedni dio vrijednosnice, kao što su obveznica, dionica i sl. kvaliteta – (lat.) svojstvo, kakvoća stvari, ono što se osjetilima zahvaća, npr. boja. U logici, kvaliteta suda je

odnos povezanosti između subjekta i predikata. lazanje – (tal.) široka plosnata tjestenina, obično se priprema zapečena s nadjevom od mljevena mesa, ribana

sira i umaka od rajčice leukemija – (leukoza; grč.) bolest malignoga bojanja leukocita s velikim povećanjem njihova broja u krvi i

pojavom nezrelih oblika liberalan – (lat.) slobodouman, bez predrasuda logotip – (grč. logos - riječ + typos - lik, slika) više lijevanih slova ili čitavih riječi, pa i odgovarajuća slika

zajedno u tipografiji, oznaka neke tvrtke, institucije ljepenka – kruti i debeli papir težine iznad 500 g/m2; izrađuje se od drvenjače i staroga papira u formatu 70

x 100 cm, u vezovima od 25 kg, i debljinama 8 – 100 (toliko komada sadrži jedan vez); višeslojna i valovita ljepenka (2 – 7 slojeva) služi za izradbu kutija u ambalaži

manipulacija – (franc. iz lat.) rukovanje, upravljanje, upotrebljavanje; u prenesenom značenju: vješto podmetanje

marmelada – (franc. iz port.) konzerviran voćni proizvod, dobiva se ukuhavanjem pasiranoga voća sa šeće-rom

matura – (lat. preko austr. njem.) ispit zrelosti koji se prema nekim školskim sustavima polaže nakon završene srednje škole (tzv. „velika matura“, pa i nakon četiri razreda niže srednje škole (tzv. „mala matura“)

medicina – (lat.) skup znanosti o liječenju bolesti i održavanju ljudskoga zdravlja memorandum – (lat. memorandus - spomena vrijedan, značajan) u poslovanju, službeni listovni papir s

otisnutim znakom, logotipom i podacima tvrtke mentalitet – (franc.) skup zajedničkih vjerovanja i duhovnih navika koji određuje poglede na svijet nekoga

kolektiva; stanje duha, moralna i psihološka raspoloženja minerali – (lat.) kemijski i fizički homogeni prirodni sastojci Zemljine kore; uglavnom kristalne anorganske

tvari, rijetko čisti kemijski elementi (zlato, srebro, grafit, dijamant); mnogi su važne siroivne za proizvodnju kovina, neki su drago kamenje; prema kemijskom sastavu dijele se na silikate, okside i hidrokside, sulfide i dr.

minijatura – (tal. iz lat.: slikanje minijem, pod utjecajem lat. minor – manji) sličica ili crtež kojima su se ukrašavali rukopisi, počev od staroga vijeka; slika maloga formata, obično portret;

model – (franc.) uzor, uzorak, obrazac; kalup po kojemu se izrađuje neki predmet; osoba koja (obično za novac) pozira umjetniku; predmet (najčešće odjevni ili ukrasni) načinjen samo u jednom primjerku; unikat

moneta – (lat.) prvotno kovani novac (kovanica), a zatim i novčanica. Naziv prema rimskoj božici Junoni Moneti, pokraj čijega se hrama na Kapitoliju nalazila državna kovnica novca

multi – (lat.) predmetak u složenicama: mnogo-, više- nadležnost – skup poslova koje obavlja neki subjekt, organ, u prvom redu tijelo državne uprave navigacija – (lat.) upravljanje plovidbom broda (pomorska navigacija) ili zračnih, odnosno svemirskih

letjelica (aeronavigacija, odnosno astronavigacija) nominalno – (od lat. nomen – ime) nešto što samo nosi neko ime, za razliku od realnoga, stvarnoga norma – (lat.) obrazac, pravilo, mjerilo; standard, propisani izvedbeni oblik masovnih proizvoda kojima je

određena npr. njihova težina, dimenzije, tolerancija objekt – (lat.) predmet, stvar, svrha, cilj, zadaća

285

opservacija – (lat.) opažanje, motrenje, promatranje; u medicini, promatranje simptoma i razvoja neke bolesti; primjedba, prigovor

optimum – (lat.) najbolje, najpovoljnije, najviše što se može postići u određenim prilikama opunomoćenik – osoba koja zastupa stranku u postupku na temelju njezinog pismenog ovlaštenja oscilacija – (lat.) titranje, treptanje, njihaj, kolebanje; u prenesenom smislu, nestalnost, uspon i pad partitura – (tal.) skup svih dionica skladbe za veći orkestralni, vokalni, odnosno voklano-instrumentalni

sastav, zapisanih okomito (jedna ispod druge) partner – (engl. iz starofranc.) osoba koja s nekim nešto dijeli, koja s nekim radi, sudionik, suigrač, drug;

ortak, suvlasnik penali – (lat. poena - kazna) u trgovini, ugovorena odšteta, globa perforacija – (lat.) probijanje, bušenje, rupica; rezultat bušenja; prodor, proboj, otvor perforator – (lat.) bušilo, bušilica, vrtilo; stroj za bušenje rupa u karticama; obično se upotrebljavao kao dio

postorjenja za obradbu podataka, npr. nekoga računalnoga centra plankton – (grč.) organizmi koji slobodno lebde u vodi nošeni strujama i valovima pliš – (franc.) baršunasta tkanina s dužim dlačicama (iznad 3 mm) u floru pneumatik – (grč.) elastični obruč kotača, npr. automobila, zrakoplova; ublažava udarce; obično se sastoji

od nerastegljiva ovoja i šupljeg gumenoga koluta koji je smješten unutar njega i napunjen stlačenim zrakom

pravni lijek – sredstvo kojim se pokreće ispitivanje zakonitosti nekog pravnog akta pravomoćnost akta – stanje pravnog akta kad on postaje pravno definitivan pa ne može biti poništen

redovitim pravnim lijekom prezentacija – (lat.) podnošenje, predočenje; predstavljanje, prikazivanje, izvedba; darivanje primitivnost – (lat.) prvobitnost, izvornost; početnost, nerazvijenost; neciviliziranost, neuglađenost prioritet – (kasnolat. preko njem.) prvenstvo profit – (franc.) dobitak, korist; novčani dobitak stečen upotrebom glavnice u financijskoj transakciji ili nizu

transakcija. Podrijetlo mu je u vlasništvu ili u ulaganjima. Javlja se kao višak prihoda nad ukupnim troškovima.

promocija – (lat.) svečano predstavljanje, uvođenje; svečani čin podjeljivanja akademskog naslova ili časti (npr. diplome, doktorata znanosti i dr.); predstaslvjanje umjetničkog djela, npr. knjige

prospekt – (lat. preko austr. njem.) brošura ili letak, reklama za knjižarska izdanja, turističku ponudu, industrijske proizvode i dr.

psihologija – (grč.) znanost koja proučava duševni život, tj. psihičke procese i psihičke osobine te mišljenje u njihovu nastanku, razvoju i objektivnim manifestacijama kod nekih živih bića koja su svjesna svojega postojanja

punč – (sanskrt. panča: pet, preko engl. punch) piće od pet sastojaka – od vina, ruma, čaja, šećera i limuna ili naranče

rak – karcinom rata – (tal. rata) dio, obrok, otplata ratifikacija – (lat.) odobrenje; akt kojim ustavom ovlašteni organ prihvaća neki međunarodni ugovor kao

obvezan reaktor – (lat.) u kemiji, tehnološka posuda ili drugi aparat u kojem se izvodi neka kemijska reakcija realan – (lat.) stvaran, zbiljski, istinski; ostvariv, praktičan recesija – (lat.) u novije vrijeme udomaćen izraz za blažu ekonomsku krizu, usporavanje gospodarstvenoga

rasta referent – (lat.) osoba koja podnosi referat, izvjestitelj, prodavač; administrativni službenik zadužen za

vođenje određenih poslova; registar – (srednjolat.) popis, lista; popisna knjiga, katalog restauracija – (lat. preko njem.) obnavljanje, vraćanje na stari oblik, uspostava staroga poretka; popravak

oštećene građevine, kipa ili slike revizija – (lat. revidere - ponovno vidjeti) naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja,

temeljen na obnavljanju izvršenog poslovanja, a obavljaju ga posebni stručnjaci - revizori, koji nisu u nadzirano poslovanje organizacijski uključeni i koji nisu zaposleni u tvrtki nad čijim poslovanjem se provodi revizija

ročište – vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka u parnici rola – (franc.) svitak (papira, tkanine, filmske vrpce); uloga (kazališna, filmska) sanitaran – koji služi zdravlju, zdravstvu, higijeni

286

servis – (franc.) usluga; uslužna djelatnost; posredovanje u pružanju usluga; povremeno obavljanje radova potrebnih za održavanje motornih vozila u ispravnom stanju; radionica za takve radove

soja – (jap.) jednogodišnja mahunarka od davnina poznata kulturna biljka u zemljama istočne Azije; sjemenke bogate bjelančevinama sličnima životinjskima pa mogu zamijeniti meso; iz nje se proizvodi brašno, mlijeko, sir, maslac, posebne paste i začini, jestivo i tehničko ulje

sortiranje – (njem.) operacija kojom se sustav raznovrsnih čestica razdvaja na temelju različitih svojstava, bez obzira na veličinu

statistika – (lat.) znanost, odnosno znanstvena metoda proučavanja zasnovana na brojčanom istraživanju i upoznavanju ponajprije masovnih pojava; obuhvaća probleme organizacije i tehnike prikupljanja informacija, klasifikacije, tabeliranja i izračunavanja svojstva pokazatelja koji karakteriziraju pojavu koja se istražuje

stereotip – (grč. prema stereotipija) ono što se ponavlja uvijek na isti način; ukalupljenost, neoriginalnost, banalnost

struktura – (lat.) u znanosti opći pojam povezan sa suodnosom između cjeline i njezinih dijelova, pod uvjetom da svaki pojedinačni dio odgovara točno određenoj ulozi, ali se istodobno može identificirati samo na temelju razumijevanja cjeline

subjekt – (lat.) nositelj svojstava i doživljaja; u pravu, pravni subjekt – fizička ili pravna osoba kao nositelj prava i obveza

svjedok – osoba koja daje iskaz o činjenicama ili okolnostima koje su predmet ispitivanja i dokazivanja pred organom uprave, odnosno sudom

tarifa – (tal. iz arap.) popis poreznih stavaka, plaćanja za prijevoz, za poštanske pošiljke i sl.; cjenik, taks, cijena, pristojba

tehnologija – (grč.) skup metoda i postupaka za preradbu sirovina u proizvode; sredstva i uređaji za primjenu tih metoda i postupaka

teorija – (grč.) sustav znanja ili shvaćanja, zasnovan na proučavanju određene bitne zakonitosti; temeljni znanstveni pojmovi neke discipline; skup pravila koja služe kao vodič u praksi; formuliranje i sistematiziranje općih načela neke znanosti ili njezina dijela, nekoga filozofskog nauka i dr.

terminologija – (lat. + grč.) skup izraza koji se definiraju u okviru neke znanosti ili struke; skup riječi koje se upotrebljavaju za pojmove, predmete i radnje svojstvene nekoj posebnoj struci, znanosti, umjetnosti, djelatnosti; nazivlje; također rječnik koji sadrži takve riječi ili daje njihove inojezične ekvivalente

tkanine – proizvodi tkanja namijenjeni za odjevne svrhe, za dom, za industrijske svrhe, te za sintetske potrebe; mogu biti: pamučne, svilene, vunene, lanene, kudjeljne, jutene, sintetičke

tolerancija – (lat.) prihvaćanje i podnošenje razlika (političkih, vjerskih, jezičnih i dr.); sposobnost organizma da bez vidljivih oštećenja podnosi fizička i kemijska djelovanja kojima je izložen; spo-sobnost organizma da se postupno prilagođuje učestalom djelovanju lijekova, kemikalija i droga; otklon, odudaranje od propisane ili uobičajene vrijednosti neke veličine

tretman – (franc.) postupak, način pristupa nakom pitanju, način liječenja trofazna struja – najvažnija vrsta izmjenične struje; troši se uglavnom za pogon elektromotora; manji

potrošači (npr. kućanstva) priključuju se na odvojene krugove pojedinih faza (jednofazna struja) tvrtka – ime pod kojim trgovačko društvo obavlja svoju djelatnost i pod kojim se registrira ugljikohidrati – velika skupina spojeva ugljika; dijele se na monosaharide, disaharide, trisaharide i

polisaharide. Ugljikohidrati su važni u prehrani i u mnogim industrijskim granama, gdje su osnovne sirovine. Najvažniji ugljikohidrati su šećeri, škrob i celuloza.

uzemljenje – spoj nekog mjesta u električnoj mreži, nekog električnog stroja ili aparata sa zemljom radi povezivanja strujnih krugova posredstvom zemlje ili radi zaštite ljudi, odnosno strojeva i aparata od napona koji može biti posljedica npr. statičkog elektriciteta ili proboja izolacije

valorizacija – (lat.) vrjednovanje; određivanje vrijednosti (npr. rada, gospodarstvenoga bogatstva, imovine; vegetacija – (lat.) skup svih biljnih zajednica nekoga područja virman – opći nalog za prijenos, bezgotovinski instrument plaćanja vještačenje – dokazno sredstvo u sudskom, upravnom i drugim postupcima kojim se služimo kad je za

utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno znanje kojim ne raspolaže osoba koja vodi postupak voskovi – krte mase koje se tale već pri blagu zagrijavanju, sastavljene pretežito od estera jednovalentnih

viših alkohola i viših masnih kiselina; služe za proizvodnju svijeća, laštila, kozmetičkih pripravaka i slično

zaliha – poluproizvodi i dijelovi, gotovi proizvodi i trgovačka roba u skladištu

287

zavarivanje – spajanje dijelova od jednake ili slične tvari (najčešće kovine) staljivanjem zemljišne knjige – javni registri u koje se upisuju određena stvarna prava na nekretninama, kao i neka

obligacijska prava žiro-račun – depozitni račun koji ima uvijek aktivan saldo, a promet se na njemu obavlja tako da se

isplatama stanje na računu smanjuje, a uplatama povećava živa – kemijski element broj 80, srebrnobijeli metal, jedini koji je pri običnoj temperaturi u tekućem stanju;

vrlo otrovan

L I T E R A T U R A 1. Babić – Finka – Moguš: Hrvatski pravopis, VIII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

2. Ashley, A.: A Handbook of Commercial Correspondence, Oxford University Press, Oxford, 1991. 3. Bajt, Jusina – Ivasić, Ljerka – Komorčec, Milan: Upravni postupak i upravni sporovi u primjeni, Mikema, Zagreb, 1999. 4. Barbarić, Neda – Gaćeša, Dušanka – Komorčec, Milan: Birotehnika 1, Birotehnika, Zagreb, 1993. 5. Bazianec, Nikola: Poštanski priručnik, Šimrak grafika, Zagreb 1999. 6. Crnić, Ivica: Parnični postupak u praksi, Narodne novine, Zagreb, 1987. 7. Crnković – Župelj: Primjena Zakona o općem upravnom postupku, Informator, Zagreb, 1986.

288

8. Gaćeša, Dušanka – Komorčec, Milan – Butković–Krnić, Snježana: Birotehnika 2, Birotehnika, Zagreb, 1998. 9. Hrvatski obiteljski leksikon, EPH d.o.o. Zagreb i Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,

2005.

10. Kliment, Antun: Poslovne komunikacije, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 11. Klaić, Bratoljub: Veliki rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb, 1994. 12. Komorčec, Milan: Europska unija – Osnovni pojmovi, Agencija, Zagreb, 2003.

13. Komorčec, Milan: Strojopis II, Hrvatsko društvo stenografa i birotehničara, Zagreb, 1992. 14. Komorčec, Milan: Upravljanje administracijom Europske unije, Agencija, Zagreb, 2003.

15. Komorčec, M. – Gaćeša, D.: Uredsko poslovanje, Agencija d.o.o., Zagreb, 2005.

16. Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga, Narodne novine broj 37/95. 17. Pravilnik o pošti, Narodne novine broj 37/95. 18. Pravilnik o tehnološkom postupku u svezi s obavljanjem usluga u poštanskom prometu, Hrvatska pošta i telekomunikacije, 1998. 19. Pravilnik o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova, Zagreb, Narodne novine broj 45 od 11. studenog 1988. 20. Sachs, Rudolf: Commercial Correspondence, Max Hueber Verlag, München, 1994. 21. Tumbri, Tanja: Zakon o obveznim odnosima, Informator, Zagreb, 1994. 22. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, Narodne novine br. 90/92., Zagreb, 1992. 23. Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine br. 53/91., Zagreb, 1991. 24. Zakon o pošti, Narodne novine broj 53/94. 25. Zakon o sustavu državne uprave, Narodne novine br. 75/93., Zagreb, 1993.

Documents

Kompjuterska daktilografija 2