1.0 UVOD

Unutar ovog maturskog rada obrađujemo karakteristike suvremenih metoda

primjene različitih vrsta transporta pri transportu od „Vrata do vrata“. Karakteristično

dejstvo ovih suvremenih tehnologija opravdava svoju primjenu unutar današnje privrede.

Osnovni zadatak koji je diktirao razvoj sistema integralno transportno-manipulativnih

sistema je minimizacija troškova pri manipuliranju robama, kako u okviru jedne grane,

odnosno vida transporta tako i u multimodalnom transportu a razlog je minimizacija

troškova, čuvanje i uskladištenje robe.

Za razvoj savremene privrede neobhodno je ostvariti niz preduslova kao što su brzina

i kontinuitet u dostavi robe, urednost i bezbjednost pri dostavi snižavanjem transportnih

troškova itd.

Najbitniji element je taj da se transportna usloga pruža „od vrata do vrata“ (od

mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje). Pošto se saobraćaj odvija u raznim sverama

(drumski, željeznički, vodeni.. to ni jedno oprema transportnog sistema ne može da udovolji

svim zahtjevima korisnika saobraćajnih usluga i društva u cjelini. Da bi se ovim zahtjevima

udovoljilo razvijaju se nove tehnologije tranporta koji povezuje razne saobraćajne grane i

omogućuje racionalno korištenje transportnih srestava. Ove nove tehnologije transporta

nazivaju se savremenim tehnologijama transporta, odnosno integralnim sisetmom

transporta.

Klasičan proces transportovanje robe od priozvođača do potrošača izvodi se na

nekoliko načina primjenom raznih vidova saobraćaja:

- Cestovni

- Željeznički

- Riječni

- Pomorski

- Zračni

- Transporta cjevovodima

Zajednički karakteristični elementi koji čine ovaj sistem mogu se iskazati na slijedeći način:

1

Koriste se različiti tipovi vozila uslovljeni vrstom i količinom rome koja se prevozi

Pretovar tereta se obavlja na određenim mjestima između korisnika usluga i

prevoznika između razičitih prevoznih sredstava u oba postupka obavljaju na po

sistemu „komad po komad“

Koriste se razne pretovarne mašine i uređaji

Ambalažiranje robe je različito, tj. sistematizovano samim tim i skupa, i često

uslovljeno korištenje tovarnog prostora na pretovarnom sredstvu.

Slika 1.0 RO-RO sistem (roll on, roll of) kao suvremena metoda transporta

Savremeni proces transportovanja robe treba da sadrži:

1. Visok stepen efikasnosti transportne usluge koja se iskazuje

a. Pravilnim izborom korištenja transportnog sredstva

b. Brzinom

c. Urednim i kvalitetnim transportom

2. Racionalnu organizaciju kompletne transportne usluge od mjesta otpremljenja do

mjesta opredjeljenja

2

3. Niske troškove prevoza

Prema ovim zahtjevima, za korisnike saobraćajnih usluga najpovoljniji je onaj saobraćaj

koji obezbjeđuje tz. Direktan prevoz od pošiljaoca do primaoca tj od proizvođača do

potrošača ili krajnjeg korisnika. Ovaj transport ovbavlja i učesnik u prevozu odnosno se

koristi jedan vid saobraćaja. Dorektan prevoz podrazumijeva npr. Cestovni saobraćaj prevozi

robu od vrata do vrata. Ovakav vid prevoza nije uvijek zastupljen u transportu najčešće se ne

ostvarjuje jer ga neometaju vrsta robe koja se prevozi iliga geografsko-tehnički uslovi

prevoza isključuju. Ideju da se roba koja se transportuje tim srredsvima viidovima saobraćaja

nepretovara na vrijeme transporta podrazumijevala je razna tehničko-tehnoliška rješenja

kao što su:

Palete

Kontejneri

Izmjenjivi transportni sanduci

Poluprikolica sa ili bez tegljača

Pa su u zavisnosti od toga postali slijedeći sisetmi:

Paletni sistem prevoza, koji se zasniva na upotrebi palete kao tovarne jedinice

Kontejnerski sitemi prevoza koji se zasnivaju na upotrebi velikih, standardnih

kontejnera

Kombinovani sisem prevoa koji se zasniva na prevozu drumskih teretnih vozila

željeznicom kao i na prevozu željezničkih vagona.

Prevoz cestovnih vozila specijalnim brodovima (ro/ro)

Primjenom kontejnera ili paletizaciom transporta unutrašnji ili vanjski transport se

povezuje u jedinstvene procese kada prevozilac preuzima transportno manipulativnom

jedinicom u pogonu proizvođaču – pošiljaocu i neposredno je isporučuje u pogon i skladište

primaoca robe. Ovakav način prevoza robe predstavlja „ INDUSTRIJALIZACIJU“ pretovarnih

usluga u transportno utovarnom je izrazu: „INTEGRALNI (SUMARNI) SISTEM TRANSPORTA.12

1Milorad Vidović – Suvremene tehnologije2 Miroslav S Georgijević – Transportna sredstva suvremenog transporta

3

2.0 KARAKTERISTIKE CESTOVNOG I ŽELJEZNIČKOG PROMETA

(saobraćaja)

Saobraćaj predstavlja uslužnu djelatnost transportovanja ljudi i roba, pojava

transporta je usko vezana sa sadašnjim pretovarnim i transportnim tehnologijama koje se

danas primjenjuju iz razloga što unaprjeđenje tehnike uzimajući transport kao nužnu osnovu

nikad ne staje.

Transportni proces se može realizirati bez i sa promjenom prevoznog sredstva kao što

se može realizirati kombinovano prekidom. Ako se mjenja prevozno sredstvo tada se vidi u

integralnom ili multimodalnom sistemu, u integralnom ako se izmjenjuje samo prevozno

stretstvo a roba ostaje ista, a u multimodalnom ako se započeti prevozni prenose nastavlja u

prevozu predhodnog prenarnog sredstva zajedno s robom. Integralni sistem transporta

predstavljaju cjelokupan proces prevoza robe-tereta od mjesta njime proivodnji kako i

vrijeme tako odnosno kretanja u toku proizvodnji (u vidu unutrašnjeg transporta) do krajnjeg

mjesta isporuke, do potrošača.

2.1 Karakteristike cestovnog prometa

Prve ceste javljaju se prilično rano. Njihova pojava datira iz starog vijeka u Babilonu

još prije gotovo 5.000 godina. Osobito su ih u starom vijeku razvili Rimljani. U srednjem

vijeku se dobar dio starovijekih cesta zapušta. Formiraju se novi, karavanski putevi. Tek u

novom vijeku cesta dobiva na značenju, i to najprije kao put za kretanje zaprežnih vozila, a u

novije vrijeme motornih vozila. Počeci izgradnje novih cesta bili su teški. Bilo je raznih

pokušaja kako izgraditi dovoljno kvalitetnu cestu za brz i udoban promet, a da istovremeno

ta cesta bude trajnije prirode. Najstarije ceste su građene s kamenom podlogom.

4

Koliko je bilo lutanja u pronalaženju adekvatnog materijala, govori podatak da su u

19. stoljeću građene "drvene ceste". Takva se cesta spominje kod Sirakuze 1837. godine

(SAD). Sve ove ceste u 19. stoljeću zasjenjivala je željeznica kao moderniji vid prometa za

masovni prijevoz koji je zahtijevala mlada i naglo bujajuća industrija. Tek pojavom

automobila krajem 19. i početkom 20. stoljeća, počinje izgradnja cesta od betona, asfalta i

niza sličnih drugih materijala. Ove ceste nazivaju se ceste sa suvremenim kolničkim

zastorom. U običnom govoru kaže se da su to asfaltne ceste. Prva autocesta je izgrađena

kraj Berlina 1921. godine u dužini od 10 km. Danas u svijetu ima oko 25.000.000 km cesta.

Polovina od tih cesta su ceste sa suvremenim kolničkim zastorom, trećina su sa tucanikom, a

ostalo su uglavnom zemljani putevi. SAD i Europa raspolažu s glavninom svjetskih cesta sa

suvremenim kolničkim zastorima. U Europi ih ima oko 4.000.000 km, a u SAD 3.633.520 km

(1994.g.) Stupanj osuvremenjivanja cesta je različit u pojedinim dijelovima svijeta. Mogu se

pronaći zemlje koje imaju sve ceste sa suvremenim kolničim zastorom, npr. Velika Britanija i

5

Belgija. U Italiji, Austriji i Švicarskoj je 80% kategoriziranih cesta koje imaju suvremeni kolniči

zastor. 3,4

Shema 1.0 Podjela cesta

2.2 Karakteristike željezničkog prometa

Željeznica je takav vid prometa koji se odvija kopnenim prostorom određenim

linijama (prugama). Za željeznički promet bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička

vozila, bilo da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu, ili pak podzemne

željeznice. Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova

pojava datira iz početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine,

3 http://www.prometna-zona.com/cestovni.html4 http://www.ppv.pgz.hr/slike/119_shema-podjela-cesta.gif

6

konstruirao prvu lokomotivu na parni pogon. Iste te godine je ta prva lokomotiva isprobana u

Engleskoj na liniji Stockton - Darlington. Prve tračnice nisu građene za željeznicu. Njihova

pojava datira iz 17. i 18. stoljeća, kad su služile za izvlačenje ugljena i ostalih ruda iz rudnika

pomoću vagoneta, koji su bili pokretani ljudskom snagom, odnosno kasnije životinjskom

vučom.

Slika 2.0 Željeznčki transport kolodvor u Zagrebu

Nakon prve probe željeznica se vrlo brzo širi po Engleskoj. Tu ona postiže značajne

rezultate. Postoji podatak daje već 1829. god. na pruzi Manchester - Liverpool vlak postizao

brzinu od 56 km/h. Ubrzo nakon toga javljaju se prve željeznice i u drugim europskim

zemljama. Francuska dobija prvu željeznicu 1827., Austrija, Češka i SAD dobijaju prvu

željeznicu 1829., Belgija i Njemačka 1835., carska Rusija 1838., Indija 1853. i Australija 1854.

godine.

U razvoju željeznica u svijetu su značajne gradnje transkontinentalnih željeznica. Prva

je izgrađena 1869. godine od jedne do druge obale SAD-a. Transsibirska željeznica se gradila

od 1892. do 1905. godine, a njena ukupna dužina je 9.337 km. Danas u svijetu postoji

(1994.g.) 1.201.237 km pruga. Oko 70% ukupne mreže željezničkih pruga posjeduju Europa i

Sjeverna Amerika. U Europi ima oko 370.000 km pruga. Najgušću željezničku mrežu, s

obzirom na teritorij, ima Belgija. Najveću ukupnu duljinu imaju SAD i Rusija.

Najelektrificiranije željeznice ima Švicarska - 98%. Najveći promet putnika ima Japan. Najveći

robni promet imaju Rusija i SAD. Vrlo je karakteristično da se željeznica širila gotovo

paralelno s razvojem industrijskog načina proizvodnje. Logično je da se prva željeznica

pojavila u Engleskoj - zemlji pojave industrijske revolucije. Industrijski način proizvodnje koji

daje veliku masu proizvoda nužno zahtijeva oblik prometa koji je u stanju organizirati

masovni prijevoz robe na kopnu. Suvremena željeznica je i danas vodeći svjetski oblik robnog

kopnenog prometa. Ona najbolje odgovara većini zahtjeva koje pred promet postavlja

suvremeni industrijski razvoj, posebno u pogledu masovnog prijevoza tereta.5

5 http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki.html

7

3.0 KOMBINOVANI SISTEM TRANSPORTA

Integralne transportne sisteme, s aspekta jedinstvene cjeline, dijelimo na tri osnovna

sustava:

1. integralni transport - paletizacija i kontejnerizacija,

2.multimodalni transport - huckepack, Ro-Ro, Ro-Lo, Ro-Ro-OBO, sustav teglenica

(LASH, SEABEE, BACAT)

3.kombinirani transport - suvremeni transport uz sudjelovanje najmanje dviju prometnih

grana.

8

Shema 2.0 Podjela suvremenih tehnologija ( kod kombinovanog transporta ž-c - željeznica – cesta) m –

more.6

3.1 Pojam kombinovanog transporta

Pod kombinovanim prevozom tereta podrazumijeva se više načina prevoza od

pošiljao ca do primatelja kod kojega se teret prevozi sresdstvima 2 ili više grana saobraćaja.

Uvođenje paketnog sistema prevoza uz primjenu paleta i kontejenera, a posebno specijalnih

kontejnera te pretovarne mehanizacije u prevozu robe ostvarena je znatna racionalizacija

pretovarno skladišnih manija, čime je uklonje natehnološka pa i ekonomska barijera prevoza

između raznih grana saobraćaja. Osim u primjeni paleta, rješenje kombinovanog transporta

traži se i u prevozu teretnih sredstava jedne grane saobraćaja sredstvima drugih grana , te u

prevozu nepaketiziranih ili nekontejneriziranih tereta. Transport robe ili putnika korištenjem

više vidova odnosno grana saobraćaja prestavlja još ot ranijih vremena. Sa pojavom

željeznice kombinovani transport dobiva na značaju ali sve sve više i razvija.

Na današnjem stepenu razvoja saobraćajne ttehnike u svim granama saobraćaja kao i

razvijenosti pretovarno – transpornte mehanizacije i raznjenosti ptm, formiranje velikih

jedinica tereta stvorene su mogućnosti intenzivne primjene.

Uvođenje paketnog sistema transporta uz primjenu paleta i kontejnera kombinovani

transport se razvija u 4 osnovna vida:

- Kombinovani transport paketirane robe

- Kombinovani transport u kontejnerima

- Kombinovani transport teretnih sredstava jedne grane saobraćajnim sredstvima

druge grane

- Kombinovani transport ili prevoz nekontejniziranog tereta

Osnovni zadatak i cilj kombinovanog prevoza je:

1) Omogućiti najbriži i kvalitetan prevoz od vrata dovrata

2) Izvršiti prevoz uz što niže troškove

6 Ivo Marković: Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Zagreb 1990.

9

To se postiže stvaranjem teretnih jedinica u obliku paketa a koji se mogu prevoziti

kombinovanim načinom, vršimo prevoz tako da se:

a) Teret iz prevoznog sredstva jedne saobraćajne grane pretovara na sredstvo druge

saobraćajne grane

b) Teret se zajedno sa sredstvom uotvara na prjevozno sredstvo druge saorbaćajne

grana to je viši oblik prevoza- integralni prevoz.

3.2 Osnovni uslovi uspješnog razvoja kombinovanog transporta

Da bi se uspjesno primjenjivao kombinorani prevoz trebalo bi učiniti slijedeće:

1. Da se u sistem kombinovanog prevoza ukljuce prevoznici svih grana saobracaja kako

bi se prevoz mogao oranizovati na daleko vecem nivou.

2. Prrevoznici se moraju pripremiti organizaciji ski i tehniciki za prijem i optremu vozila

drugih hgrana saobracaja

3. Potrebno je izvrsiti itipizaciju prevoznih jedinica strestava pretovarne tehnike

4. Obezbjediti i rjesiti na razini drzavne prije m kratkih prevoznih strestava koja su u

kombinovanom prevozu

5. Potrebno je postici odgovarajuci sporzaum izmedju svih prevoznika u pogledu

prevozne dokumentacije koja ce se koristiti u komionovanom prevozu

6. Treba postici sporrazuum svih prevoznuka u pogledu tarifne politike i brzine prevoza

Da bi se postigli gornji preduvjeti potrtebno je da s eprevoiznici psto vise povezu sbog lakseg

savladavanje postojecih teskoca a u cilju:

- Snizenja prevoznih troskova

- Povecanja produktivnosti rada

- Racionalnog koristenja prevoznih redstava

- Jacanja financijske moci u svrhu vecih investicijskih zahtjeva7

7 Citirano iz sveske „Integralni transport 4. Razred“ Ibrahim Mešanović dipl.ing.saob.

10

U jednom transportnom ciklusu dolazi do višestrukog pretovara robe i troškovi

pretovara postaju glavna preokupacija prilikom racionalizacije pretovara. Proizvođači

transportnih usluga ukrupnjavaju transportne jedinice i povezuju drumski i željeznički

transport kroz realizaciju kombinovanog sistema transporta.

Prednosti željezničkog transporta dolaze do izražaja kod transporta masovnih

količina roba na velikim udaljenostima (iznad 200 km) i u slučaju prevoza velikih količina

roba na određenim relacijama. Da se roba ne bi pretovarala sa sredstvima drumskog

transporta na željezničke vagone, radi smanjenja pretovarnih troškova, uvodi se nova

tehnologija transporta koja se naziva kombinovani sistem transporta.

Kombinovani sistem transporta bazira se na prevozu prikolica i poluprikolica

željezničkim vagonima, kao i prevoz željezničkih vagona sredstvima drumskog transporta.

Transportne tehnologije, bez obzira na stupanj suvremenosti, dijele se na:

- tehnologiju kopnenih transporata,

- tehnologiju kopneno-vodnih transporata (mora, rijeke, jezera),

- tehnologiju kopneno-zračnih transporata i

- tehnologiju cjevovoda (uglavnom su podzemni).

Najglavnije suvremene tehnologije u kopnenom transportu su ove:

- transport robe paletama,

- transport robe kontejnerima (željeznicom ili cestama),

- transport robe prikolicama, poluprikolicama cestovnog prometa na željezničkim teret-

nim kolima, tzv. nosačima (huckepack tehnologija - B),

- transport robe u željezničkim vagonima na vozilima cestovnog prometa,

- transport robe u izmjenljivim transportnim sudovima (tzv. huckepack tehnologija- C).

11

4.0 CESTOVNO – ŽELJEZNIČKI KOMBINOVANI TRANSPORT

Sama nužnost promjene saobraćajnih grana u odnosu na karakteristike različitih

tereta je ogromna, osobenosti same primjene kontejnera, pretovarnih sanduka, paleta je

ogromna pri čemu se različiti transportni sistemi prilagođavaju. Isto tako primjena kabina i

vagona je karakteristična za cestovno-željeznički, i željezničko-cestovni saobraćaj.

Primjena kontejnera, manipulacija i skladištenja proizvoda odnosno robe ima veliki

učinak ne samo u saobraćaju nego i u drugom granamna privrede. Efekti koji se postižu

primjenom kontejenera su organizacionog tehnološkog i privredno- financijskog karaktera.

To znači da se efekti manifestiraju kako kroz usavršavanje tehnologije prevoza i drugih

pratećih operacija ko što su utovar, istovar i skladištenje tako i kroz smanjenje pripreme robe

za prevoz. Prema tome ciljevi primjene kontejnera su:

- Smanjenje troškova ambalažiranja

- Omogućavanje što bolje zaštite i sigurnosti tereta u kontejnjeru

- Formiranje podesnih prevoznih jedinica kojima se postize brzina manipulacije

- Puna iskoristivost prevoznog prostora vozila

- Optimalno iskoristenje skladisnog prostora

- Smanjenje ukupnih troskova prevoza

Rukovanje kontejnerima i proračun potrebnog broja kontejnera

Za rukovanje kontejnerima koriste se

- Specijalni viljuskari velike nosivosti, sprederima

- Kontejnerski prenosnici; opkoračnik

- Mostovske dizalice- koriste se za masovno manipliranje kontejnerima preko 20.00

manipulacija godišnje, nosivost i preko 350 KN

- Mobilni manipulatori

12

Isto tako postoje i različite jedinice ukrupnjavanja ali kontejneri se najčešće koriste tako da smo samo njih

opisali unutar ovog vida transporta

4.1 Prevoz kamiona željeznicom

U modernoj ponudi saobraćajnih usluga prevoz drumskih prikolica i poluprikolica,

koje su prethodno natovarene robom, obavlja se na više načina. Zbog razlike u

željezničkim gabaritima američkih i evropskih željez-nica, a s obzirom na to da su

poluprikolice i prikolice normalnih dimenzija, mora se voditi računa o prolazu

natovarenog vagona sa njima. Evropske željeznice, zbog nižeg gabarita, ne mogu da

omoguće normalno slaganje pri-kolica na plato-vagon, a da se pri tome ne smanji njihova

tovarna zapremi-na. Iz ovog razloga uvedeno je više sistema prevoza prikolica, koji daju

rješenja prevoza skidanjem točkova sa prikolica ili snižavanjem visine plato vagona.

Ovaj način prevoza se primjenjuje pod nazivom "piggy back" (pigi bek) (Velika

Britanija), "canguorou" (ken-gam) (Francuska) i "hucke pack" (huk-pak) (Njemačka i

druge zemlje). Svi ovi sistemi se sastoje u tome da se natovare na drumska vozila prevoze

na specijalnim željezničkim vagonima. Razlikuju se po vrstama i tipovima korištenih drum-

skih i željezničkih vozila. Vrsta robe koja se na taj način prevozi slična je robi za prevoz

kontejnerima.

a) Metoda pigi-bek (Piggy back)

Kod ove metode željeznica je uključena u transportni ciklus na taj način što se

poluprikolice visine do 3,80 m, dužine do 12 m i težine do 6 tona stavljaju po dvije na jedan

željeznički vagon zajedno sa točkovima. Ova me-toda se primjenjuje u SAD, a njena

realizacija je bila moguća zahvaljujući većoj dopuštenoj visini željezničkog gabarita nego u

Evropi. Utovar polupri-kolica na vagone vrši se pomoću čeone rampe ili pomoću portalne

dizalice.

Uvođenjem ove metode stvoreni su razni oblici koordinacije između drumskog i

željezničkog transporta. Nedostatak ove metode je u znatnom povećanju vlastite težine

13

transportnog sredstva i visok položaj težišta polu-prikolice, jer prikolica na platou vagona

stoji na vlastitim točkovima i prili-kom vožnje u krivinama sa malim radijusima mora se

znatno smanjiti brzina vožnje.

b) Metoda kengur (Kangourou)

Ova metoda dobila je svoj naziv po obliku vagona specijalno za nju proizvedenih. Za

točkove poluprikolice na jednom kraju šasije vagona napravljena su specijalna udubljenja

koja liče na kengurovu vreću. Metoda je uvedena u Francuskoj 1959. godine i nije našla

primjenu u drugim zemljama.

Spuštanje točkova poluprikolice iznosi 83 cm od nivoa vagonskog platoa i time je

postignuto uklapanje poluprikolice u visinu evropskog željezničkog gabarita. Posti-gnuto je ,

također , smanjenje visine težišta, ali specijalna konstrukcija vagona onemogućava

njihovu višestruku primjenu, te stvara velike investicione i transportne troškove. Drugi

razlog zastoja u razvoju ove metode je pojava velikih kontejnera i elimini-ranje

poluprikolica u kombinovanom transportu.8

Prikaz „Kangourou“ (kengur) metode

c) Metoda hukepak (Hupkepack)

8 K.Jaganjac, M.Tatlić: Osnovi drumskog saobraćaja, Sarajevo 1997.(str.119)

14

Kod ove metode smanjinje visine poluprikolice na vagonu postiže se demontiranjem

osovina i točkova specijalno za tu svrhu prilagođene poluprikolice, a demontirane osovine

s točkovima postavljaju se na vagonu pored poluprikolice.

Metoda je uvedena u Zapadnoj Njemačkoj, ali zbog komplikovanosti utovarno-istovarnih

operacija nije našla široku primjenu

Prema namjeni primjenjuju se tri vrste tehnika i to:

- prevoz kamiona sa prikolicama i poluprikolicama,

- prevoz poluprikolica i

- prevoz izmjenjivih transportnih sudova.

Prevoz kamiona sa prikolicama i poluprikolicama vrši se specijalnim željezničkim

vagonima sa spuštenim podom. Utovar i istovar drumskih vozila vrši se vučnom snagom

kamiona navoženjem, odnosno izvlačenjem.

Prednosti prevoza teretnih drumskih vozila željeznicom u odnosu na direktan prevoz

drumskim saobraćajem su sljedeće:

- prevoz je moguć i u nepogodnim vremenskim prilikama,

- produžava se vijek trajanja kamiona i njihovih prikolica,

- štedi se pogonsko gorivo za kamione,

- rasterećuju se putevi, čime se smanjuju sredstva potrebna za njihovo održavanje,

odnosno poboljšava se bezbjednost na putevima i dr.9

9 Ivo Marković: Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Zagreb 1990.

15

Prikaz „Hucke Pack“ metode

4.2 Prevoz vagona cestom

Ovaj način prevoza predstavlja prevoz vagona pomoću specijalnih transportera tegljača sa prikolicom i ima zadatak da korisniku prevoza obezbijedi pružanje prevozne usluge "od vrata do vrata" bez pretovara robe. Ovom vrstom tegljača mogu da se prevoze pošiljke većih dimenzija i težina.

Prednosti ovog sistema prevoza se ogledaju u smanjenju transportnih troškova od 30 do 50%, jer nema potrebe za pretovarom iz vagona u kamione, i nije potrebno angažiranje većeg broja kamiona za razvoj vagonske pošiljke.

16

-

Slika 4.0 Vagon serije EAS

5.0 ZAKLJUČAK RADA

Tehnologija i organizacija suvremenih transportnih sustava već je u svijetu prije više od

dva desetljeća naišla na široku primjenu, napose u tehničko-industrijskim zemljama.

Primjena suvremenih tehnologija transporta sadrži u sebi goleme racionalizacije u svim

fazama njegova toka - od stroja i mjesta proizvodnje do mjesta i subjekta potrošnje.

Racionalizacija transporta u svojoj osnovi pretpostavlja veći stupanj iskorištenja ukupnih

prijevoznih sredstava, opreme i ljudstva, veće uštede u vremenu, veću kvalitetu i brzinu

prijevoza, uz zadovoljavajuće zahtjeve korisnika i adekvatnije sudjelovanje pojedinih grana i

oblika prometa u ukupnom prijevozu robe. Danas nije težište na tome da se integralni

transport, tj. paletizacija i kontejnerizacija, razvija samo u okviru jedne ili dviju grana, jer takav

stupanj razvoja ne osigurava optimalnoj moguće rezultate racionalizacije koji se postižu

kooperacijom sudionika transporta između više grana u transportu robe »od vrata do vrata«.

Time se zapravo razvija sve više multimodalni transport, i to ne samo u kontinentalnim već i

u interkontinentalnim relacijama. 0 tom modelu primjene suvremenoga multimodalnog

transporta postižu se uštede u usporedbi s konvencionalnim transportom od 30 do 80%,

vremenski do 70%, a one utječu na sma nje ponude cijene koštanja proizvoda i do 12%.m

17

U željezničkom i cestovnom prometu razvoj suvremenih tehnologija transporta je spor.

Već je dosegnuta kritična točka disproporcije između potreba prometa za integralnim i

multimodalnim sustavima, a napose u odnosu prema razvijenijim kapacitetima na moru. Na

kopnu nedostaju kontejnerski terminali i stanice, huckepack stanice, suvremena prijevozna i

prekrcajna sredstva (vagoni, kamioni, dizalice i dr.), a slično je i na aerodromima, odnosno u

zračnom prijevozu

U tehničko-industrijski razvijenim zemljama udio prometa suvremenim trans

tehnologijama u ukupnom robnom prometu jest 5-15%, a podobna roba za kontejne čini 20 do

70%. U našoj zemlji udio transporta robe suvremenim tehnologijama transporta u prometu

je na veoma niskom nivou, primjena paleta interne upotrebe nešto je zastupljeno ali u principu

slabo ili nikako. Problem koji se stvara je slaba privredna razvijenost porušenost nakon rata koji

je prouzrokovao jako velike stete. Vraćalo se i prilagođavalo na konvencionalne i klasične

prijevoze drumskih sistema, kao sto je prijevoz zapakovanih i poluzapakovanih proizvoda.

Pretpostavka da do razvoja kombinovanog sistema u našoj državi u skorije vrijeme neće

doći jer neposjedujemo svu potrebnu infrastrukturu za izvođenje takvih kombinovanih

sisitema.

18

6.0 LITERATURA

1. Milorad Vidović – Suvremene tehnologije2. Miroslav S Georgijević – Transportna sredstva suvremenog transporta

3. http://www.prometna-zona.com/cestovni.html 4. http://www.ppv.pgz.hr/slike/119_shema-podjela-cesta.gif 5. http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki.html

6. Citirano iz sveske „Integralni transport 4. Razred“ Ibrahim Mešanović dipl.ing.saob.7. K.Jaganjac, M.Tatlić: Osnovi drumskog saobraćaja, Sarajevo 1997.(str.119)8. Ivo Marković: Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Zagreb 1990.

1. R. Zelenika: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000., str. 260 – 278.

2. M. Šamić: Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 1968.

19

7.0 SADRŽAJ MATURSKOG RADA

1.0 UVOD 12.0 KARAKTERISTIKE CESTOVNOG I ŽELJEZNIČKOG PROMETA (saobraćaja) 4

2.1 Karakteristike cestovnog prometa 42.2 Karakteristike željezničkog prometa 6

3.0 KOMBINOVANI SISTEM TRANSPORTA 73.1 Pojam kombinovanog transporta 93.2 Osnovni uslovi uspješnog razvoja kombinovanog transporta 10

4.0 CESTOVNO – ŽELJEZNIČKI KOMBINOVANI TRANSPORT 114.1 Prevoz kamiona željeznicom 13

a) Metoda pigi-bekb) Metoda kengurc) Metoda hukepak

4.2 Prevoz vagona cestom 165.0 ZAKLJUČAK RADA 176.0 LITERATURA 197.0 SADRŽAJ MATURSKOG RADA 20

20

Zahvaljujem se svim profesorima na ukazanoj pažnji.

21