2

Školski list Slap 2015

IMPRESUM

SLAP

školski list učenika OŠ Netretić Glavne urednice:

broj 17, siječanj, 2015. godine Andrea Vranić i Kristina

Golubić Kitić

Kontakt: Grafičko oblikovanje:

Netretić 1, 47271 Netretić Andrea Vranić

Telefon: 047/804-210, faks: 047/804-120 Uredništvo: Lucija Milčić (8. raz.), David

E-mail: os-netretic-001@skole.htnet.hr Bosiljevac (7. raz.), Josip Maradin (8. raz.), Ana Škarjak (7. raz.)

Za izdavača: ravnatelj Miodrag Popović Siječanj, 2015.

Naslovna fotografija: http://www.atlanticapartotel.ie/activities-attractions-

donegal-ireland/walking/attachment/glencar-waterfall-2/

SADRŽAJ

Riječ urednica ...3 Aktivnosti u našoj školi ...4 Bivši učenici naše škole ...6 Intervju ...7 Tema broja/riječ stručnog suradnika ...8 Izlet u povijest ...12 Izvanškolske aktivnosti ...13 Riječ vjeroučiteljice ...15 Putovanja ...18 Moda i zabava ...19 Učenički radovi ...21

3

Školski list Slap 2015

Riječ urednica Dragi učenici, roditelji i kolege! Iza nas je vrijeme slavlja, praznika i obilja. Nadamo se da ste se dobro odmorili i da ste sada spremni za nove radne pobjede. Kako bi što lakše započeli s učenjem i ponavljanjem naučenog gradiva, pripremile smo vam novi broj našeg školskog lista. U pauzama od učenja pročitajte, među ostalim, intervju s učiteljem hrvatskog jezika, o aktivnostima koje su se događale u našoj školi, a tu su naravno i odabrani učenički literarni i likovni radovi. Tema ovog broja su Internet i ovisnost o Facebooku, što je vrlo bliska i poznata tema današnjem naraštaju učenika, pa vjerujemo da ćete ovdje zasigurno pronaći i nešto za sebe. Među stalnim rubrikama tu su povijesni kutak, gdje pišemo o Lujzijani i starom gradu Novigradu, riječ vjeroučiteljice, gdje obrađujemo temu vjere u mladih, te stranica za razonodu i zabavu, gdje možete rješavati zagonetke i križaljke, te pročitati smiješne viceve. Puno vas pozdravljamo do slijedećeg broja!

Vaše učiteljice Andrea i Kristina

4

Školski list Slap 2015

Aktivnosti u našoj školi

5

Školski list Slap 2015

6

Školski list Slap 2015

Bivši učenici naše škole

Antonio Vranić, student mehatronike na Veleučilištu u Karlovcu (razgovarala Anamarija Vranić, 6. razred PŠ Jarče Polje)

P: Gdje studiraš? A: Studiram mehatroniku u Veleučilištu u Karlovcu. P: Kako ste se u osnovnoj školi ponašali? A: Družili smo se, zafrkavali, radili nepodopštine, a u srednjoj smo više učili. P: S koliko si prošao osnovnu, a s koliko srednju školu? A: Osnovnu sam prošao s pet, a srednju s četiri. P: Kakve ste nepodopštine radili zajedno? A: Gađali smo se sa stvarima i bacili smo korektor u stolicu, a on se rasprsnuo po stolu i po vratima. Brzo smo brisali da učiteljica ne vidi, ali je svejedno skužila. P: Koji ti je u osnovnoj bio najdraži predmet? A: Uf to je teško pitanje, ali bili su informatika, fizika, priroda i engleski. P: Što misliš,kako se današnji učenici ponašaju, a kako bi se trebali ponašati? A: Trebali bi se ponašati više kao djeca,a manje kao odrasli. Trebali bi se više družiti i pomagati drugima, a ne stalno gledati u mobitel.

7

Školski list Slap 2015

Intervju

učitelj hrvatskog jezika Branko Kosijer

Slijedeće školske godine naš učitelj odlazi u zasluženu mirovinu. Što će raditi u slobodno vrijeme, a koji događaj iz škole najviše pamtiti, pročitajte u slijedećem intervjuu. P: Čime biste se bavili da niste nastavnik? U: Ne mogu zamisliti (za sebe) nijednu drugu profesiju osim nastavničke. Ali, da vam odgovorim – da nisam nastavnik, brojio bih ptice. P: Jeste li se u mladosti bavili sportom? U: Da, u školi, u slobodno vrijeme, zapravo sve slobodno vrijeme bilo je posvećeno sportu. Sport je lijepo sjećanje. P: Kako provodite slobodno vrijeme? U: Čitam knjige i slušam radio. Radio je moj najvažniji medij. P: Gdje biste željeli otputovati? U: Ne želim više putovati. Sve izgleda ljepše i bolje na Internetu. Naravno, treba putovati. Doduše, smiješni su ti umirovljenici kada putuju. Izgledaju mi preozbiljni i izgubljeni u vrevi vremena. P: Volite li čitati knjige? U: Da, ali to je danas rijetko zanimanje. Ljudi više nemaju vremena za knjige. P: Koja vam je najdraža knjiga? U: A, to je gramatika hrvatskoga jezika, knjiga koja nije često u vašim rukama. P: Što vas u poslu čini sretnim? U: Učenici. Njima se uvijek radujem.

P: Koliko godina radite u našoj školi? U: Ne znam. Više od 16 godina. P: Kako vam se sviđaju ostali nastavnici, vaši kolege? U: Ha, najboljim kadrovima škola je nebosklon. Moje kolegice i poneki kolega su ljudi od kojih i danas pred mirovinu mogu štošta naučiti. Uvijek se radujem njihovom društvu. P: Koji događaj iz škole ćete najviše pamtiti? U: Ima ih puno. U školi je svaki dan happening. I

Intervju sastavili učenici 8. razreda MŠ Netretić: Marija Dukovčić, Gabrijela Grdašić, Matija Kraščić, Lucija Milčić, Karla Netretić, Barbara Petrunić i Matija Vuljanić

8

Školski list Slap 2015

Internet je javno dostupna mreža koja zajedno povezuje računala u cijelom svijetu. To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

Facebook je internetska društvena mreža, koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg. Facebook je bio namjenjen samo studentima sveučilišta Harvarda. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas ova web stranica ima više od 1.230,000,000 aktivnih korisnika. Facebook je ujedno i

najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija.

Twitter je internetska društvena mreža, namjenjena za slanje i čitanje kratkih poruka, koji su prema imenu mreže nazvane tweet-ovima. Tweetovi su zasnovani na tekstu poruka od najviše 140 znakova.

Instagram je popularna besplatna aplikacija za obradu i dijeljenje fotografija putem mobilnih telefona. Aplikaciju su osmislili Kevin Systrom i Mike Krieger. Trenutačno ga rabi 14 do 15 milijuna korisnika.

9

Školski list Slap 2015

NEGATIVNE STRANE INTERNETA Zlonamjerni programi mogu oštetiti vaše računalo toliko da ga pokvare, izbrišu mnoge datoteke, ukradu vaše osobne podatke i lozinke. Takvih programa ima puno, od virusa do trojanskih konja i različitih špijuna. Neki od njih se sami instaliraju na vaše računalo i tiho ruše, brišu vašu memoriju i disk. Zato je dobro imati antivirusne programe da štite vaše računalo. Dječja pornografija je na internetu pronašla svoje mjesto. Nažalost, za to su krivi nemarni i naivni roditelji koji svojoj djeci dopuštaju pristup internetu bez nadzora i roditeljske kontrole. Sve više na vijestima čujemo da je policija zatvorila nekog pedofila zbog posjedovanja dječje pornografije ili zbog zlostavljanja djece. To se sve uglavnom događa na internetu. Internet svi mi strašno volimo. Postao nam je omiljeno sredstvo komunikacije i informiranja. Ljudi vole gubiti vrijeme na Facebook-u, Twitter-u i drugim društvenim mrežama. Ali nije zdravo po cijeli dan provoditi vrijeme na društvenim mrežama. To su neki od glavnih loših strana interneta. Još neki na koje treba obratiti pozornost su:

Narušena sigurnost

Zloupotreba podataka

Narušavanje autorskih prava

Nepoštovanje privatnosti

Ljudi bježe od stvarnog života i zatvaraju se u sebe

Mladi zaboravljaju na izlaske i normalan život

Djeca imaju pristup neprimjerenim sadržajima

Sve društvene mreže kojima se koriste naši učenici imaju svoje dobre, ali i loše strane. Što nam pruža Internet: korisna znanja, nova prijateljstva diljem svijeta, kreativno korištenje slobodnog vremena, razmjena iskustava, anonimnost. Sve je dobro ako ga ne zloupotrebljavamo. Kako ga možemo zloupotrebljavati? Na žalost imali smo primjer loše komunikacije između naših učenika, tada šesti razred iz OŠ Netretić i PŠ Jarče Polje. Mane i nedostatci Interneta: može postati vrsta ovisnosti, pedofilima je Internet virtualno igralište, nasilje, nevjerodostojnost svih sadržaja, gubljenje društvenih kontakata, gubitak realnosti, lažan osjećaj sigurnosti i anonimnosti. Kako prepoznati ovisnost o Internetu: odmah po dolasku doma sjedaš za za kompjuter i odlaziš na Internet, više puta dnevno provjeravaš što su drugi stavili na Facebook, gubiš pojam o vremenu, zaboravljaš svoje obaveze iz stvarnog života, osjećaš se nervozno, napeto i ljuto ako ti je Internet nedostupan ili zabranjen. Posljedice ovisnosti o Internetu: oštećenje vida, razvijanje prekomjerne tjelesne težine, poremećaj spavanja, gubitak socijalnih i komunikacijskih vještina, poremećaji u psihičkom razvoju, povećan rizik izloženosti kriminalnim aktivnostima. Iz svega moramo naglasiti roditeljima da je nužno kontrolirati dijete, otvarati njegov profil na društvenim mrežama, vidjeti ima li nepoznate ljude koje je primio kao prijatelje, puno razgovarati o mogućim opasnostima. Stručni suradnik pedagog: Dušanka Mihalić, prof.

10

Školski list Slap 2015

ANKETA Učenici su odjenuli ruho malih društvenih istraživača i sastavili su anonimnu anketu na temu korištenja Interneta kao sredstva koje nam može pomoći u obrazovanju i kao sredstva zabave. Također su i društvene mreže bile predmet našeg istraživanja. Anketa koju su proveli bila je anonimna i sadržavala je 15 pitanja. Ispunilo ju je 46 učenika od petog do osmog razreda u PŠ Jarče Polje. Pitanja su obuhvaćala: vremenski okvir koji učenici provode za računalom, vrijeme koje potroše istražujući Internetom, najposjećenije preglednike, stranice, i društvene mreže. Također, anketa je sadržavala i pitanja o svjesnosti učenika na problem opasnosti u cyber svijetu, kao i prijedlog za što kvalitetnijim mogućnostima provođenja slobodnog vremena u prijateljskom i obiteljskom krugu.

Provođenje ovog našeg istraživačkog projekta za svoj cilj je imalo identifikaciju društvenog problema koji se javlja dugim i nekontroliranim služenjem Interneta. Ujedno smo željeli i upozoriti i na zdravstvene probleme; psihološka ovisnost o Internetu i problem fiziološke prirode kao što su gubitak vida, nepravilno držanje i sjedenje uz računalo. Cilj našeg projekta bio je i predložiti rješenje, a to je dnevno korištenje Interneta u vremenski razumnom okviru, pri čemu trebamo biti svjesni da svaki podatak preuzet s Interneta valja uzeti sa zadrškom.

0

2

4

6

8

10

12

da ne svaki dan samoako jenešto

vezanoza školu

rijetko da ne

5. r 11 0 6 0 5 8 3

6. r 8 0 4 2 3 8 0

7. r 4 0 3 0 1 4 0

8 .r 9 0 8 0 1 9 0

bro

j uče

nik

a

Koristiš li se Internetom? Kako često koristiš internet?

Jesi li svjestan/a opasnosti na Internetu i društvnim mrežama?

11

Školski list Slap 2015

Ovakav način rada razvija učenika kao aktivnog i ravnopravnog subjekta koji samostalno sudjeluje u građanskom društvu 21. stoljeća, jača njegovo samopouzdanje, razvija poštovanje prema drugima, potiče toleranciju i njeguje socijalni identitet. I dalje ćemo s oduševljenjem prihvaćati svaki projekt u našoj školi.

Kristina Golubić- Kitić, prof.

5 stranica za školu i zabavu Za školu

www.sjedi5.com – stranica na kojoj možeš ponoviti, naučiti i obnoviti gradivo.

www.enciklopedija.hr – hrvatska enciklopedija na kojoj možeš pronaći sve što želiš.

www.pravopis.hr – stranica na kojoj možeš provjeriti svoj pravopis.

Za zabavu

www.youtube.com – svi znamo ovu stranicu. www.facebook.com – društvena mreža na kojoj možete raditi razne stvar npr. chat,

video chat…

Temu broja obradili: Gabrijela Grdašić, Lucija Milčić, Iva Domšić, Fabijan Ivančić, Ana Škarjak Grafikone napravila: učiteljica informatike Barka Lesić-Domšić

012345678

da ne manje od1 sat

1 sat više od2 sata

5. razred 5 6 3 2 1

6. razred 6 2 2 3 2

7. razred 4 0 2 0 2

8. razred 8 1 2 3 3

bro

j uče

nik

a

Imaš li Facebook? Koliko sati dnevno provodiš na Facebook-u?

12

Školski list Slap 2015

Izlet u povijest Stari grad Novigrad na Dobri

Kratka povijesna crtica o dvorcu iz mog kraja Današnji novigradski prostor sve do kraja 15. stoljeća dolazi pod imenom rijeke Dobre. Podizanjem nove utvrde na desnoj obali Dobre na početku 16. stoljeća, a koji narod danas naziva Starim gradom, danas preuzima naziv Novigrad na Dobri. Stari grad Novigrad sagrađen je navodno 1193. godine, a najkasnije u 15. stoljeću. Zid debljine 3 metra načinjen je od kamenih blokova. Stari grad ima pet kula. Nađena je cisterna čija se dubina još ne nazire, a imala je važnu ulogu u obrani grada. Bio je u posjedu krčkih knezova Frankopana. U njihovom je vlasništvu bio do urote Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. godine protiv Habsburške Monarhije. Kasnije su se izmjenjivali mnogi vlasnici sve dok ga 1944. godine nisu spalili partizani. Od tada propada sve do početka obnove 1999. godine. Stari grad svoj potpuno isti oblik mogao bi dobiti tek za 10 do 15 godina, kada se u potpunosti završi rekonstrukcija. Anamarija Vranić, 6. razred, PŠ Jarče Polje

Najljepšom cestom do najljepšega mora – Lujzijana

Najljepša cesta do najljepšega mora – tako volimo nazivati autocestu Rijeka-Zagreb koja je povezala našu najveću luku s našim glavnim gradom, učinivši putovanje kraćim i sigurnijim. Njena trasa preko usjeka, močvara i klizišta zahtijevala je probijanje 13 tunela i 25 mostova i vijadukata. S pravom je ponos svojih graditelja, kao što je to bila Lujzijana – stara cesta od Karlovca do Rijeke.

Kao i autocesta, Lujzijana se, kada je izgrađena početkom 19. stoljeća, smatrala najljepšom i najsuvremenijom planinskom prometnicom u Europi. Autocesta Rijeka-Zagreb izmjestila je tranzitni promet s Lujzijane te je istodobno, preko mnogih čvorišta, učinila lako dostupnom. Stoga je ona danas idealan izbor za lagano, nostalgično putovanje kroz povijest, uživanje u prirodnim ljepotama i druženje s ljudima koji uz nju žive. Lujzinska cesta je

cesta koja spaja Karlovac s Rijekom. Duga je 141 kilometar, građena od 1803. do 1811. godine, a nazvana po Mariji Lujzi, kćeri cara Franje. Učenici 6. razreda MŠ Netretić: Andrija i Josip Bišćan, Matija Halovanić, Marko Kušan, Marko Maradin, Josip Vuljanić

13

Školski list Slap 2015

Izvanškolske aktivnosti

NK Dobra

Nogomet - svi misle da je to bezvezno natjeravanje lopte nogom, ali oni koji ga treniraju znaju da to nije sport u kojem se ne upotrebljava mozak. Naprotiv, treba jako puno unaprijed planirati i razmišljati.

Mi ga treniramo pokraj rijeke Dobre, pa se naš nogometni klub zove NK Dobra. Tijekom velikih kiša naše igralište je često poplavljeno. Ali mi često putujemo na nogometne utakmice. Neki puta pobijedimo, neki puta izgubimo.

Naš trener je dosta oštar i strog i zato smo svi mirni pod treningom. Svi se dobro slažemo.

Nogomet je društven i zabavan sport. Nogomet ima više ekipa. To su: limači, mlađi pioniri, stariji pioniri, juniori i seniori. Mi smo u ekipi mlađih pionira.

Po našem mišljenju nogomet je dobar jer se zabavljamo, družimo, upoznajemo nove prijatelje i naučimo nešto o nogometu i fer igri. Svi oni koji su stalno za kompjutorom ili za televizorom bi trebali razmisliti o upisu na nogomet kao slobodnu aktivnost.

Josip Vuljanić (6. razred) i Matija Vuljanić (8. razred), MŠ Netretić

Tenis s prijateljem

Bok. Sigurna sam da je većina vas stalno na računalu i da ste više u kući nego vani na svježem zraku. Ja sam se od toga odviknula. Volim se baviti raznim aktivnostima. Volim trčati, voziti bicikl, igrati nogomet, a najviše igrati tenis. Sve je to započelo jednog dana kad mi je za rođendan susjed Vedran poklonio teniski reket. Sve mi je to bilo čudno. Naravno, bila sam mu zahvalna na tom daru, ali sam ujedno i pomislila što će to meni kad ne znam igrati tenis. On je rekao da će me naučiti jer je on bio na raznim natjecanjima u tenisu. Svaki dan smo vježbali. Pošto sam ja ljevak, rekao mi je da mu je teško odrediti gdje ću poslati lopticu. Mislim da sam zbog toga u prednosti. Željela bih se aktivnije baviti tenisom. Poručujem i vama da se bavite nekim sportom, pogotovo tenisom jer je super. To će vam omogućiti zdrav život i dobru formu.

Marta Ivančić, 5. razred, PŠ Jarče Polje

14

Školski list Slap 2015

Gimnastika Za mnoge je gimnastika samo vijača, no za mene je to smisao života. To je sport koji zahtijeva izuzetnu fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru. Razvila se iz tradicije vojnih vježbi iz doba stare Grčke te dijelom tradicije cirkuskih predstava. Općenito se ginastika smatra opasnim sportom, jer teški akrobatski elementi često uključuju izvođenje različitih pokreta visoko iznad tla, uz rizik ozljeda vježbača ili vježbačice. Gimnastika kao sport utječe na razvoj velikog broja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanja zdravstvenog statusa pojedinca. Kao i svaki drugi sport, potrebno ga je trenirati s ljubavlju. U gimnastici, svaki pokret treba biti elegantno izveden, uz pažnju da svaki dio tijela usredotočimo na izvođenu točku. Gimnastika danas uključuje slijedeće discipline: sportska gimnastika (ujedno i najraširenija disciplina), ritmička gimnastika, aerobika, sportska akrobatika, trampolin i opća gimnastika.

Valentina Čačković, 7. razred, MŠ Netretić

Opis taekwondoa Taekwondo je borilački sport, no niti slučajno se ne smije koristiti za napad nego samo u slučaju samoobrane. Na taekwondou se većinom uče osnovni udarci i forme. Forme su važan dio

taekwondoa. Kad se polaže za veći pojas, moraju se poznavati forme. Prilikom polaganja možete sa trenerom raditi forme, ali samo sa prvim (najviše drugim) pojasom. Najviša forma je sedamnaesta, a najviši pojas je deveti dan (deveti crni pojas). Pojaseva sveukupno ima devetnaest, deset početničkih i devet zahtjevnijih. Taekwondo je zabavan i društven sport, ali zahtijeva dosta truda. Moraš puno slušati i biti pažljiv. Također se ide na mnogo natjecanja. Prema mom mišljenju, taekwondo je dobar sport jer se puno družiš, putuješ i usput učiš.

Ana Vuljanić, 5. razred, MŠ Netretić

Dobrovoljno vatrogasno društvo Netretić (DVD Netretić)

DVD Netretić osnovano je 9. rujna 1954. godine, a kao osnivači se vode 22 mještana Netretića i okolice. Izgradnja doma je započela 1962. godine, a financirana je većinom od prihoda vatrogasnih zabava. Dom su izgradili sami dobrovoljci, a gradnja je trajala gotovo 10 godina. DVD Netretić ima ekipe: podmladak (muška i ženska ekipa), mladež (muška ekipa) i seniore (A muška i B muška ekipa). U subotu, 21. lipnja 2014. godine, DVD je slavio 60-tu obljetnicu uz pokaznu vježbu. Tom prigodom išli su u kamp vatrogasne mladeži gdje su se lijepo proveli. Marija Dukovčić (8. razred), Karla Netretić (8.razred), Ana Vuljanić (5. razred), Patricia Šavor (5. razred), Marina Dukovčić (5. razred) i Monika Maradin (5. razred), MŠ Netretić

15

Školski list Slap 2015

Riječ vjeroučiteljice Vjera kod mladih

Mladi ljudi se danas uključuju u društvenu zajednicu preko procesa socijalizacije i društvo ih polako uvodi u njihovo razumijevanje svijeta. U tom smislu naša sestra Valentina B. Mandarić kaže: „Smijemo zato reći da su mladi plod interakcije s društvenim okruženjem. Govoriti o mladima zapravo znači implicitno govoriti o društvu“. Zbog toga ponašanje mladih nije ništa drugo nego odraz današnjeg svijeta u kojem živimo. U današnjim uvjetima moralnog i kulturnog relativizma te raznih društvenih i ekonomskih kriza, daleko je teže kvalitetno odgajati mlade naraštaje nego što je to bilo u prijašnja vremena. Danas, kada je na snazi rušenje moralnih stupova društva, a načela pravednosti i pravičnosti se javno izvrgavaju ruglu; danas, dakle, kada se mladom čovjeku prezentira rast u takvom svijetu, nemoguće je očekivati da će današnje generacije u svojim stavovima i ponašanju biti drugačiji ili bolji od onoga što im se plasira kroz medije. Pitanje koje se nadovezuje jest: tko sve zapravo odgaja mlade? Koji stupanj kršćanske zrelosti mladi ljudi postižu na kraju kršćanske odgojne formacije? Navještaj Evanđelja nudi nešto novo – izaziva na nov iskorak i novo očaravanje. No, društvena situacija dodatno povećava tjeskobu mladih, jer mladi nejasno vide svoju budućnost. Budući da ne postoji garancija upisa na željeni fakultet ili dobivanja posla nakon završenog fakulteta ili završenog srednjoškolskog obrazovanja, slika svijeta mladima postaje beznadežna i nesigurna. No, nešto što svakako predstavlja izazov u suvremenom svijetu je kompleksnost društva, koja je ujedno postala i sinonim za postmodernu. Nekada smo živjeli u svijetu netolerancije, a danas se pod tim pojmom razumijeva sposobnost slušanja i poštivanja svih motrišta, otvorenost prema svim iskustvima, odbijanje kriterija koji se nameću kao ispravni. U svijetu mladih se cijeni autentičnost i samoostvarenje. Autentičan znači biti originalan, ono što jesi, a to je odsutnost dvojbi i okvira. Samoostvarenje je usko povezano s autentičnošću. Zbog toga je današnje društvo još više kompleksno. Tako se prijelaz iz jednostavnog u kompleksno društvo promatra kao prijelaz iz sela u metropolu. Tehnološki napredak nosi sa sobom i proturječnosti. Poboljšavaju se životni uvjeti s jedne strane, dok s druge starne, isti tehnološki napredak prijeti ljudskoj egzistenciji. Danas među mladima vlada strah i nesigurnost. Mladi gube smisao ne samo za vlastitu egzistenciju, nego za sve ono što bi život jednog mladog čovjeka trebalo obilježavati. Mladi danas žive kompleksni život pun diferenciranosti i proturječnosti. Prije su mladi sanjali bolje društvo i sigurnu budućnost, danas više ne sanjaju, jer izgleda da su izgubili smisao, vjeru, sve što bi im moglo ponuditi bolji svijet. Moglo bi se iz svega razabrati da je društvo to koje ne stvara čvrste temelje za izgradnju dovršenog identiteta koji bi bio povezan s Kristovom identitetom.

Nije, stoga, čudo što se mladi ljudi danas vode načelom subjektivizma te negiraju postojanje moralnih kriterija i vrijednosti. Na taj način mladi ljudi svoj identitet počinju temeljiti na individualizmu, koji je u trajnom razvoju, ambivalentan, kontradiktoran, nikad dovršen niti apsorbiran u jednoj čvrstoj pripadnosti. Tako da bi ovo današnje vrijeme mogli nazvati ego-logijom, jer osobno iskustvo postaje mjerilo stvarnosti, subjektivnosti i istine. Po svim saznanjima samo jedan mali broj mladih prihvaća etički i religijski način stvaranja svojih mišljenja i djelovanja unutar zajednice. Prijeko je potrebno da na mladost i mlade ljude

16

Školski list Slap 2015

gledamo kao na nešto bolje što nam dolazi i baš je upravo zbog toga potrebno učiniti radikalne zahvate na duhovnom planu kako bi došlo do ozbiljnijih promjena. Mladi je čovjek postao čovjek bez doma, koji neprestano eksperimentira željama i emocijama, iščupan iz određene kulture, ideološke i religijske pripadnosti, jednom riječju -čovjek-moderni nomad. Tome u velikoj mjeri pogoduje potrošački mentalitet koji mladima danas daje samo privremeno zadovoljstvo. U rezultatima istraživanja koja su provedena nedavno, ističe se kako je na ljestvici čovjekovih vrijednosti najvažnije biti prvi i najuspješniji, bez obzira na sav nemoral i beskrupuloznosti koje čovjek mora pri tom proći da bi došao do prvog mjesta. Svi smo mi odgovorni za odrastanje mladih i njihovu pravilnu naobrazbu i odgoj. Pitanje je samo koliko nam još treba da shvatimo da upravo društvo treba pod hitno promijeniti ljestvicu vrijednosti ili će današnji mladi naraštaji sve više tragati za lažnim idolima, koji im ne nude nikakav sustav vrijednosti, niti život koji će im pružiti zadovoljstvo i sreću. Isus Krist trebao bi biti putokaz u identifikaciji mladih, ali se u današnjem okruženju kristološke norme, nažalost, nalaze na samom dnu ljestvice vrednota. Identitet Isusa Krista trebao bi biti put kojim mladi svakodnevno koračaju. Kristov križni put može biti i križni put svakog mladog čovjeka. Teologija križa ima smisla u ljubavi prema mladim ljudima jer u tom križu On sam sebe objavljuje. Kristov križ, stoga, mladima može biti stup u izgradnji vlastitog identiteta. Vjera u Isusa Krista kod mladih ljudi ne dolazi sama od sebe. Stoga se u pastoralnom radu sve više nailazi na krštenike koji su tijekom života izgubili interes za vjeru, pa se o njima govori kao o indiferentnima. Kada je riječ o vjeri, onda kažemo da je to gubitak bilo kakvog interesa za vjeru i za ono što je uz nju vezano. Vjera je za takvu osobu bezvrijedna stvar, nešto što nema nikakve veze s njezinim životom. Zato bi temelj cjelokupne zadaće svih odgojitelja trebalo biti prvenstveno znanje, rad, osposobljenost i poznavanje cjelokupnog okruženja u kojem se nalaze mladi ljudi. Bitno je naglasiti da su mladi ljudi još uvijek religiozni i da iskazuju zanimanje prema vjeri i Isusu Kristu, no da bi to zanimanje urodilo plodom i čvrstom vjerom, potrebni su, prije svega, napori roditelja i duhovnih odgajatelja kako interes mladih za vjerki angažman ne bi splasnuo. U tom smislu treba raditi na tome da se Isus Krist mladima danas nastoji približiti sredstvom kulturalne i simbolične vrijednosti. Mladima je od velikog značaja da su simboli i kultura u kojoj žive dobro razumljivi i razjašnjeni na prikladan jezik koji je u skladu s njihovim uzrastom. Pitanja koja u pastoralnom djelovanju predstavljaju najveće izazove za pastoralne djelatnike su sljedeća: Kako Evanđelje u današnjem vremenu mladima prikazati istim slikama, a opet na nov i osuvremenjen način? Kako postići da zajednica živi i dalje prenosi najvažnije sadržaje vjere da bi uspjeli održati autentičnu vjeru u Krista? Treba pronaći način govora o Isusu Kristu koji je mladima razumljiv, ali ujedno da i ostane religiozan i zadrži sav svoj misteriozni značaj. Euharistija je pravi način na koji mladi mogu upoznati i približiti se svome Spasitelju. Zato pastoralni djelatnici imaju zadatak približiti liturgiju mladosti te im prepustiti dioništvo u slavljenju Svete mise kako bi mogli shvatiti bit Euharistije. Ulaganje u mlade ljude mora biti primarni cilj odgojitelja i roditelja da bi budućnost svih ljudi bila zdravija i bolja. Samo ljubavlju i primjerom Isusa Krista možemo približiti svijet mladima i to onakav, kakav bi trebao biti te im dati snage da uzvjeruju i rastu u zajedništvu Isusa Krista s Crkvom koja mora biti nositeljica i stup svakoga kršćanina.

Ines Bagarić, vjeroučiteljica

17

Školski list Slap 2015

Baptistička crkva Moja crkva je malo drugačija nego katolička. Razlikuje se u mnogo stvari. Da vam ispričam... U crkvu se dolazi samo nedjeljom u 18 sati, a dotad se pjevači pripremaju i vježbaju. Kada se svi skupimo, na početku se pomolimo. Opet, drugačije. Ne molimo svi u isti glas. Naš pastor Vladislav Ružička započinje molitvu npr. ovako: „Dragi naš Bože, hvala ti za ovaj dan i za svu dobrotu koju si nam dao...“ Zatim tako nastavlja moliti. Kada on završi, bilo koji član Crkve koji to želi, može početi moliti naglas. Nakon molitve, pastor nas pita ima li novosti, poput da li je nečiji rođendan, da li je netko u bolnici i slično. Kada sve ispričamo, počinje pjevanje pjesama uz pratnju raznih instrumenata. Tko god želi i zna svirati, može se uključiti. Nakon pjesme, djeca od 5 do 7 godina idu u svoje učionice i uče uz zabavu, a djeca od 12 do 15 godina odlaze u stariju grupu isto učiti. Pastor na skupštini propovijeda o svijetu i životu te čita Evanđenja. Sve završava oko 19.05 sati i tada možemo ostati duže na razgovoru ili djeca na igri. Nakon što svi odu, pastor zaključa Crkvu. To je zapravo obična zgrada koja je vrlo lijepa iznutra, a pastor, njegova žena i kći žive iznad prostorija Crkve.

Mihael Gršić, 7. razred, MŠ Netretić

Sveta Potvrda

Sveta Potvrda je četvrti Sveti Sakrament koji primamo od rođenja. Krizma (Sveta Potvrda) je Sakrament koji dodjeljuje biskup. Svetom Potvrdom postajemo zauvijek obilježeni Božjom ljubavlju. Katolici obično idu na krizmu u osmom razredu osnovne škole. Da bi primili sakrament Svete Potvrde, prije toga moramo ići na vjeronauk, te biti kršteni i pričešćeni. Na vjeronauku nas svećenik i vjeroučitelji uče o Bibliji. Tamo razgovaramo o događajima iz Starog i Novog Zavjeta, učimo molitve i pripremamo se za primanje sakramenta. Prije Krizme moramo naći prikladnog kuma, a on također mora biti kršten i zreo. Kada primamo Svetu Potvrdu, kum nas drži za rame, a biskup uljem crta križ na čelu i govori: „Primi Pečat dara Duha Svetoga“, a mi odgovaramo: „Amen“. Kada smo krizmani, onda smo „punoljetni“ kršćani, odnosno postajemo odraslim članovima Crkve.

David Bosiljevac, 7. razred, MŠ Netretić

„Rozeta“, Josip Maradin, 8. razred, PŠ Jarče Polje „Rozeta“, Ramona Vranić, 8. razred, PŠ Jarče Polje

18

Školski list Slap 2015

Putovanja

Izlet u Sloveniju

Krenuli smo ranom zorom u Ljubljanju. Odredište nam je bilo gimnastičarsko natjecanje. Nakon sat vremena vožnje, stigli smo do velike dvorane. Dvorana je bila ogromna i puna ljudi. Velik se broj grupa natjecao, njih osamnaest. Natjecanje je počelo nakon pozdrava domaćina. Prvo smo nastupile mi djevojke na gredi i kozliću, a nakon nas svoje gimnastičarsko umijeće pokazali su dječaci. Oni su se iskušali na ručama. Zauzeli smo odlično 5. mjesto na natjecanju. Bili smo ponosni i shvatili smo važnost sportskog gesla: u zdravom tijelu zdrav duh, kao i važno je sudjelovati. Baš nam je bilo cool. Marija Maljevac, 5. razred, PŠ Jarče Polje

ZOO u Zagrebu, u Maksimiru

Jednog lijepog ljetnog dana, uputila sam se sa svojim roditeljima u zoološki vrt. Vidjela sam razne životinje, najviše sam se iznenadila gmazovima i vodozemcima. Za oko su mi najviše zapeli lavovi, što sam protumačila i svojim horoskopskim znakom. Ja sam prava horoskopska lavica, i osjećam da njihov karakter ponečem odgovara i mojem. Osjećam da su oni jaki i snažni, ali i ja se kao djevojčica osjećam snažno i pred svakim školskim zadatkom. Lavovi u zoološkom vrtu su bili prelijepi i imali su brojno potomstvo. Uh, u potpunosti su me razniježili ti mali slatki lavići. Jeste li znali??? Lavovi žive u čoporu ili hordi. Dnevno spavaju 20 sati, a po noći love. Lavlja rika u savani se čuje i do 8 kilometara udaljenosti. Marija Maljevac, 5. razred, PŠ Jarče Polje

Put u Sloveniju (Terme Čatež) Ovo mi je najbolje ljeto do sada... Mama i tata su me iznenadili najljepšim iznenađenjem, zato što sam prošla s odličnim uspjehom u školi. Platili su nam ljetovanje u termama Čatež, indijanskom selu. Bili smo tamo tri dana. Rano ujutro oko osam sati krenuli smo u terme Čatež. Svi smo bili uzbuđeni. Napokon, nakon dugog puta, stigli smo. Morali smo se prvo javiti na racepciju. Tamo su nam rekli da još ne možemo ići u naš šator, to jest da se sad svi šatori čiste. Na recepciji su nam dali kartice za besplatne ulaze na bazene, unutarnje i vanjske. Dok smo čekali da očiste šatore odmah smo se otišli presvući i kupati na vanjskim bazenima. U deset sati su nam očistili šator. Predahuli smo. No sve što je lijepo kratko traje. Šator se nije se dao zaključati i morali smo natrag na recepciju. Na svu sreću dobili smo novi šator. Kad smo se raspakirali ponovo smo otišli na bazene. Bilo nam je super! I tako je završio dan. Navečer smo se otišli šetati. Moja mama se

jako boji visine, a kada smo se išli spuštati na jedan visoki tobogan htjeli smo da ona ide s nama. I uspjeli smo je nagovoriti. Nismo prošli ni pola stepenica,a moja mama je već poplavila. Bila je blijeda,a usnice su joj bile ljubičasto-plave. Bilo joj je loše. Na kraju je mama otišla natrag, a mi smo ostali. Na toboganu je bilo super. Zadnji dan smo išli vidjeti kako je u unutarnjim bazenima. I tamo je bilo super. Tako su prošla ta duga zanimljiva tri dana. U deset sati morali smo van iz šatora. Krenuli smo kući. Navečer smo stigli. U ŽIVOTU SE NISAM TOLIKO ISKUPALA KAO DANAS!!!

Nika Matešić, 5. razred, PŠ jarče Polje

19

Školski list Slap 2015

Moda i zabava

MODNI KUTAK Danas se svašta nosi, od one najduže do najkraće robe. Ima svačega, ali posebno bih odvojila robu za djevojčice i dječake tako da neki mogu vidjeti razliku. DJEVOJČICE NAJČEŠĆE NOSE: Za školu: starke (All star ili Converse) ili tenisice, traper hlače, majicu na kratke rukave. Dobar je izbor i košuljica. U školu nije pristojno odjenutu kratku minicu i majicu na naramenice. Za neke svečane prigode: haljina, suknja i majica. Valja paziti na kombiniranje boja, primjerice roza suknja i krem majica na ramenice i rozi bolero, balerinke ili štikle krem boje. DJEČACI NAJČEŠĆE NOSE: Za školu: starke (All star ili Converse) ili tenisice, traperice i majicu na rukave, najčešće plave ili zelene boje. Za neke svečane prigode: odijelo (najčešće crne boje, ako su pratitelji mladoženja ponekad su i bijele boje) i cipele (boje su kakva su i odijela, zavisi kako idu jedno uz drugo) i kravatu. Razlike nisu baš velike, ali ih ima, uživajte čitajući dalje naš modni kutak. Petra Maradin, 6. razred, PŠ Jarče Polje Koje se frizure i boje nose ove jeseni

Ove je jeseni vrlo popularna izrazito hladna blond nijansa. Ova boja idealno pristaje toplim tonovima kože, ali može se prilagoditi svakoj djevojci. Uz tu nijansu pristaje blago kovrčava kosa. Također je popularna i karamel blond nijansa koja savršeno pristaje djevojkama s kraćom kosom. I šećer na kraju je smeđo-bakrena nijansa koja se vrlo ističe. Svečane frizure se nikada ne zaboravljaju. Djevojke s kraćom kosom više vole velike kovrče. Djevojkama s dugom kosom pristajale bi raznolike svečane punđe ili pletenice. Svakodnevne frizure mogu biti pletenica u repu ili na brzinu sastavljena malena punđica. Danas se koristi mnogo ukosnica. Za svečanu frizuru lijepo se uklapa bilo koja dijamantna ukosnica ili ukosnica s cvijećem. Za svakodnevnu frizuru koriste se obične ukosnice.

Petra Domšić, 6. razred,

PŠ Jarče Polje Dolo

res

Kova

č, 6

. raz

red,

PŠ

Jarč

e Po

lje

Kruno Rene Habajac,4.

razred, MŠ

Netretić

20

Školski list Slap 2015

Koji je najlakši način da od jedne novčanice dobiješ dvije? Što pripada tebi, a drugi ga koriste? Što imaju svi, a ne može se izgubiti? Uzeta sam iz rudnika, a zatvorena u drvetu iz kojeg virim? Što sam ja? Danju laže, a noću je istina. Korice ima – nož nije, listove ima – drvo nije. Noge u blatu, glava u zlatu. Puna škola đaka, niotkuda vrata. Jedna glava, a stotinu kapa.

Autori: Vanesa Kari (7. razred, PŠ Jarče Polje), Mateo Trupković (5. razred, PŠ Jarče Polje), Veronika Spudić (8. razred, PŠ Jarče Polje), Josip Bišćan (6. razred, MŠ Netretić)

M A T O Š E C

V O G U E Š I

T R D R N I P

I I K U A E E

N S G K S M L

U T O R A K I

A L R A T R C

P A P R I K A

RJEŠENJA: zagonetke: stavi novčanicu ispred ogledala; tvoje ime; sjena; obična olovka; san; knjiga; svijeća; lubenica;

glavica kupusa rebusi: moda, glista

osmosmjera: modus, Vogue, Matošec, aorist, utorak, paunovi, cipelica, paprika,

arak, prog, gram, tunel, sat (rješenje: štikla)

21

Školski list Slap 2015

Učenički radovi

Dan u školi

Moj dan u školi Ustajem se u 06:15 sati kada idem ujutro u školu. Spremam se za školu, autobus kreće u 06:50. U školu dolazim oko 07:15 i igramo se do početka škole u 08:00 sati. Oko 09:30 imamo veliki odmor. Škola mi traje do 13:05 kada završava šesti sat. Pred školom se igramo do 13:30 kada dolazi autobus za kući. Kada dođem kući ručam i zatim pišem zadaću i učim. Popodne se igram s bratom i sestrom. Bakin dan u školi Baka se ustajala u 06:30. Spremala se u školu i išla je pješke 2 km do škole. U školu je krenula u 07:00 i došla u 07:45, škola joj je počinjala u 08:00. Na velikom odmoru su htjeli ići van, a na malim odmorima su htjeli biti u učionici. Škola je trajala do 13:00 sati kada je završio peti ili šesti sat. Nije bilo autobusa pa je kući dolazila pješice oko 14:00 sati. Kada je došla doma ručala je, promjenila odjeću za školu, te odmah pošla obavljati poljoprivredne aktivnosti. Znala je staviti knjige i bilježnice u vrećicu, te uputiti se na pašu, gdje je na livadi učila za školu. Na paši je bila dok se ne smrači. Mateja Protulipac, 5. razred, PŠ Jarče Polje

Školski predmeti - Moja pjesma, moji snovi

Volim matematiku, volim i povijest, Čak i kad pišemo test,

Jer uvijek saznam neku novu vijest! Volim i prirodu,

Ali nisam znao da sam s majmunima u rodu. Zvoni zvono i ono se veseli,

veselimo se i mi, imamo tjelesni!

Engleski, hrvatski i njemački jezik, Svi ćemo ispustiti radosni uzvik.

Slušamo nježnu pjesmu, od nje svi smo sneni, Pogodite predmet, pa naravno glazbeni!

Učili smo tijekom vjeronauka, kako je teška Isusova muka.

Karta svijeta, planeti, to je geografija, Obožavam je učiti ja.

Likovni, od učenja odmaranje, Po papiru crtkaranje i šaranje.

Kad imamo informatiku učimo o računalima, U njima mnogo zanimljivih podataka ima.

Sat razrednika, učimo o lijepom ponašanju I pristojnom druženju.

Tehnički za kraj, Nešto nauči, ali se i zabavljaj.

Nadam se da vam se svidjela moja pjesma o školi, Tko ju je mrzio, nek ju sad zavoli!

Tomislav Grubešić, 6. razred, PŠ Jarče Polje

Iva Peretić, 3. razred, PŠ Jarče Polje

Patrick David Lesić, 2. razred, PŠ Dubravci

Josip Franko Kostelac, 5. razred,

MŠ Netretić

22

Školski list Slap 2015

Jesen u kraju moje bake

Jeseni u kraju moje bake bile su tople baš kao i današnji dan. Znalo je biti i kišovitih razdoblja. Dok je lagano padalo jesenje žuto lišće, ljudi su ubirali plodove svoga rada i spremali drva za zimu.

Kopali su krumpire, brali grožđe, kukuruz, orahe, lješnjake, jabuke,šljive. Kad su ružili kukuruz, obično navečer svi su pomagali jedni drugima. Pekli su kestene i pili crni mošt. Znali su pjevati,šaliti se i čak valjati po perušini. Stabljike kukuruza su vozili kući i radili togove. Pekli su šljivovu i tropovu rakiju. I tako malo po malo stizali su hladni dani i zima. Onda su još obavili kolinje i spokojno čekali proljeće.

Korina Resovac, 5. razred, PŠ Jarče Polje

Kakve je moj djed imao životinje kad je bio mali

Moj djed mi uvijek priča kako je njemu bilo kada je bio mali. Noćas mi je ispričao kakve je on imao životinje kad je bio mali. Bilo ih je puno: volovi, krave, telići, svinje, kokoši, pilići i mačke.

Jedna od najdražih su mu bile mačkice. Onda sam ga pitala zašto mačkice. On mi je odgovorio zato što su slatke. Rekao je da su volovi orali i vukli kola, krave su davale mlijeko. Svinje su klali da bi imali mesa za zimu, kokoši su nesle jaja. Ujutro bi se ustao i vodio krave na pašu.

Barbara Bajac, 5. razred, PŠ Jarče Polje

Mia Škrtić, 4. razred, PŠ Dubravci

Ivana Kovač, 3. razred, PŠ Dubravci Pavle Matešić, 1. razred,

PŠ Dubravci

učenici 2. i 3. razreda, PŠ Novigrad

Lana Turk, 1. razred,

MŠ Netretić

23

Školski list Slap 2015

Moja teta

Mamina sestra, osoba od povjerenja, moj uzor i oslonac, to je ona, moja teta Tonka. Ime joj je Antonija, ali je svi zovemo nadimkom, tako je jednostavnije. Ona je vrlo zabavna osoba, uvijek spremna za smijeh i igru jer joj inspiracije za zabavu nikada ne nedostaje. Jako voli slušati glazbu i potpuno je neumorna za ples. Ponekad se pitam odakle joj snaga za ples po kući, uz njenog malenog sina, mog bratića Nou. Noa ima tri godine i stvarno ga je zakon čuvati kada teta radi. Ona je prodavačica u trgovini S. Oliver. Ima jako zabavan posao, prati modu i savjetuje ljude pri kupovini. Moj tetak Nenad, Neno od milja, automehaničar je po zanimanju i puno vremena provodi na poslu. U svoje slobodno vrijeme šeta kućnog ljubimca psa Aresa. Moj teta sa obitelji stanuje u Dugoj Resi, pa se nažalost ne uspijevamo vidjeti svaki dan. Stoga željno iščekujem vikende i novu avanturu s tetom. Claudia Novosel, 6. razred, PŠ Jarče Polje

Patricia Maradin, 5. razred, MŠ Netretić

Mihael Baršić, 1. razred, PŠ Dubravci

Borna Bursić, 3. razred, PŠ Novigrad

Paola Benić, 3. razred, PŠ Dubravci

Lana Bukovac, 1. razred, PŠ Jarče Polje

Marina Dukovčić, 5. razred, MŠ Netretić

Patrik Tomašić, 6. razred, PŠ Jarče Polje

24

Školski list Slap 2015

Ilustrirao: Valentino Tomašić, 3. razred, PŠ Novigrad

Napisao: Borna Bursić, 3. razred, PŠ Novigrad