1

Sukladno odredbama Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17), Konvenciji broj 87, 98 i 111 MOR-a i Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Narodne novine 93/14, 26/15), reprezentativni sindikati koji djeluju u društvu HŽ Cargo d.o.o., Sindikat strojovođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske (u daljnjem tekstu: sindikati) i HŽ Cargo d.o.o. (u daljnjem tekstu: poslodavac), sklopili su dana 30. listopada 2019. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR DIO 1. OPĆI DIO 1.1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava, obveze i

odgovornosti radnika iz rada i na osnovu rada kod poslodavca te obveze i odgovornosti poslodavca sukladno Konvencijama MOR-a i Zakona o radu.

Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika te pitanja iz radnih odnosa ili ona u vezi s radnim odnosima.

Izvršnim radnicima u smislu ovoga Ugovora smatraju se radnici koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa i obavljaju poslove vezane uz sigurnost željezničkog sustava, osim radnog mjesta strojovođa.

Posebna prava i obveze za radna mjesta Pregledač vagona, Vlakovođa, Pomoćnik strojovođe, Manevrist na vlaku, Rukovatelje manevre, Manevrist i Skretničar-Manevrist u vuči ugovorena su u Dijelu II Izvršni radnici.

Posebna prava i obveze za radno mjesto Strojovođa ugovorena su u Dijelu III Strojovođe.

Članak 2. Izrazi koji se koriste u ovom Ugovoru, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Prema odredbama ovoga Ugovora poslodavac je HŽ Cargo d.o.o. (u daljnjem tekstu

Poslodavac). Pod pojmom „radnik“ u smislu ovoga Ugovora smatra se fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za Poslodavca na temelju ugovora o radu.

Kada je ostvarenje određenih prava iz radnog odnosa uvjetovano radnim stažem/radom kod poslodavca, Poslodavcem se u smislu ovoga Ugovora pored HŽ Cargo d.o.o. smatraju HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. i društva nastala podjelom HŽ d.o.o. te ovisna društva koja je osnovao HŽ te društva koja su statusnom promjenom pripojena HŽ Cargu d.o.o. ili pravnim poslom prenesu poduzeće, dio poduzeća, gospodarsku djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti na HŽ Cargo d.o.o.

Članak 4.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.

Ako se ugovorom o radu sklopljenim između poslodavca i radnika pojedina prava za radnika utvrde povoljnije od prava utvrđenih ovim Ugovorom, te odredbe neposredno će se primjenjivati. Ako bi općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjuju se odredbe ovoga Ugovora. Kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovoga Ugovora, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

2

Članak 5. Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje Poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, sukladno Zakonu o zaštiti na radu i drugim propisima i općim aktima poslodavca iz zaštite na radu. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s Zakonom o radu i posebnim propisima.

Članak 6. Sklapanjem ovog Ugovora stvorit će se između ugovornih strana potpisnica ovog Kolektivnog ugovora obvezno - pravni odnos, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 7.

Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese društvo, dio društva, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti (privatizacija i/ili strateško partnerstvo), a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u društvu ili dijelu društva koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja.

Radnik čiji je ugovor o radu prenesen na način iz stavka 1. ovoga članka zadržava sva prava iz radnog odnosa iz prenesenog ugovora o radu u neizmijenjenom obliku i opsegu koja je stekao do dana prenošenja najmanje tri (3) godine od dana prenošenja.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjivat će se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, ali ne kraće od tri (3) godine od dana promjene poslodavca.

Članak 8.

Ovaj Ugovor se sastoji od pet dijelova i to:

1. OPĆI DIO:

1. OPĆI DIO

1. Opće odredbe

2. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Ugovor o radu

2. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

3. Ugovor o radu na određeno vrijeme

4. Dužnosti poštivanja propisa u vezi s radnim odnosom

5. Probni rad

3. PRIVREMENO OBAVLJANJE DRUGIH POSLOVA

4. PRIPRAVNICI

5. RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

2. Nepuno radno vrijeme

3. Skraćeno radno vrijeme

3

4. Prekovremeni rad

5. Noćni rad

6. Preraspodjela radnog vremena

7. Pripravnost

6. ODMORI I DOPUSTI

1. Odmor tijekom dnevnog rada (stanka)

2. Dnevni odmor

3. Tjedni odmor

4. Godišnji odmor

5. Dobrovoljno davanje krvi

6. Plaćeni dopust

7. Neplaćeni dopust

7. OBRAZOVANJE RADNIKA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

8. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA

9. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

10. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Način prestanka ugovora o radu

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

3. Otkaz ugovora o radu

4. Redoviti otkaz poslodavca

5. Redoviti otkaz radnika

6. Izvanredni otkaz

7. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

8. Neopravdani razlozi za otkaz

9. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

10. Otkazni rok

11. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

11. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

12. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

2. Odgovornost poslodavca

3. Zastara potraživanja za naknadu štete

13. PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA POSLOVA

14. PRIVREMENO UDALJENJE RADNIKA

15. PLAĆA

1. Određivanje cijene sata rada

2. Zaštita plaće radnika s utvrđenim smanjenjem radne sposobnosti, neposrednom opasnosti od smanjenja radne sposobnosti i gubitkom zdravstvene sposobnosti

3. Plaća pripravnika

4. Stimulacija

5. Izuzetno povećanje plaće

16. DODACI PLAĆE

17. NAKNADE PLAĆE

1. Naknada za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta

2. Naknada plaće za vrijeme blagdana i neradnih dana

3. Naknada za vrijeme bolesti

4. Naknada za sate provedene u pripravnosti

5. Naknada plaće za vrijeme dok nisu provedene mjere zaštite na radu

6. Naknada plaće za vrijeme privremene zabrane obavljanja poslova, udaljenja i pritvora

7. Ostale naknade plaće

18. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Naknada za službeno putovanje u zemlji (dnevnice)

2. Naknada za službeno putovanje u inozemstvo

3. Naknada za vrijeme odvojenosti od obitelji

4

4. Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

5. Naknada za prijevoz na posao i s posla

19. OSTALA PRIMANJA

1. Dodatak na plaću – nagrađivanje radnika

2. Dodatak za godišnji odmor

3. Uskrsnica

4. Božićnica

5. Dar djeci radnika

6. Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

7. Otpremnina kod odlaska u mirovinu

8. Nadoknade za izume, tehnička unapređenja i racionalizaciju

9. Nagrada za dugogodišnji rad kod poslodavca

10. Pomoć radniku

11. Pomoć djeci poginulih i umrlih radnika

20. OSIGURANJE RADNIKA

1. Mirovinski osiguranje III. stup

2. Naknada troškova specijalističkog pregleda i liječenja

3. Osiguranje za slučaj smrti radnika

4. Osiguranje uslijed nesretnog slučaja radnika

5. Osiguranje uslijed nesretnog slučaja na radu i u svezi s radom

21. ISPLATA PLAĆE

2. IZVRŠNI RADNICI:

2. IZVRŠNI RADNICI

1. Opći dio

2. Sklapanje UOR-u

3. Pripravnici

4. Školovanje i usavršavanje

5. Puno radno vrijeme

6. Prekovremeni rad

7. Preraspodjela radnog vremena

8. Noćni rad

9. Stanka

10. Dnevni odmor

11. Godišnji odmor

12. Plaćeni dopust

13. Cijena sata rada

14. Zaštita plaće izvršnog radnika

15. Dodaci na plaću

16. Stimulacija

17. Mentorstvo

18. Dodatni poslovi

19. Dnevnica za rad na terenu

20. Osiguranje radnika – Mirovinsko osiguranje III. stup

21. Privremena zabrana obavljanja posla

22. Privremeno udaljenje radnika

3. STROJOVOĐE

3. STROJOVOĐE

1. Opći dio

2. Sklapanje UOR-u

3. Pripravnici

4. Školovanje i usavršavanje

5. Puno radno vrijeme

6. Prekovremeni rad

5

7. Preraspodjela radnog vremena

8. Noćni rad

9. Stanka

10. Dnevni odmor

11. Godišnji odmor

12. Plaćeni dopust

13. Cijena sata rada

14. Zaštita plaće strojovođe

15. Dodaci plaće

16. Stimulacija

17. Mentorstvo

18. Dodatni poslovi

19. Dnevnica za rad na terenu

20. Osiguranje radnika – Mirovinsko osiguranje III. stup

21. Privremena zabrana obavljanja poslova

22. Privremeno udaljenje radnika

4. ODNOSI SA SINDIKATOM, RADNIČKIM VIJEĆEM I POVJERENICIMA ZNR

4. ODNOSI SA SINDIKATOM, RADNIČKIM VIJEĆEM I POVJERENICIMA ZNR

1. Odnosi sa sindikatom

2. Odnosi s radničkim vijećem

3. Odnosi s povjerenicima zaštite na radu

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

2. IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA

3. ZAVRŠNE ODREDBE

2. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 2.1. Ugovor o radu

Članak 9.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovorom o radu poslodavac ima obvezu, pored Zakonom o radu utvrđenih odredbi,

utvrditi i sljedeće:

trajanje pripravničkog staža

raspored radnog vremena (jednokratno, dvokratno, smjenski rad, nejednako mjerni smjenski rad)

radno mjesto s posebnim uvjetima (sigurnost prometa)

trajanje stanke

klauzula o trajanju zabrane konkurencije. U slučaju suglasne promjene radnog mjesta s radnikom se sklapa novi ugovor o radu

uz naznaku broja ugovora koji prestaje vrijediti.

Članak 10.

Ugovor o radu se sklapa u pisanom obliku. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku prije

početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako Poslodavac s radnikom ne sklopi pisani ugovor o radu niti mu izda pisanu

potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

6

Poslodavac je dužan radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

Članak 11.

Prilikom sklapanja ugovora o radu s novim radnikom poslodavac može radnika uputiti na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, a radnik je dužan izvijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

U tijeku rada Poslodavac je dužan upućivati radnike na zdravstvene preglede, kada je to posebnim propisom, odnosno općim aktom poslodavca propisano.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled i za vrijeme radnog odnosa kad posumnja u njegovu zdravstvenu sposobnost.

Poslodavac mora radniku omogućiti obavljanje liječničkog pregleda u ovlaštenoj specijalističkoj ustanovi za koju se on odluči. Ako se radnik i pored toga što u njegovom mjestu rada ili stanovanja postoji ovlaštena specijalistička ustanova, odluči liječnički pregled obaviti u drugoj specijalističkoj ustanovi, u tom slučaju nema pravo na naknadu troškova.

Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac, osim ako razlog upućivanja nije krivnja radnika (kao npr. saznanje Poslodavca da je radnik prilikom zasnivanja radnog odnosa prikrio bolest ili drugu okolnost koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju ugovora o radu, uživanje alkohola ili opojnih droga za vrijeme rada).

Članak 12.

Poslodavac Pravilnikom o organizaciji uređuje strukturu, broj radnika kao i posebne uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, a osobito stručnu spremu, radno iskustvo, posebna znanja, posebne uvjete i drugo, zavisno od vrste i naravi posla. Ugovor o radu može se sklopiti s radnikom koji udovoljava uvjete u pogledu stručne spreme, radnog iskustva, posebnih znanja i drugih posebnih uvjeta propisanim Pravilnikom o organizaciji društva HŽ Cargo. Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom i prije raspisivanja javnog natječaja, poslodavac ima obvezu raspisati interni natječaj i utvrditi da li u Društvu ima radnika koji ispunjavaju sve formalne uvjete iz Pravilnika o organizaciji. Na natječaj se mogu javiti svi radnici društva HŽ Cargo d.o.o., radnici privremeno raspoređeni u Željeznički fond i radnici koji se nalaze u ovisnom društvu HŽ Cargo d.o.o. S radnicima koji se jave kao kandidati na interni i/ili javni natječaj poslodavac će provesti intervju, testiranje znanja iz područja rada i po potrebi psihologijsko testiranje, te ukoliko kandidat/radnik na testiranju i intervjuu nije pokazao željene rezultate, poslodavac nema s njim obvezu sklapanja ugovora o radu. Interni natječaj neće se raspisivati za radna mjesta sa statusom nadređenog radnika kao i u slučaju zapošljavanja na radnom mjestu za koje kod poslodavca ne postoji radnik koji posjeduje potrebne kvalifikacije i kompetencije. Na internom natječaju prednost ima radnik koji svojim kvalifikacijama i kompetencijama najbolje udovoljava zahtjevima radnog mjesta za koje se natječe. 2.2. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 13.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen Zakonom o radu.

7

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 14.

Poslodavac će s radnikom s kojim je zasnovao radni odnos na određeno vrijeme,

zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme, ako radno mjesto za koje radnik ima ugovor o radu na određeno vrijeme nije popunjeno drugim privremeno odsutnim radnikom i ako je radnik na određeno vrijeme kod poslodavca radio najmanje jednu (1) godinu neprekidno na bilo kojim poslovima. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od jedne godine. 2.3. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 15.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a osobito kada se radi o:

obavljanju probnog rada i pripravničkog staža

sezonskom poslu

zamjeni privremeno nenazočnog radnika

vremenski i stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju opsega poslova

privremenim poslovima za obavljanje kojih poslodavac ima iznimnu potrebu

ostvarenju određenog poslovnog pothvata

drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu ili drugim zakonom. Privremeno nenazočan radnik u smislu ovoga Ugovora je radnik koji je na

neplaćenom dopustu, dugotrajnom bolovanju, porodiljskom dopustu, radnik koji zbog gubitka zdravstvene sposobnosti (grupe) nije u mogućnosti obavljati poslove iz ugovora o radu te u drugom slučaju zakonom određenog opravdanog odsustvovanja s rada.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora navesti.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. 2.4. Dužnosti poštivanja propisa u vezi s radnim odnosom

Članak 16.

U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su se pridržavati odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, ovoga Ugovora i Pravilnika o radu.

Prije stupanja radnika na rad, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Prije stupanja na rad, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa sadržajem ovoga Ugovora i propisima u vezi s radnim odnosom, organizacijom rada,

8

zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, opasnostima posla kojeg će obavljati te ga opskrbiti sa potrebnim pravilnicima i uputama ako je za njega propisano poučavanje.

Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, ovaj Ugovor, Pravilnik o radu, Pravilnici i Upute moraju se na prikladan način učiniti dostupnim radnicima.

Članak 17.

Radnik ne smije obavljati samostalno poslove radnog mjesta ako prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran način.

Osposobljavanje i provjera osposobljenosti provodi se u skladu s pravilima o zaštiti na radu i drugim odgovarajućim pravilima. 2.5. Probni rad

Članak 18. Prilikom sklapanja ugovora o radu ugovora se probni rad. Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne smije trajati duže od šest mjeseci. Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za

otkaz ugovora o radu. Na otkaz iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe o otkazu ugovora o

radu, osim odredbi koje se odnose na oblik, dostavu i obrazloženje otkaza, početak tijeka otkaznog roka i sudski raskid ugovora o radu.

U slučaju da radnik, na temelju obrazložene procjene neposredno nadređenog radnika koji po posebnoj punomoći Uprave Društva odlučuje o radnikovim pravima i obvezama iz radnog odnosa (dalje: posebna punomoć), ne udovolji u probnom radu, radniku se otkazuje ugovor o radu uz otkazni rok od sedam (7) dana. 3. PRIVREMENO OBAVLJANJE DRUGIH POSLOVA

Članak 19.

Ako izvanredne potrebe rada zahtijevaju, bez izmjene ugovora o radu, Poslodavac može radnika privremeno rasporediti da obavlja poslove drugog radnog mjesta koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi ili jedan stupanj više ili niže stručne spreme, posebno u slučajevima:

- privremenog povećanja ili smanjenja opsega posla - zastoja u obavljanju određenih poslova - kada je neophodno osiguranje tehnološkog procesa rada - kvara na sredstvu za rad - zamjene privremeno nenazočnog radnika - kada zbog primjene propisa o sigurnosti u prometu ne može obavljati svoje Poslove

Radnik se privremeno raspoređuje odlukom Poslodavca o privremenom rasporedu na drugo radno mjesto dok se ne otklone razlozi zbog kojih je došlo do privremenog rasporeda, ali ne duže od tri mjeseca, osim u slučaju alineje 5. ili u slučaju kada radnik pisanim putem da suglasnost za duži privremeni raspored i za to vrijeme zadržava plaću koja je za njega povoljnija.

U slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika, radniku pripada povoljnija plaća ako je ova zamjena trajala najmanje sedam (7) radnih dana uzastopno.

9

Članak 20.

Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku izmijenjeni ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove. Ako je Poslodavac poduzeo mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, Poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća. Radniku iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ponuđeni i poslovi niže stručne spreme do postojanja slobodnog radnog mjesta u okviru njegove stručne spreme. Ako je radnik odbio ponudu za izmijenjeni ugovor o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela ili ako kod poslodavca nema slobodnog radnog mjesta, poslodavac će radniku ponudit dobrovoljno zbrinjavanje kroz Željeznički fond, odnosno pravo na isplatu otpremnine iz članka 142. ovoga Ugovora. 4. PRIPRAVNICI

Članak 21.

Pripravnicima se smatraju osobe koje se prvi put zapošljavaju radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje su se školovale. S pripravnikom se u pravilu sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme. Osposobljavanje pripravnika u smislu ovoga Ugovora obuhvaća vrijeme provedeno u propisanom pripravničkom stažu nakon čega pripravnik polaže stručni ispit sukladno odredbama ovog Ugovora. Radnik koji se kod poslodavca zapošljava s radnim iskustvom u struci, dužan je položiti razlikovni stručni ispit ovisno o stručnoj spremi u roku od 6-12 mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa.

Članak 22.

Duljina staža za pripravnike određuje se ovisno o stručnoj spremi i to: - pripravnik sa srednjom stručnom spremom od 3 do 6 mjeseci - pripravnik sa višom stručnom spremom (odnosno: univ. bacc. struke/univ. bacc. ing. struke/struč. bacc. ing. struke/struč.) od 6 – 9 mjeseci - pripravnik sa visokom stručnom spremom (odnosno: mag. struke/mag. ing. struke/specijalist struke/specijalist ing. struke) od 9 – 12 mjeseci.

Duljina pripravničkog staža određuje se ugovorom o radu prema programu stručnog osposobljavanja koji donosi Poslodavac u skladu s specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta, a obuhvaća vrijeme osposobljavanja pripravnika za samostalan rad.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada (bolesti, služenje vojne službe i sl.), ako je ukupna odsutnost trajala duže od trideset (30) dana.

10

Članak 23.

Za pripravnike koji se osposobljavaju za obavljanje poslova neposredno vezanih za sigurnost željezničkog prometa, duljina i način provođenja pripravničkog staža propisani su posebnim aktima koji definiraju stručno osposobljavanje izvršnih radnika i strojovođa.

Za radnike koji su u radnom odnosu kod Poslodavca, a za koje postoji potreba obavljanja pripravničkog staža, duljina i način provođenja pripravničkog staža propisuju se internim aktom Poslodavca.

Članak 24.

Pripravnik se osposobljava za samostalan rad pod nadzorom mentora kojeg imenuje Poslodavac, a koji mora imati najmanje isti stupanj stručne spreme i zvanje kao i pripravnik ako se radi o pripravničkom stažu izvršnog radnika i strojovođe, te najmanje 5 godina radnog iskustva za osposobljavanje pripravnika s višom i visokom stručnom spremom, odnosno 3 godine kod osposobljavanja pripravnika sa srednjom stručnom spremom.

Članak 25.

Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa osposobljavanja.

Stručni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom od tri (3) člana koju imenuje Poslodavac.

Članovi ispitnog povjerenstva moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnosti provjeravaju.

Članovi ispitnog povjerenstva moraju imati najmanje 3 (tri) godina radnog iskustva u struci.

Stručni ispit, radnici koji neposredno sudjeluju o obavljanju željezničkog prometa, polažu pred komisijom imenovanom sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog prometa. 5. RADNO VRIJEME

Članak 26.

Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno, skraćeno koje je izjednačeno s punim radnim vremenom i duže od punog (prekovremeni rad). Radno vrijeme izvršnih radnika i strojovođa ugovoreno je u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe.

Radno vrijeme može biti raspoređeno kao:

jednokratno

dvokratno

u smjenama (turnusima)

u nejednakomjernom smjenskom radu. Nejednakomjerni smjenski rad je rad koji podrazumijeva tijekom mjeseca trajno

različite početke i završetke smjena. Mjesečni raspored radnog vremena na pojedine dane u mjesecu, početak i završetak

radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora uređuje se odlukom Poslodavca u skladu sa specifičnostima poslovanja, uz savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom ukoliko kod Poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće sukladno Zakonu o radu.

Poslodavac je obavezan objaviti raspored radnog vremena sedam (7) dana unaprijed.

11

Članak 27.

U radno vrijeme koje ulazi mjesečni fond sati radnika računa se i vrijeme koje proizlazi:

zbog obveznog poučavanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja po odluci Poslodavca, 4 sata

zbog periodičnog i izvanrednog provjeravanja znanja, osim u slučaju ponavljanja ispita, 8 sati

zbog periodičnog i izvanrednog zdravstvenog pregleda – 8 sati osim u slučaju kada je radnik upućen na izvanredni pregled zbog uživanja alkohola ili drugih opojnih sredstava

zbog prekida i zastoja u radu koji su utvrđeni Zakonom

zbog pričuve, 8 sati

zbog rada u tijelima poslodavca, rada u sindikatu ili drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa - stvarno vrijeme, a najviše kao da je radio (za radnike koji rade u smjenama vrijeme trajanja smjene)

zbog predviđene stanke u toku dnevnog odmora

zbog stanke za dojenje djeteta do jedne godine starosti, dva puta dnevno po sat vremena u toku radnog vremena

zbog predaje posla, tamo gdje je predaja propisana, 15 minuta.

Članak 28.

Poslodavac će osigurati radniku, koji radi s nepunim ili radnim vremenom dužim od punog radnog vremena sva prava kao i radniku s punim radnim vremenom, ali u opsegu koji ovisi o duljini radnog vremena.

Članak 29.

Poslodavac će opravdati zakašnjenje radnika na posao na temelju pisanog opravdanja - ispričnice mjerodavnih tijela ili drugih dokaza o postojanju takvih okolnosti da se zakašnjenje nije moglo izbjeći.

Članak 30.

Poslodavac može uvesti klizno radno vrijeme ako to priroda posla omogućuje sa najviše trideset (30) minuta odstupanja na početku, odnosno završetku propisanog radnog vremena uz savjetovanje s radničkim vijećem.

Članak 31.

U slučaju da radnik radi kraće od punog radnog vremena, radi njege djeteta ili radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju, početak i završetak radnog vremena utvrdit će se dogovorom između radnika i poslodavca. 5.1. Puno radno vrijeme

Članak 32.

Puno radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno. Puno radno vrijeme iznosi 8 (osam) sati dnevno i ne može biti predviđeno u manjem trajanju ukoliko se ne radi o dvokratnom radnom vremenu. Radno vrijeme u tjednu raspoređuje se u pravilu u 5 (pet) uzastopnih radnih dana.

Radnici koji rade u smjenama (turnusima) mogu raditi u smjeni najviše 12 (dvanaest) sati.

12

Radnik koji radi u punom radnom vremenu, izuzev radnika koji rade na poslovima izvršnog radnika ili strojovođe, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Članak 33.

Smjena radnika je ukupno vrijeme od dolaska radnika na posao do odlaska s posla, kada je radnik na raspolaganju poslodavcu i izvršava svoje radne obveze iz ugovora o radu te u skladu sa zahtjevima i nalozima poslodavca.

Specifičnosti punog radnog vremena za izvršne radnike i strojovođe, ugovorene su u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe.

Radno vrijeme u smjeni obuhvaća vrijeme u obavljanju sljedećih poslova:

vrijeme rada u smjeni

stanka tijekom rada

vrijeme predaje posla radnika kod kojih je predaja posla propisana. 5.2. Nepuno radno vrijeme

Članak 34.

Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno. Radno vrijeme na određenim radnim mjestima može iznositi i manje od 40 (četrdeset) sati tjedno (nepuno radno vrijeme) ako je došlo do smanjenja obujma posla kao i u drugim slučajevima kada to zahtijeva organizacija rada ili je priroda poslova i radnih zadataka takva da nema potrebe da radnik radi u punom radnom vremenu.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti organiziran u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna odnosno samo u neke dane u tjednu.

Poslodavac je dužan uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom koji predstavlja grupaciju radnika kod koje se uvodi nepuno radno vrijeme dogovoriti o kojem se radnom mjestu i nepunom radnom vremenu radi.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem odnosno s drugim poslodavcima.

Nepuno radno vrijeme utvrđuje se ugovorom o radu između radnika i poslodavca. 5.3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 35.

Na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje poslodavac općim aktom uz savjetovanje sa sindikatom potpisnikom ovoga Ugovora. Radnik kojemu je zbog štetnih utjecaja rada skraćeno radno vrijeme, ne može raditi prekovremeno. Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga članka ne smije na takvim poslovima raditi duže od radnog vremena utvrđenog stavkom 2. ovoga članka, ali ako na tim poslovima ne radi u punom radnom vremenu, dio radnog vremena, najduže do punog radnog vremena, može biti raspoređen na druge poslove koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga članka.

13

5.4. Prekovremeni rad

Članak 36. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Prekovremeni rad ne može trajati duže od osam (8) sati tjedno i može se preraspodijeliti unutar jednog mjeseca.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od trideset i dva (32) sata mjesečno niti duže od dvjesto pedeset (250) sati godišnje. Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih osoba. Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Sati rada koji se ostvare s osnova bolovanja i plaćenog dopusta u vremenu iza 25. u mjesecu, ne mogu biti plaćeni kao prekovremeni sati, već se prebacuju u sljedeći mjesec.

Članak 37.

Pored ograničenja određenih pozitivnim propisima o zabrani prekovremenog rada, poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da radi u prekovremenom radu u slučajevima:

ako njeguje člana uže obitelji, po uputama liječnika (pod članom uže obitelji smatraju se osobe sukladno odredbama Zakona o radu),

ako ne može osigurati čuvanje djeteta za vrijeme rada dužeg od punog radnog vremena do sedam (7) godina starosti.

5.5. Noćni rad

Članak 38.

Svako obavljanje poslova i radnih zadataka radnika u vremenu između (dvadeset i dva) 22 sata i (šest) 6 sati idućeg dana smatra se noćnim radom. Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše (jedan) 1 tjedan. Smatra se da je radnik radio noću u smislu prethodnog stavka, ako je u noćnoj smjeni započeo s radom prije četiri (4) sata ujutro ili ako je završio rad poslije dvadeset i četiri (24) sata noću. 5.6. Preraspodjela radnog vremena

Članak 39.

Poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena za pojedine organizacijske cjeline kada to zahtijeva priroda posla, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korištenje radnog vremena te izvršenje ugovorenih poslova. Preraspodjela radnog vremena je tromjesečna, izuzev radnika iz Dijela 2. Izvršni radnici i Dijela 3. Strojovođe te radnika koji svoje radne obveze obavljaju vikendom zbog obračuna plaće i ostvarivanja naplata.

14

5.7. Pripravnost

Članak 40.

Odlukom poslodavca, zbog odvijanja tehnološkog procesa rada, radniku se može za vrijeme vikenda i blagdana odrediti pripravnost kod kuće.

Vrijeme vikenda računa se sat vremena nakon utvrđenog završetka rada u petak do sat vremena prije početka rada u ponedjeljak, a vrijeme blagdana računa se sat vremena od završetka radnog vremena radnog dana koji prethodi blagdanu do sat vremena prije početka rada u slijedećem radnom danu. Radnici koji ostvaruju sate pripravnosti ako obavljaju redovne poslove za vrijeme vikenda ti sati im ne ulaze u sate pripravnosti. Radnik tijekom jednog mjeseca može biti pripravan kod kuće najviše sto četrdeset (140) sati.

U pripravnosti na razini organizacijske jedinice na terenu može biti najviše po jedna osoba iz područnog centra, područnog TPV-a i područne vuče. U Regionalnom području Centar (Zagreb) i Zapad (Rijeka) te izdvojenom Područnom centru Ploče obvezno je planiranje pripravnosti kod kuće po jednog radnika u Područnom centru, Područnom TPV i Područnoj Vuči.

Način, organizacija i provedba pripravnosti kod kuće regulirat će se posebnom odlukom Poslodavca.

Sati pripravnosti kod kuće ne ulaze u efektivno radno vrijeme. Sati provedeni za vrijeme pripravnosti u obavljanju posla ulaze u efektivno radno vrijeme. Radnik ostvaruje pravo na dodatke na plaću. Tako ostvareni sati mogu se mjesečno preraspodijeliti i ne plaćaju se kao prekovremeni rad. 6. ODMORI I DOPUSTI 6.1. Odmor tijekom dnevnog rada (stanka)

Članak 41.

Radnik ima pravo na odmor u tijeku dnevnog rada, stanku, u trajanju od trideset (30) minuta. Stanka ne smije biti određena u prva 2 (dva) sata nakon početka rada, a niti u zadnjem satu prije završetka rada. Stanka (odmor u toku smjene) ne može se prenositi izvan propisanog vremena, niti koristiti u dijelovima. Radnicima koji rade dulje od 8 (osam) sati Poslodavac ne može propisati korištenje dviju stanki zajedno. Radnici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor tijekom rada u trajanju od trideset (30) minuta za trajanje smjene od 4-8 sati i slijedećih trideset (30) minuta za smjenu preko 8-12 sati. Poslodavac je dužan za radnika koji svoj rad obavlja u smjenama propisati vrijeme stanke za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrđenom rasporedu smjena. Kada tehnologija rada ne dopušta prekid rada pa iz tih razloga radnik ne može koristiti stanku tijekom rada, vrijeme odmora ulazi u mjesečni fond sati.

Vrijeme odmora tijekom rada smatra se vremenom provedenim na radu.

Članak 42.

Specifičnosti odmora i dopusta za izvršne radnike i strojovođe ugovorene su u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe.

15

6.2. Dnevni odmor

Članak 43.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 (dvadeset četiri) sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno. 6.3. Tjedni odmor

Članak 44.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata kojem se pribraja odmor iz članka 43. ovoga Ugovora. Dan tjednog odmora za radnike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja. Ako je potrebno da radnik radi na dan svog tjednog odmora, mora mu se omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Rad na dan tjednog odmora određuje se usmenim nalogom poslodavca ili pisanim nalogom ako to radnik zahtijeva. 6.4. Godišnji odmor

Članak 45.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 dana. Maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 dana.

Pod pojam "radni dan" smatraju se svi dani u tjednu osim subote, nedjelje te blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom.

Članak 46.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se:

prema uvjetima rada

prema stručnoj spremi

prema radnom stažu

prema posebnim socijalnim uvjetima

prema godinama starosti.

Članak 47.

Godišnji odmor iz stavka 1. prethodnog članka povećava se primjenom sljedećih kriterija:

1. Prema uvjetima rada

rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada 3 dana

noćni rad 2 dana

2. Stručna sprema

radna mjesta za koja je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola 1 dan

radna mjesta za koja je opći uvjet srednja stručna sprema 2 dana

radna mjesta za koja je opći uvjet viša stručna sprema ili prvostupnik 3 dana

16

radna mjesta za koja je opći uvjet visoka stručna sprema 4 dana

3. Radni staž

11-20 godina 1 dan

21-30 godina 2 dana

preko 30 godina 3 dana

4. Posebne socijalne uvjete

roditelj za svako dijete do 7 godina starosti, ukoliko o ostvaruje poreznu olakšicu zbog uzdržavanja djeteta 2 dana

samohrani roditelj s jednim djetetom do 12 god starosti 2 dana

samohrani roditelj s dvoje ili više djece do 12 god starosti 3 dana

invalid rada, invalid Domovinskog rata, invalid civilna žrtva rata i radnik s tjelesnim oštećenjem iznad 50% 3 dana

roditelj djeteta sa težim smetnjama u psihofizičkom razvoju 3 dana

Navedene činjenice radnici su dužni dokumentirati odgovarajućim potvrdama.

5. Godine života

preko 40 godina 1 dan

Članak 48.

Vrijeme u kojemu radnik tijekom godine koristi godišnji odmor određuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi Poslodavac krajem godine za sljedeću godinu, uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, vodeći računa da pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Članak 49.

Tijekom godine može se u iznimnim slučajevima u interesu poslodavca odstupiti od utvrđenog plana korištenja godišnjeg odmora zbog:

- hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu - neodgodiva obavljanja hitnih i značajnih poslova.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka radnik je dužan prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora, s time da ga ima pravo nastaviti čim prestane razlog zbog kojega je odmor prekinut.

Zbog prekida korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu troškova koje je imao (troškovi prijevoza, hotela i dr.), uz prilaganje dokaza.

Članak 50.

Korištenje godišnjeg odmora, prekida se nastupom bolovanja, plaćenog dopusta, rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, vojne službe, na opravdani zahtjev poslodavca, na opravdani zahtjev radnika te u drugim slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Po isteku prekida godišnjeg odmora iz prethodnog stavka, radnik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor.

17

Članak 51.

Godišnji odmor koristi se u kalendarskoj godini u kojoj pripada radniku. Godišnji odmor koristi se u pravilu u dva (2) dijela. Dio godišnjeg odmora najmanje

dva tjedna u neprekidnom trajanju radnik ima pravo iskoristiti u periodu po vlastitoj procjeni, a ostali dio godišnjeg odmora određuje Poslodavac vodeći računa da pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Radnik je dužan iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora do 30. lipnja sljedeće godine.

Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti Poslodavca najmanje 3 (tri) dana unaprijed.

Članak 52. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 53.

Radniku kojem prestaje ugovor o radu poslodavac će omogućiti razmjerno korištenje godišnjeg odmora, a ako to ne učini dužan je isplatiti naknadu razmjerno neiskorištenim danima godišnjeg odmora sukladno Zakonu o radu te ovom Ugovoru. 6.5. Dobrovoljno davanje krvi

Članak 54.

Radnik-dobrovoljni davatelj krvi na dan davanja krvi ima pravo na slobodan dan, uz naknadu plaće kao da je radio. U jednoj godini radnik na teret poslodavca može najviše dva puta dati krv. Radnik je dužan najmanje jedan dan ranije prije davanja krvi obavijestiti neposredno nadređenog radnika o svojoj namjeri. 6.6. Plaćeni dopust

Članak 55.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust do ukupno 7 radnih dana godišnje), s tim da u pojedinim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:

sklapanje braka djeteta 2 radna dana

preseljenja 1 radni dan

smrt roditelja bračnog druga 1 radni dan

rođenje djeteta 3 radna dana

sklapanje braka 3 radna dana

smrt člana uže obitelji 5 radnih dana

elementarne nepogode 5 radnih dana

traženje nestalih članova uže obitelji u domovinskom ratu 5 radnih dana

teška bolest člana uže obitelji 3 radna dana

Iznimno radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju preko sedam (7) radnih dana tijekom kalendarske godine, ukoliko nastupi slučaj iz alineje 6. prethodnog stavka.

18

Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Ako slučaj iz stavka 1. ovoga članka nastane za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida i radnik koristi plaćeni dopust.

Pravo na plaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje radnik koji je Poslodavcu dostavio odgovarajuću dokumentaciju (izvod, rješenje, potvrdu nadležnog tijela i sl.).

Plaćeni dopust koristi se isključivo u vrijeme nastupa okolnosti, na temelju kojih se stječe pravo na plaćeni dopust izuzev kada se radi o traženju nestalih članova uže obitelji u domovinskom ratu te rođenja djeteta kada se pravo veže uz izlazak rodilje iz bolnice.

Članak 56.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa, vrijeme plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu, ali ostvareni sati ne mogu biti plaćeni kao prekovremeni rad. 6.7. Neplaćeni dopust

Članak 57.

Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Ukoliko je poslodavac odobrio radniku neplaćeni dopust duži od 60 radnih dana,

privremeno će na upražnjeno radno mjesto zaposliti novog radnika na određeno vrijeme do povratka radnika koji će koristiti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom o radu ili ovim Ugovorom nije drukčije određeno. 7. OBRAZOVANJE RADNIKA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 58.

Radnik se ima pravo i obvezu stručno školovati, osposobljavati i usavršavati zbog potrebe rada i svojih osobnih interesa.

Poslodavac može uputiti radnika na školovanje ili dodatnu edukaciju samo u skladu s planom i programom izobrazbe sukladno kojem upućuje radnike.

Programom osposobljavanja utvrđuje se potrebno trajanje osposobljavanja, vrste osposobljavanja i drugi potrebni podaci.

Usavršavanje izvršnih radnika i strojovođa ugovoreno je u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe.

Članak 59.

Ako poslodavac uputi radnika na školovanje, doškolovanje ili prekvalifikaciju iz rada, a koje je organizirano tijekom radnog vremena, tada se vrijeme školovanja, doškolovanja ili prekvalifikacije računa u puno radno vrijeme i radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio pod uvjetom da redovito prisustvuje školovanju.

Ako poslodavac uputi radnika na školovanje, prekvalifikaciju iz rada koja je organizirana izvan radnog vremena, ako je radnik oslobođen od dolaska na posao, vrijeme provedeno na školovanju, prekvalifikaciji, ulazi u mjesečni fond sati.

Ako radnik putuje na školovanje uz svakodnevni povratak kući ima pravo na nalog za službeno putovanje, ali ne ostvaruje pravo na dnevnicu.

Članak 60. Poslodavac i radnik sklapaju posebni ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze za vrijeme i nakon završenog programa obrazovanja.

19

Članak 61.

Poslodavac može radnika koji je neopravdano odbio školovanje za potrebe Društva rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, odnosno koja je propisana za radno mjesto na koje je raspoređen. Pravo da školovanje odbiju, imaju:

trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina starosti

radnik koji njeguje teže tjelesno ili duševno oboljelu osobu

radnik kojemu do mirovine nedostaje do pet (5) godina radnog staža ili godina života

samohrani roditelj s djetetom do petnaest (15) godina starosti.

Članak 62.

Poslodavac će sukladno svojim potrebama i financijskim mogućnostima omogućiti radnicima redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja koji su predviđeni u programu obrazovanja.

Poslodavac može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja u pravilu samo za željeznička zanimanja. 8. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 63.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

Pravilnikom o radu utvrđuje se koji se podaci smiju prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.

Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.

Poslodavac će imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati, prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama, osobni podaci u skladu sa zakonom.

Poslodavac, osoba iz stavka 5. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljaju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive. 9. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 64.

Postupak zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja prilikom obavljanja poslova provodi se na način kako je to propisanom odredbom članka 134. Zakona o radu.

20

10. PRESTANAK UGOVORA O RADU 10.1. Način prestanka ugovora o radu

Članak 65.

Ugovor o radu prestaje: 1. smrću radnika 2. smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem

trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisom 3. istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme 4. kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža

osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore 5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu

zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad 6. sporazumom radnika i poslodavca 7. otkazom 8. odlukom nadležnog suda.

10.2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 66.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:

- podatke o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu - datum prestanka ugovora o radu - odredbe o rješavanju međusobnih prava i obveza.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti. 10.3. Otkaz ugovora o radu

Članak 67.

Ugovor o radu mogu otkazati radnik i poslodavac. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu dužan je prethodno se savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sindikatom u slučajevima predviđenim odredbama Zakona o radu. 10.4. Redoviti otkaz poslodavca

Članak 68.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)

ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)

21

ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Članak 69.

Poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za

radom najmanje dvadeset radnika (kolektivni višak radnika), od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan Zakonom o radu, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika.

U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca.

Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.

Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika.

Članak 70.

Poslodavac će svim radnicima koji su proglašeni tehnološkim viškom ponuditi

zbrinjavanje kroz Željeznički fond sklapanjem aneksa ugovora o radu. Radnici koji se odluče za Željeznički fond, za vrijeme rasporeda u Željezničkom fondu, ostvaruju, ovisno o broju godina radnog staža kod poslodavca, pravo na mjesečnu naknadu iz članka 74. Kolektivnog ugovora dok u cijelosti ne iscrpe iznos pripadajuće otpremnine za redovito otkazivanje ugovora o radu predviđenu člankom 142. Kolektivnog ugovora. Radnici koji se odluče za izlazak iz Željezničkog fonda prije isteka vremena rasporeda u istom, sklapanjem sporazumnog prestanka ugovora o radu, a nisu u cijelosti iscrpili iznos pripadajuće otpremnine, prilikom izlaska iz Željezničkog fonda ostvaruju pravo na proporcionalni dio otpremnine ovisno o vremenu provedenom u Željezničkom fondu.

Članak 71.

Razlozi za poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu mogu se pojaviti, ako prestane potreba za obavljanje određenog poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i dođe do:

1. ukidanja radnog mjesta 2. smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu uslijed smanjenja količine posla na

radnom mjestu - u tom slučaju primjenjuju se kriteriji članka 72. ovog Ugovora.

Članak 72.

Kriteriji za utvrđivanje viška radnika su sljedeći:

1. Ispunjenje uvjeta za starosnu mirovinu Između radnika koji rade na radnim mjestima na kojima se smanjuje broj izvršitelja,

višak je radnik koji ispunjava uvjete za starosnu mirovinu.

2. Ispunjenje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu Između radnika koji rade na radnim mjestima na kojima se smanjuje broj izvršitelja,

višak je radnik koji ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu.

22

3. Zadovoljavanje radnih obveza i propisanih uvjeta iz sistematizacije Ako se sistematizirani broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu unutar

organizacijske jedinice smanjuje ili se ukida radno mjesto, tehnološki višak se određuje između radnika neovisno o kojem se radnom mjestu radi. Neovisnim radnim mjestom smatraju se srodna radna mjesta na kojima su radnici radili prije promjene ugovora o radu, a koja se kroz Pravilnik o organizaciji ukidaju. Tehnološki višak su radnici koji ne obavljaju poslove uredno, skloni su uživanju alkohola, opojnih droga ili ne ispunjavaju propisane uvjete iz sistematizacije.

Višak su i radnici s kojima nakon gubljenja radne sposobnosti nisu sklopljeni novi ugovori o radu odnosno nemaju potrebnu zdravstvenu sposobnost za radno mjesto prema ugovoru o radu.

4. Trajanje radnog odnosa Višak je radnik s manje godina radnog staža ostvarenog u Društvu. Tehnološki višak

se određuje između radnika organizacijske jedinice koje su definirane Pravilnikom o organizaciji, a obavljali su poslove na radnim mjestima gdje se smanjuje broj izvršitelja ili se ukida radno mjesto.

Pod radnim stažem u Društvu podrazumijeva se radni staž ostvaren u društvima iz članka 3. ovoga Ugovora.

5. Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata Višak je onaj radnik koji nakon ispunjavanja prethodnih uvjeta pod brojem 1.- 4.

nema status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Socijalni status radnika i status hrvatskog branitelja dokazuje se odgovarajućim potvrdama nadležnih tijela - Porezne uprave, socijalnih i drugih službi koje izdaju odgovarajuća uvjerenja ili potvrde.

6. Socijalni status Na radnom mjestu na kojem se smanjuje broj radnika, ako više njih podjednako

zadovoljava prethodne kriterije, višak je radnik koji ima veća ukupna primanja na osnovu broja uzdržavanih članova i zaposlenih članova obitelji. Socijalni status radnika i status hrvatskog branitelja radnik dokazuje odgovarajućim potvrdama nadležnih tijela – Porezne uprave, socijalnih i drugih službi koje izdaju odgovarajuća uvjerenja ili potvrde.

Članak 73.

Po stupanju na snagu Pravilnika o organizaciji kojim je zbog tehnološkog procesa rada došlo do ukidanja radnog mjesta i/ili smanjenja broja izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, čime je određeni broj radnika utvrđen tehnološkim/kolektivnim viškom u Društvu, obveza je Poslodavca:

- ukoliko postoje slobodna radna mjesta unutar Društva po stupanju na snagu Pravilnika o organizaciji popuniti radna mjesta radnicima Društva

- izraditi prijedlog liste tehnološkog/kolektivnog viška radnika te istu uputiti na savjetovanje radničkom vijeću, sukladno članku 127. Zakona o radu

- po provedenom savjetovanju iz prethodne pod točke izraditi konačnu listu tehnološkog/kolektivnog viška radnika te izvijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i provesti postupak sukladno članku 128. Zakona o radu

- izvijestiti radnike pisanim putem da se nalaze na listi tehnološkog viška - radnicima na listi tehnološkog/kolektivnog viška radnika ponuditi sporazumni

prestanak ugovora o radu na prijedlog poslodavca i/ili aneks ugovora o radu kojim će se radnicima ponuditi zbrinjavanje kroz Željeznički fond

- ukoliko radnik koji je pisanim putem obaviješten da se nalazi na konačnoj listi tehnološkog/kolektivnog viška radnika odbije raspored u Željeznički fond, istom prestaje zaštita od otkaza te mu poslodavac otkazuje ugovor o radu (poslovno uvjetovani otkaz).

23

Članak 74.

Radnicima koji će se naći na konačnoj listi tehnološkog viška (osim radnika koji ispunjavaju uvjete za mirovinu) poslodavac će ponuditi sklapanje aneksa ugovora o radu kojim će ga se rasporediti u Željeznički fond.

Aneks ugovora o radu mora obavezno sadržavati sljedeće: - vrijeme na koje se zaključuje aneks ugovora o radu - ovisno o visini otpremnine

radnik i poslodavac aneksom ugovora o radu zaključuju vrijeme boravka u željezničkom fondu, ali ne duže od trenutka kada je radnik u cijelosti iscrpio pripadajući iznos otpremnine (iznos otpremnine radnika iznosi 6.500,00 kuna neoporezivo puta broj godina staža), s time da pripadajući iznos otpremnne ne može biti veći od otpremnine predviđene člankom 142. ovog Ugovora

- obaveze Željezničkog fonda prema radniku - obavijest da je oslobođen od obavljanja dosadašnjih radnih zadataka uz

definiranje visine plaće, ali ne većoj od 4.000,00 kuna bruto - pravo na poklon za dijete do 12 godina starosti - obaveze radnika prema Željezničkom fondu - mogućnost jednostranog izlaska iz Željezničkog fonda - uvjeti za isključenje iz Željezničkog fonda.

Članak 75.

U slučaju smanjene radne sposobnosti, koja je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac radnika može rasporediti u Željeznički fond do pronalaženja slobodnog radnog mjesta.

Poslodavac nije obvezan radnika rasporediti na radno mjesto u okviru njegove stručne spreme ili na upražnjeno radno mjesto, ako na osnovu mišljenja poslodavca radnik nije u mogućnosti stručno ili odgovorno obavljati poslove upražnjenog radnog mjesta.

Poslodavac može radniku iz prethodnog stavka otkazati ugovor o radu samo ako je otkaz vezan za skrivljeno ponašanje radnika i ako je radnik odbio zbrinjavanje kroz Željeznički fond.

Članak 76.

Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu zbog radnikove nemogućnosti da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa (osobno uvjetovani otkaz) ili ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. 10.5. Redoviti otkaz radnika

Članak 77.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog. 10.6. Izvanredni otkaz

Članak 78.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa

24

ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza, ako je nastala šteta učinjena s namjerom ili krajnjom nepažnjom. 10.7. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 79.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. 10.8. Neopravdani razlozi za otkaz

Članak 80. Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede na radu nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, ovoga Ugovora ili Pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciji ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. 10.9. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 81. Otkaz mora imati pisani oblik s obrazloženjem. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nespobonosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani. Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusa te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.

25

10.10. Otkazni rok

Članak 82.

Otkazni rok traje:

- dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine

- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu

- mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine

- dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina

- dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina

- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok iz prethodnog stavka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje osam sati tjedno radi traženja novog zaposlenja. Radniku kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. ovoga članka.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. 10.11. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 83.

Poslodavac, ako za to ima opravdan razlog, može radniku otkazati postojeći ugovor o radu uz istovremenu ponudu sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

O ponudi poslodavca za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, radnik je dužan izjasniti se u roku od osam (8) dana od dana dostave ponude.

O namjeri otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu poslodavac je dužan provesti savjetovanje s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, na zakonom propisani način.

U slučaju da je radnik odbio prihvatiti izmijenjeni ugovor o radu, zadržava pravo na otpremninu sukladno članku 126. Zakona o radu.

Članak 84.

Radnik koji prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost otkaza ugovora o radu iz prethodnog članka ovoga Ugovora.

Članak 85.

U slučaju potrebe promjene ugovora o radu poslodavac može radniku ponuditi novi ugovor o radu s promijenjenim uvjetima te ako ga radnik u roku od osam (8) dana prihvati, isti se smatra sklopljenim.

U slučaju suglasne promjene radnog mjesta sa radnikom se sklapa novi ugovor o radu uz naznaku broja ugovora koji prestaje vrijediti

Ako radnik ne prihvati ponuđeni ugovor iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je obvezan provesti postupak sukladno članku 83. ovoga Ugovora.

26

11. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 86.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Članak 87.

Rokovi od petnaest (15) dana za zaštitu prava kod poslodavca i pred sudom ne odnose se na novčana potraživanja iz radnog odnosa i potraživanje s naslova naknade štete.

Članak 88.

Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvršenje odluke osim u slučajevima izvanrednog otkaza ugovora o radu, poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, otkaza uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, privremenog rasporeda, udaljenja i rješenja o plaći.

Članak 89. Dostavu odluka, naloga, rješenja i drugih pismena vezanih za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa poslodavac obavlja neposrednom predajom pismena radniku na radnom mjestu, uz naznaku datuma predaje pismena i uz potpis radnika da je pismeno primio. Ako je radnik odsutan s rada pismeno se dostavlja putem pošte preporučenom pošiljkom s povratnicom, na adresu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta koju je radnik prijavio poslodavcu. Ako radnik pisanim putem ne prijavi promjenu adrese prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta, snosi rizik dostave pismena na poslodavcu poznatu adresu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta radnika, te se u ovom slučaju smatra da je dostava pismena radniku valjano izvršena. U slučaju odbijanja neposredne dostave kod poslodavca, pri čemu se odbijanjem smatra i kad radnik preuzme pismeno ali odbije potpisati preuzimanje, kao i u slučaju dostave putem pošte kada se preporučena pošiljka vrati neuručena, dostava se obavlja na oglasnoj ploči poslodavca uz potvrdu 2 (dva ) radnika poslodavca u svojstvu svjedoka o tome kada je pismeno izvješeno i skinuto s oglasne ploče. Istekom roka od 8 (osam) dana od isticanja pismena na oglasnoj ploči poslodavca, smatra se da je dostava pismena radniku valjano izvršena.

Članak 90.

Odluke poslodavca koje se uručuju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ili utvrđenje da je odluka konačna. 12. NAKNADA ŠTETE 12.1. Odgovornost radnika

Članak 91. Poslodavac je dužan provesti postupak za utvrđivanje postojanja zakonskih uvjeta za naknadu štete. Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

27

Namjera postoji kada je radnik znajući i hotimice prouzročio svojom radnjom ili propuštanjem štetu. Krajnja nepažnja postoji kad radnik nije upotrijebio ni onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječno pažljivi radnik.

Članak 92.

Ako štetu uzrokuje više radnika svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao. Odgovornost za dio štete iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuje Povjerenstvo za štete. Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio prouzrokovane štete, smatra se da su podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. Ako štetu uzrokuje više radnika kaznenim dijelom s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno. Poslodavac od radnika ili grupe radnika koji su uzrokovali nastalu štetu prilikom izvanrednih događaja, ako je u mogućnosti osigurati vozni park može tražiti naknadu štete do visine propisane u članku 95. st. 2. ovoga Ugovora.

Članak 93.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema ili je knjigovodstvena vrijednost izrazito mala, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari utvrđuje se vještačenjem. Ako je stvar nestala ili je uništena, visina štete utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti

stvari, a prema mjestu i vremenu nastanka štete. Odluku o naknadi štete donosi neposredni rukovoditelj. Odluka iz prethodnog stavka mora biti donesena u pisanom obliku sa obrazloženjem

razloga utvrđenja krivnje radnika, a prije donošenja iste, radniku se mora omogućiti obrana. Protiv prvostupanjske odluke o naknadi radnik ima pravo žalbe šefu regionalnog

područja, a u Direkciji direktoru poslovnog područja, odnosno na višoj razini Upravi društva. Uložena žalba zadržava izvršenje prvostupanjske Odluke o naknadi štete. Odluka nadređenih radnika je konačna. Po provedbi procedure propisane Zakonom o

radu, ista postaje i izvršna. Ukoliko radnik ne postupi po konačnoj odluci Povjerenstva, poslodavac će svoja

prava ostvariti sudskim putem u rokovima i na način predviđen Zakonom.

Članak 94.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi, ali ne više od iznosa štete propisane člankom 95. st. 2. ovoga Ugovora.

Članak 95.

Poslodavac će u cijelosti ili djelomično osloboditi radnika od obveze naknade štete, kad šteta nije učinjena namjerno, kada je radnik poduzeo sve da se šteta smanji i ako bi naknada štete ugrozila egzistenciju radnika i njegove obitelji.

Određena šteta od strane Povjerenstva naplaćuje se u mjesečnim obrocima, ali ne više od 10% mjesečne plaće radnika i ne duže od 12 mjeseci. 12.2. Odgovornost poslodavca

Članak 96.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom ili povredom prava iz radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

28

12.3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 97.

Potraživanja naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri (3) godine računajući od dana saznanja za štetu i počinitelja.

U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet (5) godina od kada je šteta nastala. 13. PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA POSLOVA

Članak 98.

U slučaju primjene sigurnosne mjere kada se radniku privremeno mora zabraniti obavljanje njegovih poslova zbog utvrđivanja činjeničnog stanja radi sprečavanja daljnjeg nanošenja štete poslodavcu, ako se ugovor o radu ne raskida izvanrednim otkazom, radnika se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto.

Privremeni raspored traje do konačnog utvrđivanja stanja ili donošenja odluke o odgovornosti radnika.

Utvrđivanje stanja i donošenje odluke ne smije trajati duže od trideset dana, a radniku kojem se dokaže skrivljeno ponašanje udaljenje od obavljanja njegovih poslova ne može trajati duže od šest mjeseci. Za vrijeme utvrđivanja odgovornosti radnika, radniku se ne mijenja ugovor o radu i zadržava plaću koja je za njega povoljnija, a ukoliko se privremeno raspoređuje na druge poslove, zbog dokazane krivnje, ima pravo na plaću radnog mjesta kojeg obavlja.

Članak 99.

Odluku o privremenoj zabrani obavljanja poslova i privremenom rasporedu radnika donosi njegov neposredni nadređeni radnik, a odluku o privremenoj zabrani i privremenom rasporedu nadređenog radnika donosi Uprava Društva.

Članak 100.

Privremena zabrana obavljanja poslova za izvršne radnike i strojovođe, u slučajevima vezanim uz sigurnost prometa, ugovorena je u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe. 14. PRIVREMENO UDALJENJE RADNIKA

Članak 101.

Poslodavac može radnika privremeno udaljiti iz Društva zbog osobito teške povrede radne obveze iz radnog odnosa (potpisivanje štetnih ugovora, sklapanje ugovora koji su nepovoljni za Društvo, nabava neodgovarajućih i ne atestiranih dijelova, neodgovarajuće ulaganje u mobilne i stabilne kapacitete, nepridržavanje važećih Zakona i općih akata Društva). Privremeno udaljenje iz prethodnog stavka traje do okončanja postupka za utvrđivanje skrivljenog ponašanja radnika, a najdulje trideset (30) dana. Smatra se da je radnik privremeno udaljen iz Društva i kada se nalazi u pritvoru do kojeg je došlo u svezi s radnim zadatkom. O privremenom udaljenju radnika iz Društva poslodavac ili od njega ovlaštena osoba dužan je donijeti Odluku u pisanom obliku s obrazloženjem razloga za isto u roku do 24 sata od trenutka udaljenja radnika.

29

Članak 102.

Ako poslodavac nakon udaljenja iz Društva odluči radnika privremeno rasporediti na drugo radno mjesto, dužan mu je uručiti pisani nalog o privremenom rasporedu na drugo radno mjesto i tada ima pravo na plaću radnog mjesta kojeg obavlja.

Članak 103.

Ako radnik bude oslobođen odgovornosti ili ako se ustanovi da nije bilo uvjeta za zabranu obavljanja poslova ili privremenog udaljenja s njegovog radnog mjesta, radnik ima pravo na razliku plaće i svih pripadajućih dodataka i naknada koje bi ostvario da je radio na svom radnom mjestu, a koje proizlaze iz ovoga Ugovora.

Članak 104.

Privremeno udaljenje izvršnih radnika i strojovođa, u slučajevima vezanim uz sigurnost prometa, ugovoreno je u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe. 15. PLAĆA 15.1. Određivanje cijene sata rada

Članak 105.

Poslodavac će radniku isplatiti plaću i pripadajuće naknade u iznosu utvrđenom ovim Ugovorom. Doprinose, poreze i prireze obračunava i uplaćuje poslodavac. Poslodavac će omogućiti radniku uvid u dokumentaciju o obračunu njegovih primanja i uplati doprinosa, poreza i prireza.

Članak 106.

Plaću radnika čine osnovna plaća i dodaci na plaću. Pod osnovnom plaćom radnika u smislu ovoga Ugovora podrazumijeva se plaća koju

je Poslodavac dužan isplatiti radniku temeljem cijene sata rada za određeno radno mjesto. Cijene sata rada i koeficijenti utvrđeni su u Prilogu 1. ovoga Ugovora.

Osnovna plaća povećava se za dodatak po osnovi navršenog radnog staža koji iznosi 0,5% po godini staža. Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se broj godina radnog staža koje je radnik navršio do konca prethodnog mjeseca uključujući i godine s naslova staža osiguranja s uvećanim trajanjem i posebnog staža. Pod dodacima na plaću radnika podrazumijevaju se uvećanja plaće koja se reguliraju ovim Ugovorom.

Članak 107.

Cijena sata rada iz Priloga 1. ovoga Ugovora utvrđuje se temeljem sljedećih osnova i mjerila:

- složenosti poslova radnog mjesta - odgovornosti za obavljene poslove - uvjeta rada

Članak 108.

Cijena sata rada radnika bez uvećanja za postotak po osnovi navršenih godina

radnog staža, utvrđuje se kolektivnim pregovaranjem, posebno za svako radno mjesto.

30

Promijene cijene sata rada za sva radna mjesta, uključivo i radna mjesta na koeficijentu, dogovaraju se kroz kolektivno pregovaranje. 15.2. Zaštita plaće radnika s utvrđenim smanjenjem radne sposobnosti, neposrednom opasnosti od smanjenja radne sposobnosti i gubitkom zdravstvene sposobnosti

Članak 109.

Radnik, osim radnika na posebnoj odluci Uprave i nadređenih službenika

(koeficijenti), ima pravo zadržati plaću iz dosadašnjeg ugovora o radu, ako u trenutku promjene ugovora o radu u pogledu drugog radnog mjesta, ima 20 godina radnog staža na bilo kojim poslovima uključujući staž osiguranja s uvećanim trajanjem i posebni staž ostvaren u Domovinskom ratu, u slijedećim slučajevima:

a) radnik koji ima utvrđeno smanjenje radne sposobnosti prema rješenju nadležnog

tijela b) radnik kod kojeg postoji neposredna opasnost od smanjenja radne sposobnosti

prema rješenju nadležnog tijela c) radnik zbog gubitka zdravstvene sposobnosti kojem je svjedodžbom zdravstvene

ustanove utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti za dosadašnje radno mjesto, a nadležno tijelo u provedenom postupku nije mu priznalo profesionalnu nesposobnost za rad odnosno neposrednu opasnost od smanjenja radne sposobnosti.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka obvezno se upisuje kod svake promjene ugovora o radu ili sklapanja aneksa ugovora o radu.

Članak 110.

Ako se plaća radnog mjesta iz dosadašnjeg ugovora o radu, prema kojemu je radnik

ostvario pravo iz članka 109. ovoga Ugovora promijeni, ovaj radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Ako je radno mjesto po kojemu je radniku utvrđena plaća po osnovi prava iz članka 109. ovoga Ugovora ukinuto, ovom radniku se tada plaća po toj osnovi utvrđuje usporedbom s drugim, po sadržaju i prirodi posla najbližim radnim mjestom iz ovoga Ugovora.

Ako se radniku nakon stjecanja prava na zaštitu plaće promjeni ugovor o radu na radno mjesto s većom plaćom od zaštićene, radnik ostvaruje pravo na plaću iz promijenjenog ugovora o radu samo za vrijeme njegovoga trajanja.

Ova plaća ne može biti osnova za stjecanje prava na zaštitu plaće. 15.3. Plaća pripravnika

Članak 111.

Cijena sata rada pripravnika iznosi 80% (osamdeset posto) od cijene sata rada radnog mjesta za koje se priprema. 15.4. Stimulacija

Članak 112.

Za uspješnost u radu radnici mogu ostvariti pravo na stimulativni dio plaće. Elementi za ostvarivanje stimulativnog djela plaće radnika su: količina, kvaliteta i pravovremenost izvršenih radnih zadataka u skladu sa danim uputama i nalozima, postupanje sa sredstvima za rad, doprinos radnika u racionalnosti i učinkovitosti poslovanja te u slučajevima sprječavanja nastanka štete za Društvo.

Iznos stimulativnog dijela plaće po radniku može iznositi minimalno 5%, a maksimalno 20% radnikove mjesečne plaće. Stimulacija se ne može dodijeliti radnicima za određivanje rada na projektima.

31

Odluku o visini stimulativnog dijela plaće za pojedinog radnika organizacijske jedinice donosi šef organizacijske jedinice i direktor poslovnog područja na prijedlog neposredno nadređenog radnika.

Konačnu odluku donosi Uprava Društva i o tome obavještava potpisnike ovoga Ugovora. 15.5. Izuzetno povećanje plaće

Članak 113.

Poslodavac može radniku odrediti plaću veću od one koja bi mu pripadala za njegovo radno mjesto i to u slučajevima postojanja opravdane poslovne potrebe.

Plaću iz prethodnog stavka određuje Uprava društva uz prethodno savjetovanje s potpisnicima ovoga Ugovora. 16. DODACI PLAĆE

Članak 114.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad subotom, nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, za rad u nejednako mjernom smjenskom radu i za rad na poslovima za drugog poslodavca, radnik ima pravo na povećanu plaću.

Članak 115.

Plaća radniku uvećava se za:

rad noću 50% prekovremeni rad 50% rad nedjeljom 35% rad subotom 25% rad na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom 50% na dan Uskrsa 50% za rad u nejednako mjernom smjenskom radu 5% za rad na poslovima za drugog poslodavca

za sve sate ostvarene u smjeni 5% Ako radnik radi na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom i na dan

Uskrsa ostvaruje pravo na redovnu plaću, naknadu plaće uvećane za 50% odnosno ostvaruje plaću od 250% i to za stvarno odrađene sate u te dane.

Povećanje plaće za rad nedjeljom i subotom, za rad na blagdane i neradne dane, te rad na dan Uskrsa međusobno se isključuju, odnosno radniku se isplaćuje povećanje za taj dan koje je za njega povoljnije.

Članak 116.

Kada se radnik odazove na poziv na rad u svoje slobodno vrijeme povećava mu se plaća za sate provedene na radu za 10%.

Članak 117.

Kada radnik, pored redovitog posla, obavlja i poslove mentora, odnosno nadzire rad radnika pod nadzorom, za sate mentorstva, odnosno nadzora, ima pravo na dodatak plaće u visini 10% od plaće radnog mjesta radnika koji se osposobljava ili nadzire, bez obzira na broj radnika.

32

Za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, bolovanje, plaćeni i neplaćeni dopust i sl.) mentora ili pripravnika, mentoru ne pripada pravo na povećanje plaće po osnovi mentorstva. 17. NAKNADE PLAĆE 17.1. Naknada za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta

Članak 118.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio ili u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). 17.2. Naknada plaće za vrijeme blagdana i neradnih dana

Članak 119.

Ako radnik ne radi zbog blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom, ima pravo na naknadu plaće u visini plaće svoga radnog mjesta.

Povećanje plaće za rad subotom, nedjeljom, za rad na blagdane i neradne dane te rad na dan Uskrsa, međusobno se isključuju, odnosno radniku se isplaćuje povećanje za taj dan koje je za njega povoljnije. 17.3. Naknada za vrijeme bolesti

Članak 120.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti do 5 (pet) dana na teret Poslodavca, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 70% njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca kao da je radio.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti od 6 (šest) do 42 (četrdeset dva) dana na teret Poslodavca, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 80% njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca kao da je radio.

Za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 100% osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju. 17.4. Naknada za sate provedene u pripravnosti

Članak 121.

Radnicima kojima je odlukom Uprave Društva određena pripravnost kod kuće, za ostvarene sate pripravnosti, pripada naknada plaće u visini 7,5% prosječno isplaćene plaće u RH, ukoliko su taj mjesec ostvarivali pravo na pripravnost kod kuće.

Po osnovi pripravnosti kod kuće radniku ne pripada povećanje za rad noću, rad nedjeljom, rad na blagdane i neradne dane i prekovremeni rad.

Ako radnik za vrijeme pripravnosti kod kuće zbog nastalog izvanrednog događaja ili izvanredne situacije (teža ozljeda na radu, u slučaju potrebe udaljenja radnika zbog teže nepravilnosti u radu i ugrožavanja sigurnosti prometa, okoline i drugih radnika) ostvari sate u obavljanju posla u toku noćnog rada, subotom, nedjeljom i praznikom, ostvaruje dodatak za noćni rad, rad subotom, rad nedjeljom i dodatak za rad na blagdan za stvarno provedene sate.

33

17.5. Naknada plaće za vrijeme dok nisu provedene mjere zaštite na radu

Članak 122.

Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a zbog čega su mu neposredno ugroženi život ili zdravlje, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove u okviru svog radnog mjesta. 17.6. Naknada plaće za vrijeme privremene zabrane obavljanja poslova, udaljenja i pritvora

Članak 123.

Ako poslodavac iz preventivnih razloga udalji radnika od obavljanja poslova, osim u slučajevima udaljenja zbog uživanja alkohola ili opojnih sredstava, radnik ima pravo na naknadu plaće bez dodatka najdulje do kraja smjene.

Ukoliko radnik izjavi, na propisan način, da zbog svog fizičkog ili duševnog stanja nije sposoban obavljati svoj posao, radniku ne pripada naknada plaće, ako mu nije odobreno bolovanje.

Članak 124.

Ako se radnika oslobodi od odgovornosti ili ako se ustanovi da nisu bili ispunjeni propisani uvjeti za zabranu obavljanja poslova ili privremenog udaljenja s njegovog radnog mjesta, radnik ima pravo na razliku plaće i svih pripadajućih dodataka i naknada koje bi ostvario da je radio na svom radnom mjestu, a koje proizlaze iz ovoga Ugovora.

Članak 125.

Za vrijeme istražnog pritvora radnik ima pravo na naknadu plaće radnog mjesta na kojem je radio prije pritvora u visini:

- 50% ako ne uzdržava obitelj - 75% ako uzdržava obitelj. Ako radnik bude oslobođen odgovornosti ima pravo na razliku između plaće za

vrijeme pritvora i plaće koju bi ostvario na svom radnom mjestu kao da je radio i ostala prava koja se ostvaruju na temelju rada.

Članak 126.

Naknada plaće za vrijeme privremene zabrane obavljanja poslova za izvršne radnike i strojovođe u slučajevima vezanim uz siguran i redovit tijek prometa, ugovorena je u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe. 17.7. Ostale naknade plaće

Članak 127.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio što uključuje i naknade i dodatke na plaću i u sljedećim slučajevima: - obrazovanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i drugih oblika stručnog osposobljavanja za potrebe Poslodavca - za vrijeme odsutnosti s rada radi dobrovoljnog davanja krvi - za vrijeme odsutnosti s rada radi sudjelovanja u radu povjerenstva i tijela koja imenuje Poslodavac

34

- državnih i vjerskih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom ako je u te dane po rasporedu rada trebao raditi.

Ako radnik ne radi zbog vojne vježbe, vježbe jedinice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti, ili drugih razloga utvrđenih Zakonom, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio. 18. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA 18.1. Naknada za službeno putovanje u zemlji (dnevnice)

Članak 128.

Za svako službeno putovanje u zemlji radi obavljanja poslova i radnih zadataka izvan mjesta rada, mjesta prebivališta ili mjesta uobičajenog boravišta na udaljenosti od najmanje 30 (trideset) kilometara radnika ima pravo na dnevnicu.

Radnik ako obavlja poslove na terenu, a udaljenost mjesta rada je manja od 30 kilometara ostvaruje taj dan pravo na naknadu za topli obrok u iznosu od 30,00 kuna.

Članak 129.

Iznos dnevnice određuje se odlukom Poslodavca u visini neoporezivog dijela dnevnice za službeno putovanje u Republici Hrvatskoj, ali ne manje od 170,00 kn.

Troškovi noćenja na službenom putovanju priznaju se do visine stvarnih izdataka hotela do kategorije četiri zvjezdice.

Članak 130.

Puna dnevnica pripada radniku kada je putovanje trajalo preko 12 do 24 sata. Polovica dnevnice ostvaruje se kada je putovanje trajalo preko 8 do 12 sati kao i za

ostatak vremena preko 8 do 12 ako je putovanje trajalo dulje od 24 sata.

Članak 131.

U slučaju kada je službeno putovanje obavljeno radi zamjene, ispomaganja, doškolovanja i privremene promjene mjesta rada pod uvjetima iz ovoga Ugovora, radnik ostvaruje pravo na punu dnevnicu.

Ako službeno putovanje iz prethodnog stavka ovoga članka traje duže od 30 dana, radnik za prvih 30 dana ostvaruje pravo na punu dnevnicu, a od 31 dana radnik ostvaruje pravo na naknadu za vrijeme odvojenosti od obitelji do visine neoporezivog dijela utvrđenog posebnim propisom i naknadu za topli obrok u visini od 1.000,00 kuna.

Članak 132.

Naknada troškova za putovanje izvršnog osoblja i strojovođe određena je u Dijelu 2. Izvršni radnici i Dijelu 3. Strojovođe. 18.2. Naknada za službeno putovanje u inozemstvo

Članak 133.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuju se do visine i na način utvrđen za korisnike državnog proračuna.

Radniku s mjestom rada u RH, ako radi u susjednom pograničnom kolodvoru i svakodnevno se vraća kući, a čija je udaljenost veća od 30 kilometara, ostvaruje pravo na dnevnicu za rad na terenu sukladno članku 178. ovoga Ugovora.

Na zahtjev radnika iznos međunarodne dnevnice iz stavka 1. ovoga članka može se isplatiti u kunama.

35

Radnik ako obavlja poslove na terenu, a udaljenost mjesta rada je manja od 30 kilometara ostvaruje taj dan pravo na naknadu za topli obrok u iznosu od 30,00 kuna. 18.3. Naknada za vrijeme odvojenosti od obitelji

Članak 134.

Kada poslodavac otkaže radniku ugovor o radu, s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, ili mu zbog tehnoloških potreba mijenja mjesto rada, pa radnik radi obavljanja poslova mora boraviti odvojeno od obitelji, pripada mu naknada za odvojeni život u visini neoporezivog dijela naknade za tu svrhu.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka ne pripada radniku koji mijenja mjesto rada na temelju osobnog zahtjeva.

Radnik ne ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, bolovanja i drugih izostanaka s posla.

Ako radnik nije na terenu proveo cijeli mjesec, pripada mu razmjerni dio naknade za rad na terenu. 18.4. Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 135.

Radnik koji pri obavljanju poslova po nalogu Poslodavca koristi vlastito vozilo, ima pravo na naknadu u visini neoporezivog iznosa naknade utvrđene posebnim propisom.

Odluku o korištenju privatnog vozila u službene svrhe donosi poslodavac, za svaki slučaj posebno. 18.5. Naknada za prijevoz na posao i s posla

Članak 136. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u iznosu koji odgovara cijeni mjesečne pokazne karte za gradski prijevoz prema sjedištu društva HŽ Cargo d.o.o. ili ako radnik koristi željeznički prijevoz, ostvaruje pravo na korištenje P-2d karte. Radnik koji koristi željeznički prijevoz može se odlučiti da mu se umjesto P-2d karte, ako mu naknada za prijevoz iznosi više od 600,00 kuna, isplati u novcu 70% cijene karte po cjeniku HŽ Putničkog prijevoza. Maksimalni iznos za pokrivanje troškova prijevoza na posao i s posla iznosi maksimalno 1.200,00 kuna. Ukoliko zbog potrebe posla Poslodavac ponudi radniku koji koristi pravo na P-2d kartu drugo mjesto rada, u prebivalištu radnika i/ili bliže mjestu prebivališta radnika, a radnik tu ponudu odbije, u tom slučaju ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u iznosu koji odgovara cijeni mjesečne pokazne karte za gradski prijevoz prema sjedištu društva HŽ Cargo d.o.o. Pravo na naknadu iz stavka 1. ako se koristi željeznički prijevoz, ostvaruje radnik kojemu je od mjesta prebivališta do mjesta rada udaljenost željezničkom prugom do 120 km. Prijevoznu kartu P-2d poslodavac će izdati za korištenje prijevoza putničkim vlakom. Radnici koji koriste pravo iz stavka 1. i 4. ovoga članka, ako koriste željeznički prijevoz, dužni su u nadležne ljudske potencijale prema mjestu rada dostaviti uvjerenje o prebivalištu. Ukoliko Poslodavac utvrdi da radnik ne koristi P-2d kartu prilikom svakog dolaska i odlaska na posao, već istu koristi samo za dane tijekom vikenda, u tom slučaju Poslodavac će istu oduzeti radniku. Iznimno, Poslodavac može svojom odlukom, uz opravdani zahtjev radnika, omogućiti radniku i korištenje željezničkog prijevoza na većoj udaljenosti ali samo u slučaju da se radi o odlasku i dolasku s posla svaki radni dan. Pod svakim radnim danom smatra se i obavljanje posla u turnusima ili nejednako mjernom smjenskom vremenu.

36

Radnici koji imaju prijavljeno mjesto boravka u Istri i za dolazak na posao moraju plaćati tunelarinu imaju pravo na povrat novca za kupljenu povlaštenu kartu za prolaz kroz tunel. Pravo na naknadu ostvaruju predočenjem kupljene povlaštene karte. Naknada iz stavka 1. i stavka 9. ovoga članka isplaćuje se mjesečno do 5. u mjesecu za tekući mjesec. 19. OSTALA PRIMANJA 19.1. Dodatak na plaću – nagrađivanje radnika

Članak 137.

Uzimajući u obzir odredbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac će radniku za postignute radne rezultate isplatiti neoporezivi mjesečni dodatak na plaću u iznosu 400,00 kn.

Pravo iz prethodnog stavka poslodavac nije u obvezi isplatiti radniku koji u tekućem mjesecu nije ostvario rezultate koji pridonose boljim rezultatima društva, radniku koji je učinio propust u radu, koji neuredno obavlja svakodnevne radne zadatke kao i radnicima gdje se ne postižu radni rezultati odnosno gdje operativno rezultati ne pridonose prihodima društva.

Odluku o pravu iz stavka 1. ovoga članka za pojedinog radnika organizacijske jedinice donosi šef organizacijske jedinice i direktor poslovnog područja na prijedlog neposredno nadređenog radnika.

U slučaju promjene poreznih propisa koji reguliraju neoporezive primitke radnika, stranke su suglasne da će s danom stupanja na snagu promjena započeti kolektivne pregovore oko visine dodatka na plaću. 19.2. Dodatak za godišnji odmor

Članak 138.

Poslodavac će isplatiti dodatak za godišnji odmor u iznosu od 1.500,00 kuna. Dodatak za godišnji odmor iz prethodnog stavka se isplaćuje radniku nakon korištenja

prvog dijela godišnjeg odmora u minimalnom neprekidnom trajanju od 2 tjedna, najkasnije do kraja mjeseca listopada u godini za koju se dodatak za godišnji odmor isplaćuje.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju svi radnici koji su u toj godini ostvarili pravo na godišnji odmor.

Radnik koji ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, nema pravo na cjelokupni iznos dodatka za godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka, već na njegov razmjerni dio, a koji se izračunava na isti način kao i razmjerno trajanje godišnjeg odmora. 19.3. Uskrsnica

Članak 139.

Poslodavac će radnicima za Uskrs isplatiti iznos od 200,00 kn neto po radniku. 19.4. Božićnica

Članak 140.

Poslodavac će radnicima povodom Božića isplatiti 800,00 kn neto po radniku u mjesecu prosincu tekuće godine.

37

19.5. Dar djeci radnika

Članak 141.

Radnik ima pravo na kunski dar za svako dijete do 12. godine uključujući i dijete koje u kalendarskoj godini isplate navršava 12 godina života u visini od 600,00 kuna neto za Božićne blagdane.

Radnik sa djetetom s težim smetnjama u psihofizičkom razvoju ili utvrđenim invaliditetom ima pravo na dar iz prethodnog stavka ovog članka bez obzira na dob djeteta.

Ako oba roditelja rade kod poslodavca, pravo iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima samo onaj roditelj preko kojeg dijete ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. 19.6. Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

Članak 142.

Radnik kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje iz razloga uvjetovanog ponašanjem radnika i radnik kojemu poslodavac otkaže ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu na radnom mjestu iste stručne spreme, u istom mjestu rada, ima pravo na otpremninu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće (neto) koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u društvima iz članka 3. ovoga ugovora, uračunavajući i staž osiguranja s uvećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu, ali ne veću od 50.000,00 kuna.

Radnik koji ima status Hrvatskog branitelja, koji je pretrpio ozljedu na radu, koji je izgubio zdravstvenu sposobnost na osnovu koje ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz članka 41. Zakona o radu, ima pravo na otpremninu u iznosu od 80.000,00 kuna.

Radnik iz prethodnog stavka ovog članka, koji je odbio ponuđene poslove nema pravo na otpremninu iz stavka 2. ovoga članka. 19.7. Otpremnina kod odlaska u mirovinu

Članak 143.

Radnik ima pravo na otpremninu kod odlaska u mirovinu u visini neoporezivog dijela otpremnine sukladno poreznim propisima. 19.8. Nadoknade za izume, tehnička unapređenja i racionalizaciju

Članak 144.

Za izum ostvaren na radu ili u svezi s radom, izum koji je u svezi s djelatnošću Poslodavca, tehničko unapređenje i racionalizaciju, radnik ima pravo na nadoknadu koju posebnim ugovorom utvrde radnik i Poslodavac. 19.9. Nagrada za dugogodišnji rad kod poslodavca

Članak 145.

Radnici stječu pravo na nagradu za dugogodišnji rad kod poslodavca:

- 10 godina neprekidnog rada kod poslodavca u iznosu 1.500,00 kn neto - 15 godina neprekidnog rada kod poslodavca u iznosu 2.000,00 kn neto - 20 godina neprekidnog rada kod poslodavca u iznosu 2.500,00 kn neto - 25 godina neprekidnog rada kod poslodavca u iznosu 3.000,00 kn neto - 30 godina neprekidnog rada kod poslodavca u iznosu 3.500,00 kn neto

38

- 35 godina neprekidnog rada kod poslodavca u iznosu 4.000,00 kn neto - 40 godina neprekidnog rada kod poslodavca i svakih narednih 5 godina u iznosu

5.000,00 kn neto. U radni staž računa se staž osiguranja s uvećanim trajanjem i posebni staž ostvaren

u Domovinskom ratu. Pod radnim stažem u društvu podrazumijeva se radni staž ostvaren u društvima iz

članka 3. ovoga Ugovora. Nagrada za dugogodišnji rad kod poslodavca isplaćuje se u mjesecu u kojem radnik

ispunjava uvjete za jubilarnu nagradu u visini neoporezivog iznosa sukladno poreznim propisima. 19.10. Pomoć radniku

Članak 146.

Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju smrti člana uže obitelji. Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, životni partner, roditelji i djeca. Visina pomoći utvrđuje se u visini neoporezivog dijela iznosa utvrđenog poreznim

propisima. Obvezu do visine neoporezivog dijela naknade za tu svrhu odobrava i realizira

nadređeni radnik koji ima punomoć iz radnih odnosa.

Članak 147.

U slučaju smrti radnika njegova obitelj ima pravo na troškove sahrane prema mjesnim prilikama. Pod “troškovima sahrane prema mjesnim prilikama” prema odredbama ovog članka podrazumijevaju se troškovi prema računu: ukopa, grobnog mjesta, prijevoza, glazbe, vjerskog obreda, vijenca i objave u dnevnom listu do visine neoporezivog dijela naknade za tu svrhu.

Članak 148.

Radnik, u slučaju nastanka težeg tjelesnog oštećenja, poradi ozljede na radu, a na osnovi rješenja nadležnog tijela, ima pravo na jednokratnu pomoć u visini prosječnih plaća isplaćenih u Društvu po radniku u prethodna tri mjeseca i to:

za oštećenje od 30% - 50% 3 prosječne plaće

za oštećenje preko 50% 5 prosječnih plaća.

Pomoć iz prethodnog stavka neće se isplatiti ako su navedeni iznosi pokriveni isplatom štete iz odgovornosti Društva za osigurani slučaj sukladno općem aktu Društva.

Članak 149.

Radnik ima pravo, jednom godišnje, na pomoć u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od 90 (devedeset) dana jednom godišnje, u visini neoporezivog iznosa sukladno poreznim propisima. 19.11. Pomoć djeci poginulih i umrlih radnika

Članak 150.

Djeca umrlih i poginulih radnika imaju pravo na pomoć za vrijeme redovnog školovanja u visini neoporezivog djela ove pomoći i to za:

osnovno obrazovanje 50%

srednje obrazovanje 75%

39

U slučaju ponavljanja školske godine za koju se pomoć isplaćuje, isplata pomoći će

se obustaviti i nastaviti nakon upisa u sljedeću školsku godinu. 20. OSIGURANJE RADNIKA 20.1. Mirovinsko osiguranje III. stup

Članak 151.

Poslodavac će na osnovu smanjene obveze koje su proizlazile prilikom plaćanja staža s uvećanim trajanjem uplaćivati radnicima dobrovoljno mirovinsko osiguranje u III. Mirovinski stup i to prema slijedećim kriteriju:

Radnicima kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci - 150,00kn. 20.2. Naknada troškova specijalističkog pregleda i liječenja

Članak 152.

Radnik ima pravo na naknadu troškova specijalističkog pregleda do iznosa od 1.500,00 kuna neto za maksimalno dva specijalistička pregleda iste vrste godišnje i to na osnovi ispostavljenog računa o izvršenom specijalističkom pregledu u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima ili nema sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. Drugi specijalistički pregled iste vrste ne može se obaviti prije isteka roka od šest mjeseci.

Radnik ostavaruje i pravo nadoknade troškova liječenja u RH u punom iznosu na osnovu ispostavljenog računa ili otpusnog pisma, ali ne više od 3.000,00 kuna.

Fizikalne terapije, zahvati i pregledi vezani za estetske promjene, zubne protetike i operativni zahvati ne podmiruju se s osnova stavka 1. i 2. ovoga članka.

Ispostavljen račun mora glasiti na ime radnika. Radnik nema pravo na naknadu participacije po jednom medicinskom postupku koja

iznosi manje od 50,00 kuna. Participacije se ne zbrajaju bez obzira što se nalaze na jednoj ili više izdanih potvrda i bez obzira što u tom slučaju zbrojeno iznose više od 50,00 kuna.

20.3. Osiguranje za slučaj smrti radnika

Članak 153. Poslodavac će u slučaju smrti radnika i u slučaju smrti uslijed nesretnog slučaja koja je nastupila na radu i u vezi s radom, zakonskim nasljednicima preminulog radnika isplatiti ukupni neto iznos, i to: - u slučaju smrti radnika 25.000,00 kn - u slučaju smrti uslijed nesretnog slučaja koja je nastupila na radu i u vezi s radom 90,000,00 kn 20.4. Osiguranje uslijed nesretnog slučaja radnika

Članak 154. Osiguranje radnika uslijed nesretnog slučaja radnika obuhvaća sljedeće rizike u slučaju kojih se radniku isplaćuje iznos od: - trajni invaliditet uslijed nezgode (za utvrđeni % trajne invalidnosti od 1% do 99% trajnog invaliditeta od navedene osnovice) 150.000,00 kn - za utvrđenu trajnu invalidnost od 100% uslijed nesretnog slučaja 180.000,00 kn - dnevnu bolničku naknadu uslijed nesretnog slučaja 70,00 kn

40

Radnik ima pravo na jednu jednokratnu naknadu za privremenu nesposobnost za rad iz članka 149. ovoga Ugovora, započetu unutar jedne godine trajanja ovoga Ugovora. 20.5. Osiguranje uslijed nesretnog slučaja na radu i u svezi s radom

Članak 155. Osiguranje radnika uslijed nesretnog slučaja na radu i u vezi s radom obuhvaća sljedeće rizike:

- u slučaju pregaženja osoba ili naleta vlaka na cestovno vozilo u kojem slučaju je došlo do smrti trećih osoba, strojovođa ostvaruje pravo na naknadu 7.000,00 kn

- za tjelesne ozljede i to: lom kosti, puknuće ligamenata ruku i nogu, amputacije, nastale na radu i u vezi s radom koje su medicinski dijagnosticirane unutar 24 sasta od nesretnog slučaja 5.000,00 kn

Poslodavac će u vezi osiguranja radnika za vrijeme trajanja ovoga Ugovora sklopiti s osigurateljem Policu osiguranja od nesretnog slučaja za sve radnike Društva koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. U vezi štete nastale nesretnim slučajem na radu i u vezi s radom predmet ugovorene Police osiguranja je odgovornost poslodavca za štetu.

Poslodavac je ugovaratelj Police osiguranja a korisnici Police osiguranja su radnici, odnosno njihovi zakonski nasljednici, u kojem slučaju osiguratelj isplaćuje ugovorene osigurane svote izravno korisnicima.

U slučaju da u Polici osiguranja ugovoreni osigurani iznosi po vrstama rizika osiguranja od nesretnog slučaja budu niži od iznosa iz članka 153. članka 154. i ovoga članka, Poslodavac će radnicima isplatiti razliku između isplaćenog iznosa od strane osiguratelja i iznosa iz ovoga članka.

Poslodavac će radnicima isplatiti naknade iz članka 153., članka 154. i ovoga članka u slučaju da iz bilo kojih razloga ne sklopi Ugovor-Policu osiguranja radnika od nesretnog slučaja s osigurateljem. 21. ISPLATA PLAĆE

Članak 156.

Radniku Poslodavac isplaćuje plaću jednom mjesečno do 15. (petnaestog) u mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju kašnjenja s isplatom plaće, Poslodavac je dužan isplatiti radniku zakonske zatezne kamate.

Dnevnice za službeno putovanje isplaćuju se temeljem putnog naloga i isplaćuju se zajedno s plaćom.

Dnevnice za rad na terenu isplaćuju se temeljem lokomotivskog lista ili vlakopratnog lista predviđenog za evidentiranje rada na terenu radnih mjesta strojovođa, pomoćnik strojovođe, vlakovođa, transportni komercijalist, pregledač vagona, manevrist i manevrist na vlaku do 10. (desetog) u mjesecu za protekli mjesec.

Radnici upućeni na službeno putovanje mogu podići akontaciju u visini procijenjenih troškova službenog puta.

Članak 157.

Isplata plaće i naknada plaće radnika obavljaju se preko tekućeg računa. Radnik može zatražiti, a Poslodavac će mu odobriti, isplatu materijalnih troškova

(prijevoz, dnevnice, dnevnice za rad na terenu) putem pošte, ukoliko za to postoji opravdan razlog

41

DIO 2. IZVRŠNI RADNICI 2.1. Opći dio

Članak 158.

Ovim poglavljem utvrđuje se način sklapanja ugovora o radu, radno vrijeme, cijene sata rada, stimulacija te ostala prava izvršnih radnika. 2.2. Sklapanje UOR-u

Članak 159.

Poslodavac ima obvezu prilikom prijema u radni odnos novog radnika ili promjene ugovora o radu provesti savjetovanje s reprezentativnim sindikatima koji zastupaju određene grupacije radnika. 2.3. Pripravnici

Članak 160. Duljina i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita propisani su posebnim propisom. 2.4. Školovanje i usavršavanje

Članak 161.

Izvršni radnik koji svoje poslove obavlja u interoperabilnom prometu i za obavljanje svojih poslova mora poznavati strani jezik, poslodavac će o svom trošku omogućiti doškolovanje odnosno stjecanje znanja potrebnog stranog jezika.

Poslodavac ako to zahtjeva tehnološki proces rada može izvršnog radnika uputiti na dodatno doškolovanje ili usavršavanje za obavljanje drugih poslova. Pomoćnik strojovođe ako to zahtjeva tehnološki proces rada obvezan se je doškolovati i za obavljanje poslova za drugu vrstu vuče ili drugu seriju vozila.

Ukoliko se radnik doškoluje za vlastite potrebe uz rad, Poslodavac mu nema obvezu ponuditi ugovor o radu za novostečeno zanimanje.

Vrijeme provedeno na doškolovanju, izuzev školovanja iz stavka 1. i stavka 3., ulazi u radno vrijeme i izvršni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio pod uvjetom da redovito prisustvuje školovanju.

Ako radnik putuje na školovanje uz svakodnevni povratak kući ima pravo na nalog za službeno putovanje, a ako se ne vraća kući ostvaruje pravo na dnevnicu sukladno članku 128. ovoga Ugovora. 2.5. Puno radno vrijeme

Članak 162.

Izvršni radnici mogu raditi u smjeni najviše 12 sati. Radno vrijeme u smjeni izvršnih radnika obuhvaća vrijeme u obavljanju sljedećih poslova:

- rad na pripremi i rad na raspremi posla (primanje i predaja posla) - rad na željezničkom vozilu - rad na razmještanju vozila (manevra) - vrijeme prekida do 2 sata tijekom trajanja smjene - reži vožnja - vrijeme od javljanja na rad po rasporedu do stvarnog početka rada kod kašnjenja

planiranog vlaka - rad na kolodvoru i na pruzi po utvrđenom rasporedu rada

42

- vrijeme provedeno u obvezatnoj pričuvi - u slučaju otkaza vlaka vrijeme predviđenog trajanja smjene turnusom, a za koje je

osoblje vlaka na raspolaganju nadzornim radnicima, izuzev trajanja smjene koja započinje iz obrtne jedinice ako je u obrtnoj jedinici predviđen odmor

- vrijeme poslije 10 sati odmora provedenog u obrtnom kolodvoru ako osoblje vlaka radi u interoperabilnom prometu, odnosno u nacionalnom prometu u pravilu 8 sati do iznimno 10 sati zbog potrebe tehnološkog procesa rada.

Pod radnim vremenom koje se ne planira ali se vodi kao radno vrijeme ulazi i

vrijeme provedeno: - na čekanju zamjene nakon isteka smjene - vrijeme putovanja u reži vožnji po dobivenoj smjeni.

2.6. Prekovremeni rad

Članak 163.

Pored Zakonom propisane zabrane prekovremenog rada izvršni radnik nije dužan raditi u prekovremenom radu jer radi na poslovima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem. 2.7. Preraspodjela radnog vremena

Članak 164.

Preraspodjela radnog vremena je mjesečna. Do 10 sati odnosno broj sati pri prelasku trajanja smjene iz jednog u drugi mjesec

može se računati u tekući ili naredni mjesec ovisno o mjesečnom fondu sati. 2.8. Noćni rad

Članak 165.

Izvršni radnik ne može raditi više od dvije noćne smjene uzastopno. Ako izvršni radnik tijekom godine radi više od jedne trećine svog radnog vremena u

vremenu noćnog rada, radno vrijeme prilikom utvrđivanja dnevnog rasporeda ne smije trajati duže od 8 sati. 2.9. Stanka

Članak 166.

Poslodavac je dužan omogućiti prekid rada radi korištenja stanke, vrijeme predviđeno za stanku traje od 30 ili 60 minuta ovisno o dužini trajanja smjene.

Vlakovođi, manevrist na vlaku i pomoćniku strojovođe kada tehnologija rada ne dopušta prekid rada pa iz tih razloga ne mogu koristiti stanku tijekom rada, vrijeme predviđeno za stanku 30 ili 60 minuta, dopisuje se predviđenom radnom vremenu i ulazi u mjesečni fond sati. 2.10. Dnevni odmor

Članak 167.

Izvršno osoblje ima pravo na dnevni odmor između dvaju uzastopnih radnih dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno, pomoćnik strojovođe ako koristi odmor izvan svoje organizacijske jedinice odmor može trajati kraće od 12 sati, ali ne kraće od 8 sati.

43

2.11. Godišnji odmor

Članak 168.

Izvršni radnik zbog rada u teškim uvjetima sukladno Zakonu o radu ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor.

Ukupni broj radnih dana dobiva se da se minimalnom broju dana godišnjeg odmora (20) pridodaju dani koji proizlaze iz kriterija iz članka 47. ovoga Ugovora. 2.12. Plaćeni dopust

Članak 169.

U slučaju pregaženja, naleta na cestovno vozilo ili drugih izvanrednih događaja gdje je došlo do stradavanja osoba, pomoćnik strojovođe pored prava na plaćeni dopust iz članka 55. ovoga Ugovora. 2.13. Cijena sata rada

Članak 170.

Cijena sata rada izvršnih radnika obuhvaća složenost poslova radnog mjesta, odgovornost za obavljanje poslova, uvjete rada i napore na radu te čini sastavni dio Priloga 1. ovoga Ugovora. 2.14. Zaštita plaće izvršnog radnika

Članak 171.

Izvršni radnik, ima pravo zadržati plaću iz dosadašnjeg ugovora o radu, ako u trenutku promjene ugovora o radu u pogledu drugog radnog mjesta, ima 20 godina radnog staža na poslovima na kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa odnosno na poslovima s posebnim uvjetima rada (uključujući staž osiguranja s uvećanim trajanjem i posebni staž ostvaren u Domovinskom ratu), u slijedećim slučajevima:

a) radnik koji ima utvrđeno smanjenje radne sposobnosti prema rješenju nadležnog tijela

b) radnik kod kojeg postoji neposredna opasnost od smanjenja radne sposobnosti prema rješenju nadležnog tijela

c) radnik zbog gubitka zdravstvene sposobnosti kojem je svjedodžbom zdravstvene ustanove utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti za dosadašnje radno mjesto, a nadležno tijelo u provedenom postupku nije mu priznalo profesionalnu nesposobnost za rad odnosno neposrednu opasnost od smanjenja radne sposobnosti. Pravo iz stavka 1. ovoga članka obvezno se upisuje kod svake promjene ugovora o radu ili sklapanja aneksa ugovora o radu.

Članak 172.

Ako se plaća radnog mjesta iz dosadašnjeg ugovora o radu, prema kojemu je radnik ostvario pravo iz članka 171. ovoga Ugovora promijeni, ovaj radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Ako je radno mjesto po kojemu je radniku utvrđena plaća po osnovi prava iz članka 171. ovoga Ugovora ukinuto, ovom radniku se tada plaća po toj osnovi utvrđuje usporedbom s drugim, po sadržaju i prirodi posla najbližim radnim mjestom iz ovoga Ugovora.

Ako se radniku nakon stjecanja prava na zaštitu plaće promjeni ugovor o radu na radno mjesto s većom plaćom od zaštićene, radnik ostvaruje pravo na plaću iz promijenjenog ugovora o radu samo za vrijeme njegovoga trajanja.

Ova plaća ne može biti osnova za stjecanje prava na zaštitu plaće.

44

2.15. Dodaci na plaću

Članak 173.

Za rad u nejednako mjernom smjenskom radu i za obavljanje posebno stresnog

posla, izmjene kočionih umetaka ili za rad u više od dva mjesta rada u jednoj smjeni, radnik ima pravo na povećanu plaću:

- za posebno stresan posao kod radnog mjesta

pomoćnik strojovođe 8% - za rad u nejednako mjernom smjenskom radu 5% - za rad na poslovima za drugog poslodavca

za sve sate ostvarene u smjeni 5% - vlakovođa kada radi poslove rukovatelja manevre 3% - pregledač vagona kada radi poslove vlakovođe 3% - pregledač vagona za svaki izmijenjeni kočioni umetak 10,00 kn

u neto iznosu po izmijenjenom umetku 2.16. Stimulacija

Članak 174.

Za uspješnost u radu izvršni radnik može ostvariti pravo na stimulativni dio plaće. Iznos stimulativnog dijela plaće po radniku može iznositi do 20% radnikove mjesečne

plaće. Elementi za ostvarivanje stimulativnog djela plaće su: količina, kvaliteta i

pravovremenost izvršenih radnih zadataka u skladu sa danim uputama i nalozima, postupanje sa sredstvima za rad, doprinos radnika u racionalnosti i učinkovitosti poslovanja te u slučajevima sprječavanja nastanka štete za Društvo.

Stimulativni dio za spriječenu nesreću koja može prouzročiti veliku materijalnu štetu za Društvo, odlukom poslodavca, ovisno o razmjerima spriječene štete, može biti veći od predviđenih 20% radnikove mjesečne plaće.

Pomoćniku strojovođe kada se odazove pozivu na rad u vrijeme odmora, kada se zbog aviziranja mijenja početak radnog vremena za više od 120 minuta ili ako se izuzetno prekorači planirano radno vrijeme više od 60 minuta, uvećava se cijena sata te smjene za 10% i predstavlja neto iznos.

Članak 175.

Radnik pisanim putem obavještava neposrednog rukovoditelja o spriječenoj šteti. Na prijedlog nadređenog radnika, a temeljem dostavljene dokumentacije o spriječenoj

šteti, odluku o visini i načinu utvrđivanja stimulacije donosi Uprava Društva. Osnova za izračun stimulacije je suma pomnožene osnovne cijene sata rada s

brojem fonda sati u tom mjesecu. Prijedlog Odluke o visini stimulacije za pojedinog radnika u organizacijskoj jedinici

donosi nadređeni radnik na prijedlog neposrednog rukovoditelja. Konačnu Odluku o stimulaciji donosi Uprava Društva i o tome obavještava sindikate

potpisnike ovoga Ugovora. 2.17. Mentorstvo Članak 176.

Kada radnik, pored redovitog posla, obavlja i poslove mentora, odnosno nadzire rad radnika pod nadzorom, za sate mentorstva, odnosno nadzora, ima pravo na dodatak plaće u visini 15% od osnovne plaće svog radnog mjesta, bez obzira na broj radnika.

45

2.18. Dodatni poslovi

Članak 177.

Ako se ukaže potreba da izvršni radnik obavlja dodatne poslove, izuzev poslova koji su definirani u članku 173. ovoga Ugovora naknadu za obavljanje tih poslova, poslodavac i sindikati potpisnici ovog ugovora dogovaraju posebnim sporazumom.

Ako se sporazum ne može postići naknada iznosi 5% osnovne plaće radnog mjesta radnika koji obavlja dodatne poslove. 2.19. Dnevnica za rad na terenu

Članak 178.

Radi obavljanja poslova i radnih zadataka izvan mjesta rada, mjesta prebivališta ili mjesta uobičajenog boravišta na udaljenosti od najmanje 30 (trideset) kilometara, radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu.

Iznos dnevnice za rad na terenu određuje se odlukom Poslodavca u visini neoporezivog dijela dnevnice za službeno putovanje u Republici Hrvatskoj, ali ne manjoj od 170,00 kuna.

Dnevnica za rad na terenu radi naknada troškova za putovanje osoblja vlaka obračunava se prema vremenu provedenom na putu.

U vrijeme provedenom na putu podrazumijeva se - vrijeme putovanja vlaka - vrijeme pripremno – završne službe - vrijeme provedeno (boravak – odmor) izvan domicilnog kolodvora

Naknada po satu utvrđuje se na osnovu visine dnevnice za rad na terenu iz stavka 2. ovoga članka podijeljeno sa 24 sata.

Izvršni radnik ako obavlja poslove na terenu, a udaljenost mjesta rada je manja od 30 kilometara ostvaruje taj dan pravo na naknadu za topli obrok u iznosu od 30,00 kuna. 2.20. Osiguranje radnika Mirovinsko osiguranje III. Stup

Članak 179.

Poslodavac će na osnovu smanjene obveze koje su proizlazile prilikom plaćanja staža s uvećanim trajanjem uplaćivati radnicima dobrovoljno mirovinsko osiguranje u III. Mirovinski stup i to prema sljedećim kriterijima:

Radnicima kojima se staž osiguranja računa 14 mjeseci - 200,00 kn. Radnicima kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci - 150,00 kn

2.21. Privremena zabrana obavljanja poslova

Članak 180.

U slučaju primjene sigurnosne mjere sukladno pozitivnim propisima kojima se uređuje sigurnost željezničkog prometa, kada se radniku koji obavlja poslove na kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa mora privremeno zabraniti obavljanje takvih poslova, radnik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto.

Za vrijeme privremenog rasporeda na drugo radno mjesto sukladno odredbama ovog Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na plaću radnog mjesta na koje je privremeno raspoređen, osim ako je na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove nesposoban za obavljanje određenih poslova, kada ima pravo na povoljniju plaću.

Izricanje mjere zabrane sukladno pozitivnim propisima kojima se uređuje sigurnost željezničkog prometa smatra se izricanje zabrane po odluci nadležnog suda.

46

Za vrijeme privremenog rasporeda, radnik ostvaruje plaću onog radnog mjesta na koje je raspoređen.

Poslodavac radnika raspoređuje na poslove u okviru njegove stručne spreme, a privremeno ako nema takvo slobodno radno mjesto može ga rasporediti na poslove za koje se zahtjeva stručna sprema niža za jedan stupanj od one koju ima. 2.22. Privremeno udaljenje radnika

Članak 181. Ako je radnik izvršne službe privremeno udaljen od obavljanja poslova zbog razloga koji proizlaze iz pozitivnih propisa kojima se uređuje sigurnost željezničkog prometa te ako radnik sam izjavi da nije sposoban za obavljanje posla (zbog pokušaja obavljanja poslova, a očito je umoran, bolestan, u teškom duševnom stanju) udaljenje traje do kraja smjene i ne ostvaruje pravo na plaću.

Ukoliko se radnik izvršne službe udaljuje zbog sumnje da je pod utjecajem droga, psihoaktivnih sredstva, alkohola ili ako odbije pristupiti alkotestiranju, udaljenje traje do kraja smjene.

Od trenutka udaljenja do kraja smjene, radnik ne ostvaruje pravo na plaću, a radnik ne može započeti ponovo obavljati poslove u izvršnoj službi dok nije obavio liječnički pregled o vlastitom trošku. Ako se na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove radnik proglasi privremeno nesposobnim za obavljanje poslova radnog mjesta, poslodavac ga može rasporediti i na poslove niže stručne spreme. Udaljenje može trajati dok radnik ponovo ne bude zdravstveno sposoban.

Članak 182.

Ako se izvršni radnik privremeno udalji od obavljanja poslova zbog osnovane sumnje

da je nepažnjom ili na bilo koji drugi način prouzročio izvanredni događaj, za vrijeme privremenog udaljenja prema odluci o udaljenju, poslodavac ga privremeno raspoređuje na neke druge poslove.

Privremeno udaljenje traje do konačnog utvrđivanja stanja ili donošenja odluke o odgovornosti radnika.

Utvrđivanje stanja i donošenje odluke ne smije trajati duže od 30 dana, a radniku kojem se dokaže skrivljeno ponašanje, udaljenje od obavljanja njegovih poslova ne može trajati duže od 12 mjeseci.

Za vrijeme utvrđivanja stanja i do donošenja odluke o odgovornosti radnika, radnik se privremeno raspoređuje na druge poslove bez izmjene ugovora o radu, u okviru njegove stručne spreme, a ako mu se dokaže krivnja, može se rasporediti na poslove za koje se zahtjeva stručna sprema niža za jedan stupanj.

Članak 183.

Odluku o privremenom udaljenju i privremenom rasporedu radnika donosi nadređeni službenik po posebnoj punomoći.

Radnici koji vode, nadziru i kontroliraju rad kod poslodavca, o svim uočenim nepravilnostima izvješćuju svog nadređenog službenika koji na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donosi odluku o preventivnom udaljenju radnika. Radnik može biti udaljen usmenim ili pisanim nalogom.

Ako je radnik udaljen usmenim nalogom, a poslodavac ga ima namjeru privremeno rasporediti na drugo radno mjesto, dužan mu je u roku od tri (3) dana uručiti pisani nalog o udaljenju uz navođenje razloga udaljenja i rješenje o privremenom rasporedu na drugo radno mjesto.

47

Članak 184.

Izvršni radnik se može privremeno udaljiti iz Društva ako su razlozi za udaljenje uzrokovani osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa zbog koje se opravdano može očekivati odluka poslodavca o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

Privremeno udaljenje ne može trajati duže od 30 dana. Smatra se da je radnik privremeno udaljen iz Društva i kada se nalazi u pritvoru do kojeg je došlo u svezi s radnim zadatkom.

Ukoliko se radnik nalazi u pritvoru do kojeg nije došlo u svezi s radnim zadatkom nakon pet (5) dana poslodavac će pokrenuti postupak raskida ugovora o radu. DIO 3. STROJOVOĐE 3.1. Opći dio

Članak 185.

Ovim poglavljem utvrđuje se način sklapanja ugovora o radu, radno vrijeme, cijene sata rada, stimulacija te ostala prava radnika za radno mjesto Strojovođa. 3.2. Sklapanje UOR-u

Članak 186.

Poslodavac ima obvezu prilikom prijema u radni odnos novog radnika ili promjene ugovora o radu provesti savjetovanje s reprezentativnim sindikatom koji zastupa tu grupaciju radnika.

3.3. Pripravnici

Članak 187. Duljina i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita propisani su posebnim propisom. 3.4. Školovanje i usavršavanje

Članak 188.

Strojovođi koji svoje poslove obavlja u interoperabilnom prometu i za obavljanje svojih poslova mora poznavati strani jezik, poslodavac će o svom trošku omogućiti školovanje odnosno stjecanje znanja potrebnog stranog jezika.

Poslodavac ako to zahtjeva tehnološki proces rada može strojovođu uputiti na dodatno školovanje ili usavršavanje za obavljanje drugih poslova.

Ukoliko se radnik školuje za vlastite potrebe uz rad, poslodavac mu nema obvezu ponuditi ugovor o radu za novostečeno zanimanje.

Vrijeme provedeno na školovanju, izuzev školovanja iz stavka 1. i stavka 3. ovoga članka ulazi u radno vrijeme i strojovođa ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio pod uvjetom da redovito prisustvuje školovanju.

Ako radnik putuje na školovanje uz svakodnevni povratak kući ima pravo na nalog za službeno putovanje, a ako se ne vraća kući ostvaruje pravo na dnevnicu sukladno članku 128. ovoga Ugovora.

48

3.5. Puno radno vrijeme

Članak 189.

Strojovođa može raditi u smjeni najviše 12 sati, a ako ga se ustupi da vozi vlak za prijevoz putnika može u smjeni raditi i biti mu predviđeno radno vrijeme od najviše 10 sati.

U interoperabilnom prometu radno vrijeme može biti planirano maksimalno 9 sati po danu i 8 sati po noći.

Članak 190.

Strojovođe mogu raditi u smjeni najviše 12 sati. Radno vrijeme u smjeni strojovođa obuhvaća vrijeme u obavljanju sljedećih poslova: - rad na pripremi i rad na raspremi posla (primanje i predaja posla) - rad na željezničkom vozilu - rad na razmještanju vozila (manevra) - vrijeme prekida do 2 sata tijekom trajanja smjene - reži vožnja - vrijeme od javljanja na rad po rasporedu do stvarnog početka rada kod kašnjenja

planiranog vlaka - rad na kolodvoru i na pruzi po utvrđenom rasporedu rada - vrijeme provedeno u obvezatnoj pričuvi - u slučaju otkaza vlaka vrijeme predviđenog trajanja smjene turnusom, a za koje je

osoblje vlaka na raspolaganju nadzornim radnicima, izuzev trajanja smjene koja započinje iz obrtne jedinice ako je u obrtnoj jedinici predviđen odmor

- vrijeme poslije 10 sati odmora provedenog u obrtnom kolodvoru ako osoblje vlaka radi u interoperabilnom prometu, odnosno u nacionalnom prometu u pravilu 8 sati do iznimno 10 sati zbog potrebe tehnološkog procesa rada.

Pod radnim vremenom koje se ne planira ali se vodi kao radno vrijeme ulazi i vrijeme

provedeno: - na čekanju zamjene nakon isteka smjene - vrijeme putovanja u reži vožnji po dobivenoj smjeni. Strojovođa je obvezan u okviru previđenog radnog vremena obavljati poslove

nevezano koji mu se vlak ponudi za vožnju, a ako vlak pokreće nakon odmora iz obrtne vuče sa zakašnjenjem, dispečeri i nadzornici moraju voditi računa o kretanju vlaka i trajanju radnog vremena strojovođe.

Strojovođi nakon dolaska u matičnu vuču ne može se, bez njegovog pristanka, produžiti planirano radno vrijeme do zakonski propisanog radnog vremena. 3.6. Prekovremeni rad

Članak 191.

Pored zakonom propisane zabrane prekovremenog rada strojovođa nije dužan raditi u prekovremenom radu jer radi na poslovima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem. 3.7. Preraspodjela radnog vremena

Članak 192.

Preraspodjela radnog vremena je mjesečna. Do 10 sati, odnosno broj sati pri prelasku trajanja smjene iz jednog u drugi mjesec

može se računati u tekući ili naredni mjesec ovisno o mjesečnom fondu sati.

49

3.8. Noćni rad

Članak 193.

Strojovođa ne može raditi više od dvije noćne smjene uzastopno. Ako strojovođa tijekom godine radi više od jedne trećine svog radnog vremena u

vremenu noćnog rada, radno vrijeme prilikom utvrđivanja dnevnog rasporeda ne smije trajati duže od 8 sati. 3.9. Stanka

Članak 194.

Strojovođi kada tehnologija rada ne dopušta prekid rada pa iz tih razloga ne može koristiti stanku tijekom rada, vrijeme predviđeno za stanku od 30 ili 60 minuta ovisno o dužini trajanja smjene dopisuje se predviđenom radnom vremenu i ulazi u mjesečni fond sati. 3.10. Dnevni odmor

Članak 195.

Strojovođa ima pravo na dnevni odmor između dvaju uzastopnih radnih dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno, strojovođa ako koristi odmor izvan svoje organizacijske jedinice, taj odmor može biti kraći od 12 sati, ali ne kraći od 8 sati. Strojovođa koji radi u nejednako mjernom smjenskom radu ima pravo na dnevni odmor između 2 uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 16 sati neprekidno.

Članak 196.

Strojnom osoblju, izuzev predviđene stanke koja ulazi u radno vrijeme, ne pripada odmor u okretnom kolodvoru ako rad u smjeni u odlasku i povratku traje manje od 12 sati za teretne vlakove ili ako ga se ustupi za vožnju vlaka manje od 10 sati za ostale vlakove. 3.11. Godišnji odmor

Članak 197.

Strojovođa zbog rada u teškim uvjetima sukladno Zakonu o radu ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor.

Ukupni broj radnih dana dobiva se da se minimalnom broju dana godišnjeg odmora (20) pridodaju dani koji proizlaze iz kriterija iz članka 47. ovoga Ugovora. 3.12. Plaćeni dopust

Članak 198.

U slučaju pregaženja, naleta na cestovno vozilo ili drugih izvanrednih događaja gdje

je došlo do stradavanja osoba i većih materijalnih šteta, strojovođa pored prava na plaćeni dopust iz članka 55. ovoga Ugovora ima pravo koristiti pet (5) dana plaćenog dopusta. 3.13. Cijena sata rada

Članak 199.

Cijena sata rada strojovođe obuhvaća složenost poslova radnog mjesta, odgovornost za obavljanje poslova, uvjete rada i napore na radu te čini sastavni dio ovoga Ugovora.

50

3.14. Zaštita plaće strojovođe

Članak 200.

Strojovođa, ima pravo zadržati plaću iz dosadašnjeg ugovora o radu, ako u trenutku promjene ugovora o radu u pogledu drugog radnog mjesta, ima 20 godina radnog staža na poslovima na kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa odnosno na poslovima s posebnim uvjetima rada (uključujući staž osiguranja s uvećanim trajanjem i posebni staž ostvaren u Domovinskom ratu), u slijedećim slučajevima:

a) radnik koji ima utvrđeno smanjenje radne sposobnosti prema rješenju nadležnog tijela

b) radnik kod kojeg postoji neposredna opasnost od smanjenja radne sposobnosti prema rješenju nadležnog tijela

c) radnik zbog gubitka zdravstvene sposobnosti kojem je svjedodžbom zdravstvene ustanove utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti za dosadašnje radno mjesto, a nadležno tijelo u provedenom postupku nije mu priznalo profesionalnu nesposobnost za rad odnosno neposrednu opasnost od smanjenja radne sposobnosti. Pravo iz stavka 1. ovoga članka obvezno se upisuje kod svake promjene ugovora o radu ili sklapanja aneksa ugovora o radu.

Članak 201.

Ako se plaća radnog mjesta iz dosadašnjeg ugovora o radu, prema kojemu je radnik ostvario pravo iz članka 200. ovoga Ugovora promijeni, ovaj radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Ako je radno mjesto po kojemu je radniku utvrđena plaća po osnovi prava iz članka 200. ovoga Ugovora ukinuto, ovom radniku se tada plaća po toj osnovi utvrđuje usporedbom s drugim, po sadržaju i prirodi posla najbližim radnim mjestom iz ovoga Ugovora.

Ako se radniku nakon stjecanja prava na zaštitu plaće promjeni ugovor o radu na radno mjesto s većom plaćom od zaštićene, radnik ostvaruje pravo na plaću iz promijenjenog ugovora o radu samo za vrijeme njegovoga trajanja.

Ova plaća ne može biti osnova za stjecanje prava na zaštitu plaće. 3.15. Dodaci plaće

Članak 202.

Za rad u nejednako mjernom radnom vremenu i za obavljanje posebno stresnog

posla, za rad kod drugog poslodavca radnik ima pravo na povećanu plaću:

- za rad u nejednako mjernom smjenskom radu 5% - za posebno stresan posao kod radnog mjesta 8% - za rad na poslovima za drugog poslodavca za sve sate ostvarene u smjeni 5% 3.16. Stimulacija

Članak 203.

Za uspješnost u radu strojovođa može ostvariti pravo na stimulativni dio plaće. Iznos stimulativnog dijela plaće po radniku može iznositi do 20% radnikove mjesečne

plaće. Elementi za ostvarivanje stimulativnog djela plaće su: količina, kvaliteta i

pravovremenost izvršenih radnih zadataka u skladu sa danim uputama i nalozima, postupanje sa sredstvima za rad, doprinos radnika u racionalnosti i učinkovitosti poslovanja te u slučajevima sprječavanja nastanka štete za Društvo.

51

Stimulativni dio za spriječenu nesreću koja može prouzročiti veliku materijalnu štetu za Društvo, odlukom Poslodavca, ovisno o razmjerima spriječene štete, može biti veći od predviđenih 20% radnikove mjesečne plaće.

Strojovođa kada se odazove pozivu na rad u vrijeme odmora, kada se zbog aviziranja mijenja početak radnog vremena za više od 120 minuta ili ako se izuzetno prekorači planirano radno vrijeme više od 60 minuta, uvećava se cijena sata te smjene za 10% i predstavlja neto iznos.

Članak 204.

Radnik pisanim putem obavještava neposrednog rukovoditelja o spriječenoj šteti. Na prijedlog nadređenog radnika, a temeljem dostavljene dokumentacije o spriječenoj

šteti, odluku o visini i načinu utvrđivanja stimulacije donosi Uprava Društva. Osnova za izračun stimulacije je suma pomnožene osnovne cijene sata rada s

brojem fonda sati u tom mjesecu. Prijedlog Odluke o visini stimulacije za pojedinog radnika u organizacijskoj jedinici

donosi nadređeni radnik na prijedlog neposrednog rukovoditelja. Konačnu Odluku o stimulaciji donosi Uprava Društva i o tome obavještava sindikate

potpisnike ovoga Ugovora. 3.17. Mentorstvo

Članak 205.

Kada radnik, pored redovitog posla, obavlja i poslove mentora, odnosno nadzire rad radnika pod nadzorom, za sate mentorstva, odnosno nadzora, ima pravo na dodatak plaće u visini 15% od osnovne plaće svog radnog mjesta, bez obzira na broj radnika. 3.18. Dodatni poslovi

Članak 206.

Ako se ukaže potreba da strojovođa obavlja dodatne poslove, naknadu za obavljanje tih poslova, poslodavac i sindikat koji predstavlja tu grupaciju radnika, potpisnik ovog ugovora dogovaraju posebnim Sporazumom.

Ako se sporazum ne može postići, uvećava se cijena sata te smjene za 10% i predstavlja neto iznos.

3.19. Dnevnica za rad na terenu

Članak 207.

Radi obavljanja poslova i radnih zadataka izvan mjesta rada, mjesta prebivališta ili mjesta uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu.

Iznos dnevnice za rad na terenu određuje se odlukom Poslodavca u visini neoporezivog dijela dnevnice za službeno putovanje u Republici Hrvatskoj, ali ne manje od 170,00 kuna.

Dnevnica za rad na terenu radi naknada troškova za putovanje osoblja vlaka obračunava se prema vremenu provedenom na putu.

U vrijeme provedenom na putu podrazumijeva se - vrijeme putovanja vlaka - vrijeme pripremno – završne službe - vrijeme provedeno (boravak – odmor) izvan domicilnog kolodvora

Naknada po satu utvrđuje se na osnovu visine dnevnice za rad na terenu iz stavka 2. ovoga članka podijeljeno sa 24 sata.

Strojovođa ako obavlja poslove na terenu, a udaljenost mjesta rada je manja od 30 kilometara ostvaruje taj dan pravo na naknadu za topli obrok u iznosu od 30,00 kuna.

52

3.20. Osiguranje radnika Mirovinsko osiguranje III. Stup

Članak 208.

Poslodavac će na osnovu smanjene obveze koje su proizlazile prilikom plaćanja staža s uvećanim trajanjem uplaćivati radnicima dobrovoljno mirovinsko osiguranje u III. Mirovinski stup i to prema sljedećim kriterijima:

Radnicima kojima se staž osiguranja računa 16 mjeseci - 300,00 kn.

3.21. Privremena zabrana obavljanja poslova

Članak 209.

U slučaju primjene sigurnosne mjere sukladno pozitivnim propisima kojima se uređuje sigurnost željezničkog prometa, kada se radniku koji obavlja poslove na kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa mora privremeno zabraniti obavljanje takvih poslova, radnik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto.

Za vrijeme privremenog rasporeda na drugo radno mjesto sukladno odredbama ovog Ugovora radnik ima pravo na plaću radnog mjesta na koje je privremeno raspoređen, osim ako je na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove nesposoban za obavljanje određenih poslova, kada ima pravo na povoljniju plaću.

Izricanje mjere zabrane sukladno pozitivnim propisima kojima se uređuje sigurnost željezničkog prometa smatra se izricanje zabrane po odluci nadležnog suda.

Za vrijeme privremenog rasporeda, radnik ostvaruje plaću onog radnog mjesta na koje je raspoređen.

Poslodavac radnika raspoređuje na poslove u okviru njegove stručne spreme, a privremeno ako nema takvo slobodno radno mjesto može ga rasporediti na poslove za koje se zahtjeva stručna sprema niža za jedan stupanj od one koju ima. 3.22. Privremeno udaljenje radnika

Članak 210. Ako je radnik privremeno udaljen od obavljanja poslova zbog razloga koji proizlaze iz pozitivnih propisa kojima se uređuje sigurnost željezničkog prometa te ako radnik sam izjavi da nije sposoban za obavljanje posla (zbog pokušaja obavljanja poslova, a očito je umoran, bolestan, u teškom duševnom stanju) udaljenje traje do kraja smjene i ne ostvaruje pravo na plaću.

Ukoliko se radnik udaljuje zbog sumnje da je pod utjecajem droga, psihoaktivnih sredstva, alkohola ili ako odbije pristupiti alkotestiranju, udaljenje traje do kraja smjene.

Od trenutka udaljenja do kraja smjene, radnik ne ostvaruje pravo na plaću, a radnik ne može započeti ponovo obavljati poslove u izvršnoj službi dok nije obavio liječnički pregled o vlastitom trošku. Ako se na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove radnik proglasi privremeno nesposobnim za obavljanje poslova radnog mjesta, poslodavac ga može rasporediti i na poslove niže stručne spreme. Udaljenje može trajati dok radnik ponovo ne bude zdravstveno sposoban.

Članak 211.

Ako je strojovođa privremeno udaljen od obavljanja poslova zbog osnovane sumnje

da je nepažnjom ili na bilo koji drugi način prouzročio izvanredni događaj, za vrijeme privremenog udaljenja prema odluci o udaljenju, poslodavac ga privremeno raspoređuje na neke druge poslove.

Privremeno udaljenje traje do konačnog utvrđivanja stanja ili donošenja odluke o odgovornosti radnika.

53

Utvrđivanje stanja i donošenje odluke ne smije trajati duže od 30 dana, a radniku kojem se dokaže skrivljeno ponašanje, udaljenje od obavljanja njegovih poslova ne može trajati duže od 12 mjeseci.

Za vrijeme utvrđivanja stanja i do donošenja odluke o odgovornosti radnika, radnik se privremeno raspoređuje na druge poslove bez izmjene ugovora o radu, u okviru njegove stručne spreme, a ako mu se dokaže krivnja, može se rasporediti na poslove za koje se zahtjeva stručna sprema niža za jedan stupanj.

Članak 212.

Odluku o privremenom udaljenju i privremenom rasporedu radnika donosi nadređeni službenik po posebnoj punomoći.

Radnici koji vode, nadziru i kontroliraju rad kod poslodavca, o svim uočenim nepravilnostima izvješćuju svog nadređenog radnika koji na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donosi odluku o preventivnom udaljenju radnika. Radnik može biti udaljen usmenim ili pisanim nalogom.

Ako je radnik udaljen usmenim nalogom, a poslodavac ga ima namjeru privremeno rasporediti na drugo radno mjesto, dužan mu je u roku od tri (3) dana uručiti pisani nalog o udaljenju uz navođenje razloga udaljenja i rješenje o privremenom rasporedu na drugo radno mjesto.

Članak 213.

Strojovođa se može privremeno udaljiti iz Društva ako su razlozi za udaljenje

uzrokovani osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa zbog koje se opravdano može očekivati odluka poslodavca o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

Privremeno udaljenje ne može trajati duže od 30 dana. Smatra se da je radnik privremeno udaljen iz Društva i kada se nalazi u pritvoru do kojeg je došlo u svezi s radnim zadatkom.

Ukoliko se strojovođa nalazi u pritvoru do kojeg nije došlo u svezi s radnim zadatkom nakon pet (5) dana Poslodavac će pokrenuti postupak raskida ugovora o radu. 4. ODNOSI SA SINDIKATOM, RADNIČKIM VIJEĆEM I POVJERENICIMA ZNR 4.1. Odnosi sa sindikatom

Članak 214.

Sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje su sindikati koji su sukladno pozitivnim propisima utvrđeni kao reprezentativni sindikati u HŽ Cargo d.o.o..

Poslodavac surađuje s reprezentativnim sindikatima na svim područjima zaštite interesa i ostvarivanja prava radnika.

Sindikat da bi ostvario pravo zastupanja radnika po pitanjima koja nisu predmet kolektivnog pregovaranja, mora zastupati minimalno 5% radnika od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca.

Poslodavac se obvezuje da sa sindikatima iz stavka 3. ovoga članka i ostalim udrugama koje djeluju u HŽ Cargo d.o.o. neće ugovoriti veća prava, od prava ugovorenih ovim Ugovorom.

Članak 215.

Sindikalni aktivisti u smislu prava iz ovog Ugovora su sindikalni dužnosnici (predsjednici i dopredsjednici) i sindikalni povjerenici.

Pravo na sindikalnog dužnosnika ostvaruje sindikat koji kod Poslodavca ima najmanje 300 (tri stotine) članova te po jednog na svakih daljnjih započetih 300 (tri stotine) članova.

Sindikat koji ne ostvaruje pravo iz prethodnog stavka, a ima više od 5% radnika koje predstavlja od ukupnog broja zaposlenih radnika kod Poslodavca, ima pravo mjesečno za potrebe rada sindikalnog dužnosnika na oslobađanje od redovnog rada u broju od jednog sata po članu sindikata.

54

Poslodavac će sa sindikalnim dužnosnikom iz stavka 2. ovoga članka ako se odluči na profesionalni rad, sklopiti aneks ugovora o radu.

Poslodavac sa sindikalnim dužnosnikom iz stavka 3. ovoga članka može sklopiti aneks ugovora o radu za profesionalni rad, ako sindikat organizira minimalno 174 radnika.

Ako sindikat s osnova broja članova i broja ustupljenih sati ne ostvaruje pravo na sindikalnog dužnosnika, poslodavac će sklopiti aneks ugovora o radu sa sindikalnom povjereniku i isti svoja prava ostvaruje s osnova prava iz članka 217. ovoga Ugovora.

Članak 216.

Sindikalni dužnosnik ostvaruje pravo na cijenu sata rada svog radnog mjesta uvećanu za 50%.

Sindikalni dužnosnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću za dodatak 0,5% za svaku navršenu godinu staža.

Sindikalni dužnosnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na besplatnu prijevoznu kartu o trošku poslodavca u 1. razredu na svim prugama i svim vlakovima na mreži HŽ-a (P-1a), bez obzira da li obavlja djelatnost profesionalno ili ne.

Poslodavac će sa sindikalnim dužnosnikom sklopiti aneks ugovora o radu.

Članak 217.

Sindikati imaju pravo imenovati sindikalne povjerenike koji svoj rad u sindikatu obavljaju uz redoviti rad na najmanje 100 (stotinu) članova zaposlenih kod poslodavca te po jednog na svakih daljnjih započetih 100 (stotinu) članova. Ovako imenovani sindikalni povjerenici imaju pravo na oslobađanje od obveza obavljanja rada uz naknadu plaće kao da rade zbog prisustvovanja sindikalnim sastancima, tečajevima, osposobljavanju, seminarima i sjednicama sindikalnih tijela (Sabora, Središnjeg odbora, Izvršnog odbora, Kongresa, Predsjedništva i sl.).

Ukoliko sindikat ne iskoristi pravo na imenovanje sindikalnog dužnosnika sukladno stavku 2. članka 215. ovog Ugovora, neiskorišteni sati se mogu preraspodijeliti na sindikalne povjerenike ili iskoristiti za imenovanje novih sindikalnih povjerenika.

Sindikalni povjerenik koji zastupa prava do 50 članova u podružnici oslobođen je od obveze obavljanja rada 24 sata mjesečno, a sindikalni povjerenik koji zastupa prava više od 50 članova u podružnici oslobođen je od obveze obavljanja rada 40 sati mjesečno pod uvjetom da sindikat ostvaruje pravo na toliki broj sati oslobađanja od rada.

Sindikalni povjerenik ostvaruje pravo na cijenu sata rada radnog mjesta na kojem radi uvećanu za 30%, za sate predviđene za rad na poslovima sindikalnog povjerenika iz stavka 3. ovoga članka.

Kod korištenja prava iz stavka 3. ovoga članka, sindikalni povjerenik obvezan je najaviti vrijeme izostanka s rada neposrednom rukovoditelju najmanje tri (3) dana unaprijed.

Sindikalni povjerenik ima pravo na korištenje 1 (jednog) naloga za službeno putovanje u 1. razredu svih vrsta vlakova mjesečno, od mjesta rada do mjesta održavanja sindikalnih aktivnosti i natrag na prugama HŽ-a, bez obzira da li obavljaju djelatnost profesionalno ili ne, o trošku poslodavca, ili pravo na nadoknadu troška autobusne karte.

Poslodavac će sa sindikalnim povjerenikom sklopiti aneks ugovora o radu.

Članak 218.

U odnosima s poslodavcem sindikat zastupa predsjednik sindikata ili od njega ovlaštena osoba, a u odnosima s organizacijskim jedinicama pored predsjednika sindikata ili od njega ovlaštene osobe sindikat zastupa i sindikalni povjerenik ili od njega ovlaštena osoba.

Sindikat je obvezan Poslodavcu dostaviti akt o svojoj organizaciji sa imenima osoba ovlaštenih za zastupanje sindikata. Popis sindikalnih dužnosnika i/ili sindikalnih povjerenika koji koriste prava iz članka 215. i 217. ovoga Ugovora, sindikat će dostaviti poslodavcu u roku od 15 dana od dana potpisa ovog Ugovora.

55

Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog dužnosnika reprezentativnog sindikata ili sindikata, čiji sindikat ostvaruje pravo na sindikalnog dužnosnika s osnova ostvarenog prava na profesionalni rad.

Nadređeni radnik je dužan primiti i saslušati sindikalnog dužnosnika ili od njega ovlaštenu osobu, sindikalnog povjerenika ili od njega ovlaštenu osobu onog sindikata koji zastupa interese određene grupacije radnika ili radnika pojedinačno.

Članak 219.

U slučaju da se ovisno o broju članova sindikata utvrđuju odnosi između Poslodavca i sindikata, mjerodavan je broj članova za koje Poslodavac obustavlja sindikalnu članarinu na dan potpisivanja ovog Ugovora, uključivo i radnike koji su članovi sindikata, ali im članarina ne usteže zbog dugotrajnog bolovanja.

Broj članova sindikata iz prethodnog stavka utvrđuje se i svake sljedeće godine na dan potpisivanja ovoga Ugovora.

Članak 220.

Sindikalni povjerenik i sindikalni dužnosnik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.

Sindikalnom dužnosniku i sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja njegove dužnosti i šest (6) mjeseci po njenom isteku ne može se bez suglasnosti sindikata koji ga je imenovao, otkazati ugovor o radu.

Članak 221.

Poslodavac se obvezuje da će reprezentativnom sindikatu i njegovoj podružnici

omogućiti djelovanje u funkciji zaštite kolektivnih prava na način:

da će poštivati odredbe kolektivnog ugovora

da će provoditi sve mjere zaštite na radu sukladno propisima i Zakonu

da će ovlaštenom sindikalnom dužnosniku staviti na raspolaganje, na njegov zahtjev, sve informacije u svezi ostvarivanja i zaštite prava radnika koje zastupa. Ova obaveza uključuje i podatke o plaćama odnosno primanjima radnika, elementima za njihov izračun, troškovima Poslodavca te uplaćenim porezima i doprinosima

da će ovlaštenom sindikalnom povjereniku omogućiti pristup svim radnim mjestima kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalne dužnosti

da će ovlaštenom sindikalnom povjereniku omogućiti nazočnost inspekcijskim pregledima i informiranju inspektora o svim zapažanjima u svezi provedbe mjera zaštite na radu.

Članak 222.

Poslodavac se obvezuje da će reprezentativnom sindikatu i njegovoj podružnici osigurati sljedeće uvjete za rad:

prostoriju za rad sindikata

dostava službenih glasila i drugih tiskovina koje izdaje Društvo, u dva (2) primjerka

omogućavanje isticanja sindikalnih obavijesti na oglasnim pločama, kao i dijeljenje biltena i informativnih publikacija među zaposlenima

obračun sindikalne članarine i sindikalnog kredita temeljem odgovarajuće dokumentacije, te upućivanje navedenih sredstava na odgovarajuće korisnike i obavještavanje sindikata o istom.

56

4.2. Odnosi s radničkim vijećem

Članak 223.

Ako se u Društvu provode izbori za radničko vijeće, postupak izbora radničkih vijeća provodi se sukladno Pravilniku o postupku izbora radničkog vijeća i sukladno odredbama Zakona o radu.

Sukladno broju zaposlenih u HŽ Cargo d.o.o., unutar HŽ Cargo d.o.o. utvrđuje se (5) pet izbornih jedinica i to:

radničko vijeće Centar, za Regionalno područje Centar

radničko vijeće Zapad, za Regionalno područje Zapad

radničko vijeće Istok, za Regionalno područje Istok

radničko vijeće Jug, za Regionalno područje Jug

radničko vijeće Direkcije, za Direkciju. Kada je sukladno Zakonu o radu ili odredbama ovog Ugovora prije donošenja važne odluke za položaj radnika ili druge odluke ili akta potrebna suglasnost, mišljenje ili savjetovanje s radničkim vijećem, Poslodavac je dužan obratiti se samo radničkom vijeću regionalnog područja odnosno Direkcije kojoj pripadaju radnici na koje se odnosi odluka ili akt, kao isključivo nadležnom. Ako se odluka iz stavka 3. ovoga članaka odnosi na sve ili većinu radnika zaposlenih kod poslodavca, odnosno na sve organizacijske jedinice, poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem svih organizacijskih jedinica. Ako je kod poslodavca utemeljeno Glavno radničko vijeće, o svim aktima važnim za položaj radnika, a isti se odnose na sve organizacijske jedinice, poslodavac je dužan savjetovati se s Glavnim radničkim vijećem.

Članak 224.

Ako se imenuju sindikalni povjerenici, sindikati dogovorno određuju da li se izbori provode na razini poslodavca ili organizacijskih jedinica, a broj članova određuje se sukladno članku 142. Zakona o radu.

Izabrani članovi radničkog vijeća ili imenovani sindikalni povjerenici mogu jedan drugome ustupati radne sate na koje imaju pravo, a ako broj ustupljenih sati to dopušta, poslovi predsjednika ili člana radničkog vijeća mogu se obavljati u punom radnom vremenu.

Članak 225.

Ako kod Poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, imenovani sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom o radu i ovim Ugovorom, osim prava iz članka 164. stavka 2. Zakona o radu na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca iz članka 164. stavka 1. Zakona o radu.

Članak 226.

Izabrani član radničkog vijeća ili imenovani sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za 6 (šest) sati rada tjedno u radničkom vijeću.

Članak 227. Radničko vijeće održava svoje sjednice u prostorijama koje mu je poslodavac stavio

na raspolaganje. Tehničke i administrativno stručne poslove za potrebe radničkih vijeća obavljat će

administrativno osoblje organizacijske jedinice na trošak Poslodavca. Poslodavac će omogućiti članovima radničkog vijeća osposobljavanje za obavljanje te

funkcije.

57

Poslodavac će snositi troškove koji prema Zakonu o radu ili ovom Ugovoru nastaju djelovanjem radničkih vijeća.

Izabrani član radničkog vijeća, ako je kod Poslodavca utemeljeno glavno radničko vijeće, kao član glavnog radničkog vijeća, ostvaruje pravo na cijenu sata rada radnog mjesta na kojem radi, uvećanu za 30% za ukupno 24 sata mjesečno.

Članovi glavnog radničkog vijeća imaju pravo na korištenje naloga za službeno putovanje u 1. razredu svih vrsta vlakova od mjesta rada do mjesta održavanja sjednice i natrag na prugama HŽ-a ili imaju pravo na nadoknadu troška autobusne karte.

Poslodavac će sa predsjednikom glavnog radničkog vijeća na razini poslodavca koji objedinjavanjem sati za rad u korist radničkog vijeća svoju funkciju obavlja profesionalno, sklopiti aneks ugovora o radu. Predsjednik radničkog vijeća ako se odluči za profesionalni rad, ostvaruje pravo na cijenu sata svog radnog mjesta uvećanu za 30%.

Članak 228.

Poslodavac će imenovanog sindikalnog povjerenika nakon prestanka obavljanja funkcije, ukoliko nije proglašen kolektivnim viškom, rasporediti na radno mjesto u skladu s njegovom stručnom spremom.

Imenovani sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj. 4.3. Odnosi s povjerenicima zaštite na radu

Članak 229.

Radnici između sebe mogu birati povjerenike radnika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.

Članak 230.

Područja rada u kojima djeluju povjerenici radnika za zaštitu na radu su organizacijske jedinice taksativno navedene u Pravilniku o organizaciji, Direkcija (poslovna područja i službe koje djeluju unutar Uprave HŽ Cargo) i regionalna područja, uključivo i područni centri.

Izabrani povjerenici za zaštite na radu u području poslovnih područja i službi koje djeluju unutar Uprave HŽ Cargo d.o.o. - Direkciji i regionalnim područjima uključivo i područni centri između sebe biraju koordinatora za zaštitu na radu.

Poslodavac vezano za zaštitu na radu na razini Uprave društva surađuje sa koordinatorom za zaštititu na radu, a na razini Direkcije i regionalnog područja s koordinatorom povjerenika za zaštitu na radu i povjerenicima za zaštitu na radu.

Članak 231.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo dio radnog vremena od 3 (tri) sata tjedno koristiti za obnašanje dužnosti poslova zaštite na radu.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu dio radnog vremena za obnašanje dužnosti obavezan je najaviti poslodavcu dan ranije.

Koordinator povjerenika za zaštitu na radu ima pravo dio radnog vremena od 24 sata mjesečno koristiti za obnašanje dužnosti.

Koordinator povjerenika za zaštitu na radu i izabrani povjerenik za zaštitu na radu ostvaruju pravo na cijenu sata rada radnog mjesta na kojem radi uvećano za 30%, za sate predviđene za rad na poslovima zaštite na radu.

Poslodavac će sa koordinatorom povjerenika za zaštitu na radu i povjerenikom za zaštitu na radu sklopiti aneksom ugovora o radu.

58

Članak 232.

Koordinator povjerenika za zaštitu na radu ima pravo dva puta mjesečno na nalog s pravo na dnevnicu za službeno putovanje ili pravo na nadoknadu troška autobusne karte na trošak poslodavca za obavljanje aktivnosti vezanih uz zaštitu na radu.

Članak 233.

Koordinator povjerenika za zaštitu na radu i povjerenik za zaštitu na radu zbog

aktivnosti vezanih za provođenje zaštite na radu ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.

Ako je kandidacijsku listu za povjerenike za zaštitu na radu predložio sindikat, poslodavac mu nije obvezan osigurati odgovarajući opremljen prostor za rad, jer isti s tih osnova koristi prostore namijenjene za rad sindikata.

Članak 234.

Usluge tehničko-administrativno-stručnih poslova povjerenici radnika za zaštitu na radu koristit će u Direkciji i regionalnim područjima u kojem djeluju, na trošak poslodavca.

Koordinator zaštite na radu i povjerenik radnika za zaštitu na radu po potrebi mogu koristiti oglasne ploče poslodavca radi obavještavanja radnika.

Članak 235.

Poslodavac se obvezuje dva (2) puta godišnje po dva (2) dana, uz naknadu plaće kao da rade, osloboditi od rada članove Nadzornog odbora sindikata.

Član Nadzornog odbora dužan je o tome obavijestiti poslodavca tri (3) dana unaprijed uz predočenje poziva za sjednicu Nadzornog odbora. 5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 5.1. TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 236.

Poslodavac i sindikati imenuju Povjerenstvo za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njihove primjene. Povjerenstvo za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njihove primjene čini paritetni broj predstavnika sindikata i predstavnika poslodavca i to dva člana sindikata i dva člana poslodavca. Povjerenstvo svoje odluke donosi konsenzusom. Stranke i potpisnici Kolektivnog ugovora dužne su se pridržavati danog tumačenja. 5.2. IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 237.

Svaka strana ovog Ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune. Prijedlog izmjena i dopuna iz prethodnog stavka mora biti podnesen u pisanom obliku i obrazložen.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se o prijedlogu očitovati predlagatelju izmjene ili dopune u roku trideset dana od dana primitka prijedloga izmjene i dopune.

Prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora koji je odbijen ne može se ponoviti prije isteka roka od šest mjeseci od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.