KNJIGASA ETAKA - HFD · Andrica Leki¢, Sre¢ko Vali¢, A.P. Meera,SabuThomas ESR istraºivanje prirodne gume punjene nano£esticamasilicijevog(IV)-oksida 80 Zvjezdana Roller-Lutz,

Peti znanstveni sastanakHrvatskog �zikalnog dru²tva

5-8. listopada 2007.Fizi£ki odsjek, PMF, Zagreb

KNJIGA SA�ETAKA

Sponzori:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ²portaHrvatska akademija znanosti i umjetnostiFizi£ki odsjek Prirodoslovno-matemati£kog fakulteta, ZagrebInstitut za �ziku, ZagrebZavod za eksperimentalnu �ziku, Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZagrebZavod za �ziku materijala, Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZagrebZavod za teorijsku �ziku, Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Organizacijski odbor:Antonije Dul£i¢ (PMF, Zagreb)Zvonko Glumac (Odsjek za �ziku, Osijek)Nikola Godinovi¢ (FESB, Split)Larisa Jonke (IRB, Zagreb)Ognjen Milat (IF, Zagreb)Matko Milin (PMF, Zagreb)Mirko Planini¢ (PMF, Zagreb)Zvjezdana Roller-Lutz (MEDRI, Rijeka)Marko Sever (Studentska sekcija HFD-a)Hrvoje Skenderovi¢ (IF, Zagreb)Selma Supek (PMF, Zagreb)

Skup je su�nanciran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanjai ²porta Republike Hrvatske

ISBN: 978-953-7178-10-9

Dizajn korica: Vlasta Horvati¢Slog: MySQL + Python + LATEX + 12 pt Computer Modern font

Sadrºaj

Program skupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . iv

Popis postera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .ix

Saºeci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1

Indeks svih autora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .151

Popis sudionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161

iv Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Program skupaPrvi dan � petak 5. listopada

14:00 Otvaranje

Predsjeda: D. Jureti¢

14:15 Slaven Bari²i¢ Visokotemperaturna supravodljivost odsvojih po£etaka do danas

1

15:00 Bojan Vr²nak Eruptivni procesi u Sun£evoj atmosferi 2

15:20 Slobodan Brant Znaju li atomske jezgre ²to je lijevo a ²todesno

3

15:40 Sre¢ko Kili¢ Helijeve molekule 4

16:00 Stanka

Predsjeda: I. Picek

16:30 Daniel Denegri LHC projekt, zavr²ne pripreme i o£eki-vani prvi �zikalni rezultati

5

17:15 Milko Jak²i¢ Stvaranje i analiza nanostruktura ionskimsnopovima

6

17:35 Prikazivanje postera - I dio

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. v

Drugi dan � subota 6. listopada

Predsjeda: M. Kr£mar

09:00 Kre²o Pavlovski Otvorena pitanja strukture i evolucije zvi-jezda

7

09:45 Biljana Laki¢, Raul Horvat,Milica Kr£mar

Aksioni i velike ekstra dimenzije 8

10:05 Hrvoje Buljan, Robert Pezer Kvantna dinamika Tonks-Girardeau plina 9

10:25 Stanka

Predsjeda: S. Pallua

10:55 Neven Bili¢ Kvantna dinamika Tonks-Girardeau plina 10

11:40 Petar Pervan Fotoemisijskom spektroskopijom doelektron-fonon vezanja

11

12:00 Daniel Ferenc, Dario Hrupec Visokenergijska astro�zika - najnovijirezultati gama opservatorija MAGIC

12

12:20 Branko Pivac �to donose nanostrukture u poluvodi£kimsklopovima

13

12:40 Tome Anti£i¢ Potraga za kvarkovsko gluonskom plaz-mom

14

13:00 Ru£ak

Predsjeda: J. Planini¢

14:30 Dijana Dominis Prester Potraga za ekstrasolarnim planetima 15

15:15 �. Antunovi¢, V. Brigljevi¢,N. Godinovi¢, K. Kadija,S. Morovi¢, S. Pintari¢,M. Planini¢, D. Poli¢, IvicaPuljak

Potencijal CMS detektora za pronalazakHiggsovog bozona

16

15:35 Tomislav �ivkovi¢ To£an opis otvorenih kvantnih sustava 17

15:55 Ivan-Kre²imir Furi¢ Strani B mezoni na Tevatronu 18

16:15 Stanka

Predsjeda: R. �aplar

16:45 Tomislav Prokopec Pregled bariogeneze 19

17:30 Prikazivanje postera - II dio

vi Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Tre¢i dan � nedjelja 7. listopada

Predsjeda: A. Tonejc

09:00 Silvia Tomi¢ Kompleksna i nelinearna dinamika ure-�enih struktura naboja i spina

20

09:45 Nils Paar, Tamara Nik²i¢,Tomislav Marketin, Peter Ring,Dario Vretenar

Egzoti£ne nuklearne rezonancije i procesiod zna£aja za astro�ziku

21

10:05 Stanka

Predsjeda: G. Pichler

10:35 Ticijana Ban Femtosekundni laseri: preciznost u vre-menu i frekvenciji

22

11:20 Okrugli stol o razvojnim planovima�zike u HrvatskojUvodna izlaganja za raspravu: A. Bjeli²,M. Dºelalija, Z. Lenac, B. Vukovi¢,D. Denegri

12:40 Hrvoje Me²tri¢ Programi Fonda �Jedinstvo uz pomo¢znanja� - �nancijska potpora za mladeznanstvenike

13:00 Ru£ak

14:00 Izlet

19:00 Konferencijska ve£eraB. Guberina: obra¢anje sudionicimanakon ve£ere

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. vii

�etvrti dan � ponedjeljak 8. listopada

Predsjeda: D. Kotnik-Karuza

09:00 Zoran Basrak Fuzija atomskih jezgara 23

09:45 Dubravko Horvat, Sa²a Ili-ji¢, Anja Marunovi¢

Gravastar protiv crne rupe 24

10:05 Miroslav Poºek, AntonijeDul£i¢, Ivan Kup£i¢, AmirHamzi¢, Dalibor Paar, MarioBasleti¢, Emil Tafra, Grant V.M. Williams

Kolosalni magnetootpor £ak i u supra-vodljivim rutenat-kupratima

25

10:25 Stanka

Predsjeda: V. Lopac

10:55 Blaºenka Meli¢ B �zika i CP naru²enje na LHC-u 26

11:15 Darko Androi¢ Elektroprodukcija hiperjezgara 27

11:35 Iva Toli¢-Norrelykke Kako mikrotubuli organiziraju stani£niprostor

28

11:55 Antonio �iber Uloga elektrostatskih interakcija u sastav-ljanju RNA virusa

29

12:40 Duro Miljani¢ Osvrt na konferenciju

12:55 Zatvaranje

13:00 Ru£ak

viii Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. ix

Popis postera

- Prema redoslijedu prijava -Zvonko Glumac, Katarina Uzelac Kratkovremenska dinamika u Pottsovom

modelu s dugodoseºnim me�udjelovanjem30

Ognjen Milat Istraºivanje kristalne strukture u direkt-nom i recipro£nom prostoru

31

Tomislav Ivek, Tomislav Vuleti¢, Bo-jana Korin-Hamzi¢, Silvia Tomi¢

Anizotropna dc i niskofrekventnavodljivost poddopiranih(La,Y)y(Sr,Ca)14−yCu24O41

32

Mihael Grbi¢, Dragan Janju²evi¢,Miroslav Poºek, Antonije Dul£i¢, ThomasWagner

Mikrovalna ispitivanja tankih �lmova nio-bija

33

Emil Tafra, Bojana Korin-Hamzi¢,Mario Basleti¢, Amir Hamzi¢, MartinDressel

Hallov efekt kvazi-jednodimenzionalnihkuprata

34

Mario Basleti¢, Emil Tafra, AmirHamzi¢, Herranz Gervasi, Anatol Kho-dan, Manuel Bibes, Cecile Carretero,Eric Jacquet, Karim Bouzehouane, AgnesBarthelemy

Porijeklo velike pokretljivosti uLAO/STO vi²eslojnim strukturama

35

Antun Rub£i¢, Jasna Rub£i¢, VladimirPaar

Kvantizacija temperatura taljenja jednos-tavnijih organskih spojeva sli£nih kemi-jskih struktura

36

Ana Su²ac, Selma Supek MEG istraºivanje dinamike procesiranjalica

37

Kre²imir Salamon, Ognjen Milat, MajaBuljan, Uro² Desnica, Nikola Radi¢

Istraºivanje strukture i morfologije tankih�lmova povr²inski osjetljivim rendgen-skim tehnikama

38

Damir Paji¢, Kre²o Zadro, NikolinaNovosel

Klasi£na i kvantna magnetska relaksacijau nanomagnetima

39

An�elka M. Tonejc, Mile Ivanda, An-tun Tonejc

Istraºivanje CdSxSe1−x nano£esticau amorfnoj matrici elektronskommikroskopijom i difrakcijom

40

Nikolina Novosel, Damir Paji¢, Kre²oZadro

Magnetska svojstva heterometalnog (CuII

i CrIII) kompleksnog spoja41

Nikola Radi¢, M. Risti¢, R. Grötzschel,�. Skoko

Fazni dijagram Ag-W binarnog sistema 42

Mile Ivanda, H. Gebavi, D. Risti¢, K.Furi¢, S. Musi¢, M. Risti¢, S. Zonja, P.Biljanovi¢

Depozicija tankih �lmova silicija i silici-jevog oksida metodom LPCVD

43

Vladimir Paar, Nenad Pavin, MarijaRosandi¢, Ivan Basar, Matko Glun£i¢

Aproksimativne genomske periodi£nosti isuperperiodi£nosti

44

x Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Davor Risti¢, Mile Ivanda, Kre²imir Fu-ri¢

Ramanovo raspr²enje na kvadrupolarnimvibracijskim modovima sfernih nano£es-tica

45

Miroslav O£ko, K. Zadro, Dj. Drobac,V. Bermanec, I. Aviani, �. �imek, E.D.Bauer, D. Mixon, J.L. Sarrao

Kondo feromagnet CePt 46

Dario Hrupec, Daniel Ferenc Korelacija opti£kog, rendgenskog i gama-zra£enja iz blazara

47

Goran Pichler Primjena femtosekundnih lasera na izvoresvjetlosti

48

Vesna Mik²i¢-Trontl, Ivo Pletikosi¢,Petar Pervan, Milorad Milun

Ultratanki slojevi srebra na (111) povr²ininikla

49

Sa²a Blagus, Mladen Bogovac, MladenKoncul, Kasim Kova£evi¢, Kre²imirKvastek, Ðuro Miljani¢, Andrea Mogu²-Milankovi¢, Karlo Na�, Ana �anti¢

Piroelektri£ni akcelerator 50

Ines Krajcar Broni¢ Srednja energija stvaranja ionskoga paraza £estice i plinove koji se koriste u ra-dioterapiji

51

Mario Novak, M. Ba¢ani, D. Babi¢, I.Kokanovi¢

Utjecaj strukturalnog nereda na vodljivostdopiranog polianilina

52

Denis Stani¢, Ante Bilu²i¢, Igor Smil-jani¢, Neven Bari²i¢, �eljko Bihar, JagodaLukatela, Jovica Ivkov, Boran Leonti¢,Ana Smontara

Niskotemperaturna transportna svojstvakompleksnih metalnih spojeva

53

Marin-Slobodan Toma² Poja£ana van der Wallsova interakcijablizu granice izme�u dva medija

54

Igor Smiljani¢, Neven Bari²i¢, AnaSmontara, Helmuth Berger, László Forró

Transportna svojstva Co1/3NbS2 pod vi-sokim tlakom

55

Sanja Tomi¢ Prou£avanje me�udjelovanja proteina ko-ri²tenjem ra£unala

56

Mladen Movre, Robert Beuc, BerislavHorvati¢

Apsorpcijske vrpce RbCs molekule napovr²ini hladne helijeve kapljice

57

Sanja Dolanski Babi¢, TomislavVuleti¢, Tomislav Ivek, Sanja Kr£a, SilviaTomi¢, Lorena Gripari¢, Rudi Podgornik

Dielektri£na svojstva vodenih otopinagenomske DNA

58

Nikola Poljak, Mirko Planini¢ Mjerenje jednostruke spinske asimetrijeSTAR detektorom

59

Vesna Mikuta-Martinis Korelaciona analiza kronobiolo²kih os-cilacija u humanoj populaciji

60

Vjera Lopac, Nenad Pavin, DankoRadi¢

Kaoti£na svojstva opti£kih mikrorezona-tora oblika elipti£nog stadiona

61

Ivan Kup£i¢, Slaven Bari²i¢ Anomalije u elektronskom ramanskomraspr²enju na visokotemperaturnimsupravodi£ima

62

Domagoj Kui¢, Pa²ko �upanovi¢ Relaksacija mehani£kog sustava slabovezanih oscilatora

63

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. xi

Anja Marunovi¢, Ivo Batisti¢, EduardTuti²

Tuneliranje i polaronska stanja na metal-molekula-metal spoju

64

Tihomir Suri¢, Dario Hrupec, ZoranKaliman, Krunoslav Pisk

Foton-atom interakcija i korelacije 65

�eljka Miokovi¢, Damir Veºa Spektroskopska dijagnostika metal-halogenih izboja u mje²avinama paraalkalija i rijetkih zemalja

66

Vladimir Danani¢, Iva Movre �api¢ DFT prora£un nekih siloksanskih struk-tura

67

Iva Movre �api¢, Lahorija Bistri£i¢,Vesna Volov²ek, Vladimir Danani¢

Konformacijska stabilnost i vibracije gli-cidoksipropiltrimetoksisilana

68

Lahorija Bistri£i¢, Vesna Volov²ek Struktura aminopropilsiloksana nastalogpolimerizacijom u elektri£nom polju

69

Vanja Radoli¢, Branko Vukovi¢, DenisStani¢, Igor Luka£evi¢, Igor Miklav£i¢,Marina Poje, Maja Varga, Josip Planini¢

Izrada radonskog zemljovida za RepublikuHrvatsku

70

Vesna Volov²ek, Kre²imir Furi¢, La-horija Bistri£i¢, Mirela Leskovac

Mikro Raman spektroskopija silicijevihnano£estica modi�ciranih aminopropiltri-etoksisilanom

71

Kre²imir Pavlovski, Ettore Tamajo Renormalizacija individualnih spektaraspektroskopske i interferometrijske dvojnezvijezde Atlas u Plejadama

72

Maja Balarin, Ozren Gamulin, MarinKosovi¢, Mile Ivanda, Mira Risti¢, Sve-tozar Musi¢, Kre²imir Furi¢

Istraºivanje strukturnih i opti£kih svojs-tava poroznog silicija

73

Branko Vukovi¢, Vanja Radoli¢, IgorMiklav£i¢, Marina Poje, Maja Varga,Josip Planini¢

Kozmi£ka doza zra£enja u zrakoplovu -neutronski detektor

74

Dubravka Krilov, Maja Balarin, Jas-minka Brnjas-Kraljevi¢

Djelovanje vanjskih £imbenika na lipopro-teine - spektroskopska istraºivanja

75

Marija Majer, Matko Milin Nuklearne reakcije izazvane radioak-tivnim snopom 6He na meti 9Be

76

Jasmina Magdaleni¢, Bojan Vr²nak,Paolo Zlobec

Milisekundne provale Sun£evog radio-valnog zra£enja

77

Nikola Bili²kov, Goran Baranovi¢ Mjerenje opti£kih konstanti teku¢ina usrednjem infracrvenom podru£ju

78

Gordana �auhar, Sre¢ko Vali¢, GoranBaranovi¢

Prou£avanje svojstava kau£uka prim-jenom polarizacijske IR-spektroskopije

79

Andrica Leki¢, Sre¢ko Vali¢, A.P.Meera, Sabu Thomas

ESR istraºivanje prirodne gume punjenenano£esticama silicijevog(IV)-oksida

80

Zvjezdana Roller-Lutz, MagdaMandi¢, Diana Boji¢, Hans O. Lutz

SILab - laboratorij za masenu spek-troskopiju stabilnih izotopa

81

Selim Pa²i¢, Ksenofont Ilakovac Istraºivanje Comptonovog raspr²enja 82

xii Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Luka Mandi¢, Stjepko Fazini¢, MilkoJak²i¢, Julijan Dobrini¢

Analiza kemijskog stanja 3d elemenatapomo¢u HR-PIXE spektroskopije Kβ vr-pce x-zra£enja

83

Tomislav Jurki¢, Dubravka Kotnik-Karuza

Cirkumstelarna pra²ina oko simbiotskihMira

84

Kre²imir Jakov£i¢, M. Kr£mar, B.Laki¢, A. Ljubi£i¢

Potraga za 14.4 keV aksionima pomo¢uCERN teleskopa za Sun£eve aksione

85

Milica Kr£mar, K. Jakov£i¢, B. Laki¢,A. Ljubi£i¢

Eksperiment CAST 86

Antonio �iber, Zlatko Vu£i¢ Modelno istraºivanje lokalne supersatu-racije kontinuirano rastu¢eg kristala

87

Davorin Lovri¢, Zlatko Vu£i¢, JadrankoGladi¢

Odnos povr²ine kristala i lokalne super-saturacije tijekom rasta sfernih kristalabakar selenida

88

Jadranko Gladi¢, Zlatko Vu£i¢, DavorinLovri¢

Mjerenje rasta faceta (111) laser-skom interferometrijom tijekomrasta monokristala Cu2−xSe gotovoravnoteºnog oblika

89

Tomislav �ic, Bojan Vr²nak, ManuelaTemmer

Nastanak i ²irenje MHD udarnih valovau Sun£evoj koroni

90

Ivica Prli¢, Zlatko Vu£i¢ Novi osobni dozimetar za novi koncept za-²tite od zra£enja

91

Tomislav Me²trovi¢, Ivica Prli¢, MarijaSuri¢ Mihi¢

Istraºivanje ozra£enja radnih mjesta uzure�aj za rendgensku kontrolu prtljage uzra£nim lukama

92

Marija Suri¢ Mihi¢, Ivica Prli¢, Tomis-lav Me²trovi¢

Vremenski razlu£iva osobna dozimetrijalije£nika tijekom radiolo²ke intervencije

93

Ivana Be²li¢, Leandra Vranje² Marki¢,Jordi Boronat

Mali £isti i mije²ani klasteri spin-polariziranog tricija

94

Dubravka Kotnik-Karuza Dijagnostika i �zi£ka svojstva cirkumste-larne tvari

95

Mariza Sarta Dekovi¢, Dijana Domi-nis Prester, Tomislav Jurki¢, DubravkaKotnik-Karuza

Utjecaj makroturbulencije i rotacije na²irenje linija u UV spektrima galakti£kihB-superdivova

96

Aleksandra Turkovi¢, MladenPavlovi¢, Pavo Dub£ek, Magdy Lu£i¢-Lav£evi¢, Boºidar Etlinger, SigridBernstor�

SAXS/DSC istraºivanja Zn2+ ionvodljivog polimernog elektrolita

97

Davor Gracin, Krunoslav Jurai¢ Svojstva nano-kristalini£nog silicija imogu¢nost kori²tenja za fotonaponskukonverziju

98

Ivo Pletikosi¢, V. Mik²i¢ Trontl, M.Milun, P. Pervan

Elektron-fonon vezanje u jednoatomskimslojevima srebra

99

Marko Kralj, Conrad Becker, KlausWandelt, Nicola Seriani, Georg Kresse

Katalizator na atomskoj skali: primjer(110) povr²ine paladija

100

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. xiii

Nedeljko Zori¢, Ana �anti¢, VesnaLi£ina, Davor Gracin

Karakterizacija tankoslojnih solarnih¢elija pomo¢u Impedancijske Spek-troskopije (IS)

101

Krunoslav Jurai¢, Davor Gracin, PavoDub£ek, Andreja Gajovi¢, Miran �eh,Sigrid Bernstor�

GISAXS analiza tankih �lmova amorfnogi nanokristalini£nog silicija

102

Tihomir Car, Nikola Radi¢, JovicaIvkov, Anton Tonejc

Relaksacija Al-(Nb, Mo, Ta, W)amorfnih tankih �lmova

103

Davor Kirin, Igor Luka£evi¢ Prou£avanje stabilnosti faza II-VI grupepoluvodi£a na visokim tlakovima ab initiometodom

104

Dijana �ili¢, Boris Rakvin, Marijana Ju-ri¢

Elektronska paramagnet-ska rezonancija monokristala[Co(bpy)3]2[NbO(C2O4)3]Clx12H2O

105

Bono Lu£i¢, Jadranko Batista, DavorJureti¢

Pobolj²anje modela za predvi�anje kristal-izacije proteina

106

Dalibor Merunka, Boris Rakvin Kvantni efekti u feroelektricima svodikovim vezama

107

Marko Jer£inovi¢, Emil Babi¢ Poja£anje zapinjanja magnetskih vrt-loga u supravodi£u MgB2 dopiranomugljikovim nanocjev£icama

108

Maja Planini¢, Lana Ivanjek, AnaSu²ac, Planinka Pe¢ina, Rudolf Krsnik,Mirko Planini¢, �eljko Jakopovi¢, VladoHalusek

Konceptualno razumijevanje mehanikekod hrvatskih gimnazijskih maturanata

109

Nadica Maltar-Strme£ki, BorisRakvin

Istraºivanje hiper�nog cijepanja 14N naSAR2 centru u ozra£enom L-alaninu po-mo¢u pulsnih EPR tehnika

110

Berislav Horvati¢, Robert Beuc,Mladen Movre

Apsorpcijske vrpce RbCs molekula u gus-toj pari

111

Josip Brana, Ivana Ivkovi¢, VladimirBuljan

Kineti£ki model mikrotubula 112

Ramir Risti¢, Mirko Stubi£ar, EmilBabi¢

Veza izme�u mehani£kih, termi£kih i elek-troni£kih svojstava u Zr-Ni,Cu amorfnimslitinama

113

Emil Babi¢, Ivica Ku²evi¢, Ozren Hu-snjak

Pobolj²anje elektromagnetskih svojstavaMgB2 dopiranjem nano£esticama

114

Zoran Kaliman, Krunoslav Pisk Comptonovo raspr²enje na pozitroniju 115

Manuela Temmer, Bojan Vr²nak,Astrid Veronig

Energija oslobo�ena u Sun£evom bljesku 116

Ivana Jelovica Badovinac, Nada Orli¢ Strukturna, vibracijska i relaksacijskasvojstva nekih por�rinskih prstena

117

Radovan Brako Ab initio prora£uni metodom funkcionalagusto¢e: Nelokalna korelacija i van derWaalsova interakcija

118

xiv Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Eduard Tuti², Ivan Juri¢, Ivo Batisti¢ Udarni presjek za rekombinaciju nagranici dva neure�ena medija

119

Boris Rakvin Elektronska spinska relaksacija i njezinaprimjena

120

Dubravko Pevec, Mile Ba¢e, Tomis-lav �muc, Radomir Je£menica, Kre²imirTrontl

Neutroni£ko modeliranje nuklearnoggoriva koje sadrºi integralne sagoriveapsorbere

121

Ivica Fri²£i¢, Mihael Makek, DamirBosnar, Tomislav Bokuli¢

Edukacijski PET (Positron Emission To-mography) sustav

122

Damir �ok£evi¢, Radovan Brako Projekcije elektronskih vrpci nekih pri-jelaznih metala na povr²ine: Ra£unmetodom teorije funkcionala gusto¢e

123

Gorjana Jerbi¢-Zorc, D. Bosnar, I.Kokanovi¢, S. Bosnar

Spektroskopija pozitronske anihilacije uistraºivanjima materijala

124

Hrvoje Zorc, Mladen Pavlovi¢, Ivica Ko-priva, Antun Per²in, Dunja Soldo Roud-nicky, Vesna Janicki, Dijana Bogunovi¢,Martin Lon£ari¢

Fotoni£ka istraºivanja u Zavodu za laser-ska i atomska istraºivanja i razvoj

125

Ivica Aviani, M. O£ko, D. Stare²ini¢, K.Biljakovi¢, J. Hemberger, A. Loidl, J.L.Sarrao

Efekti kristalnog polja u YbInCu4 126

Kre²imir Kumeri£ki, Dieter Müller,Kornelija Passek-Kumeri£ki

Hologra�ja protona pomo¢u komptonskograspr²enja i konformalne simetrije

127

Uro² Desnica, Maja Buljan, Ida DunjaDesnica Frankovi¢, Nikola Radi¢, PavoDub£ek, Kre²imir Salamon, ZdravkoSikati¢, Iva Bogdanovi¢-Radovi¢, MileIvanda, Sigrid Bernstor�

Ge kvantne to£ke: od amorfnih dokristalini£nih, od slu£ajano raspore�enihu amorfnoj SiO2 matrici do organiziranihu 3D super-re²etku

128

Tomislav Vuleti¢, T. Ivek, B. KorinHamzi¢, S. Tomi¢

Odgovor naboja i supravodljivost kodkvazijednodimenzionalnih kuprata(Sr,Ca)14Cu24O41

129

S. Josef Golubi¢, A. Su²ac, K. �tingl, S.Supek

Numeri£ke simulacije neurodinamikefokalnih i distribuiranih izvora

130

�eljko Skoko, Stanko Popovi¢, Goran�tefani¢

Mikrostruktura slitine Al-Zn 131

Pa²ko �upanovi¢, Sre¢ko Botri¢, DavorJureti¢

Relaksacijski procesi i na£elo najve¢eproizvodnje entropije

132

Vi²nja Hen£-Bartoli¢, Tonica Bon£ina,Franc Zupani£, Suzana Jakovljevi¢, DavorPipi¢

Ozra£avanje aluminijske mete laserskimsnopom

133

Roman �aplar Nova �zika na FAIR akceleratorima 134

Lahorija Bistri£i¢, Mirela Leskovac,Goran Baranovi¢, Sanja Lu£i¢ Blagojevi¢

Mehani£ka svojstva poliuretana 135

Slobodan Cvejanovi¢, Jens Viefhaus,Uwe Becker

Dinamika (γ,2e) procesa u He - preko am-plituda do �zi£kog modela

136

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. xv

Nada Orli¢, Ivana Jelovica Badovinac,Julijan Dobrini¢

Analiza uzoraka iz podru£ja kulturneba²tine nedestruktivnim spektroskopskimmetodama

137

Dunja Desnica-Frankovi¢, PavoDub£ek, Maja Buljan, Uro² Desnica,Sigrid Bernstor�

Klasteriranje vakancija u germaniju izaz-vano ionskom implantacijom

138

Eduard Tuti², Hocine Houili, Ivo Batis-ti¢

Modeliranje organskih memorija s metal-nim nano£esticama

139

Ivan Balog, Katarina Uzelac Algoritam invazivnog grozda i trikriti£nato£ka

140

Juraj Szavits-Nossan, Katarina Uzelac Fazni prijelazi u jednodimenzionalnimsustavima daleko od ravnoteºe

141

Tomislav �eva Spektroskopska studija Λ hiperjezgri dosrednje te²kih masa preko (e,e'K+) reak-cije

142

Vlasta Moha£ek Gro²ev, Kre²imir Fu-ri¢, Joºe Grdadolnik, Jernej Stare, Du²anHadºi

O£itovanje jake vodikove veze u dihidratuoksalne kiseline

143

Ivana Capan, Branko Pivac, VladimirMarkevich, Anthony Peaker, RadojkoJacimovic, Leszek Dobaczewski

Defekti u germaniju uvedeni brzim neu-tronima

144

Igor Smiljani¢, Ante Bilu²i¢, Ana Smon-tara, Petar Pop£evi¢, Helmuth Berger,László Forró

Toplinska vodljivost antiferomagneta saspinskim procijepom

145

Sanja Krajinovi¢, Milorad Milun Upotreba povr²inski osjetljivih tehnika utehnologiji

146

Dubravko Horvat, Sa²a Iliji¢, AnjaMarunovi¢

Gravastar i kozmolo²ka konstanta 147

N. Vuji£i¢, H. Skenderovi¢, T. Ban, D.Aumiler, S. Vdovi¢, G. Pichler

Samofokusiranje i samodefokusiranjefemtosekundnog laserskog zra£enja urubidijevim parama

148

S. Vdovi¢, T. Ban, D. Aumiler, H. Sk-enderovi¢, N. Vuji£i¢, G. Pichler

Poni²tavanje koherentne akumulacijepopulacije pobudjene femtosekundnimpulsevima

149

xvi Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Saºeci

Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007. 1

Visokotemperaturna supravodljivost odsvojih po£etaka do danas

Slaven Bari²i¢1

1Fizi£ki odsjek, PMF, Zagreb

Od 1911.g., kada je otkrivena hla�enjem Hg ispod Tc = 4.15K, sve do danas kada je u HgBa2Ca2Cu3O10 postignuta ve¢ ispodTc = 135 K, supravodljivost jednako fascinira svojim fundamen-talnim kvantnim svojstvima i mogu¢im primjenama kojima ljud-ska ma²ta ne vidi kraja [1]. Iznimna kompleksnost supravodljivogstanja, koja rezultira odsustvom disipacije elektri£ne energije pri-likom vodjenja elektri£ne struje i izuzetnim svojstvima supravodi£au magnetskom polju u£inila je od supravodljivosti jedno od najak-tivnijih podru£ja istraºivanja u cjelokupnoj modernoj �zici. Za-ista, od stotinjak do sada dodijeljenih Nobelovih nagrada za �ziku£ak devet se odnosi na supravodljivost i njoj srodnu supra�uid-nost. Supravodljivost je dugo nalaºena promjenom temperature,tlaka, magnetskog polja ili drugih vanjskih okolnosti, prijelazomiz metalnog u supravodljivo stanje. 1980.g. do²lo je medjutimdo revolucionarnog otkri¢a izravnog prijelaza iz Mottovog, antifero-magnetskog, izolatorskog stanja u supravodljivo stanje u organskimvodi£ima, gradjenim od lanaca velikih organskih molekula [2]. Sli£anje prijelaz nadjen u supravodi£ima otkrivenim 1986.g. dopiranjemtih sustava elektronima. Malo dopiranje ²upljinama rezultira jo²kompleksnijim polumetalnim stanjima s intrinzi£nim neredom i sep-aracijom faza na malim udaljenostima [3]. Rje²enje tih problema jejedan od najve¢ih izazova u �zici kondenzirane tvari.

[1] L. Hoddeson et al., Out of the Crystal Maze, Oxford University Press (1992).

[2] D. Jérome, Organic Conductors, Chem. Rev. 104, 5565 (2004).

[3] A. Marouchkine, Room-Temperature Superconductivity, Cambridge ISP (2007)

2 Peti znanstveni sastanak HFD-a, Primo²ten, 5�8. listopada 2007.

Eruptivni procesi u Sun£evojatmosferiBojan Vr²nak1

1Opservatorij Hvar, Geodetski fakultet Sveu£ili²ta uZagrebu

Iznosi se pregled najzna£ajnijih rezultata istraºivanja eruptivnihprocesa u Sun£evoj atmosferi, polu£enih u okviru projekata MZO�0007017 i 007-0000000-1362. Prikaz se uglavnom odnosi na �zikalnupozadinu nastanka i razvoja Sun£evih bljeskova, koroninih izba£ajai magnetohidrodinami£kih (MHD) udarnih valova, te na njihov ut-jecaj na me�uplanetarni prostor i magnetosferu Zemlje. Uz op¢i�zikalni opis navedenih pojava, detaljnije se razlaºe uloga najzna£a-jnijih MHD procesa u nastanku i razvoju erupcija (Vr²nak, 2003,2006). Razmatraju se idealne i rezistivne MHD nestabilnosti, po-java gubitka ravnoteºe, proces magnetskog prespajanja, plazmenekineti£ke nestabilnosti, ubrzavanje visokoenergetskih £esti£nih sno-pova, nelinearan razvoj MHD valova velike amplitude i nastanakudarnih valova, itd. Posebice se prikazuje problematika "svemirskeprognoze", tj. mogu¢nosti predvi�anja dramati£nih promjena svojs-tava Sun£evog vjetra uzrokovanih Sun£evim eruptivnim procesima,posebice onih koje dovode do pojava jakih geomagnetskih oluja.

[1] B. Vr²nak, B. 2003, Lecture Notes in Physics, 612, 28[1] B. Vr²nak, B. 2006, Adv. Space Sci. 38, 43


Znaju li atomske jezgre ²to je lijevo²to desno ?Slobodan Brant1

1Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultetSveu£ili²ta u Zagrebu

Rotacija triaksijalne neparno-neparne jezgre moºe uzrokovati pojavupara jednakih ∆I = 1 vrpci istog pariteta - kiralnih vrpci [1]. To semoºe dogoditi kad su protoni visokog momenta impulsa £esti£nog tipa, aneutroni visokog momenta impulsa ²upljinskog tipa, ili obrnuto. Nuºanuvjet je da je pri tome parno-parna sredica triaksijalni rotor [1]. Momentiimpulsa valentnih fermiona i sredice usmjereni su duº tri osi triaksijalnesredice, tvore£i pri tome dva sustava koji se razlikuju u intrinsi£noj ki-ralnosti, lijevi i desni sustav. Uspostavljanje simetrije u laboratorijskomsustavu rezultira pojavom dubleta ∆I = 1 vrpci. U okviru Modela med-judjeluju¢ih bozona-fermiona-fermiona (IBFFM) [2], pokazuje se da zapojavu kiralnih vrpci nije nuºno da parno-parna sredica bude tvrd triak-sijalni rotor. Dovoljno je da bude "mekana" (γ-nestabilna), tj. dinami£kiefektivno triaksijalna [3]. Sve jezgre, u kojima su dosad otkrivene kiralnevrpce, nalaze se u podru£jima izrazite γ-nestabilnosti. Na pojavu kiralnihvrpci dominantan utjecaj imaju velike �uktuacije deformacije mekanih γ-nestabilnih jezgri. Kiralnost postoji, ali je slaba i dinami£kog porijekla[3].

[1] S. Frauendorf et al., Nucl. Phys. A 617, 131 (1997); V. I. Dimitrov etal., Phys. Rev. Lett. 84, 5732 (2000); K. Starosta et al., Nucl. Phys. A682, 375c (2001).[2] S. Brant et al., Z. Phys. A 319, 355 (1984); S. Brant and V. Paar, Z.Phys. A 329, 151 (1988).[3] S. Brant et al., Phys. Rev. C 69, 017304 (2004); D. Tonev, ..., S.Brant et al., Phys. Rev. Lett. 96,052501 (2006).


Helijeve molekuleSre¢ko Kili¢1

1Fakultet prirodoslovno-matemati£kih znanosti ikineziologije, Split

Istraºivanje helijevih molekula zapo£elo je odmah po Heitler - Lon-donovoj teoriji molekule vodika (1929.) i relativno brzo napu²teno. Sum-nje o postojanju helijevih molekula potaklo je veoma slabo me�udjelo-vanje izme�u helijevih atoma i njihova relativno mala masa. Sedamde-setih godina pro²log stolje¢a, zahvaljuju¢i ra£unalnim mogu¢nostima, kaoi spoznajama o teku¢em heliju, ponovno je oºivjelo zanimanje za helijevemolekule. U nekoliko radova iz tog perioda predvi�ena je mogu¢nost pos-tojanja takvih molekula i to helija 4 [1]. Zanimanje �zi£ara u Splitu zahelijeve dimere po£elo je 1978. [2]. Dimer helija 4 otkriven je eksperimen-talno 1993. i nezavisno potvr�en 1994. [3]. Otada je teorijski otkrivenovi²e helijevih molekula. Prora£uni (osim numeri£kog rje²avanja diferenci-jalne jednadºbe) temeljeni su na rje²avanju Schroedingerove jednadºbe svarijacijskom funkcijom Wu-Feenbergova tipa. Udio u tim otkri¢ima imalisu i splitski �zi£ari [4]. Neke od molekula upravo su eksperimentalno ver-i�cirane, a neke, kao dimer helija 3 s energijom vezanja od 0.02 mK, jo²uvijek predstavljaju izazov.

[1] A. Bagchi, Phys. Rev. A 3, 1133 (1970); M. L. Cramer, L. W. Bruchand F. Cabral, J. Chem. Phys. 67, 1442 (1977)[2] S. Kili¢ and S. Sunari¢, Fizika, 11, 225 (1979)[3] F. Luo et al., J. Chem. Phys. 98, 3564 (1993); W. Schoellkopf and J.P. Toennies, Science 266, 1345 (1994)[4] L. Vranje² and S. Kili¢, Phys. Rev. A 65, 042506 (2002); M. Aichinger,S. Kili¢, E. Krotscheck and L. Vranje², Phys. Rev. B 70 155412 (2004);I. Be²li¢, L. Vranje² and S. Kili¢, J. Low Temp. Phys. 143, 257 (2006)


LHC projekt, zavr²ne pripreme io£ekivani prvi �zikalni rezultati

Daniel Denegri1

1CERN/Geneva i CE Saclay/France

LHC (Large Hadron Collider) u CERNu - u zavr²noj fazi konstrukcije -je trenuta£no najve¢i znanstveni projekt na svijetu na kojem je angaziranagotovo cjelokupna svjetska zajednica �zi£ara elementarnih £estica. Glavnielementi projekta su akcelerator/proton-proton sudariva£ na energiji cen-tra mase od 14 TeV-a i £etiri velika eksperimenta ATLAS, CMS, ALICEi LHCb. Hrvatska u£estvuje na LHC projektu timovima iz Zagreba (IRBi PMF) i Splita (FESB i PMF) na eksperimentima CMS i ALICE. CMSje detektor "op¢e namjene", njegova koncepcija je optimizirana za studijelektro-slabih interakcija i QCD, traºenja Higgs bozona i supersimetri£nih£estica, dok je detektor ALICE optimiziran za studij te²ko-ionskih sudarai �zike qvark-gluonske plazme. Po£etak rada LHC-a i pridruºenih eksperi-menata se o£ekuje za ljeto 2008. Prikazat ¢e se sada²nji stadij konstrukcijei testiranja LHC-a i eksperimenta CMS, kao i neke od o£ekivanih rezultataistraºivanja u prvim godinama rada iz domene elektroslabih interakcija,top-kvark �zike i traºenja Higgsa.

[1] The Compact Muon Solenoid, Technical Proposal, CERN/LHCC 94-38, LHCC/p1, 15 Dec. 1994[2] CMS - Physics Performance, Physics Technical Design Report, Vol II,CERN/LHCC 2006-021, CMS TDR 8.2, 26 June 2006.


Stvaranje i analiza nanostrukturaionskim snopovima

Milko Jak²i¢1

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Metode nanostrukturiranja pomo¢u brzih te²kih iona ubrzanih naMeV-ske energije baziraju se na izuzetno velikom transferu energije kojise pri prolasku sa svakog pojedina£nog iona kroz materijal prenosi naokolinu. Uzduº putanje iona se pri tom stvaraju defekti u nanometarskimvolumenima, ²to se ovisno o prirodi samog materijala moºe iskoristiti kaometoda za nanostrukturiranje. Za razliku od iona keVskih energija kojidirektno izbijaju cijele atome iz kristalne re²etke, ioni MeVskih energijaprolaze kroz materijal uz dominantni transfer energije na atomske elek-trone. Defekti proizvedeni na taj na£in su na nanometarskim razinamavrlo homogeni, te je time i njihova mogu¢a primjena speci�£na. Na IRB-uje nedavno usavr²ena nova metoda za nanostrukturiranje defekata u ma-terijalima, koja se bazira na mogu¢nosti kontrole pozicije svakog te²kogiona koji prolazi kroz sustav ionske mikroprobe. Razvijena metoda jezasada primjenjena na trodimenzionalno strukturiranje elektroni£kih de-fekata u poluvodi£ima kao i na stvaranje nano-tragova te²kih iona.

�injenica da se te²ki ioni zbog velikih vjerojatnosti Coulomskog ras-pr²enja mogu koristiti i kao 'sonda' za dubinsko pro�liranje element-nih distribucija iskori²tena je pri razvoju novog TOF-ERDA (Time ofFlight - Elastic Recoil Detection Analysis) eksperimentalnog sustava kojije nedavno konstruiran na IRB-u. Detekcijski sutav omogu¢ava multiele-mentno i nedestruktivno dubinsko pro�liranje uz razlu£ivanje od nekolikonanometara.

[1] M. Jak²i¢, Z. Meduni¢, N. Skukan, M. Bogovac, D. Wegrzynek, IEEETrans. Nucl. Sci., 54 (2007) 280


Otvorena pitanja strukture ievolucije zvijezda

Kre²imir Pavlovski1


Razumijevanje strukture i evolucije zvijezda sukus je moderne as-tro�zike. U su²tini, bez poznavanja svojstva zvijezda i njihove evolu-cije nije mogu¢e razumijevanje Svemira u cjelini. Teorijski modeli struk-ture zvijezda i njihovog razvoja osnovni su alat za istraºivanje nastankai razvoja zvjezdanih populacija u Mlije£nom putu i galaksijama. Mod-eli po£ivaju na mnogobrojnim �zikalnim pretpostavkama, i tek opaºa£kitestovi mogu dati potvrdu njihove ispravnosti. Nedavno je u£injen zna£a-jan napredak u teorijskim modelima uvo�enjem zvjezdane rotacije kojamoºe potaknuti turbulentna kretanja tvari u zvijezdama, poja£ati kon-vektivni prijenos energije i tvari, i osjetno promijeniti putove zvjezdaneevolucije prema prethodnim stati£nim modelima [1]. Nova teorijska pred-vi�anja predstavljaju velik izazov za opaºa£e. Fundamentalne zvjezdaneveli£ine kao masa, polumjer, luminozitet i kemijski sastav, moraju bitiodre�eni s vrlo velikom preciznosti. To vodi na veliku aktualnost dvojnihzvjezdanih sustava [2]. U izlaganju ¢u se posebno osvrnuti na modernepostupke koji to omogu¢avaju, i na nekoliko primjera prikazati postignuterezultate.

[1] Maeder, A., Meynet, G., Ann. Rev. Astron. & Astrof. 38 (2000) 143[2] Hensberge, H., Pavlovski, K., Proc. IAU Symp. 240 'Binary Starsas Critical Tools and Tests in Contemporary Astrophysics', CambridgeUniversity Press (2007) (u tisku)


Aksioni i velike ekstra dimenzijeBiljana Laki¢1, Raul Horvat1, Milica Kr£mar1


Teorije koje uklju£uju dodatne prostorne dimenzije u kojima se propa-gira gravitacija pruºaju mogu¢e obja²njenje hijerarhijskog problema u�zici £estica. Dodatni u£inak ovih teorija je mogu¢nost da se u vi²edi-menzionalnom prostoru propagiraju i aksioni, hipotetske £estice koje pred-stavljaju mogu¢e rje²enje jakog CP problema. Propagiranje aksiona u ve-likim ekstra dimenzijama rezultiralo bi u Kaluza-Klein tornju aksionskihstanja. Izvor aksiona, poput Sunca, emitirao bi sva Kaluza-Klein stanjado kinemati£ke granice. Ta stanja bi mogla biti opaºena u eksperimentuCAST (CERN Axion Solar Telescope) koji traga za Sun£evim aksionima.

[1] R. Horvat, M. Kr£mar and B. Laki¢, Phys. Rev. D 69 (2004) 125011[2] K. R. Dienes, E. Dudas and T. Gherghetta, Phys. Rev. D 62 (2000)105023[3] N. Arkani-Hamed, S. Dimopoulos and G. Dvali, Phys. Lett. B 429(1998) 263


Kvantna dinamika Tonks-Girardeauplina

Hrvoje Buljan1, Robert Pezer2


2Metalur²ki fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu

Tonks-Girardeau (TG) model opisuje jednodimenzionalni (1D) vi²e-£esti£ni bozonski sustav s tvrdim odbojnim interakcijama me�u £esti-cama. Prikazati ¢emo metodu za egzaktno numeri£ko ra£unanje jed-no£esti£ne matrice gusto¢e, raspodjele impulsa i drugih observabli zaTG model [1]. Metodu ¢ emo primjeniti za analizu Braggovih re�eksijavi²e£esti£nog valnog paketa, te ilustrirati ovisnost raspodjele impulsa ointerakcijama / simetriji vi²e£esti£nog valnog paketa. U okviru TG mod-ela opisati ¢emo i takozvana tamna solitonska stanja [2,3] te predlo£itieksperiment za njihovo pobu�enje [2]. Taj primjer [2] dodatno ilustrirasli£nost dinamike bozonskih plinova [1-5] i svjetlosti u fotoni£kim sus-tavima [4]. Na kraju ¢emo prikazati egzaktna vremenski ovisna rje²enjaza slobodnu ekspanziju 1D bozonski plin s kona£no jakim interakcijama[5] (Lieb-Liniger plin).

[1] R. Pezer, H. Buljan, Phys. Rev. Lett 98, 240403 (2007).[2] H. Buljan, O. Manela, R. Pezer, A. Vardi, M. Segev, Phys. Rev. A74, 043610 (2006).[3] H. Buljan, K. Lelas, R. Pezer, and M. Jablan, Phys. Rev. A, prih-va¢eno za objavu (2007)[4] H. Buljan, M. Segev, A. Vardi, Phys. Rev. Lett 95, 180401 (2005).[5] H. Buljan, R. Pezer, T. Gasenzer, poslano u tisak


Tamna materija i tamna energijaNeven Bili¢1


Prema dana²njim spoznajama [1], tamna energija i tamna materijaglavni su konstituenti svemira te razvoj svemira do danas kao i u budu¢ebitno ovisi o njihovim svojstvima. Tamna energija je substanca nega-tivnog tlaka potrebna radi obja²njenja ubrzane ekspanzije svemira prip-isuje se energiji vakuuma odnosno kozmolo²koj konstanti [2]. Standardnikozmolo²ki model i standardni model �zike £estica ne daju zadovoljava-ju¢e obja²njenje porijekla tamne energije. Na primjer, energija vaku-uma koju daje kvantna teorija polja u nesrazmjeru je za oko sto redovaveli£ine s vrijedno²¢u koju favorizira standardni kozmolo²ki model. Premamnogim opaºanjima u astro�zici i kozmologiji ukupna koli£ina materijeu svemiru za dva reda veli£ine ve¢a je od koli£ine vidljive materije [3].Od te nevidljive materije samo je oko 10% obi£na tvar; ostatak je nev-idljiva tvar nepoznatog porijekla koju zovemo tamna materija. Mogu¢ikandidati za tamnu materiju su hipotetske £estice koje predvidjaju tzv.supersimetri£ne teorije ali koje se, barem za sada, ne vide u eksperimen-tima. Alternativa tamnoj materiji je modi�kacija Newtonovog zakonagravitacije. Jedno od najnovijih opaºanja [4] klastera 1E0657-558, kojise jo² naziva Tane (Bullet) pokazuje da je veliki dio tamne materije uklasteru odvojen od glavnine obi£ne tvari. Obja²njenje ovog efekta po-mo¢u modi�cirane teorije gravitacije prakti£ki je isklju£eno.

[1] P. Coles, Nature, 433 (20 Jan 2005) 248[2] P.J.E. Peebles and B. Ratra, Rev. Mod. Phys. 75 (2003) 559[3] L. Bergstrom, Rep. Prog. Phys. 63 (2003) 793[4] D. Clowe et al., Astrophys. J. 648 (2006) L109


Foto-emisijskom spektroskopijomdo elektron-fonon vezanja

Petar Pervan1

1Institut za �ziku, Zagreb

Jedna od klju£nih prednosti foto-emisijske spektroskopije u odnosu nadruge eksperimentalne tehnike kondenzirane materije je bogatstvo infor-macija koje foto-elektron nosi o sistemu kojeg istraºujemo. Kako je s vre-menom razlu£ivost foto-emisijske spektroskopije rasla, postalo je mogu¢eovom tehnikom prou£avati vi²e-£esti£ne efekte u materijalima. Naporiu povezivanju detalja foto-emisijskih spektara i vi²e-£esti£nog me�ud-jelovanja povezani su s o£ekivanjima da ¢e upravo foto-emisijska spek-troskopija zna£ajno doprinijeti u razumijevanju mehanizama visoko tem-peraturne supravodljivosti. Visoko temperaturni supravodi£i imaju jasnepotpise vi²e-£esti£nog me�udjelovanja u fotoemisijskim spektrima ali jeizvore tih fenomena vrlo te²ko precizirati. Zbog toga je posebno korisnoistraºivati materijale u kojima dominira jedno od vi²e-£esti£nih me�ud-jelovanja. U tom kontekstu, posebno je vaºno da se visoko-temperaturnematerijale moºe smatrati kvazi-dvodimenzionalnima. Povr²inska stanjai stanja kvantnih jama, kao prototipni kvazi dvodimenzionalni sistemi,pokazali su se idealnim poligonom za razumijevanje life-time efekata. Uovom predavanju prikazat ¢u neke od recentnih rezultata kori²tenju kutnorazlu£ive foto-emisijske spektroskopije u istraºivanju elektron-fonon veza-nja sistema reducirane dimenzionalnosti; povr²inskih stanja na dobro de�ni-ranim povr²inama plemenitih metala i stanjima kvantnih jama u ultratankim metalnim slojevima razli£itih debljina.


Visokenergijska astro�zika -najnoviji rezultati gamaopservatorija MAGICDaniel Ferenc1, Dario Hrupec2

1University of California, Davis, SAD2Insitut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Novi gamma opservatoriji HESS u Namibiji i MAGIC na Kanarimaotkrili su u posljednjih nekoliko godina velik broj izvora visokoenergijskihfotona, kako u na²oj galaksiji tako i izvan nje. Od posebne je vaºnostidetekcija aktivnih galakti£kih jezgri s crnim rupama mase od oko mili-jardu solarnih masa [1,3]. U okviru opservatorija MAGIC otkrili smo dase intenzitet emisije ponekad dramati£no mijenja £ak na sub-minutnojskali. Ta neo£ekivana pojava omogu¢ila nam je da koreliramo vrijemedetekcije fotona s energijom. Nalazimo da fotoni vi²ih energija kasne zafotonima niºih energija za oko £etiri minute. Ako nije rije£ o ka²njenju usamoj emisiji fotona, ovaj rezultat bi ukazivao na neku novu �ziku (efektikvantne gravitacije [2], slom relativisti£ke teorije, interakcija s tamnomtvari, itd.).

[1] J. Albert et al., MAGIC Collaboration, Variable VHE gamma-ray emis-sion from Markarian 501, astro-ph 0702008, in press in ApJ 669 (2007)[2] Magic Collaboration, and John Ellis, N.E. Mavromatos, D.V. Nanopou-los, A.S. Sakharov, E.K.G. Sarkisyan, Probing Quantum Gravity usingPhotons from a Mkn 501 Flare Observed by MAGIC, submitted to Phys.Rev. Let.[3] Dario Hrupec, Doctoral Disertation, March 2007, Extragalactic sourcesof rapidly variable high energy gamma radiation.[4] George Muser, Hints of a breakdown of relativity theory?, Sci. Am.Aug. 22 2007.[5] Zeeya Meralli, Finally, a MAGIC test for string theory?, New ScientistSept. 8 2007


�to donose nanostrukture upoluvodi£kim sklopovima

Branko Pivac1


Temeljne karakteristike poluvodi£a su dominantno bile de�nirane de-fektima, pogotovo dok su se izvedbeni sklopovi temeljili na makroskopskojvolumnoj tvari, a ²to je i danas relevantno u mnogo slu£ajeva. No medju-tim, svjedoci smo spoznaja u poslijednje vrijeme, da materija nanometar-skih dimenzija pokazuje sasvim nova i neobi£na svojstva i kao takva nalazinove primjene svuda pa i u naprednim poluvodi£kim sklopovima. Pokazat¢emo pravce razvoja nekih naprednih poluvodi£kih sklopova kao ²to susolarne ¢elije tre¢e generacije ili memorijski sklopovi koji se temelje nadostignu¢ima u nanotehnologiji[1-3]. Pri tome ¢emo ilustrirati pote²ko¢es kojima se susre¢emo u razumijevanju temeljnih procesa u koji su odlu£u-ju¢i za ovakav razvoj, kao ²to su problemi samoorganizacije i morfologijenano£estica[4].

[1] L. Pavesi, L. Dal Negro, C. Mazzoleini, G. Franzo, F. Priolo, Nature,408 (2000) 440.[2] G. Conibeer et al., Thin Solid Films, 511-512 (2006) 654.[3] O.M. Nayfeh, D. Antoniadis, K. Mantey, M.H. Nayfeh, Appl. Phys.Lett. 90 (2007) 153105.[4] I. Kova£evi¢, B. Pivac, P. Dub£ek, N. Radi¢,S. Bernstor�, A. Slaoui,Thin Solid Films, 511-512(2006)463.


Potraga za kvarkovsko gluonskomplazmomTome Anti£i¢1


Ultrarelativisti£ki sudari te²kih jezgara omogu£avaju prou£avanje ma-terije u ekstremnim uvjetima visoke energijske gusto¢e i temperature. Ciljje stvoriti laboratorijske uvjete za fazni prijelaz normalne hadronske tvariu plazmu kvarkova i gluona, kvark-gluonsku plazmu (QGP). Pretpostavl-jaju¢i da se prijelaz u suprotnom smjeru, od plazme prema normalnojhadronskoj tvari, dogodio nekoliko mikrosekundi nakon Velikog praska,istraºivanja ovih reakcija mogu doprinijeti i boljem razumijevanju evolu-cije ranog svemira.

Dosada²nja istraºivanja na postoje¢im RHIC i SPS akceleratorimadali su £vrste indikacije, ali ne i nedvojben dokaz za postojanje QGP. Napredavanju ¢e se iznijeti glavni dokazi za postojanje ovog stanja, te ²to semoze ocekivati od istraºivanja kvark-gluonske plazme na puno vi²im en-ergijama na LHC akceleratoru, £iji se po£etak rada o£ekuje 2008. godine.


Potraga za ekstrasolarnimplanetima

Dijana Dominis Prester1

1Filozofski fakultet Sveu£ili²ta u Rijeci, Odsjek za �ziku

Od otkri¢a prvog ekstrasolarnog planeta 1995. godine, potraga zaplanetima izvan Sun£eva sustava zauzela je vrlo vaºno mjesto u astro�zici.Dosad je otkriveno vi²e od 200 ekstrasolarnih planeta, od kojih je ve¢inaplinovita i velike mase, sli£na Jupiteru. Ve¢ina otkrivenih planeta manjemase nalazi se blizu mati£nih zvijezda, i ima visoke temperature na povr²ini.Trenutno se jedino metodom gravitacijske le¢e mogu pouzdano otkriti is-tovremeno mali, hladni i £vrsti planeti poput Zemlje. Ova su otkri¢a utrlaput boljem razumijevanju strukture Mlije£nog puta i �zikalnih procesastvaranja zvjezdanih i planetarnih sustava, no bit ¢e potrebna jo² mnogaistraºivanja do pronalska zadovoljavaju¢eg modela.

U predavanju ¢u objasniti postoje¢e metode potrage za ekstrasolarnimplanetima uz izno²enje najzna£ajnih dosada²njih rezultata, te metode kojebi uskoro trebale zaºivjeti zahvaljuju¢i novim tehnologijama. Detaljnije¢u opisati dvije metode potrage za ekstrasolarnim planetima kojima sebavim u vlastitom radu: potragu za planetima u orbitama oko bijelihpatuljaka pomo¢u astrometrije, te planetima u orbitama zvijezda glavnogniza pomo¢u gravitacijske le¢e. Objasnit ¢u na²e otkri¢e najmanjeg inajhladnijeg dosad prona�enog ekstrasolarnog planeta OGLE-2005-BLG-390Lb, te dati posebni osvrt na ulogu dvojnih zvijezda u potrazi za ek-strasolarnim planetima. Tako�er ¢u predstaviti inovaciju koje sam uvelau teku¢u opaºa£ku sezonu 2007 PLANET kolaboracije, metodu omjeratoka zra£enja, koja je upravo u fazi testiranja.

[1] Beaulieu, J.-P., ..., 22. Dominis, D., et al., Nature 439 (2006) 437[2] Dominis, D., PhD Thesis, University of Potsdam (2006)


Potencijal CMS detektora zapronalazak Higgsovog bozona

�. Antunovi¢1, V. Brigljevi¢2, N. Godinovi¢3, K. Kadija2,S. Morovi¢2, S. Pintari¢2, M. Planini¢4, D. Poli¢3,

I. Puljak3

1Fakultet prirodoslovno matem. znanosti i kineziologije,Split

2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb3Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

4Prirodoslovno matemati£ki fakultet, Zagreb

CMS (Compact Muon Solenoid) je detektor op¢e namjene za mjerenje�zikalnih dogadjaja u sudarima protona na LHC-u. Optimiziran je za po-tragu za Higgsovim bozonom u cijelom relevantnom podru£ju masa. Uovom radu je prezentiran potencijal CMS detektora za pronalazak Hig-gsovog bozona, s naglaskom na potragu kroz raspad H → ZZ(∗) →l+l−l+l− (l predstavlja elektron ili mion). Rezultati pokazuju da se Hig-gsov bozon moºe prona¢i kroz ovaj kanal ve¢ pri integriranom luminozitetuod 3 fb−1, ako mu je masa oko 150 GeV/c2 ili ve¢a od oko 190 GeV/c2.U drugom dijelu prezentiran je potencijal CMS detektora za mjerenjeproizvodnje para baºdarnih bozona (ZZ i WZ) kroz njihove leptonske ras-pade, te je pokazano da ¢e se ovaj signal mo¢i mjeriti u ranoj fazi eksper-imenta, pri integriranom luminozitetu manjem od 1 fb−1. Svi rezultatidobiveni su koriste¢i potpunu Monte Carlo simulaciju CMS detektora inove algoritme za rekonstrukciju elektrona i miona te realisti£nu procjenusistematskih efekata.

[1] CMS Collaboration, J. Phys. G: Nucl. Part. Phys. 34 (2007) 995 -1579[2] S. Ba�oni et al, J. Phys. G: Nucl. Part. Phys. 34 (2007) N23-N46[3] V. Brigljevic et al, J. Phys. G: Nucl. Part. Phys. 34 (2007) N269-N295[4] S. Ba�oni et al, Eur.Phys.J.C44S1:1-10,2006.


To£an opis otvorenih kvantnihsustava

Tomislav P. �ivkovi¢1


Jedan od najvaºnijih matemati£kih problema u kvantnoj teoriji jeto£an opis otvorenih kvantnih sustava (kvantni sustavi koji interagiraju sokolinom). U odsustvu interakcije takovi sustavi se obi£no mogu aproksimi-rati kao kona£ni kvantni sustavi s kona£nim brojem vlastitih stanja. Tip-i£ni primjeri otvorenih sustava su: a) izolirana molekula u interakciji selektromagnetskom poljem, b) izolirana molekule adsorbirana na povr²ini£vrstog tijela u interakciji s tim £vrstim tijelom, itd. U tim i sli£nimslu£ajevima "okolina" predstavlja beskona£an kvantni sustav. Problemitoga tipa obi£no se tretiraju bilo metodom perturbacijskog razvoja, bilokori²tenjem nekog semi-empirijskog modela. Oba pristupa imaju svoje ne-dostatke. Ako je interakcija kona£nog kvantnog sustava s okolinom suvi²ejaka, perturbacijski razvoj divergira i taj pristup je neprimjenjiv. S drugestrane, razni semi-empirijski modeli nikada ne mogu u potpunosti zamjen-iti to£an kvantni opis. Biti ¢e predstavljen novi matemati£ki formalizamza rje²avanje takovih problema. Taj formalizam daje to£an opis otvorenogkvantnog sustava koji interagira s okolinom, koliko god jaka bila ta inter-akcija. Formalizam sadrºi dvije jedna�be vlastitih vrijednosti, generi£kujedna�bu i jedna�bu frakcionalnog pomaka. Prva jedna�ba opisuje izoli-rana rje²enja otvorenog sustava, dok druga jedna�ba opisuje kontinuiranarje²enja tog sustava. Obje jedna�be imaju dimenziju kona£nog kvantnogsustava, bez obzira na to kolika je dimenzija kvantne okoline tog sustava.

Radi tehni£ke ograni£enosti biti ¢e prezentirana samo vremenski neo-visna ina£ica predloºenog formalizma.

[1] T.P. �ivkovi¢, J. Math. Chem., 39 (2006) 151-175; ibid: 296-343[2] T.P. �ivkovi¢, J. Math. Chem., (2006) DOI: 10.1007/s10910-006-9212-8


Strani B mezoni na TevatronuIvan-Kre²imir Furi¢1

1University of Florida, Gainesville, SAD

Na sudariva£u Tevatron sudaraju se protoni i antiprotoni pri trenutnonajve¢oj energiji centra mase u svijetu, √s = 1.96 TeV. Radi velike en-ergije, u sudarima se proizvode mnoge interesantne £estice. U sektoru Bmezona, u sudarima na Tevatronu se dnevno proizvode te²ki B hadroni:strani B mezon (B0

s ), ²armantni B mezon (B+c ), te B barioni (Λb, ..).

Te²ki B hadroni ne proizvode se u rutinskim sudarima u tvornicama Bmezona (KEK, PEP-II), stoga je Tevatron jedinstveno mjesto za prou£a-vanje pona²anja ovih £estica.

Strani B mezon, B0s , posebno je interesantan. Poput lak²eg i poznati-

jeg B0 mezona, B0s je neutralan mezon koji moºe titrati iz stanja materije

u stanje antimaterije. Efekt prelaska B0 mezona iz materije u antimaterijuotkriven je 1987. godine. Frekvencija titranja je vrlo precizno izmjerena(do oko 1%), i iznosi oko 80 GHz. Standardni Model predvidja mnogobrºe titranje u slu£aju B0

s mezona (otprilike 20 puta brºe). Nove interak-cije, radi £estica izvan Standardnog Modela, mogu promijeniti frekvencijutitranja.

Radi velike brzine titranja, mjerenje frekvencije prelaska B0s mezona

iz materije u antimateriju je tehni£ki vrlo zahtjevno. Pro²le godine, CDFkolaboracija je po prvi puta izmjerila frekvenciju titranja B0

s mezona.Izmjerena je frekvencija od 2.8 THz [3], [4], u dobrom slaganju sa pred-vidjanjima Standardnog Modela. D0 kolaboracija je nedavno prezentiralasvoje prvo mjerenje frekvencije titranja, u dobrom slaganju sa CDF rezul-tatom.

Predavanje obuhva¢a odabrane komponente mjerenja frekvencije titra-nja B0

s mezona, te dodiruje sli£na mjerenja u sektoru B0s mezona u kojima

interakcije sa novim £esticama mogu utjecati na ishod mjerenja.

[1] A. Abulencia et al. [CDF], Phys. Rev. Lett. 97, 062003 (2006).[2] A. Abulencia et al. [CDF], Phys. Rev. Lett. 97, 242003 (2006).


Pregled bariogenezeTomislav Prokopec1

1ITP and Spinoza Institute, Utrecht University,Nizozemska

U ovom pregledu bariogeneze - ili teorije o postanku materije u svemiru- prvo ¢u govoriti o statusu bariogeneze na elektroslabom faznom prije-lazu s posebnim naglaskom na bariogenezi u supersimetri£nim modelima.Potom ¢u dati kratki pregled bariogeneze u teorijama velike uni�kacije(GUTs). Pregled modela leptogeneze slijedi s naglaskom na termalnojleptogenezi. Napokon ¢u istaknuti potencijalne probleme termalne lepto-geneze i ukratko spomenuti alternative.

[1] T. Konstandin, T. Prokopec, M.G. Schmidt and M. Seco, Nucl. Phys.B 738, 1-22 (2006) [arXiv:hep-ph/0505103].[2] W. Buchmuller, R.D. Peccei and T. Yanagida, Ann. Rev. Nucl. Part.Sci. 55, 311-355 (2005) [arXiv:hep-ph/0502169]


Kompleksna i nelinearna dinamikaure�enih struktura naboja i spina

Silvia Tomi¢1


Jake kulonske interakcije u osnovi su kolektivnih elektronskih stanja usintetskim vodi£ima i supravodi£ima, kako u organskim tako i u oksidimaprijelaznih metala, koje nalazimo u ²irokom rasponu niskih temperatura.Ta stanja, kao ²to su na primjer stanja vala gusto¢e, lokaliziranog ure-�enja naboja i orbitalnog ure�enja pokazuju bogatu lepezu nelinearnihsvojstava i kompleksne dinamike ²to ih povezuje sa samoorganiziranimstrukturama biomaterijala. Iako biolo²ki molekularni sistemi funkcioni-raju u vodenim sredinama samo oko sobne temperature, kulonske interak-cije u tim makromolekulama su tako jake da vode na bogatstvo fenomenakoje je usporedivo sa onima u nisko-temperaturnoj �zici. U ovom pre-davanju pobliºe ¢u predstaviti konvencionalnu fazu vala gusto¢e spinastabiliziranu u kvazi-1D organskom supravodi£u [1] te egzoti£nu fazu valagusto¢e naboja stabiliziranu u spinskim ljestvicama kvazi-1D kuprata [2].Opisat ¢u nelinearnu dinamiku tih elektronskih struktura i ovisnost o van-jskim parametrima kao ²to su elektri£no polje, broj nosilaca naboja, tem-peratura. Na kraju ¢u pokazati kako karakterizacija kompleksne dinamikenabijenih biopolimera kao ²to je genomska DNK u vodenoj sredini moºepomo¢i u odre�enju konformacijske strukture, a time i njihove biolo²keaktivnosti[3].

[1] S.Tomi¢ et al., Phys.Rev.Lett. 62 (1989) 462.; P.Zornoza et al., Eur.Phys. J. B 46 (2005) 223.[2] T.Vuleti¢ et al., Phys.Rev.Lett. 90 (2003) 257002.;Phys. Rep. 428(2006) 169.[3] S. Tomi¢ et al., Phys.Rev.Lett. 97 (2006) 098303.,Phys.Rev.E 75(2007) 021905.


Egzoti£ne nuklearne rezonance iprocesi od zna£aja za astro�ziku

Nils Paar1, Tamara Nik²i¢1, Tomislav Marketin1, PeterRing2, Dario Vretenar1

1Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultetaSveu£ili²ta u Zagrebu

2Physik Department, Technische Universitaet Muenchen,Njema£ka

Jedna od zna£ajnijih teorijskih metoda koje su zadnjih godina razvi-jene za opis novih egzoti£nih pobudjenja u nestabilnim jezgrama je rela-tivisti£ka kvazi£esti£na aproksimacija slu£ajnih faza(RQRPA) zasnovanana relativisti£kom Hartree-Bogoliubov(RHB) modelu [1]. Ova teorijaprimjenjena je u opisu strukture egzoti£nih nisko-leºe¢ih dipolnih pobud-jenja, u analizi izoskalarnih modova, pobudjenja sa izmjenom naboja,odredjivanju veli£ine neutronske koºe pomo¢u egzoti£nih pobudjenja itd.[1]. Nadalje, inkluzivni elektronski i muonski neutrino-jezgra udarni pres-jeci opisani su koriste¢i potpuni spektar pobudjenja sa izmjenom nabojaza sve operatore prijelaza koji rezultiraju iz multipolne analize Hamil-tonijana slabe interakcije. Osnovno stanje i matri£ni elementi prijelazasu zasnovani na RHB+RQRPA modelu. Istraºivan je uhvat neutrina najezgrama zna£ajnim za procese nuklearne astro�zike i za kalibraciju de-tektora solarnih neutrina, odnosno neutrina emitiranih u eksplozijamasupernove [2].

[1] N. Paar, D. Vretenar, E. Khan, and G. Colò, Rep. Prog. Phys. 70(2007) 691[2] N. Paar et al., poslano za objavljivanje (2007)


Femtosekundni laseri: preciznost uvremenu i frekvenciji

Ticijana Ban1


Osnovne karakteristike pulsnog lasera su velika snaga po pojedinompulsu i vremenska ovisnost emitiranog zra£enja. Teºnja prema ²to ve¢imlaserskim snagama i ²to boljim vremenskim rezolucijama dovodi do razvojapulsnih lasera sa sve kra¢im trajanjem pulsa. Danas su komercijalno dos-tupni laseri trajanja pulseva ispod 10 femtosekundi i vr²ne snage po pulsuod nekoliko megawatta. Femtosekundni laser emitira zra£enje £ija vre-menska rezolucija odgovara vremenu gibanja jezgri u molekulama. Ovavremenska skala obuhva¢a vibracije molekula, te procese stvaranja i raza-ranja kemijskih veza. Istraºivanjem procesa na femtosekundnoj skali ost-varuju se nove spoznaje u razumijevanju dinamike atoma i molekula, ²to jeod klju£ne vaºnosti u mnogim granama �zike, kemiji i biologiji. Kratko¢apulsa u vremenskoj domeni implicira ²iroki spektar u frekventnoj domeni.Me�utim, odabirom odgovaraju¢ih eksperimentalnih metoda moºe se do-biti visoka razlu£ivost i u frekventnoj domeni. Primjer za to su ultra-kratki pulsevi visoke repeticije koji £ine opti£ki frekventni £e²alj. Atom-ska spektroskopija frekventnim £e²ljem omogu¢uje istovremeno pra¢enjevremenske dinamike sistema uz veliku spektralnu razlu£ivost. Frekventni£e²alj u frekventnoj domeni preslikava se u £e²alj atomskih brzina, £imese ostvaruje mogu¢nost direktne manipulacije razli£itih brzinskih grupa[1,2].

[1] D. Aumiler, T. Ban, H. Skenderovi¢ and G. Pichler, Phys. Rev. Lett.95, 233001 (2005).[2] T. Ban, D. Aumiler, H. Skenderovi¢ and G. Pichler, Phys. Rev. A 73,043407 (2006).


Fuzija atomskih jezgaraZoran Basrak1

1Laboratorij za te²koionsku �ziku, Institut Ru�erBo²kovi¢, Zagreb

Nuklearna fuzija je temeljni proces nukleosinteze, a smatramo ju rel-ativno sporim adijabatskim procesom u toku kojeg se dvocentarski po-tencijal sudaraju¢ih jezgara transformira u jedinstvenu potencijalnu jamufuzijom nastale jezgre. Zbog snaºne atraktivnosti nuklearne sile £im se jez-gre dotaknu, tj. po£ne djelovati kratkodoseºni nuklearni potencijal, one sestapaju, fuzioniraju. Da bi do²lo do dodira jezgara energija sudara morabiti znatna, a kako bi se savladao na femtometarskim udaljenostima vrlosnaºan elektrostatski odboj pozitivno nabijenih jezgara.

Temljni teorijski opis nuklerne fuzije £ini kvantnomehani£ki problempotencijala s barijerom [1]. Koliko god sve na£elno jest jednostavno,jo² uvijek ima pote²ko¢a da se teorijski predvide vjerojatnosti fuzije priniskim energijama kod kojih prevladavaju procesi kvantnog tuneliranja.Razvidno je da takvi procesi krucijalno ovise o detaljnom poznavanjujezgra-jezgra potencijala osobito u rubnom podru£ju njegovog is£ezavanja(vidi npr. [2]).

Osobito atraktivno podru£je jest fuzija te²kih jezgara u svrhu nastankavrlo te²kih elelmenata, znatno teºh od urana. Sudarima u akceleratorimaubrzanih jezgara s te²kom metom, obi£no neki od aktinida, do danas jeuspjelo fuzijom na£initi elemente sve do atomskog broja 118 (vidi npr.[2]).

Pove¢anjem energije sudari jezgara postaju ºestoki i nimalo adija-batski. Nestaje fuzija a javljaju se jo² sloºeniji izrazito disipativni procesipoput multifragmentacije i vaporizacije u kojima se energija sudara brzoraspr²i na brojne produkte sudara. Razlozi i mehanizmi nestanka fuzijesu samo djelomi£no razumljeni [3].

[1] C.Y. Wong, Phys. Rev. Lett. 31 (1973) 766.[2] L. Corradi et al. (eds), Zbornik "Fusion '06", AIP, N.Y., 2006.[3] Z. Basrak i P. Eudes, Zbornik "Cluster '99", World Scienti�c, 316


Gravastar protiv crne rupeDubravko Horvat1, Sa²a Iliji¢1, Anja Marunovi¢1

1Zavod za �ziku, Fakultet elektrotehnike i ra£unarstvaSveu£ili²ta u Zagrebu

Gravastar, tj. GRAvitational VAcuum STAR (svakako da Nijemciimaju svoju verziju, tj. GRA-VA-STERN), je kompaktni (astro�zi£ki)objekt koji bi mogao zamijeniti poznatiju crnu rupu na pijedestalu pop-ularnosti. Crna rupa, ili kako je ranije nosila ime, kolabiraju¢a zvi-jezda, rezultat je gravitacionog kolapsa koji, uz ostale njene karakter-istike, proizvodi i horizont doga�aja, a on (jo² uvijek) predstavlja te²ko¢upri razmatranju svojstava i interpretacije rje²enja jednadºbi polja kojapredstavljaju crnu rupu. Gravastar je tako�er rezultat gravitacionog ko-lapsa, a predloºen je nedavno kao alternativa crnoj rupi [1]. On ne pati odproblema horizonta ve¢ posjeduje druga (egzoti£na) svojstva koja ovdjerazmatramo kroz postoje¢a rje²enja Einsteinovih jednadºbi polja Op¢eteorije relativnosti. Od prvobitno zamr²enog modela ljuski i slojeva [1],dolazimo, preko saznanja o anizotropnim svojstvima tvari koja £ini gravas-tar [2], do zanimljivih rje²enja [3,4], £ija su daljnja svojstva i realizacijepredmet novih istraºivanja.

[1] Mazur PO, and Mottola E, Proc.Nat.Acad.Sci. 111 (2004) 9545[2] Cattoen C, Faber T, Visser M, Class. Quantum Grav. 22 (2005) 4189[3] DeBenedictis A, Horvat D, Iliji¢ S, Kloster K, Viswanathan KS, Class.Quantum Grav. 23 (2006) 2303[4] Bili¢ N, Tupper GB, Viollier RD, J.Cosmol.Astropart.Phys. 0602(2006) 013


Kolosalni magnetootpor £ak i usupravodljivim rutenat-kupratimaMiroslav Poºek1, Antonije Dul£i¢1, Ivan Kup£i¢1, AmirHamzi¢1, Dalibor Paar1, Mario Basleti¢1, Emil Tafra1,

Grant V. M. Williams2

1Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultetaSveu£ili²ta u Zagrebu

2Industrial Research Limited, Lower Hutt, Novi Zeland

Metalni oksidi u obliku perovskitnih struktura vjerojatno su najpro-u£avaniji materijali posljednjih desetlje¢a [1]. Jednu klasu tih materijala£ine visokotemperaturni supravodi£i temeljeni na ravninama bakrovih ok-sida, a druga vrlo prou£avana klasa materijala temelji se na ravninamaoksida magnetskih iona koji su najpoznatiji po kolosalnom magnetoot-poru.

Hibridni materijali RuSr2RCu2O8 objedinjuju te dvije skupine mate-rijala. U njima koegzistiraju dvije vrste, naizgled antagonisti£kih, dugo-doseºnih uredjenja: supravodljivost i feromagnetizam. Detaljnim prou£a-vanjem mikrovalnih svojstava, magnetotransporta te Hallova efekta nanizu uzoraka raznih dopiranja, pokazali smo da se vodljiva i supravodljivasvojstva mogu korelirati s koncentracijom slobodnih ²upljina u slojevimabakrovih oksida. Medjutim, za interpretaciju pona²anja magnetootporai anomalnog Hallova otpora nuºno je u razmatranja tenzora vodljivostiuvesti i delokalizirane elektrone u ravninama rutenijevih oksida. Njihovbroj je vrlo malen, ali oni osje¢aju veliku magnetootpornost usporedivu sonom u manganitnim strukturama poznatim po kolosalnom magnetoot-poru.

[1] M. Imada, A. Fujimori, and Y. Tokura, Rev. Mod. Phys. 70, 1039(1998).


B �zika i CP naru²enje na LHCuBlaºenka Meli¢1

1Zavod za teorijsku �ziku, Institut Ru�er Bo²kovi¢,Zagreb

U ovoj dekadi postoje brojni napori da se istraºe B-mezonski raspadikoji pruºaju mogu¢nost za detaljni test opisa kvarkovskog sektora kaoi CP naru²enja u Standardnom Modelu (SM). Zahvaljuju¢i pove¢anojpreciznosti mjerenja B raspada u dosada²njim B-eksperimentima, CPnaru²enje je sada dobro utemeljen fenomen u B-mezonskom sustavu. Iakopostoji sve vi²e indicija da se fenomeni CP naru²enja mogu opisati un-utar SM, nije isklju£eno da postoji zna£ajan doprinos nove �zike. Boljiuvid u taj problem se moºe dobiti detaljnim prou£avanjem B-mezonskihraspada ²to je i klju£ni cilj programa B-�zike na LHC-u. Izloºit ¢emoteorijske aspekte najzna£ajnijih kanala raspada B-mezona koji ¢e se mjer-iti, te ¢emo preispitati koliko postoji prostora da se u£inci nove �zike videu tim raspadima.

[1] R. Fleischer, "CP violation and B physics at the LHC", hep-ph/0703112.[2] G. Duplan£i¢, A. Khodjamirian, Th. Mannel. B. Meli¢, N. O�en:"Light-cone sum rules for B -> pi form factors revised", in preparation.


Elektroprodukcija hiperjezgaraDarko Androi¢1

1Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultetaSveu£ili²ta u Zagrebu; HKS kolaboracija

Prva elektroprodukcija hiperjezgara napravljena je u eksperimentuE089-009 izvedenom na TJNAF-u 2000. godine[1]. Eksperiment je demon-strirao mogu¢nost tvorbe hiperjezgara upotrebom elektronskog snopa po-sebne kvalitete.

Ovom fazom eksperimentiranja dobivena je dobra rezolucija, no vri-jeme skupljanja podataka je ocijenjeno predugim. Glavnim uzrokom vi-sokog broja registriranih doga�aja progla²eni su pozadinski u£inci Moe-llerovog raspr²enja i zako£nog zra£enja. Uo£eno je da se malim nagibomelektronskog spektrometra u odnosu na ravninu raspr²enja de�niranu elek-tronskim snopom i kaonskim spektrometrom moºe ta pozadina smanjiti.Uslijedio je eksperiment (E01-011) s novim kaonskim spektrometrom vi-soke rezolucije. Kaonska grana eksperimenata osobito je vaºna obzirom dase doga�aji prihva¢aju prema detektiranom kaonu u kona£nom stanju[2].

Eksperiment E01-011 zavr²en je u jesen 2005. godine i pokazao jeutemeljenost nadogradnje eksperimentalne aparature. Proces analize po-dataka jo² je u tijeku, no i sada²nji rezultati ukazuju na ostvarenu kvalitet-nu (submevsku) rezoluciju.Trenutna obrada rezultata mjerenja te£e par-alelno s izgradnjom eksperimentalne aparature s novim spektrometromi u elektronskoj grani detektorskog sustava. Kvalitetna hipernuklearnaspektroskopija zahtjeva rezolucije reda stotinjak keV-a, a ona bi trebalanovom aparaturom biti dosegnuta u eksperimentu predvi�enom za 2008.godinu.

[1] High resolution spectroscopy of the B-12(Lambda) hypernucleus pro-duced by the (e,e'K+) reaction, Phys. Rev. Lett 90 (2003) 232502[2] Future hypernuclear program at JLab Hall C, Nucl. Phys. A 754(2005) 421-429


Bio�zika ºive staniceIva Toli¢-Nørrelykke1

1Max Planck Institute of Molecular Cell Biology andGenetics, Dresden, Njema£ka

Stanica je atom ºivota, a sastoji se od jezgre i citoplazmatskog "oblaka".Da bismo razumjeli kako stanica funkcionira, uz poznavanje gena i pro-teina, potrebno je razumjeti �zikalne principe koji vode udruºivanje mole-kula i prostorno-vremensku organizaciju stani£ne unutra²njosti [1]. Pogre-²ke u pozicioniranju stani£nih dijelova mogu uzrokovati stani£nu smrtili bolesti poput raka. Klju£nu ulogu u prostornoj organizaciji staniceima citoskelet, koji je sastavljen od mreºe proteinskih vlakana kao ²to sumikrotubuli.

Moja se grupa bavi pitanjem kako mikrotubuli organiziraju sta-ni£nu unutra²njost. Da bismo neposredno prou£avali stani£nu organi-zaciju, razvili smo laserske motode (kombinaciju nelinearne mikroskopije,laserskih ²kara i laserske stupice) uz pomo¢ kojih je mogu¢e mehani£kinaru²iti tu organizaciju, npr. seciranjem pojedinih mikrotubula i premje²-tanjem stani£ne jezgre [2]. Na²i su eksperimenti na kvascu kao stani£nommodelu pokazali da sila polimerizacije mikrotubula odguruje jezgru odrubova stanice i tako je smje²ta u sredi²te stanice tijekom interfaze (raz-doblja izmedju stani£nih dioba). Nasuprot tome, za vrijeme spolnog ºiv-ota kvasca, mikrotubuli i molekularni motori vuku jezgru prema kraje-vima stanice i proizvode oscilacije jezgre. Stoga stanica stvara od istihgradjevnih jedinica, ali uz pomo¢ razli£itih interakcija, razli£ite mehani£kefunkcije ovisno o speci�£nim potrebama tijekom stani£noga ciklusa.

[1] I.M. Toli¢-Nørrelykke et al. Anomalous di�usion in living yeast cells.Phys. Rev. Lett. 93, 078102 (2004).[2] I.M. Toli¢-Nørrelykke et al. Nuclear and division-plane positioning re-vealed by optical micromanipulation. Curr. Biol. 15, 1212 (2005).


Uloga elektrostatskih interakcija usamosastavljanju RNA virusa

Antonio �iber1


Virusi se sastoje od RNA ili DNA molekule zapakirane unutar omo-ta£a sa£injenog od proteina [1]. Jednostruka virusna RNA molekula (ss-RNA) ima zna£ajan negativan naboj (∼ e po nukleotidu), a proteiniomota£a ssRNA virusa su tipi£no pozitivno nabijeni [2]. ssRNA virusise u povoljnim uvjetima pH i slanosti spontano sastavljaju i stoga ih semoºe smatrati strukturama koje minimiziraju slobodnu energiju sustava[3]. Preciznost samosastavljanja i nastanak funkcionalnih virusa navod-jeni su i elektrostatskim interakcijama koje djeluju izmedu virusne ssRNAmolekule, proteina, ali i slobodnih iona (soli). Postojanje elektrostatskihinterakcija name¢e i ograni£enja na duºinu RNA molekule koja se moºeupakirati unutar proteinskog omota£a, a da sastavljanje virusa i daljebude spontano. Elektrostatske interakcije rezultiraju i efektivnim tlakom(∼ 0.5 atm) koji djeluje prema unutra²njosti ssRNA virusa, ²to je vrlorazli£ito od dsDNA virusa [4,5]. Koli£ina soli u otopini takodjer bitnoutje£e na sastavljanje virusa, a u velikim koncentracijama soli (∼ 1 MNaCl), termodinami£ki je povoljnije sastavljanje praznih virusnih omo-ta£a (nefunkcionalnih "virusa") [6].

[1] T. S. Baker et al, Microbiol. Mol. Biol. Rev. 63, 862 (1999).[2] V.A. Belyi and M. Muthukumar, Proc. Natl. Acad. Sci. 103, 17174(2006).[3] R. F. Bruinsma et al Phys. Rev. Lett. 90, 248101 (2003).[4] D. E. Smith et al, Nature (London) 413, 748 (2001).[5] A. �iber, Phys. Rev. E 73, 061915 (2006).[6] A. �iber and R. Podgornik, in preparation.


Kratkovremenska dinamika uPottsovom modelu s dugodoseºnim

me�udjelovanjemZvonko Glumac1, Katarina Uzelac2

1Odjel za �ziku, Sveu£ili²te u Osijeku2Institut za �ziku, Zagreb

U feromagnetskom Pottsovom modelu s dugodoseºnim me�udjelovan-jem koje opada s udaljeno²¢u r kao r−(1+σ) moºe do¢i do promjene izfaznog prijelaza drugog reda u prijelaz prvog reda variranjem parametradosega σ [1]. Trikriti£na to£ka σc(q) koja razdvaja dva reºima i op¢enitoovisi i o broju stanja nije poznata egzaktno. U blizini te to£ke, prijelaz pr-vog reda je vrlo slab, i ona je te²ko dostupna standardnim pristupima po-mo¢u renormalizacijske grupe ili ravnoteºnih Monte Carlo simulacija [2].Na primjeru 1D Pottsovog modela s q = 3 stanja prikazat ¢emo istraºi-vanja prijelaza prvog reda u blizini σc pomo¢u dinami£kih Monte Carlosimulacija [3]. Polaze¢i od potpuno ure�enog ili potpuno neure�enogpo£etnog stanja, pratili smo relaksaciju magnetizacije i njezinih vi²ih mo-menata u ravnoteºu na nekoj kona£noj temperaturi. Analiza ovog procesau kratkom vremenskom intervalu poslije po£etka relaksacije, daje dvijepseudokriti£ne temperature karakteristi£ne za prijelaz prvog reda. Prom-jenom parametra σ, ove se dvije temperature stapaju u jednu, i takoodre�uje trikriti£nu to£ku.

[1] Z. Glumac and K. Uzelac, Phys. Rev. E 58 (1998) 4372[2] E. Bayong, H-T. Diep, V. Dotsenko, Phys. Rev. Lett. 83 (1999) 14;K. Uzelac and Z. Glumac, Phys. Rev. Lett. 85 (2000) 5255[3] L. Schuelke nad B. Zhang, Phys. Rev. E 62 (2000) 7482


Istraºivanje kristalne strukture udirektnom i recipro£nom prostoru

Ognjen Milat1


Moderni elektronski mikroskopi omogu¢uju opaºanje kristalne struk-ture, u dva pridruºena dualna prostora: u recipro£nom prostoru - krozspektar ogiba, i u direktnom prostoru - kroz ravninu slike.

Kod rendgenske strukturne analize odre�ivanje prostornog rasporedaatoma koji £ine molekulu odnosno jedini£nu ¢eliju vr²i se na opaºanjima urecipro£nom prostoru. Zatim se struktura u direktnom prostoru i elementisimetrije jedini£ne ¢elije izra£unavaju i prikazuju kao slikovna informacijau obliku crteºa; ovaj drugi korak provodi se ra£unalnim postupcima temel-jenim na Inverznoj Fourierovoj Transformaciji (IFT). Nasuprot tome, uelektronskom mikroskopu mogu¢e je opaºanje i ogibnog spektra (elek-tronske difrakcije) i direktne slike kristalne strukture, budu¢i da samaobjektna le¢a mikroskopa vr²i opti£ku IFT. Tako opaºena elektronsko-mikroskopijska slika prikazuje kristalnu strukturu u obliku njene kom-pleksne dvodimenzionalne projekcije. Ta je direktno projekcirana slikaop¢enito neinterpretabilna, i tek ako se kristal orijentira tako da je nekanjegova kristalografska os paralelna s opti£kom osi mikroskopa, t.j. usm-jerena duº projekcijskog smjera, tada poloºaj i raspored kolona atoma uprojekciji jedini£ne ¢elije postaje realno prepoznatljiv.

Elektronsko-mikroskopijsko oslikavanje strukture kompozitnog kristala(Ca/Sr)14Cu24O41 u direktnom i recipro£nom prostoru omogu¢ilo je razu-mijevanje veze izme�u osnovne, prosje£ne i modulirane strukture, kao iuzroka nesumjerljive strukturne modulacije [1].

[1] O. Milat et al. Acta Crystallographica A48 (1992) 618-625


Anizotropna dc i niskofrekventnavodljivost poddopiranih(La,Y)y(Sr,Ca)14−yCu24O41

Tomislav Ivek1, Tomislav Vuleti¢1, BojanaKorin-Hamzi¢1, Silvia Tomi¢1


(La,Y)y(Sr,Ca)14−yCu24O41 su kvazijednodimenzionalni kuprati £ijukompozitnu strukturu £ine slojevi kupratnih lanaca i ljestvica. U ²u-pljinama samodopiranom spoju Sr14Cu24O41 dominantan doprinos elek-tri£nim svojstvima daje podsustav ljestvica u £ijim ravninama dolazi donastanka faze vala gusto¢e naboja (VGN). S druge strane, poddopirani(y > 0) kvazijednodimenzionalni kuprati za y ≥ 3 pokazuju bitno razli£itopona²anje budu¢i da se sve ²upljine nalaze na lancima - ne dolazi do VGNprijelaza, a dominantan doprinos elektri£noj vodljivosti je preskakivanjevarijabilnog dosega (eng. variable range hopping) [1]. Intrigantan problemje prebacivanje mehanizma elektri£nog transporta s lanaca na ljestvice kadse y pribliºava 0, pri £emu ljestvice postaju dopirane ²upljinama. Visokok-valitetni monokristalni uzorci s y = 0, 0.55, 1.6, 3, 5.2 karakterizirani su dcotporno²¢u i niskofrekventnom dielektri£nom spektroskopijom duº dvijekristalografske osi koje de�niraju ravnine lanaca odn. ljestvica. Dobivenerezultate diskutiramo u okviru faznog dijagrama [2].

[1] T. Vuleti¢ et al., Phys. Rev. B 67, 184521 (2003).[2] T. Vuleti¢ et al., Phys. Rep. 428, 169-258 (2006).


Mikrovalna ispitivanja tankih�lmova niobija

Mihael Grbi¢1, Dragan Janju²evi¢1, Miroslav Poºek1,Antonije Dul£i¢1, Thomas Wagner2


2Max-Planck-Institute for Metals Research, Stuttgart,Njema£ka

Promatrana su mikrovalna svojstva tankih �lmova niobija orijenti-ranih paralelno i okomito s obzirom na DC magnetsko polje mjerenjemkompleksnog frekventnog pomaka za uzorak u rezonantnoj ²upljini. Us-pore�uju¢i rezultate za tri razli£ite debljine uzoraka do izraºaja dolazeefekti smanjene dimenzionalnosti, ²to stvara preduvjete za razli£ite teori-jske pristupe.

U okomitoj orijentaciji [1] najtanji uzorci (10 nm) pokazuju pona²anjesli£no visokotemperaturnim supravodi£ima (veliko gornje kriti£no poljeBc2 i frekvencija otpinjanja ω0). Tako�er, mjerenja ukazuju da analizasamo apsorpcijske komponente mikrovalnog odziva takvih uzoraka vodina krive zaklju£ke. Za potpune podatke o otpornosti te£enja virova ρf

potrebna su mjerenja obje komponente kompleksnog frekventnog pomaka.U paralelnoj orijentaciji [2] zanimljivo je promatrati najdeblji uzorak

(160 nm) koji omogu¢uje ulazak dva reda virova. U mjerenju mikrovalnogodziva mogu¢e je opaziti promjene kon�guracije re²etke virova. Pona²anjetog sustava daje informacije o me�uinterakciji vorteksa te njihovoj inter-akciji s rubom uzorka. Rezultati su uspore�eni s razmatranjima ranijihautora.

[1] D. Janju²evi¢, Phys. Rev. B 74 (2006) 104501[2] M. Grbi¢, Phy. C, u tisku,doi: 10.1016/j.physc.2007.03.415


Hallov efektkvazi-jednodimenzionalnih kuprataEmil Tafra1, Bojana Korin-Hamzi¢2, Mario Basleti¢1,

Amir Hamzi¢1, Martin Dressel3


2Institut za �ziku, Zagreb31. Physikalisches Institut, Universitat Stuttgart,

Njema£ka

Sr14−xCuxCu24O41 su kvazi-1D kuprati u kojima se naboji i spinoviure�uju unutar podsustava lanaca i ljestvica [1]. Otkri¢e supervodljivostipod tlakom (za x > 10) potaknulo je intenzivna istraºivanja, jer je toprvi supervodljivi kuprat koji ne sadrºi CuO2 ravnine. Pitanje dinamikenaboja i raspodjele dopiranih ²upljina izme�u podsustava ljestvica i lanacaje jo² uvijek otvoreno i razli£ite eksperimentalne tehnike su dale kontradik-torne rezultate.

Na²i rezultati mjerenja RH i elektri£ne otpornosti pokazuju tipi£nopoluvodi£ko pona²anje (za x < 10). Odredili smo efektivni broj nosiocanaboja i njegovu ovisnost o sastavu (x) te ga usporedili s brojem ²u-pljina u sustavu ljestvica (dobivenim drugim mjerenjima). Za x = 11.5,koji pokazuje metalno pona²anje, na² rezultat kvalitativno odgovara pon-a²anju Hallovog koe�cijenta za visokotemperaturne supravodi£e, koje seu literaturi naj£e²¢e pripisuje svojstvu CuO2 ravnina [2,3].

[1] T. Vuleti¢, B. Korin-Hamzi¢, T. Ivek, S. Tomi¢, B. Gorshunov, M.Dressel, and J. Akimitsu, Phys. Rep. 428, 169 (2006).[2] Y. Ando, Y. Kurita, S. Komiya, S. Ono, and K. Segawa, Phys. Rev.Lett. 92, 197001 (2004).[3] S. Ono, S. Komiya, and Y. Ando, Phys. Rev. B 75, 024515 (2007).


Porijeklo velike pokretljivosti uLAO/STO vi²eslojnim strukturamaMario Basleti¢1, Emil Tafra1, Amir Hamzi¢1, HerranzGervasi2, Anatol Khodan2, Manuel Bibes3, Cecile

Carretero2, Eric Jacquet2, Karim Bouzehouane2, AgnesBarthelemy2


2UMP CNRS/THALES, Palaiseau, Francuska3IEF, CNRS Universite Paris-Sud, Orsay, Francuska

Zbog izolatorskog karaktera i dijamagnetskih svojstava, SrTiO3 (STO)je £esto kori²ten materijal za naparavanje vi²eslojnih tankih �lmova, a usvrhu dobivanja dvodimenzionalnog elektronskog plina velike pokretljivosti.Ohtomo i Hwang (Nature, 427 (2004) 423) su, na 6 nm tankom �lmuLaAlO3 (LAO) naparenom na STO, opazili metalno pona²anje i pokret-ljivosti ve¢e od 104 cm2/Vs; ta svojstva su u tom radu pripisana dvodi-menzionalnom elektronskom plinu, oformljenom na granici STO i LAO.

Na²a mjerenja transportnih svojstava (T ≥ 300mK, B ≤ 16T) [1],pokazala su da metalni karakter i velika pokretljivost tankih �lmova LAOna STO supstratu ovise o tlaku kisika za vrijeme pripravke uzorka. Po-mo¢u kutne ovisnosti Shubnikov-de Haas oscilacija magnetootpora i Hall-ovog efekta nedvosmisleno smo utvrdili da je za izmjerena transportnasvojstva odgovoran cijeli(!) supstrat STO, te da se radi o trodimenzional-noj pojavi. Prelazak STO supstrata iz izolatorske u metalnu fazu pripisalismo dopiranju STO-a ²upljinama kisika.

[1] G.Herranz, M.Basleti¢, M.Bibes, C.Carrétéro, E.Tafra, E.Jacquet, K.Bouzehouane, C.Deranlot, A.Hamzi¢, J.-M.Broto, A.Barthélémy, A.Fert,Phys. Rev. Lett. 98 (2007) 216803


Kvantizacija temperatura taljenjajednostavnijih organskih spojeva

sli£nih kemijskih strukturaAntun Rub£i¢1, Jasna Rub£i¢1, Vladimir Paar1

1Fizi£ki zavod, PMF, Sveu£ili²te u Zagrebu

Poznato je da postoji izvjesna regularnost u temperaturama polimorf-nih prijelaza £vrsto-£vrsto (s−s) i temperature taljenja (s−l) za odre�enukemijsku tvar. Na pr. amonijum nitrat (NH4NO3) ima £etiri prijelaza(s−s) i taljenje (s−l). Temperature ovih prijelaza de�niraju ekvidistantniniz Tn = n∆T + T0, gdje je n=1,2,3,4,5, ∆T je temperaturna razlikaizme�u najbliºih susjeda (∆n = 1), a T0 je po£etna temperatura niza zan = 0 [1].

Ideju kvantizacije moºemo ilustrirati i sa jednostavnim benzenskimderivatima. Za dani derivat, tri razli£ita spoja po geometriji, ali jednakapo kemijskom sastavu daju tri razli£ite temperature taljenja (s− l), kojesu obuhva¢ene gornjom formulom. Pro²irenje na vi²e razli£itih radikaladaje impresivni spektar diskretnih stanja [2].

Za n-alkane (CnH2n+2) (s− l) se naglo podiºu s porastom n, do pri-bliºno 50, a zatim se postiºe jedan plateau sve do n = 400. Primjenaformalne modi�kacije Einsteinovog modela £vrstog tijela dobro opisujezavisnost (s− l) o n. Rezultati [3] ¢e biti uspore�eni sa termodinami£kimpristupom i novijim ra£unskim metodama.

[1] A.Rub£i¢, J.Rub£i¢, V.Paar, Quantization of the solid-solid and melt-ing transition temperatures for some elements and simple chemical com-pounds, Fizika, (na recenziji)[2] A.Rub£i¢, J.Rub£i¢, V.Paar, (rad u pripremi)[3] A.Rub£i¢, J.Rub£i¢, J.S.Chickos, European Polymer Congress, Por-toroº 02-06, 07, 2007. (rad prihva¢en za prezentaciju)


MEG istraºivanje dinamikeprocesiranja licaAna Su²ac1, Selma Supek1


Magnetoencefalogra�ja (MEG) ima milisekundnu vremensku rezolu-ciju ²to omogu¢uje istraºivanje neurodinami£kih procesa u mozgu. Lica suposebno zanimljivi vidni podraºaji zbog svoje sociolo²ke vaºnosti. Dosa-da²nja istraºivanja dovela su do napretka u razumijevanju procesa vezanihuz prepoznavanje lica, ali jo² uvijek se malo zna o dinamici tih procesa.U na²im studijama posebno smo se usredoto£ili na prou£avanje najrani-jih odgovora mozga na lica. MEG mjerenja provedena su pomo¢u 306-kanalnog sustava u magnetski zasjenjenoj prostoriji u BioMag laboratorijuu Helsinkiju. Ispitanici su gledali fotogra�je lica ili jednostavne crteºe doksu im mjerena magnetska polja na povr²ini glave. Prostorno-vremenskaanaliza je izvr²ena pomo¢u softvera Elekta Neuromag, BESA, MRIV-IEW i MEGAN. Na²i podaci pokazuju da su rani odgovori, 100 ms nakonpo£etka prikazivanja lica, bili osjetljivi na promjenu identiteta i emo-cionalnog izraza lica, kao i na inverziju lica [1,2]. Pomo¢u paºljivog eksper-imentalnog dizajna pokazali smo da te promjene u ranom odgovoru na licanisu samo rezultat razlika u �zi£kim karakteristikama podraºaja (npr. uosvijetljenosti, kontrastu, prostornoj frekvenciji). Razlika u odgovoru nalica i objekte javlja se oko 100 ms u okcipitalnom podru£ju [2].

[1] Su²ac A, Ilmoniemi RJ, Pihko E, Supek S. Neurodynamic Studies onEmotional and Inverted Faces in an Oddball Paradigm. Brain Topogr2004; 16:265-268.[2] Su²ac A, Ilmoniemi RJ, Pihko E, Nurminen J, Supek S. Early disso-ciation of face and object processing: a magnetoencephalographic study.(u pripremi)


Istraºivanje strukture i morfologijetankih �lmova povr²inski

osjetljivim rendgenskim tehnikamaKre²imir Salamon1, Ognjen Milat1, Maja Buljan2, Uro²

Desnica2, Nikola Radi¢2

1Institut za �ziku, Zagreb2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Jedno od vaºnijih pitanja u znanosti o materijalima je gdje su atomi(ili molekule), tj. da li postoji i kakvo je dugodosezno ure�enje u materi-jalu. Tako�er, kod u novije vrijeme vrlo ra²irene nanoznanosti materijala,istraºuje se morfologija i prostorna raspodjela objekata nanometarskihveli£ina. To je jednako vaºno pitanje kod prou£avanja povr²ina i tankihpovr²inskih slojeva kao ²to je i kod prou£avanja volumnih materijala.Kod istraºivanja nehomogenih, tankih �lmova, nekoliko eksperimentalnihtehnika raspr²enja x-zra£enja se moºe primjeniti za istraºivanje oblika,veli£ina, korelacijskih duljina i kristalne strukture nehomogenosti. Najus-pje²nije su tzv. tehnike raspr²enja x-zra£enja pri malom upadnom kutu(�grazing incidence x-ray scattering�) gdje se dubina prodiranja upadnogzra£enja moºe kontrolirati pa se efektivno istraºuje tanki povrsin²ki sloj.U ovom radu ¢e se pokazati kako se pomo¢u x-zra£enja moºe uspje²nokarakterizirati tanki �lmovi na primjeru vi²eslojnog �lma koji sadrºi izm-jenjuju¢ce (Ge+SiO2) i SiO2 slojeve. Kori²tene su tri tehnike: re�eksija x-zra£enja (XRR), asimetri£na difrakcija x-zra£enja (AXRD) i raspr²enje x-zra£enja u mali kut pri malom ili okrznjuju¢em upadnom kutu (GISAXS).Rezultati analize pokazuju da su se u uzorcima koji su termi£ki tretiranina temperaturama od 600-800 ◦C izlu£ili Ge nanokristali, veli£ine 8-12nm, koji su ostali 'zarobljeni' u mije²anim (Ge+SiO2) slojevima.


Klasi£na i kvantna magnetskarelaksacija u nanomagnetimaDamir Paji¢1, Kre²o Zadro1, Nikolina Novosel1


Superparamagnetski moment nanomagneta �uktuira preko potenci-jalnoga bedema uspostavljenog anizotropijom materijala, a ispod tem-perature uko£ivanja javlja se spora relaksacija magnetizacije ansamblamjerljiva (squid magnetometrom) na vremenskim skalama od sekunde dotjedna, ²to je odre�eno aktivacijskim zakonom. Pored toga uo£eno je ikvantno tuneliranje magnetizacije ispod temperatura reda 1K.

Proces relaksacije ovisi o raspodjeli nano£estica po veli£inama, pa jeprepoznavanje tuneliranja problemati£no, £emu jo² doprinosi i razli£itosture�enja povr²inskog sloja nano£estica od unutra²njosti, kao u CuFe2O4

[1]. Sli£no je i u slitini Hf57Fe43 gdje se u nemagnetskoj matrici nalazemagnetske nakupine [2]. Takvih nejasno¢a li²eni su jednomolekulski mag-neti, kakav je Mn12-acetat [3,4]. Tu se kvantno tuneliranje magnetizacijeuo£ava i na magnetskoj histerezi. Stoga su navedene vrste nanomagnetaizazovne za prou£avanje makroskopskog kvantnog tuneliranja [5].

[1] D. Paji¢, K. Zadro, et.al., J. Magn. Magn. Mat. 281 (2004) 353[2] D. Paji¢, K. Zadro, R. Risti¢, I. �ivkovi¢, �. Skoko, E. Babi¢, J. Phys.:Condens. Matter 19 (2007) 296207[3] D. Paji¢, K. Zadro, T. Fri²£i¢, N. Juda², E. Me²trovi¢, Fizika A 8(1999) 253[4] M. Reissner, J. Beiter, D. Paji¢, K. Zadro, G. Hilscher, W. Steiner,AIP Conf. Proc. 850 (2006) 1135[5] D. Gatteschi, R. Sessoli, J. Villain, Molecular Nanomagnets, OxfordUniversity Press 2006, Oxford, UK; L. Gunther, B. Barbara (Ur.), Quan-tum Tunneling of Magnetization, Kluwer Academic Publishers 1995, Dor-drecht, NL


Istraºivanje CdSxSe1−x nano£esticau amorfnoj matrici elektronskom

mikroskopijom i difrakcijomAn�elka M. Tonejc1, Mile Ivanda2, Antun Tonejc1



Nanokristalini£ni materijali dimenzija 1 do 10 nm imaju povoljna svo-jstva za primjenu u optoelektroni£kim ure�ajima. Nanokristalini£ni CdS,CdSe i CdSxSe1−x , kada su ugra�eni u amorfnu matricu, nadma²ujuostale materijale svojom visokom opti£kom kvalitetom i velikom stabil-no²¢u. Prou£avali smo komercijalna Schott �lter stakla sa nanokristalimaCdSxSe1−x u raznim koncentracijama. Ispitivana je struktura i mikrostruk-tura (D= 2.6 do 6.7 nm) metodama transmisijske elektronske mikroskopije,pogotovo elektronskom difrakcijom. Naime, kod ovih materijala rentgen-sku difrakciju nije mogu¢e primijeniti tako da je elektronska difrakcijajedina mogu¢a metoda za strukturnu analizu. Rezultati su uspore�eni sarezultatima dobivenih Raman spektroskopijom. Rezultati pokazuju vrlodobro slaganje distribucija i srednjih veli£ina kristalita/£estica. Time jepokazano, kao ²to smo ve¢ prije objavili za druge sisteme, te za slobodnenanokristalne £estice dobivene "sol-gel" metodom [1,2], da je Raman spek-troskopija metoda koja daje izvrsne rezultate pri mikrostrukturnim is-traºivanjima nanokristalini£nih materijala.

[1] M. Ivanda, A.M. Tonejc,I. Djerdj, M. Goti¢, S. Musi¢, G. Mariottoand M. Montagna, In Lecture Notes in Physics: Nanoscale Spectroscopyand Its Applications to Semiconductor Research, Eds.Y. Watanabe et al.,Springer Verlag 2002, pp16-27.


Magnetska svojstva heterometalnog(CuII i CrIII) kompleksnog spojaNikolina Novosel1, Damir Paji¢1, Kre²o Zadro1


U posljednjih nekoliko godina kemijskom sintezom dobiveno je mnogorazli£itih homo- i heteropolinuklearnih kompleksnih spojeva. Paramag-netski centri ovih kompleksnih spojeva naj£e²¢e su ioni prijelaznih metalakoji su me�usobno premo²teni dijamagnetskim ligandima, koji omogu¢ujuprijenos interakcije izmjene izme�u pojedinih iona. Magnetska svojstvaovih kompleksnih spojeva odre�ena su interakcijom izmjene izme�u para-magnetskih iona te anizotropnim i antisimetri£nim interakcijama (npr.cijepanje energijskih nivoa u odsustvu polja)[1].

U ovom radu promatrana su magnetska svojstva heteropolinuklearnogkompleksnog spoja [Cu(bpy)3]2[Cr(C2O4)3]NO3·9H2O (bpy = 2,2'-bipiri-din). Uzimaju¢i u obzir poznatu kristalnu strukturu kompleksnog spojate ranija magnetska istraºivanja ovog spoja isklju£ili smo postojanje in-terakcije izmjene izme�u CrIII i CuII iona te izme�u dva CuII iona. Naniskim temperaturama opaºena je magnetska anizotropija koja je posljed-ica cijepanja energijskih nivoa CrIII iona u odsustvu polja. Mjerenjemmakroskopske magnetizacije monokristalini£nog uzorka kompleksnog spojate kori²tenjem izra£unatog egzaktnog izraza za magnetizaciju odre�enje aksijalni parametar cijepanja energijskih nivoa CrIII iona u odsustvupolja[2].

[1] M. Juri¢, P. Planini¢, N. Brni£evi¢, D. Mili¢, D. Matkovi¢-�alogovi¢,D. Paji¢, K. Zadro, Eur. J. Inorg. Chem. (2006) 2701[2] N. Novosel, D. �ili¢, D. Paji¢, K. Zadro, B. Rakvin, M. Juri¢, B. Peri¢,P. Planini¢, poslano u Solid State Sciences


Fazni dijagram Ag-W binarnogsistema

N. Radi¢1, M. Risti¢1, R. Grötzschel2, �. Skoko3

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Forschungzentrum Rossendorf, Dresden, Njema£ka3Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultet

Sveu£ili²ta u Zagrebu

Rezultati atomisti£kog modeliranja relativne stabilnosti mogu¢ih (meta-stabilnih) faza u ekstremno nemje²ljivom Ag-W sistemu objavljeni su ne-davno (1) Ovdje prikazujemo eksperimentalni "fazni dijagram" sistemaAg-W dobiven strukturnom analizom metastabilnih Ag-W slitina.

Tanki �lmovi Ag-W slitina pripravljeni su u ²irokom rasponu sastavamagnetronskom kodepozicijom srebra i volframa. Kemijski sastava �lmaodre�en je RBS metodom, a struktura je ispitana XRD i SEM tehnikama.U rasponu sastava Ag94W6-Ag12W88 nije dobiven potpuno amorfni �lm.Prezasi¢ena £vrsta otopina Al(W) sa fcc strukturom formira se pri <0,3at. udjela W, dok se bcc £vrsta otopina formira pri ve¢em udjelu vol-frama. Nanokristalna bcc faza (zrna veli£ine oko 5 nm) formira se uAg-W slitinama sa 0,3-0,5 at. udjela W. Elektronska mikroskopija (SEM)pokazuje zna£ajne razlike unutar ispitanog raspona sastava: na granici fcckristalne strukture kompaktni �lm nano£estica (20-30 nm) rijetko posutsa razvijenim kristalima veli£ine nekoliko stotina nanometara. Uzorci savi²e volframa imaju lisnatu strukturu dekoriranu na povr²ini sa £estimaveli£ine 20-tak nm na me�usobnoj udaljenosti oko 50-100 nanometara.U podru£ju sastava u kojem �lm ima nanokristalnu strukturu, �lm jeizgra�en od gusto poslaganih diskolikih £estica pokrivenih na povr²inikristali¢ima veli£ine nekoliko desetaka nanometara.

[1] X.D. Dai, J.H. Li, H.B. Gao, and B.X. Liu, J. Appl. Phys. 101, 3516(2007)


Depozicija tankih �lmova silicija isilicijevog oksida metodom LPCVDM. Ivanda1, H. Gebavi1, D. Risti¢1, K. Furi¢1, S Musi¢1,

M. Risti¢1, S. Zonja2, P. Biljanovi¢2

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Fakultet elektronike i ra£unarstva, Zagreb

Biti ¢e opisana kemijska metoda depozicije tankih �lmova silicija isilicijevog oksida iz pare pod niskim tlakom LPCVD [1]. Kratko ¢e bitiopisane eksperimentalne tehnike Ramanove i FTIR spektroskopije, SEMi AFM analize kao i metode cetiri siljka s posebnim naglaskom na prim-jenu u karakterizaciji pripremljenih �lmova [2]. Biti ¢e opisana moguceprimjena Si i SiO2 �lmova u razvoju polisilicijskog grijaca i senzora, kaoi nanokristalnih silicijskih �lmova za primjene u fotonici.

[1] M. Ivanda, H. Gebavi, D. Ristic, K. Furic, S. Music, M. Ristic, S.Zonja, P. Biljanovic, O. Gamulin, M. Balarin, M. Montagna, M. Ferarri,and G. C. Righini, Silicon Nanocrystals By Thermal Annealing Of SiliconReach Oxide Prepared By LPCVD Method, J. Mol. Struct. 834 (2007)461.[2] M. Ivanda, K. Furic, S. Music, M. Ristic, M. Goti¢, D. Ristic, A.M.Tonejc, I. Djerdj, M. Montagna, M. Ferrari, A. Chisaera, Y. Jestin, G.C. Righini, W. Kiefer, Low Frequency Raman Scattering of Nanoparticlesand Nanocomposite Materials, The review paper in the Special Issue: Ra-man Spectroscopy on Nanomaterials, J. Raman Spectroscopy 38, (2007)647.


Aproksimativne genomskeperiodi£nosti i superperiodi£nostiVladimir Paar1, Nenad Pavin1, Marija Rosandi¢2, Ivan

Basar1, Matko Glun£i¢1


2Interna klinika, KBC Rebro, Zagreb

Na² algoritam Key String Algorithm za istraºivanje korelacija u genom-skoj sekvenci, temeljen na ideji kompjutorske simulacije djelovanja restrik-cijskih enzima, je robustan na aproksimativna naru²avanja periodi£nosti isuperperiodi£nosti i omogu¢uje identi�kaciju novih superperiodi£nih struk-tura (Higher Order Repeats), tandema ekstremno velikih monomera teparcijalnu disperziju monomernih segmenata. Istraºene su CENP-B boxi pJα strukture u Build 36.2 i periferna podru£ja alfoidnog HOR-a. U ti-jeku je istraºivanje aproksimativnih periodi£nih i superperiodi£nih struk-tura u seksualnim kromozomima X i Y. Otkrivene su tandemske struk-ture s 9.5-kb monomerom u kromozomu X i 20.3-kb u Y (s dva multi-gena), aproksimativnim disperzijama te neodre�ene strukture("fuzzy" pe-riodi£nost). Polimor�zam tih struktura otvara nove mogu¢nosti primjeneu medicinskoj genetskoj dijagnostici, te forenzi£koj, populacijskoj i evolu-cijskoj genetici.

[1] V. Paar, N. Pavin, M. Rosandi¢, M. Glun£i¢, I.Basar, R. Pezer, S. Du-rajlija �ini¢, ColorHOR novel graphical algorithm for fast scan of alphasatellite higher-order repeats and annotation of human genome, Bioinfor-matics 21 (2005) 846[2] M. Rosandi¢, V. Paar, I. Basar, M. Glun£i¢, N. Pavin, I. Pila², CENP-B box and pJα sequence distribution in human alpha satellite higher-orderrepeats (HOR), Chromosome Research 14 (2006) 735[3] V. Paar, I. Basar, M. Rosandi¢, M. Glun£i¢, Consensus Higher OrderRepeats and String Frequency in Human Genome, Current Genomics 23(2007) 93


Ramanovo raspr²enje nakvadrupolarnim vibracijskimmodovima sfernih nano£esticaDavor Risti¢1, Mile Ivanda1, Kre²imir Furi¢1


Izra£unati su Ramanovi koe�cijenti vezanja kvadrupolarnih vibracionihmodova sferi£nih nano£estica razli£itih materijala koje se nalaze unutarkvarcne matrice. Izra£unati koe�cijenti su analizirani i uspore�eni sa ko-e�cijentima vezanja simetri£nih modova. Izra£unati su Ramanski spektrinano£estica razli£itih materijala unutar kvarcne matrice, te su uspore�enisa eksperimentalnim podatcima.

[1] M. Ivanda, K. Furi¢, S. Musi¢, M. Risti¢, M. Goti¢, D. Risti¢, A.M.Tonejc,I. Djerdj, M. Montagna, M. Ferrari , A. Chiasera, Y. Jestin, G. C. Righini,W. Kiefer, J. of Raman spectroscopy (2007) 38, 647-659[2] D. Risti¢, M. Ivanda, P. Biljanovi¢, S. �onja, K. Furi¢, S. Musi¢, M.Risti¢, M. Montagna, M. Ferarri, and G. C. Righini, Proceedings of theMIPRO 2007 30th international convention, edited by P. Biljanovi¢ andK. Skala pp. 40-44 (2007)


Kondo feromagnet CePtM. O£ko 1, K. Zadro2, Dj. Drobac1, V. Bermanec3, IAviani1, �. �imek 1, E. D. Bauer4, D. Mixon4, J. L.

Sarrao4

1Institut za �ziku, Zagreb2Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultet

Sveu£ili²ta u Zagrebu3Geolo²ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultet

Sveu£ili²ta u Zagrebu4Los Alamos National Laboratory, NM, SAD

U cilju boljeg razumijevanja CePt, tipi£nog predstavnika Kondo fero-magneta [1], provedena su opseºna istraºivanja CexLa1−xPt i CexY1−xPtsistema slitina. Ovdje prikazujemo strukturna istraºivanja, mjerenja aci dc susceptibilnosti te mjerenja transportnih svojstava od 2K to 320 K.Rezultati istraºivanja mogu se dobro opisati pomo¢u Doniachovog dija-grama. Ipak, isti£emo i diskutiramo neke pojedinosti. Npr., kondo karak-teristike mogu se jasno uo£iti samo kod slitina koje pokazuju umanjenimagnetski moment. Zanimljivo je da su takve slitine samo one u kojima jeCe zamijenjen sa Y. Vezano uz taj problem, diskutiramo procjenu mag-netskog momenta iz feromagnetske faze. Osim toga, diskutiramo kon-centracijsku ovisnost temperature feromagnetskog prijelaza. Kao prvo,ovisnost je linearna i ne ovisi o dopandu. Na osnovu tih £injenica izgledada RKKY nije, ili nije jedina, odlu£na za formiranje feromagnetske faze.

[1] D. Gignoux and J. C. Gomez-Sal, Phys. Rev. B, 30 (1984)


Korelacija opti£kog, rendgenskog igama-zra£enja iz blazara

Dario Hrupec1, Daniel Ferenc2

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2University of California, Davis, SAD

Emisijski spektar blazara (aktivnih galakti£kih jezgara £iji su relativi-sti£ki mlazovi usmjereni prema nama) kontinuirani je netermi£ki spek-tar koji se proteºe od radiovalova do gama-zraka vrlo visokih energija.Stoga je za razumijevanje blazara nuºan vi²evalni pristup: opaºanje istogobjekta u razli£itim valnim podru£jima. U visokoenerijskom podru£juemisija blazara je brzopromjenljiva i ponekad pokazuje bljeskove (izne-nadne i snaºne promjne intenziteta emisije).

U anliziranim podatcima jednog bljeska (za blazar Mkn 501) i jednetihe faze (za blazar Mkn 421) izdvojili smo primjere krivulja sjaja kojeukazuju na mogu¢e ka²njenje fotona emitiranih na razli£itim energijama.Takva ka²njenja, prvi put opaºena vrlo nedavno, izazvala su veliko zani-manje te se intenzivno analiziraju.

Postoje¢a �zika blazara mogla bi prona¢i emisijske mehanizme kojidovode do takvih ka²njenja. Posebno je zanimljiva £injenica da bi ka²n-jenja mogla biti rezultat naru²enja Lorentzove simetrije (²to povla£i ovis-nost brzine svjetlosti o energiji fotona) kao ²to predvi�aju neke teorijekvantne gravitacije. U ovome je radu razmotrena upravo ta mogu¢nostte je iz vremenskih iznosa ka²njenja postavljena granica u£inaka kvantnegravitacije.

[1] J. Albert et al, Variable VHE Gamma-ray Emission from Markarian501, ApJ 669 (2007) in press[2] Dario Hrupec, PhD Thesis, University of Zagreb (2007)


Primjena femtosekundnih lasera naizvore svjetlosti

Goran Pichler1


Spektar visokotla£nih natrijevih ºarulja nije posve zadovoljavaju¢i, pase istraºivanja intenziviraju prema izuzetno intenzivnim izbojima s na-j²irom primjenom. Pored toga se kontinuirani spektar cezijeve pulsnevisokotla£ne ºarulje pokazuje kao ozbiljan konkurent s vrlo visokom repro-dukcijom boje uz mogu¢nost nesmetanog zatamnjenja [1,2]. Pored nizavrlo zanimljivih spektralnih pojava koje ¢emo prikazati i objasniti na os-novi poznavanja interakcije atoma i molekula u plazmi, dat ¢emo i prikaznajnovijih doga�anja na podru£ju LED i OLED tehnologije. Kao posebandoprinos ovom skupu iznijet ¢emo preliminarne rezultate eksperimenatau kojima ¢emo na gore navedene izvore svjetlosti djelovati razli£itim fem-tosekundnim laserima.

[1] G. Pichler, V. �iv£ec, R. Beuc, �. Mrzljak, T. Ban, H. Skenderovi¢, K.Guenther and J. Liu, Physica Scripta Vol. TXX, 1 (2003)[2] G. Pichler, Light Sources 2007, Shanghai, CP158, pp. 513 (2007)


Ultratanki slojevi srebra na (111)povr²ini nikla

Vesna Mik²i¢-Trontl2, Ivo Pletikosi¢1, Petar Pervan1,Milorad Milun1

1Institut za �ziku, Zagreb2Fakultet elektronike i ra£unarstva Sveu£ili²ta u Zagrebu

U radu su prezentirani rezultati istraºivanja rasta i elektronskih svo-jstava ultratankih slojeva srebra na (111) povr²inu nikla u rasponu po-krivenosti od nekoliko desetina monosloja (ML) do desetak ML. Struk-turna svojstva slojeva srebra ispitana su metodom difrakcije niskoenerget-skih elektrona (LEED) i skeniraju¢om tunelskom mikroskopijom (STM)s atomskom razlu£ivo²¢u. Zbog velike razlike u veli£ini konstanti re²etkesrebra i nikla, srebreni �lm u prvom sloju pokazuje Moire strukturu kojase jasno opaºa u STM slikama povr²ine. Valentna vrpca ovog sistemaje istraºena upotrebom fotoelektronske spektroskopije ultraljubi£astimzrakama sa visokom razlu£ivo²¢u u kutu i energiji (HRUPS). Elektron-ska svojstva slojeva srebra su bitno uvjetovana me�usobnim odnosomelektronskih struktura Ni(111) povr²ine i Ag slojeva i nesumjerljivo²¢ukonstanti re²etaka. Nesumjerljivost re²etaka podloge i sloja dovodi dodjelomi£ne re�eksije s-p valentnih elektrona srebra ²to u kona£nici ima zaposljedicu formiranje rezonantnih stanja.

[1] V. Mik²i¢ Trontl, Disertacija, Prirodoslovno matemati£ki fakultet, Za-greb 2005[2] M. Milun, P. Pervan, P.D. Woodru�, Rep Prog Phys 65(2002)99-141


Piroelektri£ni akceleratorSa²a Blagus1, Mladen Bogovac1, Mladen Koncul1, KasimKova£evi¢1, Kre²imir Kvastek1, Ðuro Miljani¢1, Andrea

Mogu²-Milankovi¢1, Karlo Na�1, Ana �anti¢1


Promjenom temperature piroelektri£nog kristala mijenja se polarizacijaduº polarne osi. U vakuumu zbog nekompenziranog naboja izme�u +zi -z baze kristala tada nastaje razlika potencijala od stotinjak kilovolti.U nedavnim istraºivanjima [1, 2] kori²teni su monokristali LiTaO3 kaoizvor visokog napona za ubrzavanje iona deuterija i generiranje 2.5 MeVneutrona u nuklearnoj reakciji 2H(d,n) 3He. U ovom radu je istraºivanmonokristal LiNbO3 kao mogu¢i izvor visokog napona za ionizaciju deu-terija i ubrzavanje 2H+ iona u svrhu generiranja 14 MeV neutrona i 16MeV protona u reakcijama 3H(d, n) 4He, odnosno 3He(d,p) 4He. Un-utar vakuumske komore, -z baza monokristala LiNbO3, promjera 30 mm idebljine 10 mm je pomo¢u elektri£ki i termi£ki vodljivog ljepila u£vr²¢enana mjedeni nosa£ s termoelektri£nim grija£em i termoparom. Na +z bazukristala je istim ljepilom u£vr²¢ena srebrena folija s centralno postavljenimvolframovim ²iljkom. U atmosferi deuterija (0.16− 0.54 Pa) kristal se grijedo 423K i nakon toga spontano hladi do sobne temperature. Ubrzani ionideuterija bombardiraju staru tricijevu metu sa znatnom koli£inom 3He,nastalog raspadom tricija. Neutroni iz nuklearne reakcije se detektirajupomo¢u neutronskog detektora sa scintilatorom, koji sadrºi 6Li, dok senabijene £estice detektiraju pomo¢u silicijeve fotodiode. Podaci o temper-aturi kao i signali iz nuklearnih reakcija simultano se zapisuju na ra£unaloza kasniju obradu.

[1] B. Naranjo, J.K. Gimzewski and S. Putterman, Nature 434 (2005)1115[2] J. Geuther, Y.Danon, and F. Saglime, Phys. Rev. Lett 96 (2006)054803


Srednja energija stvaranja ionskogapara za £estice i plinove koji se

koriste u radioterapijiInes Krajcar Broni¢1


U radioterapijskim postupcima koriste se elektroni i fotoni, protonii ugljikovi ioni visokih energija. Hadronska radioterapija se posljednjihgodina jako razvija zbog karakteristi£nih �zikalnih i radiobiolo²kih svojs-tava tih £estica. Prilikom ozra£ivanja potrebno je poznavati i mjeriti dozupredanu tkivu. Jedna od osnovnih veli£ina koje se mjere je ukupni brojstvorenih elektrona, koji se £esto izraºava pomo¢u veli£ine W , srednje en-ergije stvaranja ionskog para [1]. To je prosje£na energija koju je upadnaioniziraju¢a £estica energije E utro²ila na stvaranje jednog para elektronai pozitivnog iona prije potpunog zaustavljanja. W ovisi o vrsti i energiji£estice i o ozra£enoj tvari. Za £estice vrlo visokih energija, koje samo dioenergije ostave u tkivu, koristi se diferencijalna srednja energija stvaranjaionskog para, w. Za dovoljno visoke energije vrijedi aproksimacija w = W .

Dostupni podaci o W su £esto nepotpuni i nesustavni. Najbolje jeistraºeno me�udjelovanje elektrona i raznih plinova. Za elektrone energijeispod 10 keV opaºa se zna£ajna energijska ovisnost (porast W s padompo£etne energije elektrona), a za vi²e energije gotovo nema energijskeovisnosti. Za visokoenergijske protone dostupni su podaci za W u du²iku,metanu, TE smjesama i zraku. Ve¢ina podataka za ugljikove ione odnosise na energije ispod 1 MeV/amu, a za podru£je vi²ih energija koje sekoriste u radioterapiji (200 do 400 MeV/amu) nema mnogo podataka.

[1] D. Srdo£, M. Inokuti, I. Krajcar Broni¢, IAEA TECDOC-799, 1995,547-631


Utjecaj strukturalnog nereda navodljivost dopiranog polianilinaM. Novak1, M. Ba¢ani1, D. Babi¢1, I. Kokanovi¢1


Vodljivi polimer polianilin sintetiziran je kori²tenjem oksidacijske poli-merizacije anilina u vodenoj otopini HCl-a. Rendgenskom difrakciomutvrdjeno je da nedopirani uzorak ima potpuno amorfnu strukturu teda dopiranjem dolazi do stvaranja kristalini£nih zrna. U slu£aju mak-simalno dopiranog uzorka, veli£ina kristalnih zrna iznosi oko 4 − 5nm,a stupanj kristalini£nosti oko 40%, ²to upu¢uje na prisutnost zna£ajnogstrukturalnog nereda (SN) u uzorcima. Navedene vrijednosti se sman-juju smanjivanjem stupnja dopiranja. Svi uzorci podvrgnuti su mjerenjuovisnosti elektri£ne vodljivosti o temperaturi u temperaturnom podru£juod 300 K do 30 K, odnosno do prelaska u izolator. Utvrdjeno je dapokazuju nemetalno pona²anje, odnosno vodljivost im opada sniºavanjemtemperature, te ovisno o stupnju dopiranja na razli£itim niskim temper-aturama prelaze u izolator. Ovisnost elektri£ne vodljivosti svih uzorakau temperaturnom podru£ju ispod 200K najbolje se moºe opisati izrazom:σ(T ) = σ0exp[−(T0

T )α]. Navedena ovisnost upu¢uje da je mehanizam vod-jenja nosioca naboja (NN) takozvani variable-range hopping odnosno dasu valne funkcije (NN) lokalizirane. Parametar α poprima vrijednosti 0.5odnosno 0.4 ovisno o stupnju dopiranja. Navedena promjena parame-tra mogla bi biti povezana s koli£inom SN u uzorcima prema teorijskommodelu koji je predloºen od strane Fogler i surad.1. Preliminarna is-traºivanja napravljena kori²tenjem 4-dodecilbenzensulfonske kiseline kaodopanda pokazala su da i u tom slu£aju postoji �zikalno zanimljiva ovis-nost vodljivosti o temperaturi i o dopiranju.

[1] M.M. Fogler, et al. Phys. Rev. B 69, 035413 (2004).


Niskotemperaturna transportnasvojstva kompleksnih metalnih

spojevaDenis Stani¢1, Ante Bilu²i¢2, Igor Smiljani¢1, Neven

Bari²i¢1, �eljko Bihar1, Jagoda Lukatela1, Jovica Ivkov1,Boran Leonti¢1, Ana Smontara1

1Laboratorij za istraºivanje transportnih problema,Institut za �ziku, Zagreb

2Fakultet prirodoslovno-mat. znanosti i kineziologije,Split

Istraºivana su svojstva prijenosa elektri£nog naboja i topline klasekompleksnih metalnih spojeva, karakteriziranih izuzetno velikim jedin£nim¢elijama; Mg32(Al,Zn)49 [1], ξ'-Al74Pd22Mn4 [2], β-Al3Mg2 i ε-faza (Al-Pd-prijelazni metal) [3] poznatih i kao kvazikristalni aproksimanti [4], £ijesu j. ¢. izgra�ene od politetraedarskih struktura prisutnih u kvazikristal-ima. Prisutnost periodi£nosti na prostornoj skali dugoga dosega te nepe-riodi£ne politetraedarske ure�enosti na skali kratkoga dosega kod tih sis-tema dovodi do ispreplitanja prostorne lokaliziranosti i ne-lokaliziranostiatomskih titranja i nositelja elektri£nog naboja. Otpornost od 1.6 K do300 K blago se mijenja s temperaturom, ²to je, kvalitativno, obja²njenome�uigrom delokaliziranosti i lokaliziranosti nositelja naboja. Iznos je ter-mostruje karakteristi£an za metale, iako bi veliki broj atoma u jedini£noj¢eliji trebao dovesti i do velikog broja raspoloºivih elektronskih stanja,a toplinska je vodljivost po svome temperaturnom pona²anju sli£na onojkod izolatora.

[1] A. Smontara et al., J. Alloys Comp. 430 (2007), 29[2] J. Dolin²ek et al., Phys. Rev. B 72 (2005), 064208[3] A. Smontara et al., J. Alloys Comp., In Press.[4] �. Bihar et al., J. Alloys Comp. 407 (2006), 65


Poja£ana van der Wallsovainterakcija blizu granice izme�u dva

medijaMarin-Slobodan Toma²1


Koriste¢i nedavno izvedenu (op¢u) formulu za energiju interakcije izme-�u jednog pobu�enog atoma i jednog atoma u osnovnom stanju [1], u ovomse radu promatra van der Waalsov potencijal izme�u takva dva atoma ublizini granice izme�u dva polubeskona£na sredstva. Pokazuje se da se uslu£aju rezonantnog vezanja pobu�enog atoma s povr²inskim polariton-ima van der Waalsov atom*-atom potencijal u ovakvim sistemima moºepoja£ati za nekoliko redova veli£ine u usporedbi s potencijalom izme�udva izolirana atoma.

[1] Y. Sherkunov, Phys. Rev. A 75, 012705 (2007)


Transportna svojstva Co1/3NbS2

pod visokim tlakomIgor Smiljani¢1, Neven Bari²i¢1, Ana Smontara1, Helmuth

Berger2, László Forró2


2École Polytechnique Fédérale de Lausanne, IPMC/SB,EPFL, Lausanne, �vicarska

Co1/3NbS2 pripada skupini dihalkogenida prijelaznih metala interkali-ranih prijelaznim metalom. Atomi kobalta nastanjuju oktahedralna mjestaizme�u trigonalnih prizmati£nih slojeva roditeljske faze 2H NbS2, grade¢ina taj na£in

√3×√3 superre²etku [1]. Dva elektrona po Co atomu prelaze

u izvorno polupopunjenu dz2 vrpcu roditeljske faze NbS2 koja se zbog toga²iri i postaje 5/6 popunjena. Preostalih sedam elektrona na Co ionu sulokalizirani i tvore magnetske momente s uga²enim orbitalnim doprinosom(3/2 spinski moment). Ti momenti poprimaju antiferomagnetsko ure�enje(poznato kao heksagonalno ure�enje prve vrste) na Néelovoj temperaturiTN = 26 K. Fazni prijelaz je uzrokovan dvama konkurentskim me�ud-jelovanjima: RKKY me�udjelovanjem i superizmjenom preko susjednihsumporovih iona [2]. Jakosti tih me�udjelovanja se mogu mijenjati prim-jenom visokog tlaka. Mjerili smo elektri£nu otpornost i termostruju utemperaturnom podru£ju od 1.6 do 800 K i pod tlakom do 1.8 GPa utemperaturnom podru£ju od 1.6 do 300 K; te toplinsku vodljivost od 2do 300 K.

[1] S. S. P. Parkin et al., J. Phys. C: Solid State Phys., 16 (1983), 2765[2] S. S. P. Parkin i R. H. Friend, Phil. Mag. B 41 (1980), 65


Prou£avanje me�udjelovanjaproteina kori²tenjem ra£unala

Sanja Tomi¢1


Ve¢ina stani£nih procesa zasniva se na me�udjelovanju proteina. Pred-met na²ih istraºivanja su kompleksi Ras proteina s njegovim efektorimaRaf i RalGDS [1], te Barnase-Barstar kompleks [2]. Ras je prisutan unizu stani£nih procesa gdje sluºi kao molekularna sklopka. Neke nje-gove mutacije rezultiraju poreme¢ajima u stanicama, pa ne £udi ²to sumutanti Ras proteina na�eni kod velikog broja tumora. Barnase je iz-vanstani£na ribonukleaza, a Barstar je njezin stani£ni inhibitor. Njihovkompleks je jedan od naj£vr²¢ih proteinskih kompleksa s konstantom dis-ocijacije oko 10-14M. Odredili smo prirodu najzna£ajnijih interakcija unavedenim kompleksima te utjecaj to£kastih mutacija na njihovu stabil-nost. Elektrostatske doprinose nastajanju kompleksa izra£unali smo ko-ri²tenjem Poisson-Boltzmann-ovog pristupa kona£nih razlika a primjenomBrown-ove dinamike procijenili smo utjecaj mutacija na brzinu komplek-siranja. Izgradili smo QSAR (Quantitative Structure Activity Relation-ship) modele za predvi�anje slobodne energije vezanja.

[1] Tomi¢ S., Berto²a B., Wang T., Wade C. R., PROTEINS: Structure,Function, and Bioinformatics 67 (2007) 435.[2] Wang T., Tomi¢ S., Gabdouline R. R., Wade C. R., Biophysical J. 87(2004) 1618


Apsorpcijske vrpce RbCs molekulena povr²ini hladne helijeve kapljice

Mladen Movre1, Robert Beuc1, Berislav Horvati¢1


Izra£unati su oblici apsorpcijskih vrpca RbCs molekule na povr²inihladne helijeve kapljice. Utjecaj helijeve kapljice uzet je u obzir dvojako.Prvo, kapljica je tretirana kao kriostat kona£nih dimenzija, ²to svodi raz-matranja na pobu�enja samo iz osnovnog vibracijskog stanja najniºeg sin-guletnog, odnosno tripletnog stanja. Nadalje, anticipiraju¢i efekte ²irenjazbog utjecaja kapljice, teorijski je izvedena jednostavna i prakti£na for-mula za izra£un oblika apsorpcijskih vrpca koja daje dobro slaganje spunim kvantnomehani£kim ra£unom.

[1] R. Beuc, M. Movre, B. Horvati¢ and G. Pichler: Predictions of absorp-tion bands for RbCs on helium clusters, Chem. Phys. Lett. 435, 236-241(2007)[2] W.E. Ernst, R. Huber, S. Jiang, R. Beuc, M. Movre, and G. Pich-ler: Cesium dimer spectroscopy on helium droplets, J. Chem. Phys. 124,024313(6) (2006)


Dielektri£na svojstva vodenihotopina genomske DNA

Sanja Dolanski Babi¢1, Tomislav Vuleti¢1, TomislavIvek1, Sanja Kr£a2, Silvia Tomi¢1, Lorena Gripari¢3, Rudi

Podgornik4

1Institut za �ziku, Zagreb2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

3Department of Biological Chemistry, David Ge�enSchool of Medicine, UCLA, Los Angeles, SAD

4Department of Physics, University of Ljubljana,Slovenija

Dielektri£na spektroskopija u frekventnom podru£ju od 40 Hz-110MHz je primjenjena u istraºivanju DNA vodenih otopina. Rezultati pokazujudva ²iroka relaksacijska moda koji opisuju strukturu jednog lanca i otopinegra�ene od mno²tva lanaca. Karakteristi£na skala niskofrekventnog procesau granici niskih ionskih jakosti dodane soli moºe se prepoznati kao duºinaGaussovog lanca sastavljenog od korelacijskih grudica, a u granici vi-sokih ionskih jakosti kao Odijk-Skolnick-Fixman duºina tvrdokornosti.S druge strane, karakteristi£na skala visokofrekventnog procesa u vo-denim otopinama visokih koncentracija DNA moºe biti prepoznata kaode Gennes-Pfeuty-Dobrynin korelacijska duºina polielektrolita u otopini.U granici niskih koncentracija DNA i niskih ionskih jakosti dodane solikarakteristi£na skala odgovara polielektrolitskom lancu s hidrofobnom okos-nicom[1,2].

[1] 1. S.Tomi¢, T.Vuleti¢, S.Dolanski Babi¢, S.Kr£a, D.Ivankovi¢, L.Gripari¢and R.Podgornik, Phys.Rev.Lett. 2006, 97, 098303[2] 2. S.Tomi¢, S.Dolanski Babi¢, T.Vuleti¢, S.Kr£a, D.Ivankovi¢, L.Gripari¢and R.Podgornik, Phys.Rev.E 2007, 75, 021905


Mjerenje jednostruke spinskeasimetrije STAR detektorom

Nikola Poljak1, Mirko Planini¢1


Jednostruka spinska asimetrija (JSA) mjera je koja opisuje koliko suasimetri£ne spinske funkcije distribucije kvarkova u protonu. Mjerenjeasimetrije vr²ilo se pomo¢u specijalnog detektora instaliranog na STARdetektoru na RHIC sudariva£u. Sam detektor zove se Forward PionCalorimeter++ (FPD++) i rezultat je nadogradnje starijeg sustava elek-tromagnetskih detektora. Na samom sudariva£u ulazni kanal se sastojiod 2 protona energije centra mase sustava od 200GeV.

Izlazni kanal koji se promatra je kanal neutralnih piona (π0) na velikimjedinicama pseudorapiditeta (3.3 - 3.8). Kanal je odabran jer ga je prili£nolako razlu£iti od ostalih kanala i daje izvrstan signal sa malo pozadniskog²uma. Rezultati mjerenja pokazuju postojanje spinske asimetrije na nivou6 standardnih devijacija od nule, ²to je u dobrom slaganju s trenutnimvode¢im teorijskim predvi�anjima. S druge strane, pona²anje asimetrije skinemati£kim varijablama u sustavu (longitudinalna i transverzalna kom-ponenta impulsa) samo je u djelomi£nom slaganju s teorijom.

[1] Measurements of Transverse Spin E�ects with the Forward Pion De-tector of STAR. L. Nogach (for the STAR collaboration),hep-ex/0612030[2] Future of low-x physics at RHIC, L.C.Bland et al., European PhysicalJournal C, 2005.


Korelaciona analiza kronobiolo²kihoscilacija u humanoj populaciji

Vesna Mikuta-Martinis1


Biolo²ki sustavi imaju tendenciju da cikli£ki ponavljaju svoje aktivnostiu vremenu ( spavanje, hranjenje, obnova stanica itd.). Period oscilacijakre¢e se u rasponu od pola sata do jedne godine.Najzna£ajniji bioritamnaziva se cirkadijanski i ima period ∼ 24 sata

Mi smo ispitivali utjecaj kronobiolo²kih ritmova na hematopoetski iimunolo²ki sustav £ovjeka putem pra¢enja utjecaja cirkadijanskog ritmana oscilatorno pona²anje nekih vaºnih parametara kao ²to su broj i funkci-onalna sposobnost imunokompetentnih stanica, stani£nih proteina, imuno-globulina ( IgA, IgG, IgM ) te hormona ( kortizol ) kao i nekih �ziolo²kihparametara kao ²to su sr£ani tlak i frekvencija sr£anog ritma.

Ispitivanje je provedeno na grupi od 22 mu²karca u dobi od 20 do23 godine . Obrada eksperimentalnih rezultata te korelaciona analizaprovedena je kori²tenjem ANOVA ( ANalysis Of VAriance ) testa.

Rezultati istraºivanja pokazali su da postoji neosporna veza izmedjukronobiolo²kih oscilacija i promjena vrijednosti �ziolo²kih , imunolo²kihte humoralnih parametara ²to svakako ima zna£ajne klini£ke implikacijeod dijagnostike pa do optimizacije vremena primjene lijekova u terapiji atakodjer i u odredjivanju optimalnog vremena za transplantacijske zah-vate.

[1] J.E.Pauly, American Journal of Anatomy 168 (1983) 365[2] U. Schibler, J.A. Ripperger, S.A. Brown, Science 293 (2001) 437[3] V. Mikuta-Martinis, Lj. Matijevi¢-Ma²i¢, INSC 2006 (2006), 53


Kaoti£na svojstva opti£kihmikrorezonatora oblika elipti£nog

stadionaVjera Lopac1, Nenad Pavin2, Danko Radi¢2

1Fakultet kemijskog inºenjerstva i tehnologije Sveu£ili²tau Zagrebu


Istraºivana su svojstva biljara oblika elipti£nog stadiona u sveukup-nom parametarskom prostoru. Analize utemeljene na uvodjenju dvajuparametara oblika δ i γ pokazale su da je parametarski prostor podijeljenna dva dijela: prvi za γ < 1 − δ, a drugi za γ > 1 − δ. Granica izmedjutih dvaju podru£ja, koju £ine biljari tipa kaoti£nog Bunimovi£evog sta-diona za koje vrijedi γ = 1 − δ, okruºena je omedjenim podru£jem pot-punog kaosa, dok izvan njega leºe ²iroka podru£ja u kojima biljar imamije²anu dinamiku. Izvedeni su i kvantnomehani£ki prora£uni statis-ti£kom metodom NNSD analize energijskih razmaka. Raznovrsnost i is-prepletenost razli£itih na£ina kaoti£nog i regularnog pona²anja upu¢ujuna elipti£ni stadion kao pogodan oblik za opti£ke mikrorezonatore. Natemelju dosada²njih istraºivanja moºe se pretpostaviti da bi paºljivi izborparametara oblika rezultirao kvalitetnim mikrolaserima s visokom usm-jereno²¢u i snagom izlaznog snopa.

[1] V. Lopac, I. Mrkonji¢, N. Pavin and D. Radi¢, Physica D 217 (2006)88[2] H.G.L. Schwefel, N.B. Rex, H.E. Tureci, R.K. Chang and A.D. Stone,J. Opt. Soc. Am. B 21 (2004) 923


Anomalije u elektronskomramanskom raspr²enju navisokotemperaturnim

supravodi£imaIvan Kup£i¢1, Slaven Bari²i¢1


Antiferomagnetske (AFM) �uktuacije imaju vaºnu ulogu u istraºi-vanju poddopiranih visokotemperaturnih supravodi£a. Neovisno o tomeda li je mehanizam supravodljivosti u tim sustavima magnetskog pori-jekla ili je vezan uz elektron-fonon vezanje, u oba slu£aja AFM �uk-tuacije su uzrokom brojnih anomalija opaºenih u raznim eksperimen-tima. U ovom radu teorijski se razmatra struktura elektronskih dopri-nosa ramanskim spektrima koriste¢i Emeryjev model tri vrpce. Anal-iza uklju£uje sustavno istraºivanje tri vaºna pitanja koja su zaobilaºenau teorijskim raspravama od prvih ramanskih mjerenja na visokotemper-aturnim supravodi£ima pa do danas: (i) pitanje rezonantnih efekata uprocesima ramanskog raspr²enja, (ii) pitanje uloge dogodoseºnog kulon-skog zasjenjenja te (iii) pitanje manifestacija AFM �uktuacija u raman-skim spektrima. Analiza je primijenjena na jedan simetri£an (A1g) i dvaantisimetri£na (B1g i B2g) ramanska kanala. Isti model je upotrebljen dase odredi struktura opti£ke vodljivosti te Hallovog koe�cijenta za razli£iterazine dopiranja vodljivih ravnina. Postavljena je konzistentna slika kojakvantitativno povezuje anomalije u ova tri eksperimenta opaºene u pod-dopiranim sustavima

[1] I. Kup£i¢, S. Bari²i¢, Phys. Rev. B 75 (2007) 094508.


Relaksacija mehani£kog sustavaslabo vezanih oscilatoraDomagoj Kui¢1, Pa²ko �upanovi¢1

1Fakultet prirodoslovno-matemati£kih znanosti ikineziologije, Sveu£ili²te u Splitu

Lanac slabo vezanih oscilatora je to£no rje²iv problem. U skladus Jaynesovim pristupom [1,2], po kome nije mogu¢e odrediti po£etnomikroskopsko stanje sustava, promatrana je relaksacija sustava s po£etnimstanjem koje je usrednjeno preko ansambla faza. Svi elementi ovog ansam-bla imaju iste po£etne amplitude. Diskretizirani su kvadrati amplitudaoscilatora. Jedinica kvantizacije se promatra kao nasumi£na veli£ina. Uskladu sa Zurekovim pristupom [3] de�nirana je entropija neravnoteºnogstanja preko Shanonnove de�nicije entropije [4] kao negativne informa-cije. Numeri£ki je izra£unata entropija kao funkcija vremena. Entropija sekao rastu¢a funkcija vremena asimptotski pribliºava maksimalnoj vrijed-nosti. Drugim rije£ima vremenski razvoj sustava slabo vezanih oscilatorau skladu je s drugim zakonom termodinamike.

[1] E. T. Jaynes, Phys. Rev. 106, 620 (1957).[2] E. T. Jaynes, Phys. Rev. 108, 171 (1957).[3] W. H. Zurek, Phys. Rev. A 40, 4731 (1989).[4] C. E. Shannon, The Mathematical Theory of Communication (Univer-sity of Illinois Press, Chicago, 1998).


Tuneliranje i polaronska stanja nametal-molekula-metal spojuAnja Marunovi¢1, Ivo Batisti¢1, Eduard Tuti²2



U radu se promatra jednostavni model tuneliranja izme�u dva metalakroz izoliraju¢i jednomolekularni (ili jednoatomski) sloj. Radi se o gener-i£kom modelu kojim se mogu opisati mjerenja kao ²to su (i) elektronskotuneliranje kroz metal-oksid-metal spoj, (ii) tuneliranje kroz heterostruk-turu s dvije barijere, (iii) mjerenja provodnosti jedne molekule, (iv) nee-lasti£na elektronsko tuneliraju¢a spektroskopija, (v) fononska spektro-mikroskopija itd.

Elektron prolaze¢i kroz izoliraju¢u barijeru moºe apsorbirati ili emi-tirati fononska pobu�enja. Ovi neelesti£ni procesi mogu se uo£iti u I-Vkarakteristici spoja. Prilikom prolaza kroz barijeru mogu¢i su i nesta-cionarni procesi koji dovode do uhvata elektrona u podru£je spoja. Uradu se posebno detaljno promatraju upravo ovi nestacionarni procesibudu¢i da oni do sada u literaturi nisu adekvatno razmatrani. U nastavkuse diskutiraju posljedice pojave uhvata elektrona te mogu¢nost njegoveeksperimentalne detekcije.


Foton-atom interakcija i korelacijeTihomir Suri¢1, Dario Hrupec1, Zoran Kaliman2,

Krunoslav Pisk1

1Institut Ru�er Bo²kovi¢2Filozofski fakultet, Sveu£ili²te u Rijeci

Predstaviti ¢emo istraºivanja uloge korelacija u temeljnim proces-ima interakcije fotona (energije iznad nekoliko desetaka eV) s atomimai molekulama, koje provodimo u okviru projekta MZOS-a. Procesi o ko-jima je rije£ uklju£uju apsorpciju fotona (fotoefekt) i raspr²enje fotona(Comptonsko raspr²enje), uz istovremenu jednostruku ili vi²estruku ion-izaciju i pobudjenja atoma ili molekule, a sustavi koji se pro£avaju sunajjednostavniji suatavi (H−, He, H2, H+

2 , pozitronij i sl.). Istrazivanjasu vazna za razumijevanje korelacja na fundamentalnoj razini i za razu-mijevanje mehanizama korelacija vaznih za slozenije sustave. U slucajujednostavnih sustava relevantna su i za astro�ziku.

U okviru ovog projekta istraºuje se i interakcija �erenkovljevog zra£enjas atmosferom, a sa svrhom pobolj²anja rada �erenkovljevih teleskopa.Predstaviti ¢emo i projekt (CROATEA) instalacije i dogradnje u Hrvatskoj�erenkovljevog teleskopa za opaºanje kozmi£kih visoko energetskih gama-zraka. Eksperimentalna istraºivanja tvrdih gama zraka na fronti su as-tro�zickih istrazivanja danas.


Spektroskopska dijagnostikametal-halogenih izboja u

mje²avinama para alkalija i rijetkihzemalja

�eljka Miokovi¢1, Damir Veºa2

1Elektrotehni£ki fakultet, Sveu£ili²te J.J. Strossmayera,Osijek


Razumijevanje �zikalnih i kemijskih procesa u metal-halogenim izbo-jima je zna£ajno za temeljna znanstvena istraºivanja iz atomske �zike,�zike plazme i astro�zike, kao i u najsuvremenijim tehnolo²kim procesimakoji uklju£uju plazmu, npr. kod razvoja novih izvora svjetlosti koji sadrºemje²avine metalnih para. Fundamentalni i primijenjeni aspekt ovog is-traºivanja povezuje potreba za novim podacima o atomskim i moleku-larnim, sudarnim i radijativnim procesima i uvjetima u plazmi koja sadrºeatome alkalija i rijetkih zemalja i/ili atome iz IIIB grupe periodnog sus-tava elemenata. Prostorno i vremenski razlu£iva, te vremenski usrednjenaemisijska spektroskopska mjerenja zra£enja metal-halogene plazme bila suusmjerena na istraºivanje pomaka, ²irenja i oblika atomskih linija alka-lija, ºive i rijetkih zemalja ²to je omogu¢ilo odredjivanje osnovnih param-etara plazme. Usporedbom mjerenih i sinteti£kih oblika spektralnih lin-ija, izra£unatih prema Bartelsovoj metodi, napravljena je detaljna proc-jena doprinosa pojedinih mehanizama ²irenja i pomaka atomskih linijazra£enih metal-halogenim izbojima [1]. Rezultati odredjivanja prostorneraspodjele parametara metal-halogene plazme se vrlo dobro slaºu s pos-toje¢im teorijskim prora£unima, te s rezultatima drugih eksperimentalnihistraºivanja [2].

[1] �.Miokovi¢,D.Balkovi¢, D.Veºa, Fizika A, 14 (2), 135 (2005)[2] J.J. Curry, C.J. Sansonetti, J. Wang, J.Phys.D: Appl.Phys. 38,

3086 (2005)


DFT prora£un nekih siloksanskihstruktura

Vladimir Danani¢1, Iva Movre �api¢1


Budu¢i da atom kisika ne moºe izgraditi vi²e od dviju veza, lanac(most) oblika Si-O-Si je vrlo gibljiv. Zbog toga se u siloksanskim struktu-rama, u kojima je spomenuti most osnovna gradbena jedinica, mogu pron-a¢i vrlo raznolike kon�guracije. Pomo¢u teorijskog modela funkcionalagusto¢e (DFT-density functional theory) izra£unate su neke strukture.Obuhva¢ene su linearne (kvazijednodimenzionalne), planarne (plo£aste) iprostorne strukture. Teorijskim izra£unom karakteristi£nih ramanski ak-tivnih frekvencija dan je pregled ovisnosti karakteristi£nih frekvencija zaSi-O-Si most o samoj strukturi. Gdje su bili dostupni eksperimentalnipodatci, oni su uspore�eni s teorijskim vrijednostima [1]. Tako�er su pro-matrane i korelacije me�u odre�enim geometrijskim parametrima unutarodre�enih struktura. [2]

[1] L. Bistri£i¢, V. Volov²ek,V. Danani¢ and I. Movre �api¢, Spectrochim.Acta A. 64, 327-337 (2006).[2] G. V. Gibbs, M. M. Hamil, S. J. Louisnathan, L. S. Bartell andHsiukang Yow, American Mineralogist 57, 1578-1613 (1972).


Konformacijska stabilnost ivibracije

glicidoksipropiltrimetoksisilanaIva Movre �api¢1, Lahorija Bistri£i¢2, Vesna Volov²ek1,

Vladimir Danani¢1

1Fakultet kemijskog inºenjerstva i tehnologije, Zagreb2Fakultet elektronike i ra£unarstva, Zagreb

Glicidoksipropiltrimetoksisilan (GPTMS) pripada skupini organofunk-cionalnih silana koji zbog svojih izuzetnih kemijskih, mehani£kih, op-ti£kih i elektri£nih svojstava nalaze vrlo ²iroku primjenu u raznim in-dustrijskim granama.Prou£avana je konformacijska stabilnost i vibracijskispektar GPTMS-a. Ramanovi spektri teku¢eg i polimeriziranog uzorkasnimani su u rasponu frekvencija od 14-3500 cm−1, a infracrveni spek-tar u rasponu od 500-4000 cm−1. Prora£uni optimalne geometrije i vi-bracijskih frekvencija molekule ra�eni su pomo¢u programskog paketaGaussian03. Kori²tena je teorija gusto¢e funkcionala (DFT) s B3LYPfunkcionalom i 6-311(d,p) standardnim baznim skupom funkcija. Izra£u-nato potencijalno polje je skalirano kako bi se postiglo bolje slaganjes opaºenim frekvencijama. Kako bi se odredile mogu¢e konformacijemolekule GPTMS napravljeni su izra£uni potencijalne energije u ovis-nosti o promjeni odre�enih diedarskih kuteva. Predloºena je potpunaasignacija vibracijskog spektra molekule GPTMS. Asignacija se temeljina distribuciji potencijalne energije (PED), izra£unatih infracrvenih in-tenziteta i Ramanovih aktivnosti te usporedbi s asigniranim spektrimaaminopropilsilantriola [1] i aminopropiltrietoksisilana [2].

[1] L. Bistri£i¢, V. Volov²ek, V. Danani¢, I. Movre �api¢, Spectrochim.Acta A. 64, 327-337 (2006)[2] L. Bistri£i¢, V. Volov²ek, V. Danani¢, J. Mol. Struct. 834-836, 355-363(2007)


Struktura aminopropilsiloksananastalog polimerizacijom u

elektri£nom poljuLahorija Bistri£i¢1, Vesna Volov²ek2

1Fakultet elektrotehnike i ra£unarstva Sveu£ili²ta uZagrebu


Aminopropilsilantriol (APST) se £esto koristi za funkcionalizaciju povr-²ina poluvodi£a, nano£estica, opti£kih vlakana i sl. Njegovom polimer-izacijom nastaju polisiloksani £ija struktura ovisi o vanjskim parametrima.Struktura i vibracijska dinamika aminopropilsiloksana analizirana je DFTra£unom [1]. Istraºivanje niskofrekventnog dijela polariziranih Ramanovihspektara pokazalo je da polimerizacijom APST-a na PVC podlozi nas-taje ljestvasta struktura s ure�enjem srednjeg dosega [2]. DFT ra£unpokazuje da molekula APST-a ima permanentni dipolni moment, pa jepolimerizacija u elektri£nom polju na£in pomo¢u kojeg se moºe kontroli-rati orijentacija molekula u polimeru. U radu su analizirani Ramanovispektri aminopropilsiloksana nastalog polimerizacijom na PVC podlozi ukonstantnom elektri£nom polju. Modeliranje niskofrekventnog polarizira-nog Ramanovog spektra pokazuje doprinose longitudinalnih i transverzal-nih fonona, unutarmolekulskih vibracija, te vrpcu povezanu s vibracijamaizme�u orjentiranih lanaca aminopropila.

[1] V. Volov²ek, L. Bistri£i¢, V. Danani¢, I. Movre �api¢, J. Mol. Struct834-836 (2007) 414[2] V. Volov²ek, L. Bistri£i¢, K. Furi¢, V. Danani¢, I. Movre �api¢, J Phys.Conference Series 28 (2006) 135


Izrada radonskog zemljovida zaRepubliku Hrvatsku

Vanja Radoli¢1, Branko Vukovi¢1, Denis Stani¢1, IgorLuka£evi¢1, Igor Miklav£i¢1, Marina Poje1, Maja Varga1,

Josip Planini¢1

1Odjel za �ziku Sveu£ili²ta J. J. Strossmayera u Osijeku

U 2003/04. izvedena su jednogodi²nja pregledna mjerenja radona uku¢ama u RH pomo¢u detektora nuklearnih tragova LR-115. Glavni ciljistraºivanja bio je odre�ivanje prosje£ne koncentracije radona, kao indika-tora rizika nastanka bolesti te odre�ivanje postotka stanova u kojimaradonska koncentracija prema²uje odre�enu referentnu vrijednost (200odnosno 400 Bqm−3). Aritmeti£ka sredina izmjerenih radonskih koncen-tracija iznosila je 68 Bqm−3 dok je geometrijska bila 50 Bqm−3. Razdiobafrekvencija (broj ku¢a unutar radonskog razreda ²irine 25 Bq m−3) slijedilog-normalnu distribuciju. Postotak stanova s koncentracijama radona iz-nad 200 i 400 Bqm−3 iznosio je 5,4 odnosno 1,8%. Prosje£na godi²njaefektivna doza koju osoba primi od radona u ku¢i procijenjena je na 2,2mSv [1].

Druga£iji, mreºni pristup odabiru mjernih mjesta primjenjivat ¢e sepri izradi nacionalnog radonskog zemljovida za RH, a prema uputama Is-traºiva£kog centra Europske komisije (ICEK). Tako je cijeli teritorij RHumreºen poljima veli£ine 10x10 km2 te je u svakom od oko 700 polja pred-vi�eno izvo�enje barem po tri jednogodi²nja mjerenja radona u prizemnimstanovima kao i odre�en broj mjerenja radona u tlu. Time se uklju£u-jemo u izradu Europskog atlasa prirodnog zra£enja i radona koji pripremaICEK.

[1] V. Radoli¢, B. Vukovi¢, D. Stani¢, M. Kati¢, Z. Faj, B. �uveljak, I.Luka£evi¢, D. Faj, M. Luki¢, J. Planini¢, National survey of indoor radonlevels in Croatia, Journal of Radioanalytical and Nuclear Chemistry, Ar-ticles, 269 (2006) 87-90.


Mikro Raman spektroskopijasilicijevih nano£estica modi�ciranih

aminopropiltrietoksisilanomVesna Volov²ek1, Kre²imir Furi¢2, Lahorija Bistri£i¢3,

Mirela Leskovac1

1Fakultet kemijskog inºenjerstva i tehnologijea Sveu£ili²tau Zagrebu

2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb3Fakultet elektrotehnike i ra£unarstva Sveu£ili²ta u

Zagrebu

Amorfna pirogena silika Aerosil 200 £esto se primjenjuje kao punilo zagumu i razli£ite plastike. Aerosil se dobro raspr²uje, smanjuje brzinu sed-imentacije i pove£ava £vrsto¢u elastomera. �estice silike imaju silanolneskupine na povr²ini, dok su Si-O-Si veze smje²tene unutar £estica. Si-OH grupe na povr²ini susjednih £estica me�udjeluju preko vodikovih vezastvaraju¢i trodimenzionalnu re²etkastu strukturu. Za dobivanje hidro-fobne silike kori²ten je aminopropiltrietoksisilan. Srednji dijametar is-traºivanih £estica bio je 12 nm, a speci�£na povr²ina 200 m2/g.

Mikro Raman spektroskopijom istraºivana je struktura nastala napovr²ini nano£estica. U tu svrhu snimljeni su spektri £iste silike i modi�-ciranih nano£estica u spektralnom podru£ju od 20-1700 cm−1 i 2500-3800cm−1. Komparativnom analizom otkriveno je postojanje siloxanske ljest-vaste strukture sa aminopropilnim lancima na povr²ini nano£estica[1,2].

[1] Ivanda M, Hohl A, Montagna M, et al.. J. RAMAN SPECTR. 37(2006) 162[2] Bistri£i¢ L, Volov²ek V, Danani¢ V, et al., Spectrochim. Acta Part A64 (2006) 327


Renormalizacija individualnihspektara spektroskopske i

interferometrijske dvojne zvijezdeAtlas u Plejadama

Kre²imir Pavlovski1, Ettore Tamajo1


Atlas (27 Tauri) sjajna je zvijezda u otvorenom galakti£kom skupuPlejada i jedna je od sedam vidljivih prostim okom. Poznata je kao dvojnizvjezdani sustav tek nakon opaºanja okultacije Mjesecom [1]. Prostornoje razlu£ena modernim interferometrijskim ure�ajima Mark III i Palo-mar Testbed interferometrom [2], dok su prvu komplementarnu analizuinterferometrijskih i spektroskopskih mjerenja napravili Zwahlen i dr. [3].Njihov je cilj bio utvr�ivanje udaljenosti do Plejada potpuno geometri-jskom metodom. Iz izvrsne serije spektara visoke rezolucije Zwahlen idr. iskoristili su samo informaciju o brzinama komponenti. U ovom radu,oti²li smo dalje od prethodnih autora, iskoristiv²i individualne spektrekomponenata za potpunu spektroskopsku dijagnostiku. U tu smo svrhurazvili postupak koji omogu¢ava renormalizaciju individualnih spektaraza op¢eniti slu£aj kada omjer luminoziteta nije unaprijed poznat, npr.kada inklinacija ravnine dvojnog sustava ne omogu¢ava pomr£ine. Vjero-dostojnost postupka provjerena je pomo¢u numeri£kih simulacija. Osimsamog postupka u radu ¢e biti prikazani rezultati koji daju doprinos razu-mijevanju evolucijskog stadija Plejada.

[1] Bartholdi, P. 1975, Astron. J. 80, 445[2] Pan, X., Shao, M., Kulkarni, S.R. 2004, Nature, 427, 326[3] Zwahlen, N. i dr. 2004, Astron. & Astrophys., 425, L45


Istraºivanje strukturnih i opti£kihsvojstava poroznog silicija

Maja Balarin1, Ozren Gamulin1, Marin Kosovi¢1, MileIvanda2, Mira Risti¢2, Svetozar Musi¢2, Kre²imir Furi¢2

1Medicinski fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Uzorci poroznog silicija (PSi) pripremljeni su elektrokemijskim jetkan-jem [1] silicij na izolatoru (SOI) plo£ica koje imaju 45 µm debeli povr²in-ski sloj p-tipa (111) silicija na podlozi od n-tipa. Kao izolator izmedjuslojeva je 100 nm debeli sloj silicijevog dioksida (SiO2). Promijenomkoncentracije otopine 48% �uorovodi£ne kiseline u 96% etanolu dobivenesu, ovisno o koncentraciji, mikro i nano pore razli£itih dimenzija. Struk-turna i opti£ka svojstva pripremljenih uzoraka istraºivana su Ramanovomspektroskopijom, infrecrvenom spektroskopijom (FT-IR) i elektronskommikroskopijom (SEM).

SEM slike povr²inskog sloja pokazuju veliku gusto¢u mikrometarskihpora £ija je morfologija i gusto¢a ovisna o koncentaciji. Slike podlogepokazuju nanometarske strukture koje su potvrdjene efektima prostornogograni£enja opti£kih i akusti£kih fonona u Ramanovim spektrima. Pro²i-rena je trasverzalna opti£ka vibracijska vrpca kristalnog silicija na 520cm−1, a istodobno se pojavila ²iroka transverzalna akusti£ka fononskavibracijska vrpca na 150 cm−1 karakteristi£na za ograni£enje kratkogdosega. FT-IR spektri pokazuju vibracijske vrpce Si−Hx i H−Si(Si3−nOn)grupa u rasponu od 2000 to 2300 cm−1. Svi uzorci pokazali su i fotolu-miniscentnu (PL) vrpcu.

[1] Z. Gaburro, N. Daldosso, L. Pavesi, Porous Silicon, in Encyclopediaof Condensed Matter Physics: F. Bassani, J. Liedl, P. Wyder (Eds.), El-sevier, 2005.


Kozmi£ka doza zra£enja uzrakoplovu - neutronski detektorBranko Vukovi¢1, Vanja Radoli¢1, Igor Miklav£i¢1,

Marina Poje1, Maja Varga1, Josip Planini¢1

1Odjel za �ziku, Sveu£ili²te J. J. Strossmayera u Osijeku

Na ve¢im nadmorskim visinama u atmosferi izloºeni smo pove¢anomkozmi£kom zra£enju nabijenih £estica galakti£kog i solarnog porijekla.Ve¢inu primarnog zra£enja £ine protoni koji u interakciji s atomskim jez-grama zraka daju mno²tvo sekundarnih £estica, kao i neutrone; najve¢esu doze zra£enja u atmosferi na visini od oko 20 km.

Neutronsku dozu zra£enja mjerili smo pomo¢u neutronskog dozimetrakoji se sastoji od detektora nuklearnih tragova LR-115 i 10B konvertoraodnosno folije bora BN-1; dozimetar je baºdaren na termalne neutrone unuklearnom reaktoru (Institut J. Stefan, Ljubljana). Za neutronski detek-tor je odre�en efektivni koe�cijent osjetljivosti uzimaju¢i u obzir ovisnostudarnog presjeka neutrona i bora o energijama neutrona, kao i energi-jski spektar neutrona (od 2,5 meV do 1 GeV ) na uobi£ajenim visinamaleta zrakoplova (oko 10 km). - Ne-neutronsku komponentu kozmi£ke dozezra£enja u zrakoplovu mjerili smo pomo¢u TLD-100 (LiF:Mg,Ti) dozime-tra i poluvodi£kog dozimetra Mini 6100.

Na interkontinentalnim letovima ukupna brzina doze bila je oko 5µSv/h, od £ega polovica pripada neutronskoj dozi zra£enja; letovi prekoekvatora pokazali su ne²to manju brzinu doze, ²to je u skladu s efektomgeomagnetske ²irine.

[1] B. Vukovi¢, V. Radoli¢, I. Miklav£i¢, M. Poje, M. Varga, J. Planini¢,Journal of Environmental Radiation, XX (2007). In press.


Djelovanje vanjskih £imbenika nalipoproteine - spektroskopska

istraºivanjaDubravka Krilov1, Maja Balarin1, Jasminka

Brnjas-Kraljevi¢1

1Medicinski fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu

Lipoproteini iz krvne plazme su £estice koje prenose apolarne lipidekroz krvotoka a promjene u njihovoj strukturi izazvane vanjskim £im-benicima poti£u aterogenezu.

Ispitivao se utjecaj ugradnje apolarne molekule, PRODAN-a, u £esticelipoproteina, analizom promjena u Raman spektrima u cijelom podru£juenergija (400-3500 cm−1). Istraºivanja su provedena na tri vrste £estica:lipoproteini vrlo male gusto¢e (VLDL), lipoproteini male gusto¢e (LDL)i dvije podvrste lipoproteina velike gusto¢e (HDL2 i HDL3). SloºenostRamanovih spektara lipoproteina je uzrokovana velikim brojem individ-ualnih vibracijskih modova lipida i aminokiselina, te proteinske amid Ivrpce. Usporedbom s podacima iz literature, karakterizirana je ve¢inalinija.

Utjecaj PRODAN-a u spektrima o£ituje se u pomaku ve¢eg broja linijakoje pripadaju vibracijama kiselinskih ostataka aminokiselina i krajevalipidnih lanaca fosfolipida. Opaºaju se i zna£ajne promjene u sastavuamid I vrpce, tj. pove¢anju udjela beta strukture u apolipoproteinu. Uniskofrekventnom podru£ju opaºene su promjene u linijama S-S veza iaromatskih aminokiselina, te linijama koje su povezane s vibracijama ufosfatidil kolinu i kolesterolu.

Na osnovu ovih opaºanja moºemo re¢i da se PRODAN zaista ugradjujeizmedju proteinskog pojasa i povr²ine lipidnog sloja, te da ima aktivnuulogu na dinamiku apolarnih aminokiselina i lipida u svojoj okolini.

[1] C. Kra�t et al. , Spectr. Acta Part A 61 (2005) 1529


Nuklearne reakcije izazvaneradioaktivnim snopom 6He na meti

9BeMarija Majer1, Matko Milin1


Iako jezgre bogate neutronima zauzimaju najve¢i dio nuklearnog kra-jolika, do nedavno su eksperimentalni podaci o njima bili vrlo oskudni.Mogu¢nost upotrebe radioaktivnih snopova omogu¢ila je njihovo eksper-imentalno prou£avanje te dovela i do otkri¢a nekih novih pojava (halo,koºa,..). Usprkos vrlo intenzivnom istraºivanju, o strukturi i mehanizmimanastanka mnogih takvih egzoti£nih jezgri jo² uvijek se vrlo malo zna, as druge strane, mnogi rezultati £ekaju svoju dodatnu potvrdu [1]. Ciljna²eg prou£avanja bile su jezgre 7He te 9,10,11Be. U tu svrhu, na postro-jenju za proizvodnju radioaktivnih snopova u Louvain-la-Neuveu naprav-ljena su mjerenja nuklearnih reakcija izazvanih radioaktivnim snopom 6Heenergije 17MeV na meti 9Be. Za detekciju nabijenih £estica u izlaznimkanalima kori²tena su 224 silicijska strip detektora grupirana u dva niza(LEDA i LAMP). Mjereni su inkluzivni te koincidentni energijski spektri.Dosada²njom analizom podataka iz sustava LEDA prou£en je niz izlaznihkanala. Najvaºniji rezultati su:

1. U reakciji prijenosa jednog neutrona 9Be(6He,7He)8Be, dobivenje energijski spektar 7He u kojem dominira osnovno stanje. Pobudjenastanja nisu uo£ena.

2. Na temelju analize reakcije prijenosa dva neutrona 9Be(6He,4He)11Be,prou£en je niz pobudjenih stanja jezgre 11Be.

3. Prou£avanjem neelasti£nog raspr²enja uo£ena su prva dva £lanarotacijske vrpce 9Be zasnovane na osnovnom stanju.

[1] W. von Oertzen et al, Physics Reports 432(2006) 43


Milisekundne provale Sun£evogradiovalnog zra£enja

Jasmina Magdaleni¢1, Bojan Vr²nak1, Paolo Zlobec2


2INAF, Trieste Astronomical Observatory, Trieste, Italy

Provale Sun£evog radio valnog zra£enja naj£e²¢e su povezane sa Sun£e-vim bljeskovima, izuzetno snaºnim provalama energije. U provalamaSun£evog radio zra£enja tipa IV £esto se opaºaju �ne strukture u ²irokomrasponu morfolo²kih oblika, vremenskih pro�la i trajanja. Najbrºe �ne ra-dio strukture poznate do sada, su bili tzv., "radio-spikes". Oni su posljed-ica netermi£ke, koherentne emisije, usko povezane uz akceleraciju £esticai osloba�anje energije u Sun£evim bljeskovima. Ovdje izvje²tavamo ootkri¢u brzih provala radiovalnog zra£enja, nazvanih super brzim struk-turama - SSS (APJL, 2006, 642, 77), jer su njihova trajanja mnogo kra¢aod trajanja spike-ova. Predstavljamo takodjer i analizu dva speci�£nadoga�aja (zabiljeºena 15.07.2002.) koja je pokazala da za nastajenje SSS-ova nisu neophodne visokoenergetske £estice u Sun£evoj koroni (dovoljneenergije elektrona su 10-30 keV). Smatramo da su SSS-ovi posljedica vrlo�ne fragmentacije osloba�anja energije u procesu Sun£evih bljeskova.

[1] Magdaleni¢, J.; Vr²nak, B.; Zlobec, P.; Hillaris, A.; Messerotti, M.;The Astrophysical Journal 642L (2006), L77-L80[2] Magdaleni¢, J.; Vr²nak, B.; Zlobec, P.; Aurass, H.; Proceedings of the11th European Solar Physics Meeting, ESA SP-600, (2005), 131


Mjerenje opti£kih konstantiteku¢ina u srednjem infracrvenom

podru£juNikola Bili²kov1, Goran Baranovi¢1


Opti£ke konstante, tj. spektri refrakcijskih i apsorpcijskih indeksateku¢ih sustava u srednjem infracrvenom podru£ju odre�eni su kori²ten-jem infracrvenog spektrometra ABB Bomem MB102, uz dodatak za hor-izontalnu prigu²enu totalnu re�eksiju (HATR) [1].Ovdje je diskutirano slaganje literaturnih [2] i eksperimentalno dobivenihspektara za sekundarne standarde (benzen, toluen i diklormetan).U nastavku su odre�ene opti£ke konstante niza otopina jednostavnih amidau vodi. Prou£avani sustavi su: formamid / voda, N-metilformamid /voda i N,N-dimetilformamid / voda u £itavom koncentracijskom rasponu.Potreba za prou£avanjem ovih sustava proizlazi iz £injenice da su jednos-tavni amidi najmanje molekule koje sadrºe motiv biolo²ki vaºne peptidneveze.

[1] J. E. Bertie, Z. Lan, J. Chem. Phys. 105 (1996) 8502[2] J. E. Bertie, C. D. Keefe, R. N. Jones, Tables of Intensities for theCalibration of Infrared Spectroscopic Measurements in the Liquid Phase(1995), Blackwell Science, Oxford


Prou£avanje svojstava kau£ukaprimjenom polarizacijske

IR-spektroskopijeGordana �auhar1, Sre¢ko Vali¢2, Goran Baranovi¢2

1Medicinski fakultet Sveu£ili²ta u Rijeci2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Svojstva polimernih materijala, osim o njihovom kemijskom sastavuovise i o strukturnim i dinami£kim svojstvima matrice polimera. Ovoistraºivanje je usmjereno na prou£avanje svojstava prirodnog kau£ukaumreºenog γ-zra£enjem. Cilj ovog rada je odrediti srednje parametreprostornog ure�enja segmenata u uzorcima prirodnog kau£uka podvrgnu-tim mehani£kom naprezanju u vidu jednoosnog istezanja. Doze zra£enjaodre�uju gusto¢u umreºenja i varirane su u rasponu od 0 do 400 kGy.Deformacija de�nirana kao α=l/l0, gdje su l0 i l duljine uzorka u relaksir-anom i deformiranom stanju kontinuirano je mijenjana tjekom mjerenjaod α=1,00 za relaksirano stanje do maksimalne vrijednosti α neposrednoprije pucanja uzorka. Polarizacijska IR spektroskopija [1] kori²tena jekao spektroskopska metoda za mjerenje orjentacije odre�enih skupina ulancima polimera u odnosu na smjer istezanja uzoraka. Apsorpcija polar-izirane infracrvene svjetlosti u uzorku mjerena je pri paralelnoj i okomitojpolarizaciji snopa, te je iz tih podataka izra£unavan linearni dikroizam.Gusto¢a umreºenja odre�ivana je klasi£nom metodom bubrenja uzoraka utoluenu. Rezultati IR mjerenja uspore�ivani su i korelirani s rezultatimabubrenja. Ispitivani su parametri dviju linija u spektru koje se pojavljujuna 2727 cm−1 i 837 cm−1. Rezultati mjernja linearnog dikroizma pokazalisu da te dvije linije odgovaraju suprotnim orijentacijama, prva pozitivnoj,a druga negativnoj.

[1] Bokobza, L.; Rapoport, O. (2002) J Appl Polym Sci. 85, 2301-2316.


ESR istraºivanje prirodne gumepunjene nano£esticamasilicijevog(IV)-oksida

Andrica Leki¢1, Sre¢ko Vali¢2, A.P. Meera3, SabuThomas3

1Medicinski fakultet Sveu£ili²ta u Rijeci2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

3Mahatma Gandhi University, Indija

U cilju ispitivanja strukturnih promjena u matrici gume uslijed utje-caja punila primjenjena je elektronska spinska rezonancija (ESR), metodaspinske probe [1]. Prirodna guma umreºena sumporom punjena je nano£es-ticama silicijevog(IV)-oksida promjera 13 nm. Udio sumpora u svimuzorcima bio je konstantan i iznosio je 2,5 phr, dok se udio nano£esticamijenjao od 5 phr do 20 phr.

Kao spinska proba kori²ten je nitroksidni slobodni radikal 4-hidroksi-2,2,6,6-tetrametilpiperidin-1-oksil. Spinska proba je ugra�ena bubrenjemuzoraka gume u otopini probe na temperaturi od 35◦C. Kao otapalo ko-ri²ten je toluen. Spektri su snimani u ²irokom rasponu temperature od-100◦C do 80◦C.

Rezultati pokazuju da na dinamiku segmenata zna£ajno utje£e prisut-nost nano£estica silicijevog(IV)-oksida. Posebno je zamje¢en snaºan utje-caj koli£ine punila na ²iroku komponentu ESR spektara koja je karakteris-ti£na za sporo gibanje spinske probe. Osim toga razmatran je utjecaj tzv.vezivnog sredstva (coupling agent), koji poja£ava me�udjelovanje matriceprirodne gume i nano£estica punila, na nehomogenost gibanja pojedinihsegmenata matrice.

[1] Z.Veksli, and all ESR spectroscopy of polymer heterogenity


SILab - laboratorij za masenuspektroskopiju stabilnih izotopa

Zvjezdana Roller-Lutz1, Magda Mandi¢1, Diana Boji¢1,Hans O. Lutz2

1Laboratorij za masenu spektroskopiju stabilnih izotopa,Medicinski fakultet Sveu£ili²ta u Rijeci

2Physics Faculty, Bielefeld University, Bielefeld,Njema£ka

Izmedju izotopa odredjenog kemijskog elementa postoje zna£ajne �zi-kalno-kemijske razlike. Jedna od klju£nih je u pokretljivosti molekula, arazlikuju se i u kvantno-mehani£kim svojstvima zbog £ega nastaju sep-aracijski efekti (frakcionacija). Molekule u prirodi sadrºe razli£ito za-stupljene izotope. Tako na primjer voda sadrºi osim najzastupljenijihizotopa 1H i 16O i vrlo slabo zastupljene izotope 2H (oko 150 ppm),17O (oko 370 ppm) te 18O (oko 2000 ppm). Efekt frakcionacije moºeuzrokovati devijaciju od prirodnog sastava i tako dati korisne informacijeo procesima u promatranom sustavu. Takve izotopne razlike, zajedno sagotovo identi£nim kemijskim pona²anjem £ine izotope idealnim nepertur-biraju¢im orudjem za prou£avanje evolucije sustava. Pouzdanu detekcijuvrlo malih razlika postiºemo pomo¢u magnetnog masenog spektromera [1]koji omogu¢uje vrlo visoku to£nost, reproducibilnost i pouzdanost u sub-ppm reºimu. Kao primjer, predstaviti ¢emo rezultate studije provedenena podru£ju rijeke Gacke [2].

[1] Hoefs J.: Stable Isotope Geochemistry, Springer, Berlin (2004)[2] Roller-Lutz Z., Mandi¢ M., Boji¢ D., Kapelj S., Lutz H.O.: Isotopiccomposition of spring waters from Croatian Karst regions, ESIR 2007, upripremi objavljivanja


Istraºivanje Comptonovograspr²enja

Selim Pa²i¢1, Ksenofont Ilakovac1

1Fizi£ki odsjek, Prir.-mat. fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu

Nova metoda mjerenja Comptonovog raspr²enja u kojoj se jedan ger-manijski detektor rabi kao raspr²iva£ a drugi kao detektor raspr²enogComptonovog fotona ima bitne prednosti prema klasi£noj metodi izvor-raspr²iva£-detektor. Novom se metodom mogu posti¢i znatno to£nije ap-solutne vrijednosti dvostruko-diferencijalnih udarnih presjeka za raspr-²enje u ²irem rasponu energija, ali samo u detektorskim materijalima.

Zahtjevi za istovremenost impulsa iz dvaju detektora i uvjet da jezbroj energija koje su predane u procesu raspr²enja u prvom detektorui procesu apsorpcije sekundarnog Comptonovog fotona u drugom detek-toru daju izvanredno �£iste� spektre. Razlozi su a) ²um koji se javljau mjerenjima s jednim detektorom zbog vanjskog zra£enja gotovo se pot-puno izbjegne, b) potpuno se uklanjaju dogadjaji od elasti£nog raspr²enjajer prvi detektor ne daje impuls, c) djelomi£na apsorpcija energije odbi-jenog elektrona i drugih procesa koji slijede u prvom detektoru i sekun-darnog Comptonovog fotona u drugom detektoru ne opaºaju se kao dogad-jaji na pravcu E = E1 + E2 pa se tako izbjegava dekonvolucija spektara.

Gore navedene prednosti nove metode pokazuju na²a dosada²nja mje-renja Comptonovog raspr²enja u germaniju na 59,6 keV [1], 86,5 keV [2] i105.3 keV [3], kao i to£ne provjere modela za Comptonovo raspr²enje [4].

[1] S. Pa²i¢ and K. Ilakovac, Fizika B (Zagreb) 4 (1995) 127; S. Pa²i¢ andK. Ilakovac, Phys. Rev. A 55 (1997) 4248.[2] S. Pa²i¢ and K. Ilakovac, Phys. Rev. A 61 (2000) 032722-1.[3] S. Pa²i¢ and K. Ilakovac, Rad. Phys. Chem. 61 (2001) 397.[4] S. Pa²i¢, Fizika A 12 (2004) 183; S. Pa²i¢, M. Uroi¢, Z. Tocilj, M.Majer, O. Gamulin, T. Bokuli¢ and K. Ilakovac, Rad. Phys. Chem. 73(2005) 303.


Analiza kemijskog stanja 3delemenata pomo¢u HR-PIXE

spektroskopije Kβ vrpce x-zra£enjaLuka Mandi¢1, Stjepko Fazini¢2, Milko Jak²i¢2, Julijan

Dobrini¢1

1Tehni£ki Fakultet Sveu£ili²ta u Rijeci2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Kβ spektralno podru£je x-zra£enja 3d elemenata obuhva¢a elektronskeprijelaze iz valentne vrpce u unutra²nju ljusku pa razli£iti kemijski spo-jevi istog 3d elementa kao i elementarno stanje (metal) pokazuju razli£itu�nu strukturu u tom dijelu spektra [1,2]. U na²em istraºivanju vr²imokvantitativnu analizu relativnih intenziteta i energija pojedinih prijelazau Kβ spektru te nastojimo uo£iti pokazatelje na temelju kojih se moguizvesti zaklju£ci o kemijskom stanju (valenciji) 3d elemenata.

Visoko razlu£ivi Kβ spektri dobiveni su HR-PIXE metodom (HighResolution Particle Induced X-ray Emission) to jest spektrometrom zadisperziju po valnim duljinama (WDS - Wavelength Dispersive System)uz pobudu uzorka s protonima energije 2 do 3 MeV-a. O£ekuje se daljnjirazvoj metoda za ispitivanje kemijskog stanja elementa u uzorku jer se nji-hov zna£aj, pored doprinosa u fundamentalnim saznanjima iz molekulske�zike, temelji i na £injenici da su pojedina valentna stanja nekih ele-menata izuzetno toksi£na (npr. CrV I) pa postoji potreba za nadzoromindustrijskih nusprodukata koji sadrºavaju sumnjive sastojke i sli£no.

[1] S. Fazini¢, M. Jak²i¢, L. Mandi¢, J. Dobrini¢, Phys. Rev. A 74 (2006)2501[2] K. Sakurai, H. Eba, Nucl. Instrum. Methods Phys. Res. B 199 (2003)391


Cirkumstelarna pra²ina okosimbiotskih Mira

Tomislav Jurki¢1, Dubravka Kotnik-Karuza1

1Odsjek za �ziku, Filozofski fakultet u Rijeci

U ovome radu predstavljen je model pra²inastih ovojnica simbiotskihMira, te odre�ena njihova svojstva u dugim vremenskim intervalima. Uistraºivanju su kori²tena dugoro£na opaºanja u bliskom infracrvenom po-dru£ju (JHKL), te s infracrvenih ISO i IRAS satelita u srednjem IR po-dru£ju za simbiotske zvijezde o Cet, RX Pup, KM Vel, V366 Car, V835Cen, HM Sag, V1016 Cyg, RR Tel, V407 Cyg i R Aqr. U cilju pra¢enjapromjena sjaja i evolucije boja u vremenu, izra�en je algoritam kojim suuklonjene pulzacije Mire, korigirane svjetlosne krivulje i uskla�ena ISO iIRAS mjerenja sa terestri£kim JHKL opaºanjima.

Uz pretpostavku sferne raspodjele pra²ine u neposrednoj blizini hladneMire, odre�ene su temperatura i svojstva pra²inaste ovojnice: raspodjelagusto¢e i veli£ine zrna, opti£ka dubina, terminalna brzina vjetra i gu-bitak mase za vrijeme i izvan perioda pomra£enja pra²inom. Za modeli-ranje radijativnog prijenosa zra£enja kroz pra²inu kori²ten je numeri£kikod DUSTY. Preliminarni rezultati ovog sistematskog istraºivanja svojs-tava pra²inastih ovojnica simbiotskih Mira daju uvid u zajedni£ku prirodupra²ine u tim objektima. Istraºivanje je tako�er obuhvatilo identi�kacijui izu£avanje IR svojstava simbiotskih, AGB i post-AGB zvijezda i plane-tarnih maglica u Velikom Magellanovom oblaku obuhva¢enih SpitzerovomSAGE kampanjom kako bi dobili uvid u vremensku evolucijsku sliku tihobjekata.

[1] Kotnik Karuza, D., Jurki¢, T., Friedjung, M., Balt A 16 (2007) 98[2] Ivezi¢, �., Elitzur, M., MNRAS 287 (1997) 799[3] Meixner, M. et al., AJ 132 (2006) 2268


Potraga za 14.4 keV aksionimapomo¢u CERN teleskopa za

Sun£eve aksioneK. Jakov£i¢1, M. Kr£mar1, B. Laki¢1, A. Ljubi£i¢1


Pretpostavka o postojanju aksiona, neutralnih pseudoskalarnih £esticaizvan Standardnog modela, proizlazi iz spontanog lomljenja Peccei-Quinnkiralne simetrije uvedene da bi se rije²io tzv. jaki CP problem u kvant-noj kromodinamici. Ako postoje, aksioni bi zbog vezanja s fotonima inukleonima mogli biti u velikom broju emitirani sa Sunca. Jednu kom-ponentu Sun£evih aksiona £inili bi aksioni diskretnih energija emitiraniprilikom magnetskih nuklearnih prijelaza u pojedinim nuklidima prisut-nim u Suncu.

Istraºivali smo postojanje Sun£evih aksiona energije 14.4 keV za kojese pretpostavlja da mogu nastati unutar Sunca u M1 prijelazu izmedjuprvog, termi£ki pobudjenog stanja i osnovnog stanja jezgre 57Fe. Zanavedeno istraºivanje koristili su se podaci prikupljeni tijekom prve fazeeksperimenta CAST (CERN Axion Solar Telescope) [1]. U tom eksper-imentu se detekcija Sun£evih aksiona temelji na inverznom Primako�-ovom procesu tj. primjeni jakog transverzalnog magnetskog polja u ko-jem se aksioni mogu koherentno pretvarati u fotone. Za stvaranje takvogpolja, eksperiment CAST koristi prototip LHC (Large Hadron Collider)dipolnog magneta. Magnet je postavljen na pokretnu platformu kojamu omogu¢uje da prati Sunce u razdoblju od oko tri sata dnevno. Naoba kraja magneta nalaze se detektori za opaºanje fotona koji bi nastalipretvorbom aksiona u magnetu. Analizom prikupljenih podataka postavilesu se granice na jakost aksion-foton vezanja kao funkcije aksionske masei jakosti vezanja s nukleonima.

[1] K. Zioutas et al., Nucl. Instr. and Meth. A425 (1999) 480


Eksperiment CASTM. Kr£mar1, K. Jakov£i¢1, B. Laki¢1, A. Ljubi£i¢1


CERN-ov teleskop za Sun£eve aksione (CAST) je dizajniran za tra-ganje za aksionima ili op¢enitije, laganim pseudoskalarnim £esticama kojemogu nastati putem Primako�-ovog procesa, tj. pretvorbom toplinskihfotona u elektri£nom polju nabijenih £estica u sredi²tu Sunca. U eksperi-mentu CAST detekcija Sun£evih aksiona temelji se na inverznom Primako�-ovom procesu, tj. primjeni jakog transverzalnog magnetskog polja u kojemse aksioni mogu konvertirati u fotone. Za stvaranje takovog polja CASTkoristi prototip LHC dipolnog magneta koji daje magnetsko polje jakosti9 T u unutra²njosti dviju ravnih paralelnih cijevi duljine 9.26 m i povr²inepopre£nog presjeka 2×14.5 cm2. Magnet se nalazi na pokretnoj platformikoja mu omogu¢uje da bude usmjeren prema Suncu oko tri sata dnevno.Na oba kraja magneta smje²tena su tri razli£ita detektora X-zra£enja zaopaºanje fotona koji bi nastali koherentnom konverzijom aksiona u mag-netu dok on prati Sunce. Osjetljivost CAST-a na aksione je barem 2000puta ve¢a u odnosu na prethodne teleskope. U prvoj fazi eksperimenta,CAST je radio s vakuumom unutar magnetskih cijevi. Signal nije opaºenpa je postavljena gornja granica na aksion-foton vezanje od 8.8 × 10−11

GeV−1 za mase manje od 0.02 eV [1]. To je najstroºa eksperimentalnopostavljena granica ikada za ²iroko podru£je aksionskih masa, a za nave-dene mase takodjer nadma²uje astro�zi£ku granicu iz kuglastih skupova.Da bi se osjetljivost CAST-a protegnula na ve¢e aksionske mase, mag-netske cijevi moraju se ispuniti plinom (prvo He-4, a kasnije He-3), ²to¢e omogu¢iti istraºivanje aksionskih masa do 1.16 eV. Na taj ¢e se na£inispitati podru£je visoko motivirano aksionskim modelima te od interesaza vru¢u tamnu materiju.

[1] S. Andriamonje et al., J. Cosmol. Astropart. Phys. 04 (2007) 010


Modelno istraºivanje lokalnesupersaturacije kontinuirano

rastu¢eg kristalaAntonio �iber1, Zlatko Vu£i¢1


Monokristal, u ravnoteºi s parovitom (teku¢om) fazom, podvrgnutglobalnom gradijentu kemijskog potencijala pokazuje, zbog anizotropijeenergije povr²ine, razli£ite brzine rasta u razli£itim kristalografskim sm-jerovima. Za monokristale s facetama koje su bez dislokacija, efekt kojidominira rastom jest povremeni zastoj u rastu faceta odnosno novootkri-veni tzv. eruptivni modus rasta [1]. Jedan od rijetkih sustava pogodnihza prou£avanje ovog efekta jesu superionski vodi£i srebro i bakar halko-genidi. Tijekom rasta klju£nim se pokazuje 2D nukleacija na faceti kojukarakterizira potencijalna barijera za nukleaciju. Ona, osim o energijiza formiranje stepenice, ovisi i o lokalnom (dakle nemjerljivom) gradi-jentu kemijskog potencijala odnosno supersaturaciji. U uvjetima kon-stantno smanjuju¢eg globalnog gradijenta istraºili smo okolnosti induci-ranja lokalne supersaturacije dovoljne za proboj barijere. Kao model ko-ristili smo kuglasti uzorak (balon) izotropne povr²inske energije kojemsmo kontinuirano pove¢avali volumen, ograni£iv²i ga oktaedrom �ksnogvolumena, ²to je ekvivalentno uvo�enju anizotropije. Tijekom rasta uzo-rak (balon) pove¢ava kontaktnu povr²inu s plohama oktaedra (koje su usmjeru 111), izobli£uju¢i se smanjivanjem zakrivljenosti povr²ine u sm-jeru 100. Zakrivljenost kroz Gibbs-Thompsonovu jednadºbu omogu¢ujemjerenje stvarne lokalne supersaturacije ²to je korak prema boljem razu-mijevanju mehanizma rasta.

[1] J.P.Rutuu et al, J. Low Temp. Phys., 112 (1998)117


Odnos povr²ine kristala i lokalnesupersaturacije tijekom rastasfernih kristala bakar selenidaDavorin Lovri¢1, Zlatko Vu£i¢1, Jadranko Gladi¢1


Rast sfernih monokristala bakar selenida na temperaturama od oko800 K pokre¢e globalni gradijent kemijskog potencijala, tj. stalni dotokmaterijala. U slu£aju hrapave povr²ine, bez faceta, taj je gradijent izotro-pan i obrnuto razmjeran kvadratu polumjera kristala. Cilj nam je istraºitiutjecaj faceta na lokalnu supersaturaciju (lokalni gradijent kemijskog po-tencijala) za razli£ite poloºaje na sferi kristala, u stacionarnim i nesta-cionarnim uvjetima. Na² se model temelji na difuziji atoma bakra krozkristal. Tijekom rasta kristala prosje£ni globalni gradijent kemijskog po-tencijala se smanjuje, i vrijednosti su mu, osim na samom po£etku rasta,manje od energije praga za aktivaciju 2D nukleacije, koja se smatra os-novnim mehanizmom rasta kristala na navedenim temperaturama. Na²imodelni ra£uni pokazuju da, usprkos njegovom stalnom padu, lokalna su-perasturacija, uzrokovana anizotropnom raspodjelom atoma bakra zbogpostojanja facete, moºe poprimati vrijednosti koje znatno nadma²uju oneza aktivaciju 2D nukleacije./1/ Tim se rezultatom moºe opravdati pojavaspeci�£nog na£ina rasta i napredovanja facete kod kristala bakar selenidakojeg smo opazili u na²im eksperimentima, £ija je osnovna odrednica izm-jena intervala u kojima faceta ne raste vertikalno (ve¢ pove¢ava svojupovr²inu) s intervalima u kojima faceta napreduje. Sli£an na£in rastaopaºen je kod rasta kristala helija na temperaturama ispod 1 K.

[1] Davorin Lovri¢, Zlatko Vu£i¢, Jadranko Gladi¢, J. Crystal Growth304(2007)497.


Mjerenje rasta faceta (111)laserskom interferometrijom

tijekom rasta monokristala Cu2−xSegotovo ravnoteºnog oblika

Jadranko Gladi¢1, Zlatko Vu£i¢1, Davorin Lovri¢1


Pri prou£avanju rasta monokristala superionskog vodi£a Cu2−xSe naoko 800 K opaºeno je pona²anje sli£no novim modusima rasta uo£enimna kristalima 4He pri mK temperaturama. Cilj nam je istraºiti brzinurasta faceta ovisno o brzini dotoka materijala, za ²to treba ²to preciznijemjeriti vremenske ovisnosti odgovaraju¢ih geometrijskih veli£ina (veli£inekristala, veli£ine i visine faceta). Razra�ena je laserska interferometrijskametoda mjerenja vertikalnog pomaka faceta odre�ivanjem faze interfer-encijske slike na faceti. Razvijena je eksperimentalna postava i postu-pak brzog snimanja i pohranjivanja velikog broja interferencijskih slika(30 slika/s). Naknadna ra£unalna obrada uklju£uje automatsko smanji-vanje ²uma na svakoj slici za dva reda veli£ine, mjerenje veli£ine facete sprugama interferencije, te automatski odabir i izrez dijela slike za odre�i-vanje faze (koja je ekvivalent promjeni visine plohe) FFT metodom. Pritom primjenjujemo vlastiti pobolj²ani algoritam - originalni posebno kon-struiran Gaussov prozor za �ltriranje, postupak odmatanja (unwrapping)faze u vi²e koraka, te modi�kaciju algoritma koja zna£ajno smanjuje in-herentnu pogre²ku pri odre�ivanju faze [1].

[1] J. Gladi¢, Z. Vu£i¢, D. Lovri¢, Optics and Lasers in Engineering 45(2007) 868-876


Nastanak i ²irenje MHD udarnihvalova u Sun£evoj koroni

Tomislav �ic1, Bojan Vr²nak1, Manuela Temmer1


Razmatrano je impulzivno ²irenje sfernog i cilindri£nog ustrojstva kaopokreta£a magnetohidrodinami£kih (MHD) udarnih valova. Pretpostavilose da se povr²ina izvora valova tijekom odre�enog vremena ubrzava dokne postigne maksimalnu brzinu. Takva ekspanzija stvara val velike ampli-tude u okolnoj plazmi. Nelinearni razvoj valne fronte uzrokuje ustrmlja-vanje valnog pro�la koji dovodi do nastanka diskontinuiteta, tj. udarnogvala. Ispitivalo se kako vrijeme i poloºaj nastanka diskontinuiteta ovisi oraznim po£etnim parametrima: trajanju akceleracijske faze, maksimalnebrzine ekspanzije (de�nira tako�er i akceleraciju), Alfvénove brzine (timeje de�niran i Mach-ov broj), po£etne veli£ine strukture. Navedeni modelje pro²irenje jedno-dimenzionalnog modela Vr²nak and Luli¢ [1]. Temeljnarazlika se sastoji u tro-dimenzionalnoj evoluciji modela, u kojem se morauzeti u obzir smanjenje valne amplitude s udaljeno²¢u. Osnovni cilj anal-ize bio je odrediti i usporediti vremena i udaljenosti nastanka diskontinu-iteta u okolinama niske i visoke vrijednosti plazmenog parametra beta.

[1] Vr²nak, B. and Luli¢, S.: Formation of Coronal MHD Shock Waves: I.The Basic Mechanism, Solar Phys. 196 (2000) 157-180(24)


Novi osobni dozimetar za novikoncept za²tite od zra£enja

Ivica Prli¢1, Zlatko Vu£i¢2

1Institut za medicinska istraºivanja i medicinu rada -Jedinica za dozimetriju zra£enja i radiobiologiju, Zagreb


Suvremeni razvoj medicinskih, industrijskih i civilnih ure�aja koji ko-riste ioniziraju¢e zra£enje nuºno mijenja i unapre�uje radne postupke utim podru£jima rada. Prilikom kori²tenja novih ure�aja djelatnici mogubiti izloºeni u£estalom raspr²enom zra£enju niskog intenziteta. To ukazujena potrebu dizanja osobne dozimetrije za te djelatnike na vi²i stupanj,tj.na nadogradnju ili zamjenu postoje¢ih dozimetara kako bi se, osim aku-mulirane doze u zadanom periodu, sakupili dodatni podaci o brzini dozepotrebni za cjelovitiju procjenu profesionalne izloºenosti u novim uvje-tima rada. Zbog toga smo razvili i koristimo aktivni digitalni elektronskidozimetar tipa ALARA OD, koji, osim akumulirane doze, biljeºi i podatkeo brzini doze i trajanju izloºenosti vrlo niskom intenzitetu raspr²enogrendgenskog zra£enja u bilo kojem trenutku. Taj dozimetar omogu¢avadetaljniji uvid u profesionalno optere¢enje zra£enjem niskog intenzitetazato ²to biljeºi profesionalnu izloºenost koja je potpuno nepravilna, i uu£estalosti i u trajanju ozra£ivanja, te, gotovo potpuno, ovisna o odlukamaoperatera. ALARA OD zadovoljava i osnovni uvjet za osobni dozimetar[1]; nije ga mogu¢e isklju£iti i baterija mu neprekidno radi vi²e od 3 go-dine, a o£itavanje dozimetrijskih podataka obavlja specijalist za²tite odzra£enja. Rezultati daju novi uvid u optere¢enje profesionalnih djelatnikaraspr²enom zra£enju vrlo niskog intanziteta.

[1] UNSCEAR: Report 2000, Sources and e�ects of ionizing radiation,UN,NY 2000.[2] WHO: E�cacy and radiation safety in interventional radiology,WHO2000.


Istraºivanje ozra£enja radnihmjesta uz ure�aj za rendgensku

kontrolu prtljage u zra£nim lukamaTomislav Me²trovi¢1, Ivica Prli¢1, Marija Suri¢ Mihi¢1


Sigunost zra£nog prometa jedan je od prioriteta modernog dru²tva. Zacjelovitu kontrolu protoka putnika, putni£ke prtljage i tereta u zra£nomprometu koristimo se i rendgen ure�ajima za prosvjetljavanje tih tereta.Kako bi odredili podru£je izloºenosti ioniziraju¢em zra£enju radnih mjestas i uz rendgenske ure�aje za kontrolu ru£ne prtljage upotrijebili smo ak-tivni digitalni elektronski dozimetar tipa ALARA OD koji, osim akumuli-rane doze, biljeºi podatke o brzini doze i trajanju izloºenosti vrlo niskomintenzitetu raspr²enog rendgenskog zra£enja u bilo kojem trenutku. To jevaºna mjeriteljska osobina obzirom na tehnologiju rada rengena za kon-trolu prtljage. Jedna faza mjerenja trajala je neprekidno godinu danai dozimetri su mjerili zra£enje uz rendgenske ure�aje istog tipa i os-obina, ali na nekoliko zra£nih luka u Hrvatskoj. Komplet ALARA ODdozimetara bio je ciljano postavljen na mjerna mjesta oko rendgen ure-�aja u zra£nim lukama. Rezultati elektronske dozimetrije uspore�eni sus rezultatima paralelno provo�ene �lm dozimetrije za ista mjerna mjestai mjerni period. O£itani rezultati iz ALARA OD dozimetara upu¢ujuna zaklju£ak da radna mjesta djelatnika koji provode sigurnosni pre-gled putnika u zra£nim lukama nisu profesionalna radna mjesta u smisluoptere¢enosti vrlo u£estalom, na kontroliranoj prtljagi raspr²enom ion-iziraju¢em zra£enju niskog intenziteta uz uvjet da se ti djelatnici pridrºavajusvih pravila provedbe za²tite od zra£enja i poslova sigurnosti.


Vremenski razlu£iva osobnadozimetrija lije£nika tijekom

radiolo²ke intervencijeMarija Suri¢ Mihi¢1, Ivica Prli¢1, Tomislav Me²trovi¢1


Vrlo brzi tehnolo²ki razvoj medicinskih ure�aja koji koriste ionizira-ju¢e zra£enje nuºno mijenja i unapre�uje dijagnosti£ke i terapijske pos-tupke. Prilikom provo�enja tih kombiniranih postupaka (npr. urolo²kaintervencijska radiologija), medicinski djelatnici izloºeni su raspr²enomzra£enju manjeg intenziteta, ali zato znatno u£estalijem nego pri dosada²n-jim klasi£nim dijagnosti£kim postupcima. U svrhu prou£avanja profe-sionalne optere¢enosti zra£enjem pojedinih £lanova lije£ni£kog tima, kojise prilikom urolo²ke operacije s uporabom rendgenskog zra£enja kre¢eu operacijskoj dvorani u snopu raspr²enog ioniziraju¢eg zra£enja vrloniskog intenziteta, koristili smo novo razvijen aktivni digitalni elektronskidozimetar tipa ALARA OD. Tromjese£ni rezultati elektronske dozimetrijeuspore�eni su s rezultatima redovne, �lm dozimetrije za isti tim dje-latnika i za isti vremenski period. Kori²tenje novo razvijenog elektron-skog dozimetra u modernoj dijagnosti£koj i/ili intervencijskoj radiologijigdje je profesionalna izloºenost potpuno nepravilna, i u u£estalosti i utrajanju ozra£ivanja, te, gotovo potpuno, ovisna o odlukama glavnoglije£nika, daje detaljniji uvid u profesionalno optere¢enje zra£enjem li-je£ni£kog tima koji provodi operaciju i omogu¢ava pouzdanije odre�ivanjepodru£ja izloºenosti ioniziraju¢em zra£enju za tim koji provodi urolo²kuoperaciju.

[1] I.Prli¢, M.Suri¢ Mihi¢, S.Milkovi¢-Kraus, T.Me²trovi¢, M.Vrtar, Char-acterization of workplaces in interventional radiology using active doseme-ters ALARA OD, Radiation Protection Dosimetry 2007


Mali £isti i mije²ani klasterispin-polariziranog tricija

Ivana Be²li¢1, Leandra Vranje² Marki¢1, Jordi Boronat2

1Fakultet prirodoslovno matemati£kih znanosti ikineziologije Sveu£ili²ta u Splitu

2Universitat Politecnica de Catalunya Fisica i EnginyeriaNuclear

Prou£avana je stabilnost malih spin-polariziranih klastera koji se sas-toje od atoma tricija (T ↑) te mije²anih malih klastera koji osim spin-polariziranih atoma tricija sadrºe i spin-polarizirane atome deuterija (D ↑)ili vodika (H ↑). Ra£uni su provedeni kori²tenjem varijacijske i difuzijskeMonte Carlo (DMC) metode, a za klastere koji sadrºe vi²e od dva atomadeuterija upotrebljena je i �released node� DMC metoda. Dobiveni rezul-tati energija vezanja za £iste klastere tricija slaºu se s prethodnim rezulta-tima [1] te potvrdjuju da je trimer najmanji klaster spin-polariziranog tri-cija. Po prvi put je pokazano da su svi klasteri (T ↑)ND ↑ i (T ↑)N (D ↑)2vezani za N >2. Odredjena je i struktura malih klastera.

[1] D. Blume, B. D. Esry, Chris H. Greene, N. N. Klausen, G. J. Hanna,Phys. Rev. Lett. 189, 163402 (2002)


Dijagnostika i �zi£ka svojstvacirkumstelarne tvari

Dubravka Kotnik-Karuza1


Projekt u realizaciji na Odsjeku za �ziku Filozofskog fakulteta u Rijecibavi se �zi£kim svojstvima cirkumstelarne tvari zvijezda koje se nalaze uekstremnim fazama evolucije: O i B galakti£kih superdivova, simbiotskihMira te HAeBe i T-Tau zvijezda.

Dijagnostika plazme u vru¢im superdivovima provodi se na UV spek-trima iz IUE arhive, dok se linijski emisijski spektri simbiotskih zvijezdaistraºuju u vidljivom i UV podru£ju i modeliraju numeri£kim kodomCLOUDY. Dani su rezultati za simbiotsku novu RR Tel.

Oko simbiotskih Mira nalazimo pra²inaste ovojnice nastale u njihovimzvjezdanim vjetrovima. Modeliranje svojstava cirkumstelarne pra²ine injihovih promjena u vremenu u ovojnicama simbiotskih Mira pomo¢uDUSTY numeri£kog koda daje uvid u �zikalne procese i strukture u sim-biotskim sustavima. Istim kodom odre�ujemo �zi£ka svojstva i geometri-jski oblik cirkumstelarne pra²ine oko mladih zvijezda.

U svrhu razumijevanja nastanka planeta iz cirkumstelarne okoline,provodi se fotometrija zvijezda u smjeru sredi²ta na²e Galaksije. Svjet-losne krivulje £ija je promjena sjaja uzrokovana efektom gravitacijske le¢e,modeliraju se u potrazi za planetima. Fizikalni parametri sustava po-maºu u odabiru modela stvaranja planeta. Uz to se izvode prora£uni zaastrometrijska mjerenja u cilju traºenja planeta u orbitama bijelih patu-ljaka.

[1] Kotnik-Karuza, D. et al., A&A 452 (2006) 503[2] Vinkovic, D., Ivezic, Z., Jurkic, T., Elitzur, M., ApJ 636(2006) 348[3] Beaulieu, J.-P., ..., 22. Dominis, D., et al., Nature 439 (2006) 437


Utjecaj makroturbulencije i rotacijena ²irenje linija u UV spektrima

galakti£kih B-superdivovaMariza Sarta Dekovi¢1, Dijana Dominis Prester1,

Tomislav Jurki¢1, Dubravka Kotnik-Karuza1


Iz IUE arhive odabrani su visoko razlu£ni spektri galakti£kih B super-divova u intervalu valnih duljina od 1150-1980 Å. Opaºanja su uspore�enasa sintetskim spektrima dobivenim pomo¢u koda TLUSTY koji pret-postavlja NLTE, plan-paralelni, hidrostatski model atmosfera i uklju£ujeefekt mikroturbulencije. Uo£eno je da su apsorpcijske fotosferske linijeopaºanih objekata znatno pro²irene u odnosu na modele. Uzrok ²irenjanalazi se u polju brzina prisutnom u fotosferama tih objekata. Pokazalose da sama rotacija nije dovoljna da bi objasnili jako ²irenje linija, ve¢ jepotrebno uzeti u obzir i utjecaj makroturbulencije. U tu svrhu, modeledobivene kodom TLUSTY pro²irili smo pomo¢u programa ROTIN krozkoji smo uklju£ili efekt rotacije i makroturbulencije te instrumentalni pro-�l koji u manjoj mjeri tako�er utje£e na ²irenje linija. Usporedba takodobivenih sintetskih spektara s opaºanjima vodi na procjenu doprinosarotacije i makroturbulencije na ²irenje linija.

[1] R.S.I.Ryans et al., MNRAS 336 (2002) 577[2] P.L.Dufton et al., A&A 451 (2006) 603


SAXS/DSC istraºivanja Zn2+ ionvodljivog polimernog elektrolita

Aleksandra Turkovi¢1, Mladen Pavlovi¢1, Pavo Dub£ek1,Magdy Lu£i¢-Lav£evi¢2, Boºidar Etlinger1, Sigrid

Bernstor�3

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Kemijsko-tehnolo²ki fakultet Sveu£ili²ta u Splitu

3Sinchrotrone Trieste, Basovizza, Trst, Italija

Polimerni elektroliti i nanokompoziti pripremljeni su od PEO ozra£enogγ-zrakama do doze 309 kGy te dodatkom TiO2 nanozrna. Utjecaj dodanihTiO2 nanozrna, te primjenjenog (γ-zra£enja iz Co-60 izvora) na svojstvaelektrolita, prou£avan je mjerenjem raspr²enja X-zraka pri malom kutu(SAXS) uz istovremeno mjerenje diferencijalne pretraºne kalorimetrije(DSC) na sinkrotronu ELETTRA. Na istim uzorcima mjerena je i impen-dancijska spektroskopija (IS). Gore navedeni tretmani bitno pove¢avajuvodljivost elektrolita. Kristalini£nost je zna£ajno smanjena nakon ozra£i-vanja zbog umreºavanja polimernih lanaca PEO. Takodjer je promijen-jena kohezija i elasti£nost ozra£enog polimera. Dodatak nanozrna TiO2

pove¢ao je vodljivost vi²e nego bi se pripisalo smanjenju kristalini£nosti,²to je vjerojatno zbog interakcije aniona sa nanozrnima. Takodjer jesmanjena krtost ozra£enog polimernog elektrolita uvodjenjem nanozrnaTiO2 [1]. Ionska vodljivost na sobnoj temperaturi pove¢ana je za dvareda veli£ine. Pretpostavka je da do promjena svojstava prilikom nave-denih tretmana dolazi zbog promjena u veli£ini nanozrna: "sferulita" inano-kristalita PEO-ZnCl2.

[1] A.Turkovi¢, M.Pavlovi¢, P.Dub£ek, M.Lu£i¢-Lav£evi¢, B.Etlinger andS.Bernstror�, Journal of the Electrochemical Society 154 (2007) 1.


Svojstva nano-kristalini£nog silicijai mogu¢nost kori²tenja zafotonaponsku konverziju

Davor Gracin1, Krunoslav Jurai¢1


Pod nazivom nanokristalini£ni silicij se podrazumijeva materijal sas-tavljen od ure�enih domena nano-metarskih dimenzija (nano-kristala)uronjenih u obliku nezavisnih elementa u matricu amorfne faze. Energi-jska distribucija elektronskih stanja u ure�enim domenama nano-metarskihdimenzija je odre�ena njihovom veli£inom pa je do odre�ene mjere mogu¢emijenjati opti£ka i elektri£na svojstva materijala variranjem veli£ine nano-kristala i me�usobnog omjera amorfne i kristalne faze.

Ve¢i broj uzoraka nano-kristalnog silicija, u obliku �lma debljine neko-liko stotina nm, formiran je PECVD (Plasma Enhanced Chemical VapourDeposition) metodom koriste¢i radio-frekventni izboj u mje²avini vodika isilana. Strukturna svojstva deponiranih �lmova su odre�ivana difrakcijomx-zraka, mikroskopijom (AFM, HRTEM) i vibracijskom spektroskopijom(Raman, FTIR) te korelirana sa njihovim transportnim i opti£kim svo-jstvima. Rezultati su diskutirani u okviru poznatih teorijskih modela kojiopisuju svojstva "kvantnih to£ka". Tako�er, procjenjivana je mogu¢nostkori²tenja ovakvog kompozitnog materijala pri konstrukciji i izvedbi foto-naponskih ¢elija te odnos o£ekivanih i postignutih vrijednosti u probnojproizvodnji.

[1] D.Gracin, S.Bernstor�, P.Dubcek, A.Gajovic, K.Juraic, Thin SolidFilms 515 (2007) 5615[2] D.Gracin, S.Bernstor�, P.Dubcek, A.Gajovic, K.Juraic, J. of Appl.Crystallography 40 (2007) s373


Elektron-fonon vezanje ujednoatomskim slojevima srebra

I. Pletikosi¢1, V. Mik²i¢ Trontl2, M. Milun1, P. Pervan1

1Institut za �ziku, Zagreb2Fakultet elektrotehnike i ra£unarstva, Zagreb

Kutnorazlu£ivom fotoelektronskom spektroskopijom (ARPES) moguse pouzdano odrediti parametri elektron-fonon vezanja u speci�£nim stan-jima kvazidvodimenzionalnih sustava. Visokorazlu£ivi spektrometri naimeizravno mjere spektralnu funkciju foto²upljine, pa se temperaturna prom-jena ²irine spektralnih maksimuma moºe korelirati s parametrom elektron-fonon vezanja. Ranija istraºivanja stanja kvantnih jama s-p tipa u ultra-tankim slojevima srebra pokazala su zna£ajno pove¢anje tog parametrana malim debljinama sloja [1,2] te njegov osciliraju¢i karakter s pove¢an-jem broja slojeva [3]. Dosada²nja su saznanja o elektron-fonon vezanjuu stanjima kvantnih jama d tipa, me�utim, vrlo ograni£ena [4]. Prou£ilismo stoga to vezanje u 4d stanjima kvantnih jama stvorenim u jednoatom-skom sloju srebra na £etiri metalne povr²ine: Cu(100), Mo(110), Ni(111),Pd(111). Strukturna analiza difrakcijom elektrona (LEED) i tunelira-ju¢om mikroskopijom (STM) pokazala je vrlo sli£na ure�enja sloja srebrana tim povr²inama u obliku idealne ili tek malo distordirane heksago-nalne strukture. Izmjerene promjene parametra elektron-fonon vezanja sobzirom na substrat korelirane su s poloºajem elektronskih stanja u kvant-noj jami prema poloºajima energijski ili simetrijski zabranjenih stanjasubstrata.

[1] Valla et al, J. Phys. Cond. Matter 12, L477 (2000)[2] Luh et al, Phys. Rev. Lett. 88, 256802 (2002)[3] Mathias et al, Phys. Rev. Lett. 97, 236809 (2006)[4] Paggel et al, Phys. Rev. Lett. 92, 186803 (2004)


Katalizator na atomskoj skali:primjer (110) povr²ine paladija

Marko Kralj1, Conrad Becker2, Klaus Wandelt2, NicolaSeriani3, Georg Kresse3

1Institut za �ziku, Zagreb2Institut of Physical Chemistry, Bonn, Njema£ka3Institute for Material Phyiscs, Vienna, Austrija

Na primjerima medjudjelovanja malih koli£ina vodika i kisika sa pal-adijevom (110) povr²inom u kontroliranim, ultra-visoko vakuumskim uvje-tima, istraºujemo atomisti£ke detalje procesa koji odredjuju visoku katal-iti£ku aktivnost paladija i op¢enito ilustriraju mehanizme vezane uz kemi-jske procese koji se de²avaju na povr²inama [1]. U oba istraºivana slu£ajadolazi do znatnog restrukturiranja paladijeve povr²ine, ²to daje dodatnudinamiku procesima adsorpcije, disocijacije i desorpcije. Osim toga, re-strukturiranjem povr²ine dobivamo strukturu nano-mreºa, koje u slu£ajuPd(110) imaju nagla²ena nisko-dimenzionalna elektronska stanja i koje semogu koristiti kao podloge za uredjeni rast kompleksnijih nano-struktura.

Za prou£avanje adsorpcijskih procesa i strukturalnih promjena naatomskoj skali, u realnom vremenu, koristimo se varijabilno-temperaturnimpretraºnim tunelskim mikroskopom (STM - scanning tunneling micro-scope) "ku¢ne" izrade [2]. Za bolje razumijevanje dobivenih rezultatamodeliramo sisteme pomo¢u ra£una funkcionala gusto¢e (DFT - densityfunctional theory). Te dvije metode u kombinaciji rasvjetljuju medjudjelo-vanje adsorbata i povr²ina i £esto su jedini put k razumijevanju strukture,elektronske strukture i energetike na povr²inama [3].

[1] T. Mitsui, M.K. Rose, E. Fomin, D.F. Ogletree, M. Salmeron, Nature422, 705 (2003)[2] M. Kralj, C. Becker, K. Wandelt, Surf. Sci. 600, 4113 (2006)[3] M. Kralj, T. Pertram, N. Seriani, C. Becker, A. Krupski, F. Mitten-dorfer, G. Kresse, K. Wandelt, in preparation


Karakterizacija tankoslojnihsolarnih ¢elija pomo¢u

Impedancijske Spektroskopije(IS)Nedeljko Zori¢1, Ana �anti¢1, Vesna Li£ina1, Davor

Gracin1


Ispitivana je mogu¢nost analize tankoslojnih solarnih ¢elija Impedan-cijskom Spektroskopijom. U tu svrhu su mjerene impedancije jednos-trukih i dvostrukih poluvodi£kih p-i-n struktura deponiranih na staklu.Na temelju mjerenja, uzev²i u obzir doprinos staklene podloge, odre�enisu parametri ekvivalentnog kruga koriste¢i Z-View program i metodu na-jmanjih kvadrata te korelirani sa modelom mjerenog sistema, p-i-n struk-ture na staklu. Relaksacioni procesi u postavljenom modelnom sustavusu analizirani pomo¢u Cole-Cole dijagrama a iz mjerenja na sobnoj tem-peraturi i na 373K ( temperaturno podru£je je ograni£eno stabilno²¢utankoslojne p-i-n strukture) procijenjena je srednja energija aktivacije(Ea) mjerenog sistema.

Na temelju dobivenih rezultata i literaturnih podataka diskutiranaje preciznost i svrsishodnost ovakvog na£ina karakterizaciji takoslojnih¢elija.


GISAXS analiza tankih �lmovaamorfnog i nanokristalini£nog

silicijaKrunoslav Jurai¢1, Davor Gracin1, Pavo Dub£ek1,Andreja Gajovi¢1, Miran �eh2, Sigrid Bernstor�3

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb,2Institut Joºef Stefan, Ljubljana, Slovenija

3Synchrotron Trieste, Basovizza (TS), Italija

Analizirana je struktura tankih �lmova amorfnog i nanokristalini£nogsilicija kori²tenjem metode raspr²enja X-zraka pod malim kutom (GISAXS- Grazing Incidence Small Angle X-ray Scattering). 2D GISAXS spektrisnimljeni su na Austrijskoj SAXS liniji na sinhrotronu Elettra u Trstukoriste¢i X-zra£enje energije 8 keV. Pri tome je mijenjan upadni kut X-zra£enja po£ev²i od kriti£nog kuta za totalnu re�eksiju kako bi se dobilainformacija o strukturi kako na povr²ini tako i u dubini �lma.

Tanki �lmovi su modelirani kao mje²avina nasumi£no orijentiranihnanokristala i ²upljina uronjenih u amorfnu matricu. Pri tome je testi-rano nekoliko razli£itih oblika £estica (nanokristala i ²upljina), te distribu-cija veli£ine £estica. Kao po£etne vrijednosti pri modeliranju kori²teni supodaci dobiveni procjenom gusto¢e uzoraka na temelju opti£kih mjerenjate rapodjela veli£ina kristalita odre�enih HRTEM-om (High ResolutionTransmission Electron Microscopy).

Podaci o veli£ini, distribuciji veli£ine £estica, te udjelu pojedinih kom-ponenti dobiveni prilagodbom modela eksperimentalnim GISAXS rezul-tatima uspore�eni su sa rezultatima Raman i opti£ke spektroskopije.


Relaksacija Al-(Nb, Mo, Ta, W)amorfnih tankih �lmova

Tihomir Car1, Nikola Radi¢1, Jovica Ivkov2, AntonTonejc3

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Institut za �ziku, Zagreb

3Prirodoslovno matemati£ki fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu

Tanki �lmovi AlxNb1−x, AlxMo1−x, AlxTa1−x i AlxW1−x dobivenisu magnetronskom kodepozicijom na sobnoj temperaturi, na razli£itimpodlogama, u ²irokom rasponu sastava i debljina, kori²tenjem ure�aja zadepoziciju CMS 18. Depozicija je ra�ena pri radnom tlaku od ∼ 5 mTorr-a i sa prosje£non snagom Al-izvora od 250 W, dok je snaga magnetron-skog izboja druge komponente slitine pode²avana prema zadanom sastavu.Struktura �lmova nakon depozicije i tijekom faza relaksacije ispitana jerentgentskom difrakcijom. Strukturna relaksacija pod neizotermnim (izo-kronim uvjetima) ispitivana je kontinuiranim in situ mjerenjem elektri£nogotpora u vakuumu. Preliminarni eksperimentalni rezultati upu¢uju narelativno visoke relaksacijske efekte u AlW i AlMo slitinama sa maksimu-mom kod �lmova sa 70% do 80% atomarnog udjela aluminija. Mjerenjakod AlW �lmova pokazuju da efekt relaksacije opada sa porastom brzinegrijanja. Suprotno, kod AlNb i AlTa kombinacija nije zamje¢en zna£ajnijirelaksacijski efekt. Za opis kinetike kristalizacije AlW i AlMo kombinacijaprimjenjena je fenomenolo²ku JMA teorija adaptirana za neizotermne pro-cese. Kineti£ki parametar n kod AlW �lmova raste sa porastom udjelaalumnija od 1.5 do 2.8, dok energija aktivacije s porastom atomarnog ud-jela Al pada od 2.0 do 1.4 eV. Vrlo sli£no pona²anje zamje¢eno je i nadosad ispitivanim uzorcima AlMo.

[1] T. Car, N. Radi¢, J. Ivkov, A. Tonejc, Appl. Phys A, 2005.


Prou£avanje stabilnosti faza II-VIgrupe poluvodi£a na visokimtlakovima ab initio metodom

Davor Kirin1, Igor Luka£evi¢2

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Odjel za �ziku, Osijek

Prou£avanje faznih prijelaza uzrokovanih promjenom tlaka je poljeistraºivanja koje se, tijekom nekoliko zadnjih desetlje¢a, vrlo brzo razvi-jalo. Otkriveno je da mnogi poluvodi£i imaju bogat fazni dijagram ovisano tlaku i temperaturi. Razumijevanje mehanizma faznih prijelaza namikroskopskom nivou je daleko od potpunog, te su potrebni novi teorijskimodeli.

Istraºivali smo stabilnost NaCl strukture obzirom na Cmcm struk-turu, koja se pojavljuje na visokom tlaku, za nekoliko poluvodi£a (ZnS,ZnSe, CdS, CdSe) II-VI grupe. Ra£uni dinamike kristalne re²etke otkri-vaju da je NaCl struktura nestabilna s obzirom na transverzalni akusti£kimod na rubu Brillouinove zone. Promatrani fazni prijelaz, kojemu jepridruºeno udvostru£enje ¢elije u Cmcm fazi sa smrznutom ("frozen in")deformacijom, je drugog reda. Na²i izra£uni [1] su predvidjeli tlak faznogprijelaza to£nije nego klasi£na metoda zajedni£ke tangente [2]. Po²to jepromjena volumena u samom prijelazu vrlo malena ili jednaka nuli (usvim prou£avanim kristalima), prijelazi su odre�eni iz tlaka na kojemufrekvencija transverzalnog akusti£kog moda na rubu zone ide u nulu.

Razlike izme�u izra£unatih i pokusima izmjerenih tlakova faznih pri-jelaza se nalaze ispod 10%.

[1] D. Kirin, I. Luka£evi¢, Phys. Rev. B 75, 172103 (2007).[2] A. Mujica, A. Rubio, A. Muñoz, R. J. Needs, Rev. Mod. Phys. 75,863 (2003).


Elektronska paramagnetskarezonancija monokristala

[Co(bpy)3]2[NbO(C2O4)3]Clx12H2ODijana �ili¢1, Boris Rakvin1, Marijana Juri¢2

1Zavod za �zi£ku kemiju, Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Zavod za kemiju materijala, Institut Ru�er Bo²kovi¢,

Zagreb

U okviru potrage za novim, �zi£arima i kemi£arima zanimljivim, molekul-skim magnetima, nedavno je na Institutu Ru�er Bo²kovi¢ sintetiziran het-erometalni spoj sastava [Co(bpy)3]2[NbO(C2O4)3]Clx12H2O (bpy = 2,2'-bipiridin) u kojem dvije susjedne jedinke [Co(bpy)3]2 ostvaruju supramo-lekulske kontakte preko £etiriju molekula liganda. Paramagnetsku jezgruspoja £ine dva visokospinska Co2+, koji pored spina S = 3/2 imaju i za-kretni impuls L. Elektronskom paramagnetskom rezonancijom (EPR) uX-podru£ju (mikrovalna frekvencija oko 9.7 GHz) promatrana su magnet-ska svojstva Co2+ ovisno o temperaturi i rotaciji kristala. Ra£unalnomsimulacijom, kori²tenjem Bruker XSophe software-a, poku²alo se odreditiparametre g- i A-tenzora pri temperaturi T = 15 K.

[1] M. Juri¢, B. Peri¢, N. Brni£evi¢, P. Planini¢, D. Paji¢, K. Zadro, G.Giester, B. Kaitner (u tisku).[2] O. Kahn, Molecular Magnetism, Woley-VCH, New York (1993).[3] G. R. Hanson, K. E. Gates, C. J. Noble, M. Gri�n, A. Mitchell, S.Benson, J. Inorg. Biochem. 98 (2004) 903.


Pobolj²anje modela za predvi�anjekristalizacije proteina

Bono Lu£i¢1, Jadranko Batista2, Davor Jureti¢3

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Fakultet prirodoslovno-matemati£kih i odgojnih znanosti

Sveu£ili²ta u Mostaru3Fakultet prirodoslovno-matemati£kih znanosti Sveu£ili²ta

u Splitu

Vi²e od 80% 3D struktura proteina u proteinskoj banci podatakaodre�eno raspr²enjem X-zraka na kristalima. Me�utim, za samo 42%topljivih proteina uspijevaju se prona¢i uvjeti kristalizacije, a eksperi-mentalni postupci kojima se provjerava kristalizira li neki protein, dugo-trajni su i skupi. Modeli u literaturi temelje se na broju i rasporedupojedina£nih aminokiselinskih ostataka. Pri tome u modele ulazi vi²eod 40 parametara [1,2], a kona£ni su modeli modeli nelinarni. Mi smo,pored statisti£ki najzna£ajnih parametara kori²tenih ranije [1,2], ra£unalii uveli nove parametre (autokorelacijske funkcije) koji uklju£uju �zikalno-kemijska svojstva (npr. hidrofobnost, naboj) i raspored aminokiselinskihostataka u proteinu. Algoritmom za izbor najzna£ajnijih parametara (ustatisti£kom i �zikalnom smislu), dobili smo jednostavnije modele jednakeili bolje to£nosti od postoje¢ih najboljih koji postiºu to£nost razlikovanjaproteina koji kristalizira od proteina koji ne kristalizira od oko 75%.

[1] Chen, K., Kurgan, L., Rahbari, M., Biochem. Biophys. Res. Com-mun. 355 (2007) 764[2] Smilowski, P., Schmidt, T., Cox, J., Kirschner, A., Frishman, D., Pro-teins, 62 (2006) 343


Kvantni efekti u feroelektricima svodikovim vezama

Dalibor Merunka1, Boris Rakvin1


Izotopni efekt i efekt kvantne saturacije dva su nedovoljno obja²njenakvantna efekta koja obiljeºavaju feroelektrike s vodikovim vezama kao²to je KH2PO4 (KDP)[1]. Prvi efekt ozna£ava snaºnu promjenu feroelek-tri£nih svojstava kristala prilikom zamjene vodika deuterijem, dok drugiozna£ava smanjivanje ili nestanak feroelektri£nog uredjenja zbog kvantnih�uktuacija atoma. Prema modelu interagiraju¢ih tuneliraju¢ih protonauzrok kvantne saturacije je protonsko tuneliranje. Kako ja£ina saturaci-jskog efekta ovisi o izotopno osjetljivoj frekvenciji tuneliranja, izotopniefekt je posljedica izotopno osjetljivog efekta kvantne saturacije. Medju-tim, mnogi eksperimenti ukazuju da bi model interagiraju¢ih dipola kojinastaju deformacijama te²koatomskih skupina (PO4, AsO4, itd.) boljeobjasnio fazni prijelaz, no nejasno je kako objasniti kvantne efekte takvimmodelom.

U tu svrhu razmatrali smo sustav tuneliraju¢ih protona vezanih sdipolima te²koatomskih skupina, gdje su stupnjevi slobode protona i dipolarazdvojeni primjenom odgovaraju¢e adijabatske aproksimacije. Takvimpristupom dobiveno je da model interagiraju¢ih tuneliraju¢ih protona do-bro opisuje sustav u slu£aju kada dipoli osciliraju ve¢om frekvencijomnego ²to protoni tuneliraju. U suprotnom slu£aju sustav je bolje opisanmodelom interagiraju¢ih dipola kojim je mogu¢e objasniti kvantne efekte.Prema tom modelu, efekt kvantne saturacije potje£e od kvantnih �uk-tuacija dipola, te je stoga izotopno neosjetljiv. Za izotopni efekt je za-sluºna promjena efektivne interakcije izmedju dipola koja ovisi o frekven-ciji tuneliranja.

[1] D. Merunka i B. Rakvin, Struct. Bond. 124, 149 (2007).


Poja£anje zapinjanja magnetskihvrtloga u supravodi£u MgB2

dopiranom ugljikovimnanocjev£icama

Marko Jer£inovi¢1, Emil Babi¢1


Prou£avan je (u suradnji s ISEM, Wollongong) magnetootpor i kri-ti£na stuja Jc, supravodi£a MgB2 dopiranog kratkim ugljikovim nanoc-jev£icama (SMW-CNT) u podru£ju temperatura 2 − 40K i magnetskompolju B ≤ 16T. Dopiranje, djelomi£nom zamjenom B sa C u MgB2,sniºava temperaturu supravodljivog prijelaza Tc, no povisuje gornje kri-ti£no polje Bc2 na niºim temperaturama, ²to se moºe pripisati utjecajulegiranja na supravodi£ sa dva enegijska procijepa. Istovremeno, neho-mogeno legiranje i nastali nanoprecipitati povisuju potencijal zapinjanjamagnetskih vrtloga U0(B). To vodi do povi²enja polja ireverzibilnostiBirr(Jc = 0), vi²ih Jc na visokim poljima B i vi²ih volumnih sila zapin-janja Fp = JcB. Naºalost, u dana²njim je uzorcima iznos Jc ograni£ennehomogenom raspodjelom cjev£ica unutar uzorka i njihovom porozno²¢u(oko 50%).

[1] W. K. Yeoh, J. Horvat, S. X. Dou and V. Keast, Supercond. Sci. Tech-nol. 17 (2004) S572


Konceptualno razumijevanjemehanike kod hrvatskihgimnazijskih maturanata

Maja Planini¢1, Lana Ivanjek1, Ana Su²ac1, PlaninkaPe¢ina1, Rudolf Krsnik1, Mirko Planini¢1, �eljko

Jakopovi¢2, Vlado Halusek3


2Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb3Osnovna ²kola Klo²tar Podravski, Klo²tar Podravski

Provedeno je opseºno istraºivanje konceptualnog razumijevanja meha-nike na populaciji hrvatskih gimnazijskih maturanata. Testiran je uzorakod 1676 hrvatskih u£enika £etvrtih razreda gimnazija. U uzorku su bileproporcionalno zastupljene sve hrvatske regije, te sve vrste gimnazija.U£enici su testirani ameri£kim testom Force Concept Inventory, koji se²iroko koristi u svijetu kao dijagnosti£ki instrument konceptualnog razu-mijevanja mehanike kod u£enika srednjih ²kola i studenata na sveu£ili²tu.Op¢enito je prihva¢eno da rezultat od 60% na tom testu predstavlja mini-mum konceptualnog razumijevanja mehanike, koji je nuºan da bi studentmogao samostalno pratiti uvodne kolegije �zike na sveu£ili²tu. Prosje£nirezultat na testu za cijelu populaciju bio je (27,7±0,4)%. To pokazujeda ve¢ina u£enika napu²ta srednju ²kolu s niskim razumijevanjem kon-cepta sile, zna£ajno ispod praga od 60%. Iznad 60% nalazimo tek 4,7%u£enika u cijelom uzorku. Ako tu situaciju projiciramo na cijelu popu-laciju, dolazimo do zaklju£ka da ¢emo u njoj na¢i svega oko 600 u£enika sdonekle zadovoljavaju¢im konceptualnim razumijevanjem mehanike. To jesvakako premala brojka u usporedbi s otprilike 8500 potrebnih kandidatana prirodoslovnim, tehni£kim i biomedicinskim fakultetima, na kojima setraºi razumijevanje �zike.

[1] Hestenes, D., Wells, M., Swackhammer, G. (1992). Force Concept In-ventory. The Physics Teacher 30, 141−158.


Istraºivanje hiper�nog cijepanja14N na SAR2 centru u ozra£enomL-alaninu pomo¢u pulsnih EPR

tehnikaNadica Maltar-Strme£ki1, Boris Rakvin2

1Veterinarski fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

L-alanin je jednostavna aminokiselina koja je ve¢ ²ezdesetak godinau centru paºnje istraºiva£a ne samo zbog biolo²ke vaºnosti ve¢ i dobrihdozimetrijskih svojstava. U kombinaciji s tehnikom elektronske spinskerezonancije (ESR) razvija se ESR-alaninska dozimetrija. Intenzitet ESRspektra, ovisan o koncentraciji radikala stvorenih pod utjecajem ionizaci-jskog zra£enja, linearno je proporcionalan dozi zra£enja u rasponu od 1Gy-100kGy. Stoga je od posebnog zna£aja detaljan opis ESR spektra. Poz-nato je da spektar potje£e od tri radikala: oko 60% SAR1, oko 40% SAR2centra i manjeg doprinosa SAR3 centra pri sobnoj temperaturi. Za svatri centra detaljno su istraºeni hiper�ni tenzori protona. Eksperimentalnoodre�ivanje hiper�nih tenzora du²ika nije bilo mogu¢e konvencionalnimESR metodama. Stoga je u ovom istraºivanju za odredjivanje doprinosahiper�nog cijepanja 14N SAR2 centra kori²tena dvodimenzionalna pulsnaESR tehnika HYSCORE (Hyper�ne Sublevel Correlation Spectroscopy).

[1] E. Sagstuen, E. O. Hole, S. R. Haugedal, W. H. Nelson, J. Phys. Chem.A 101 (1997) 9763[2] B. Rakvin, N. Maltar-Strme£ki, Chem. Phys. Lett. 415 (2005) 161


Apsorpcijske vrpce RbCs molekulau gustoj pari

Berislav Horvati¢1, Robert Beuc1, Mladen Movre1


Izra£unali smo pribliºan oblik apsorpcijskih vrpci u spektru molekuleRbCs u podru£ju valnih duljina od 450 do 1000 nm. Za predvidjanje spek-tara kori²tena je porodica potencijalnih krivulja za Hundov slu£aj vezanjaa, uz pretpostavku konstantnih spinski dozvoljenih dipolnih momenataprijelaza, asimptotsku (R → ∞) jednakost svih molekulskih oscilatornihjakosti i zanemarivanje energije vezanja spina i staze. Ra£un je poluk-lasi£an, uz kori²tenje uniformne Airyjeve aproksimacije (1). Prakti£ni ciljtih teorijskih simulacija je dvojak: (a) identi�kacija/interpretacija eksper-imentalno opaºenih vrpci, tj. njihovo pripisivanje odredjenim radijaci-jskim prijelazima medju stanjima RbCs dimera; na razini primjene, teori-jska predvidjanja usmjeravaju potragu za vrpcama prikladnim za raznetehnolo²ke svrhe, kao npr. razvijanje u£inkovitih i �ugodnih� izvora sv-jetlosti; (b) testiranje kori²tene metode i aproksimacija: svako bitnijeodstupanje eksperimentalno opaºenog spektra od teorijski predvidjenogukazivalo bi na potrebu sloºenijih ra£una koji uklju£uju ovisnost dipolnihmomenata prijelaza o R i medjudjelovanje spina i staze.

Teorijski spektri usporedjeni su s eksperimentalnima dobivenim u vrlogustim parama smjese Rb i Cs. Pokazalo se da relativno skromna ko-ri²tena teorijska sredstva dostaju za uspje²nu interpretaciju spektra. Zavrpcu oko 717 nm se ispostavlja da potje£e od prijelaza 11Σ+ → 11Π(B−X vrpca), dok difuznu vrpcu oko 563 nm valja pripisati singuletnomprijelazu 11Σ+ → 31Π.

[1] R. Beuc, V. Horvati¢, J. Phys. B 25 (1992) 1497


Kineti£ki model mikrotubulaJosip Brana1, Ivana Ivkovic1, Vladimir Buljan2

1Odjel za �ziku Sveu£ili²ta J.J. Strossmayer u Osijeku2Faculty of Medicine, The University of Sydney,

Australija

Razvijen je nelinearni kineticki model mikrotubula uz pretpostavkukonstantnog ukupnog broja tubulina. Numericka analiza sustava difer-encijalnih jednadzbi provedena je programom ,Mathematica,. Rezultatipokazuju i oscilatorni rezim za broj ugradjenih tubulina, sukladno eksper-imentalnim rezultatima za turbiditet (Carlier).

[1] M. F. Carlier, R. Melki, D. Pantaloni, T. L. Hill, Y. Chen, Syn-chotronous Oscillations in Microtubule Polymerization, Proc. Natl. Acad.Sci. USA, Vol. 84, pp 5257-5261, August 1987[2] H. Oberman, E.-M. Mandelkow, G. Lange, E. Mandelkow, MicrotubuleOscillations, Jour. Biol. Chem. Vol. 265, No 8, March 15, 1990, pp 4382-4388


Veza izme�u mehani£kih, termi£kihi elektroni£kih svojstava u Zr-Ni,Cu

amorfnim slitinamaRamir Risti¢1, Mirko Stubi£ar2, Emil Babi¢2

1Odjel za �ziku Sveu£ili²ta J.J. Strossmayer u Osijeku2Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultet


Pokazali smo da mehani£ka svojstva (krutost i tvrdo¢a) u Zr-Ni, Cuamorfnim slitinama rastu linearno s koli£inom Ni, Cu u ²irokom kompozi-cijskom podru£ju (22 ≤ xNi,Cu ≤ 65 at %). To je povezano s uo£enimpove¢anjem Debyeve temperature i gusto¢e s x te pokazuje da ja£iname�uatomskih veza raste s x u ovim slitinama. Isto tako termi£ka stabil-nost (npr. temperatura kristalizacije i temperatura staklastog prijelaza)ovih slitina tako�er raste s x. Kako elektronska gusto¢a stanja na Fermi-jevom nivou pada linearno s x u istom podru£ju koncentracije x , zna£i dapostoji vrlo jednostavna veza izme�u elektronske strukture i mehani£kihi termi£kih svojstava. Tako�er izveli smo mehani£ka svojstva hipotetskogamorfnog Zr i kratko diskutirali mogu¢nost njegovog nastajanja.

[1] R.Risti¢, E.Babi¢, Mat. Sci. Eng. A 449-451 (2007) 569.[2] R. Risti¢, E. Babi¢, J. Non-Cryst. Solids (2007),doi:10.1016/j.jnoncrysol.2007.05.043


Pobolj²anje elektromagnetskihsvojstava MgB2 dopiranjem

nano£esticamaEmil Babi¢1, Ivica Ku²evi¢2, Ozren Husnjak1


2Institut gra�evinarstva Hrvatske, Zagreb

Dopiranje nano£esticama pobolj²ava elektromagnetska svojstva (kriti-£nu struju u magnetskom polju, Jc(B), volumnu silu zapinjanja, Fp=JcB,karakteristi£na polja, Bc2 i Birr, itd...)supravodi£a MgB2, ²to ga uz vi²utemperaturu supravodljivog prijelaza, Tc=39K i niºu cijenu sastojaka£ini mogu¢om zamjenom danas kori²tenih supravodi£a NbTi i Nb3Sn(Tc<=18K)[1]. Saºeto ¢emo prikazati novije rezultate dobivene nanodopi-ranjem MgB2,te razmotriti mogu¢e mehanizme postignutih pobolj²anjaelektromagnetskih svojstava (ES). Razmotrit ¢emo i perspektive daljnjegpobolj²anja ES MgB2 kao i probleme koje pritom treba rije²iti.

[1] S.X. Dou et al, Phys. Rev. Lett. 98 (2007) 097002


Comptonovo raspr²enje napozitroniju

Zoran Kaliman1, Krunoslav Pisk2

1Odsjek za �ziku, Filozofski fakultet, Sveu£ili²te u Rijeci2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

U ovom radu teorijski prou£avamo proces Comptonovog raspr²enjana pozitroniju. Kako se kona£no stanje sastoji od raspr²enog fotona islobodnog elektronsko-pozitronskog para, raspr²enje sprije£ava anihilacijupozitronija.

Ovdje se ograni£avamo na energije upadnog fotona od 0.5 do 10 keV.Izra£unavanja su napravljena u nerelativisti£kom ra£unu s �A2� £lanomfoton-elektron(pozitron) me�udjelovanja. Tako�er uvodimo impulsnu apro-ksimaciju (IA) za ra£unanje dvostruko diferenciranog udarnog presjekapo analogiji s Eisenberger-Platzman operatorskom metodom za vodikovatom, ²to dovodi do dobro poznatog Comptonovog pro�la[1].

U radu analiziramo osobine diferencijalnih udarnih presjeka dobivenih�A2�-£lanom kao i osobine i valjanost IA ra£una. Za razliku od Comp-tonovog raspr²enja na vodikovu atomu, koje je raspr²enje na vezanomelektronu, Comptonovo raspr²enje na pozitroniju je neelasti£no raspr²enjena dva centra. Posljedica je da u �A2� ra£unu, osim direktnog doprinosaraspr²enja na elektronu i na pozitronu, tako�er doprinose i interferentni£lanovi, koji nisu dobro predstavljeni u IA ra£una. Pokazujemo da dopri-nosi interferentnih £lanova opadaju s pove¢anjem energije upadnog fotona.

[1] P. Eisenberger and P. M. Platzman, Phys. Rev. A2, (1970), 415.


Energija oslobo�ena u Sun£evombljesku

Manuela Temmer1, Bojan Vr²nak1, Astrid Veronig2


2Institute of Physics, University of Graz, Austrija

Elektri£no polje inducirano magnetskim prespajanjem u podru£ju ko-rone zahva¢ene Sun£evim bljeskom moºe se odrediti mjerenjem brzine pre-mje²tanja izvora tvrdog X-zra£enja ili pridruºenih H-alfa/EUV vlakanate fotosferskog magnetskog polja [1]. Ova metoda primjenjena je nasnaºan Sun£ev bljesak vaºnosti X3.8, £ije su zna£ajke u podru£ju X-zra£enja izmjerene instrumentima smje²tenim na svemirskoj letjelici Ra-maty High Energy Solar Spectroscopic Imager (RHESSI), a u podru£juH-alfa spektralne linije kromosferskim instrumentom Opservatorija Hvar.Na temelju mjerenja visokog razlu£ivanja izra£unali smo lokalne vrijed-nosti brzine magnetskog prespajanja u razli£itim podru£jima zahva£enihbljeskom. Utvr�eno je da mjesta najsnaºnije provale tvrdog X-zra£enjaodgovaraju podru£jima s najve¢im brzinama prespajanja. Kako su tapodru£ja povezana s najja£im elektri£nim poljima, e�kasnost ubrzavanjaelektronskih snopova je najve¢a, pa je i rezultiraju¢e tvrdo X-zra£enjenajja£e.

[1] Temmer et al. 2007, Astrophys. J. 654, 665; Forbes T.G., Lin J., 2000,J. Atmos. Terr. Phys., 62, 1499


Strukturna, vibracijska irelaksacijska svojstva nekih

por�rinskih prstenaIvana Jelovica Badovinac1, Nada Orli¢1

1Odsjek za �ziku, Filozofski fakultet Sveu£ili²ta u Rijeci

Molekulska struktura i druge osobine por�rina uzrokuju mogu¢nostnjihove primjene u mnogim podru£jima znanosti. Kao temeljne kom-ponente proteina posebno vaºnu ulogu imaju u raznim biolo²kim pro-cesima kao ²to su prijenos i pohrana kisika u aerobnim organizmima iliprijenos energije pri fotosintezi. Osim toga, por�rini sluºe kao bitne kom-ponente raznih tehni£kih ure�aja, pa postaju sastavni dio istraºivanjau prou£avanju materijala. Detaljna istraºivanja osnovnog por�rinskogprstena potvrdila su aromati£ni karakter te molekule.

Mjerili smo Raman spektar tetraoksapor�rin dikationa (TOxP 2+), ko-riste¢i mikro-Raman ure�aj s valnom duljinom od 785 nm. Korelacijeme�u frekvencijama izra£unate DF/B3-LYP/cc-pVDZ metodom za neko-liko por�rinskih prstena potpuno se slaºu s eksperimentalnim podacima.

Fluorescentni spektri promatranih por�rina mjereni su u otopini prisobnoj temperaturi. Opaºena je mnogo intenzivnija �uorescencija S2 →S0 za TOxP 2+, nego za preostale por�rine. U slu£aju TOxP 2+ �uores-centni spektar S2 → S0 je izrazito o²tar i pokazuje zrcalnu simetriju sobzirom na S0 → S2 apsorpciju. Razlike smo uglavnom pripisali manjojpromjeni ravnoteºne geometrije u pobu�enom stanju za slu£aj TOxP 2+.Spektri S1 → S0 obra�eni su samo kvalitativno.

[1] Jelovica, I; Moroni, L; Gellini, C; Salvi, P.R.; Orli¢, N, J. Phys. ChemA, 2005, 109, 9935-9944[2] Marcelli, A; Foggi, P; Moroni, L; Gellini, C; Salvi, P.R; Jelovica Badov-inac, I, J. Phys. Chem A, 2007.


Ab initio prora£uni metodomfunkcionala gusto¢e: Nelokalnakorelacija i van der Waalsova

interakcijaRadovan Brako1


Metoda funkcionala gusto¢e (Density Functional Theory, DFT) se za-sniva na odre�ivanju ukupne elektronske gusto¢e (a ne mnogo£esti£nevalne funkcije) u kondenziranoj tvari, ²to omogu¢uje prora£un sistema svi²e desetaka ili stotina atoma [1]. Kohn-Shamove valne funkcije, kojese pojavljuju kao pomo¢ne veli£ine u ra£unu, se mogu koristiti pri inter-pretaciji spektara fotoemisije s povr²ina i adsorbiranih slojeva [2].

Funkcionali koji se danas upotrebljavaju ne uklju£uju adekvatan opisdugodoseºne korelacije me�u elektronima, ²to je posebno velik problem umekoj tvari (soft matter), gdje van der Waalsova interakcija i sli£ni efektidaju znatan doprinos koheziji tvari. Razni pristupi pobolj²anju DFT-a,od fenomenolo²kih do razvoja novih oblika funkcionala, mogu se ispitatina standardnim sistemima, npr. dimerima atoma plemenitih plinova i slo-jevima ksenona adsorbiranih na metalne povr²ine [3], ili vezivanju grafena(dvodimenzionalne heksagonalne re²etke C atoma) u gra�t ili adsorpcijigrafena na metalne povr²ine.

[1] R.M. Martin, Electronic Structure: Basic Theory and Practical Meth-ods (Cambridge University Press, Cambridge, U.K., 2004).[2] P. Lazi¢, �. Crljen, R. Brako, Localization and hybridization of elec-tronic states in thin �lms of Ag on V(100), Phys. Rev. B 71, 155402(2005).[3] P. Lazi¢, �. Crljen, R. Brako, B. Gumhalter, The role of van der Waalsinteractions in adsorption of Xe on Cu(111) and Pt(111), Phys. Rev. B72, 245407 (2005).


Udarni presjek za rekombinaciju nagranici dva neure�ena medija

Eduard Tuti²1, Ivan Juri¢1, Ivo Batisti¢2

1Institut za �ziku, Zagreb2Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultet


Promatramo rekombinaciju elektrona i ²upljina na granici dva ne-ure�ena medija, ²to je model koji dobro opisuje situaciju u vi²eslojnimorganskim LEDicama. U modeliranju odvojeno gledamo rekombinacijukroz dva mogu¢a kanala (me�ustanja): ekscitonski i ekscipleksni (sa ko-jima su vezane i razli£ite vjerojatnosti svjetlosne emisije, valne duljine,itd). Kori²tenje vrlo u£inkovitih algoritama za rje²avanje master jed-nadºbi omogu¢ava nam da detaljno ispitamo ovisnost udarnog presjeka omno²tvu parametara. Nalazimo optimalne vrijednosti parametara za kojese ostvaruje maksimalna u£inkovitost, i snaºnu ovisnost o strukturnomneredu na granici dva sloja.


Elektronska spinska relaksacija injezina primjena

Boris Rakvin1


Izu£avanje elektronske spinske relaksacije paramagnetskih centara urazli£itim sredinama omogu¢uju nam stjecanje novih saznanja o dina-mi£kim svojstvima paramagnetskih centara kao i o lokalnim dinami£kimsvojstvima sredina u kojima se oni nalaze. Paramagnetski centri mogubiti sastavni dio nekog promatranog sustava a £esto se mogu i ugraditi upojedine sustave i sluºiti kao dinami£ke probe [1-2]. Pobu�ivanje para-magnetskih centara kao i mjerenja relaksacija vr²i se uz pomo¢ impulsneelektronske paramagnetske rezonancije, impulsni EPR. Tipi£ni vremenskaskala pobu�ivanja takovih procesa odvija se u intervalu od nekoliko ns dokdetekcija se moºe odvijati u najkra¢em intervalu od 80 ns poslije pobudepa sve do vremenskog intervala od nekoliko sekundi. U ovom kratkom izla-ganju detaljnije ¢emo razmotriti primjere trenutnih istraºivanja vezanihuz parmagnetske centre u molekularnim kristalima i u staklima.

[1] Rakvin, B.; Maltar-Strme£ki, N.; Ramsey, C. M.; Dalal, N. S.; J.Chem. Phy. 120 (2004), 14; 6665-6673.[2] Rakvin, B.; �ili¢, D.; Dalal N. S.; Solid State Commun. 136 (2005),518-522.


Neutroni£ko modeliranjenuklearnog goriva koje sadrºiintegralne sagorive apsorbere

Dubravko Pevec1, Mile Ba¢e1, Tomislav �muc2, RadomirJe£menica1, Kre²imir Trontl1

1Zavod za primijenjenu �ziku, Fakultet elektrotehnike ira£unarstva Sveu£ili²ta u Zagrebu2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Napredne sheme zamjene goriva kod lakovodnih reaktora iziskuju upo-trebu gorivnih elemenata koji sadrºe integralne sagorive apsorbere. Zasimulaciju izgaranja gorivnih elemenata s integralnim sagorivim apsorber-ima nuºno je koristiti transportne modele. U NE Kr²ko koriste se obi£nii oboga¢eni bor kao integralni sagorivi apsorberi, dok se u budu¢nostio£ekuje upotreba gadolinijeva oksida. Razvijeni su postupci bazirani natransportnim ra£unalskim programima, WIMSD i FA2D, za neutroni£komodeliranje gorivnih elemenata NE Kr²ko s integralnim sagorivim apsor-berima. Implementacija tih postupaka u paket programa za gospodarenjegorivom FUMACS omogu¢uje neutroni£ko modeliranje jezgre reaktora NEKr²ko koja sadrºi gorivne elemente s razli£itim integralnim sagorivim ap-sorberima.

[1] K.Gergeta, D. Pevec, T. �muc: Depletion Modeling of Integral Burn-able Absorbers Containing Enriched Boron, Proc. 5th Croatian NuclearSociety International Conference, Dubrovnik, 2004.[2] K. Gergeta, D. Pevec, K. Trontl: New Features Implemented in FU-MACS 2005 Code Package and Future Perspectives in Development of theNew Versions, Proc. 6th Croatian Nuclear Society International Confer-ence, Dubrovnik, 2006.


Edukacijski PET (PositronEmission Tomography) sustav

Ivica Fri²£i¢1, Mihael Makek1, Damir Bosnar1, TomislavBokuli¢2

1Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-Matemati£ki fakultetSveu£ili²ta u Zagrebu

2Odsjek za onkologiju i nuklearnu medicinu, Sveu£ili²nabolnica Sestre milosrdnice, Zagreb

PET je nuklearna tehnika koja se rabi u klini£koj medicini i biomedicin-skim istraºivanjima za dobivanje funkcionalnih (molekularnih) slika ispi-tivanih organa i tkiva. Uskoro se o£ekuje uvo�ene prvog profesionalnogPET sustava u klini£ku uporabu u Hrvatskoj. Na Fizi£kom odsjeku, PMF,Zagreb, u okviru projekta tehni£ke suradnje IAEA "Setting Up of Demon-stration Positron Emission Tomography Model for Teaching Purposes" iz-gra�uje se jednostavni demonstracijski PET sustav, no koji moºe demon-strirati sve bitne karakteristike profesionalnih ure�aja kao i mogu¢nostuporabe metode vremena proleta (time-of-�ight PET). Osnovna namjenasustava bit ¢e edukacija studenata na dodiplomskom i poslijediplomskomstudiju koja ¢e obuhvatiti principe funkcioniranja detektora, elektronike,rekonstrukcije slike, te istraºivanje mogu¢nosti inovacija. Sustav se sas-toji 50 BaF2 detektora, VME elektronike za procesiranje i spremanje po-dataka i MATLAB programskih paketa za rekonstrukciju slike. U prvojfazi projekta, koja je u tijeku, izgradit ¢e se detektorski sustav od 25 BaF2detektora i sustav za prikupljanje podataka baziran na VME elektroniciprema originalnom modelu [1], dok ¢e se u drugom dijelu projekta, even-tualno upotrijebiti opcije bazirane na naprednijoj elektronici npr. FPGApristup.

[1] T. Back, J. Cederkall, B. Cederwall, A. Johnson, A. Kerek, W, Klamra,J. van der Marel, J. Molnar, D. Novak, D. Sohler, M. Steen, P. Uhlen:A TOF-PET system for educational purposes, Nucl. Instr. and Meth.A477 (2002) 82


Projekcije elektronskih vrpci nekihprijelaznih metala na povr²ine:

Ra£un metodom teorije funkcionalagusto¢e

Damir �ok£evi¢1, Radovan Brako1


Upotrebom teorije funkcionala gusto¢e napravili smo ab initio ra£unelektronskih vrpci u volumenu prijelaznih metala paladija, bakra, molib-dena i nikla. Iz toga izra£unali smo elektronsku strukturu duº smjeraokomitog na odgovaraju¢u povr²inu, te projekcije volumnih elektronskihvrpci na smjerove visoke simetrije u povr²inskoj Brillouinovoj zoni. Raz-matrane su bile slijede¢e povr²ine: Pd(111), Cu(100), Mo(110) i Ni(111).Za neke od njih napravljen je i ra£un za kona£ne slojeve koji daje i povr²in-ska stanja. Time su odredjene disperzije i simetrije stanja[1] koja se videu XPS i ARPES eksperimentima na povr²inama, ²to je vaºno za njihovuinterpretaciju[2].

[1] P. Lazi¢, �. Crljen, R. Brako, Localization and hybridization of theelectronic states in thin �lms of Ag on V(100), Phys. Rev. B 71, 155402(2005).[2] V. Mik²i¢ Trontl, I. Pletikosi¢, M. Milun, P. Pervan, P. Lazi¢, D. �ok£e-vi¢, R. Brako, Experimental and ab initio study of the structural and elec-tronic properties of subnanometer thick Ag �lms on Pd(111), Phys. Rev.B 72, 235418 (2005).


Spektroskopija pozitronskeanihilacije u istraºivanjima

materijalaG. Jerbi¢-Zorc1, D. Bosnar1, I. Kokanovi¢1, S. Bosnar2

1PMF, Fizi£ki odsjek, Zagreb2Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb

Spektroskopija pozitronske anihilacije je nuklearna metoda koja omo-gu¢uje istraºivanje nano i ispod nano podru£ja u ²irokom spektru tehnologi-jski vaºnih materijala i primjenama kako u kreiranju svojstava novihmaterijala tako i u kontroli produkcije tih materijala. Tehnike spek-troskopije pozitronske anihilacije - mjerenje vremena ºivota pozitrona,mjerenje Dopplerovog ²irenja anihilacijske linije, mjerenje angularnih ko-relacija u pozitroskoj anihilaciji - su dobro etablirane tehnike koje se ko-riste ve¢ vi²e od trideset godina, ali sa stalnim pobolj²anjima i novim prim-jenama [1]. Na Fizi£kom odsjeku PMF-a izgra�en je digitalizirani sustavza mjerenje vremena ºivota pozitrona s mogu¢no²¢u biljeºenja vremenaºivota pozitrona i energije detektiranih gama zraka [2] koji je posebnopogodan za prou£avanja tri gama doprinosa u pozitronskoj anihilaciji istandardan mjerni sustav za mjerenje Dopplerovog ²irenja anihilacijskelinije. Prikazat ¢emo svojstva ovih mjernih sustava te neke od prvih rezul-tata dobivenih u prou£avanjima faza kristalizacije LTA zeolita i metalnihuzoraka (ºeljeza i amorfne slitine Zr2Co).

[1] R. Krause-Rehberg, H. Leipner: Positron Annihilation in Semiconduc-tors: Defect Studies, Springer, 2003; Positron Studies of Solids,Surfacesand Atoms, World Scienti�c Pub Co Inc 1986[2] D. Bosnar et al. Digitized Positron Lifetime Spectrometer for theSimultaneous Recording of Time and Energy Information, Vienna Con-ference on Instrumentation., Vienna 2007; submitted to Nucl. Instr. andMeth. A


Fotoni£ka istraºivanja u Zavodu zalaserska i atomska istraºivanja i

razvojHrvoje Zorc1, Mladen Pavlovi¢1, Ivica Kopriva1, AntunPer²in1, Dunja Soldo Roudnicky1, Vesna Janicki1, Dijana

Bogunovi¢1, Martin Lon£ari¢1


U Zavodu za laserska i atomska istraºivanja provode se istraºivanjau podru£ju teorijske i primijenjene fotonike. U teorijskoj fotonici bavimose razvojem novih algoritama za slijepu dekonvoluciju 1D i 2D signala sprimjenom u restauraciji slike, formuliranjem algoritama za nenadziranudekompoziciju vi²espektralne i hiperspektralne slike te modeliranjem op-ti£kih svojstava nanostruktura u slojevitom i reljefnom obliku (opti£kere²etke). Primijenjena fotonika u Zavodu usmjerena je na dizajn slikovnihi neslikovnih opti£kih sustava, dizajn i reverzni dizajn vi²eslojnih opti£kihsustava, formiranje sustava za hiperspektralno gledanje (imaging) i biofo-toniku interakcije svjetlosti s tkivom koºe i oka. Bit ¢e dan prikaz rezul-tata iz svih spomenutih podru£ja rada. Zavod je usvojio sustav jam-stva kvalitete prema ISO 9001:2000. Rezultati istraºivanja u spomenutimpodru£jima predmet su postupka patentne za²tite u kojemu se trenutnonalazi pet patentnih prijava.

[1] J. Sancho-Parramon, V. Janicki, H. Zorc, Compositional dependenceof band-gap for Nb2O5-SiO2 mixture thin �lms, accepted in Thin SolidFilms (2007).[2] V. Gradi²nik, M. Pavlovi¢, B. Pivac, I. Zulim, IEEE Trans. ElectronDevices, vol. 53 (10), pp. 2485-2491, Oct. 2006.[3] I. Kopriva, A. Per²in, H. Zorc, J. Lipozen£i¢, A. Pa²i¢, K. Kostovi¢,M. Lon£ari¢, Photodiagnosis and Photodynamic Therapy, 190-196, 2007.


Efekti kristalnog polja u YbInCu4

I. Aviani1, M. O£ko1, D. Stare²ini¢1, K. Biljakovi¢1, J.Hemberger2, A. Loidl2, J. L. Sarrao3

1Institut za �ziku, Zagreb2University of Augsburg, Augsburg, Njema£ka

3Los Alamos National Laboratory, Los Alamos, SAD

Temperatura valentnog prijelaza, na kojoj iz visokotemperaturne fazes lokalnim momentom (LM) YbInCu4 prelazi u nemagnetsko stanje s �uk-tuiraju¢om valencijom, pribliºno je jednaka energiji kristalnog polja zamagnetske Yb3+ ione, ²to oteºava studiju efekata kristalnog polja. Na²aprethodna istraºivanja YbxY1−xInCu4 sustava [1] pokazala su da se mag-netska svojstva Yb iona ne mijenjaju dopiranjem, dok temperatura pri-jelaza brzo pada, stoga smo zaklju£ili da dopiranje ne mijenja kristalnopolje. Uzorak Yb0.5Y0.5InCu4 pokazao se optimalnim za prou£avanje LMfaze na niskim temperaturama jer je u LM fazi do najniºih temperatura,dovoljno visoke koncentracije Yb iona za snaºan odziv, a dovoljno razri-je�en za prou£avanje efekata izoliranog iona, bez efekata koherencije imagnetskog ure�enja.

U radu su prikazani rezultati i analiza mjerenja speci�£nog toplinskogkapaciteta, magnetske susceptibilnosti, elektri£ne vodljivosti i termostrujemagnetski razrije�enog Yb0.5Y0.5InCu4, za temperature izme�u 2 K i 300K i u magnetskim poljima od 0 T i 5 T. Rezultati su obja²njeni u okviruteorije kristalnog polja za lokalizirane 4f magnetske momente Yb3+ iona,uz energetsku shemu s osnovnim stanjem sloºenim od dva blisko leºe¢adubleta, Γ6 i Γ7, te Γ8 kvartetom kao pobu�enim stanjem, uz neznatan iliodsutan Kondo efekt. Predloºena shema moºe bitno pridonijeti razumi-jevanju pojava opaºenih na niskim temperaturama u YbInCu4 i srodnimsistemima.

[1] M. O£ko, J.L. Sarrao, I. Aviani, Ð. Drobac, I. �ivkovi¢, M. Prester,Phys. Rev. B, 68 075102 (2003)


Hologra�ja protona pomo¢ukomptonskog raspr²enja ikonformalne simetrije

Kre²imir Kumeri£ki1, Dieter Müller2, KornelijaPassek-Kumeri£ki3

1Zavod za teorijsku �ziku, Fizi£ki odsjek,Prirodoslovno-matemati£ki fakultet Sveu£ili²ta u Zagrebu

2Institut für Theoretische Physik II, Ruhr-UniversitätBochum, Njema£ka


Standardni opis kvarkovsko-gluonske strukture nukleona (protona ilineutrona) u �zici visokih energija ostvaruje se pomo¢u tzv. partonskihdistribucijskih funkcija (PDF). Me�utim, ove funkcije sadrºe isklju£ivoinformaciju o raspodjeli longitudinalnog impulsa. Da bi se prevazi²loto ograni£enje, uvedene su poop¢ene partonske distribucije (GPD) kojeomogu¢uju neku vrstu trodimenzionalnog opisa strukture nukleona. Bit¢e pokazano kako mjerenja duboko-virtualnog komptonskog raspr²enja(DVCS) omogu¢uju pristup takvim poop¢enim distribucijama, te kakoupotreba konformalne simetrije omogu¢uje izra£un odgovaraju¢e kvantno-kromodinami£ke (QCD) amplitude u vi²im redovima ra£una smetnje.

[1] K. Kumeri£ki, D. Müller, K. Passek-Kumeri£ki and A. Schäfer, Deeplyvirtual Compton scattering beyond next-to-leading order: the �avor sin-glet case, Phys. Lett. B648 (2007) 186-194, hep-ph/0605237[2] K. Kumeri£ki, D. Müller and K. Passek-Kumeri£ki, Towards a �ttingprocedure for deeply virtual Compton scattering at next-to-leading orderand beyond (2007), hep-ph/0703179


Ge kvantne to£ke: od amorfnih dokristalini£nih, od slu£ajano

raspore�enih u amorfnoj SiO2matrici do organiziranih u 3D

super-re²etkuUro² Desnica1, Maja Buljan1, Ida Dunja Desnica

Frankovic1, Nikola Radic1, Pavo Dubcek1, Kre²imirSalamon2, Zdravko Sikatic1, Iva Bogdanovi¢-Radovi¢1,

Mile Ivanda1, Sigrid Bernstor�3

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Institut za �ziku, Zagreb

3Sincrotrone Trieste, Basovizza, Italija

Germanijeve "kvantne to£ke" (Ge QDs) ugra�ene u SiO2 matricustvorene su magnetronskim raspra²ivanjem uz naknadnu termi£ku obradu.Filmovi su deponirani kao dvoslojevi; svaki dvosloj sastoji se od "ak-tivnog" sloja koji sadrºi germanij, te od sloja £istog SiO2, £ija je funkcijada bude separator izme�u "aktivnih" slojeva. Poslije depozicije uzorcisu odgrijanavani do Ta = 1000oC. Karakterizacija uzoraka uklju£ivalaje GISAXS, TEM, Raman te RBS. Pokazali smo da se sinteza Ge QDsdobre kristalini£nosti te ºeljene veli£ine QDs (odre�ene debljinom "ak-tivnog" sloja) postiºe odgrijavanjem u podru£ju Ta = 700-800oC, uz jo²uvijek odrºanu dvoslojnost. Za vi²e Ta dolazi do mije²anja slojeva, rastavelikih nano£estica pa i gubitka Ge atoma iz sloja kako isparavanjem spovr²ine tako i difuzijom u podlogu. Samo-organizacija Ge QDs u 3Dsuper-re²etku doga�a se samo za usko podru£je Td i odre�enu debljinu"separatora".


Odgovor naboja i supravodljivostkod kvazijednodimenzionalnih

kuprata (Sr,Ca)14Cu24O41

T. Vuleti¢1, T. Ivek1, B. Korin Hamzi¢1, S. Tomi¢1


Kvazijednodimenzionalni kuprati Sr14−xCaxCu24O41 su kompozitnimaterijali, izgra�eni od podsistema kupratnih lanaca i ljestvica, intrin-si£no dopiranih ²upljinama [1]. U dopiranim spinskim ljestvicama javljase spinski procjep, koji teorijski moºe izazvati sparivanje ²upljina koje vodina kompeticiju supravodljivosti (SV) i vala gusto¢e naboja (VGN). SV sezaista javlja, no pod tlakom (p > 3 GPa), za x > 10, TSV < 12 K. Pritome, spinski procjep ne biva u potpunosti potisnut, a kona£na gusto¢akvazi£estica i 2D metalna priroda vodljivosti ukazuju na odstupanje odo£ekivanog mehanizma i mogu¢u srodnost sa mehanizmom SV u slojnimkupratima - visokotemperaturnim supravodi£ima. Istraºuju¢i odgovornaboja (mjerenjima dielektri£ne spektroskopije i istosmjerne elektri£nevodljivosti) u podsistemu ljestvica dopiranih ²upljinama, identi�cirali smofazni prijelaz ispod kojeg se uspostavlja VGN u ljestvicama, s dugo-doseºnim ure�enjem u 2D [2]. Osim kolektivnog zasjenjenog VGN modaduº glavne osi sistema (tj., duº ljestvica), po prvi puta u nekom sis-temu je mod uo£en i u popre£nom smjeru (tj., smjeru pre£kica ljestvica).Ca- supstitucija potiskuje VGN ure�enje, tj. temperatura prijelaza TVGN

opada od 210 K (x=0) do 7 K (x=9), a VGN procjep od 1300 K do 30K. Nekonvencionalna priroda VGNa u jako koreliranom elektronskom sis-temu ljestvica, osim u 2D fazonskom odgovoru javlja se i kroz slabi efektnelinearne vodljivosti.

[1] T. Vuleti¢ et al., Phys. Rep. 428, 168 (2006).[2] T. Vuleti¢ et al., Phys. Rev. Lett. 90, 257002 (2003).


Numeri£ke simulacijeneurodinamike fokalnih idistribuiranih izvora

S. Josef Golubi¢1, A. Su²ac1, K. �tingl2, S. Supek1

1Fizi£ki odsjek, PMF, Sveu£ili²te u Zagrebu2MEG Center, E. K. University, Tübingen, Njema£ka

MEG omogu¢uje pra¢enje kortikalne dinamike milisekundnom rezolu-cijom no, to£nost njezinog prora£una predstavlja sloºenu funkciju mjerenja,modelskih pretpostavki i strategija u rje²avanju biomagnetskog inverznogproblema. Numeri£kim simulacijama smo prou£avali kako izbor duljinevremenskog intervala, u ovisnosti o broju i vremenskoj korelaciji to£kastihi distribuiranih kortikalnih izvora, utje£e na to£nost izra£una neurodi-namike. Koriste¢i MRIVIEW-CSST (Cortical Start Spatial Temporal)program simulirali smo aktivnost vi²estrukih (do 7) fokalnih i distribuiranihizvora na realnom korteksu. Vremenski intervali obrade uklju£ivali suautomatizirani pristup s intervalima jednake duljine te podjele na os-novu izoamplitudnih mapa. Simulacije potvr�uju mogu¢nost to£ne iden-ti�kacije svih aktivnih izvora [1] i pokazuju da je kod automatske podjelenuºna optimizacija duljine intervala za dobivanje jednako dobrih rezul-tata kao pri izboru intervala na osnovu izoamplitudnih mapa [2]. Rastpovr²ine aktivnog podru£ja o£ekivano utje£e na smanjenje to£nosti pros-torne lokalizacije, dok je njen utjecaj na vremensku dinamiku slabijeizraºen i jo² uvijek u fazi ispitivanja.

[1] Su²ac A, �tingl K, Supek S. Prostorno-vremenska analiza neuromag-netskih odgovora na lica: Analiza empirijskih i simuliranih mjerenja,Zbornik 4. znanstvenog sastanka hrvatskih bio�zi£ara, Zagreb,2005; 24-27.[2] Supek, S.; Stingl, K.; Josef-Golubic, S.; Susac, A.; Ranken, D. Opti-mal spatio-temporal matrix subdivision for cortical neurodynamics es-timation,15th International Conference on Biomagnetism,Book of Ab-stracts,Vancouver, 2006. 180


Mikrostruktura slitine Al-Zn�eljko Skoko1, Stanko Popovi¢1, Goran �tefani¢2



Rentgenskom difrakcijom prou£avane su slitine s udjelom cinka, xZn,od 0.03 do 0.62, u ovisnosti o sastavu, temperaturi i prethodnoj termi£kojobradi. Slitine su s temperature £vrste otopine, Tss, brzo kaljene odnosnosporo hladjene na sobnu temperaturu, RT . Nakon kaljenja uzorci su bili£vrste otopine do xZn ≈ 0.40. Ovi uzorci su nakon starenja pri RT ilipovi²enoj temperaturi pre²li u kvazi-ravnoteºno stanje, uz precipitacijufaze β(Zn). Daljnja istraºivanja pokazala su da su sporo hladjeni uzorcibili bliºi ravnoteºnom stanju od kaljenih; mikrostruktura kaljenih uzorakaovisila je o zaostalim deformacijama i prazninama i nejednolikoj raspod-jeli precipitata. Obje vrste uzoraka grijane su od RT do Tss i zatimhladjene do RT . Pri tom su in situ prou£avani procesi otapanja i pre-cipitacije faze β i prate¢e fazne pretvorbe. Pojave opaºene pri porastutemperature do Tss bile su: smanjenje difrakcijskih intenziteta zbog ter-mi£kog titranja, anizotropija temperaturnog rastezanja, promjena oblikaprecipitata, djelomi£no ili potpuno otapanje precipitata u matrici, faznepretvorbe. Pri hladjenju opaºena je temperaturna histereza kod obrat-nih faznih pretvorbi. Fazne pretvorbe takodjer su pra¢ene diferencijal-nom pretraºnom kalorimetrijom. Temperaturna ovisnost mikrostrukturesporo hladjenih uzoraka razlikuje se od brzo kaljenih uzoraka. Obje vrsteuzoraka ne postiºu �idealno� ravnoteºno stanje. Za slitine kod kojih jexZn = 0.44, 0.48, 0.54 i 0.62 uo£ene su fazne pretvorbe koje nisu u skladus prihva¢enim faznim dijagramom. [1, 2]

[1] �. Skoko and S. Popovi¢, Fizika A 10 (2001) 191[2] �. Skoko and S. Popovi¢, Fizika A 15 (2006) 61


Relaksacijski procesi i na£elonajve¢e proizvodnje entropijePa²ko �upanovi¢1, Sre¢ko Botri¢2, Davor Jureti¢1

1 Sveu£ili²te u Splitu, Fakultetprirodoslovno-matemati£kih znanosti i kineziologije

2Sveu£ili²te u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje

Spontani prijelaz izoliranog sustava izmedju dva stanja popra¢en jeporastom entropije. Pomo¢u na£ela najve¢e informacijske entropije (Max-Ent formalizam) [1] pokazano je da su prakti£ki svi mogu¢i mikroskopskirazvoji sustava, unutar odredjenog intervala vremena, popra¢eni najve¢immogu¢im porastom entropije. Drugim rje£ima relaksacijski procesi supopra¢eni najve¢om mogu¢om proizvodnjom entropije. Iz na£ela najve¢eproizvodnje entropije, primjenjenog na procese blizu ravnoteºnog stanja,izvodi se linearna neravnoteºna termodinamika. Ovo na£elo primjenjenona prijenosne pojave predvidja logaritamsku ovisnost difuzijskog (toplin-skog) toka o gradijentu koncentracije (temperature). Za male gradijentekoncentracije ili temperature teorija se reducira na standardne zakonedifuzije i toplinske vodljivsti.

[1] E.T. Jaynes, Phys. Rev. 106, 620 (1957); Phys. Rev. 108, 171 (1957).


Ozra£avanje aluminijske metelaserskim snopom

Vi²nja Hen£-Bartoli¢1, Tonica Bon£ina2, Franc Zupani£2,Suzana Jakovljevi¢3, Davor Pipi¢1

1Fakultet elektrotehnike i ra£unarstva Sveu£ili²ta uZagrebu

2Fakulteta za strojni²tvo, Univerza v Mariboru3Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu£ili²ta u Zagrebu

Snop du²ikovog lasera (337 nm, 6 ns, 1.3 x 108 W/cm2) fokusiranje kvarcnom le¢om (f = 100 mm) na aluminijsku metu u zraku pri nor-malnom tlaku. Laserska radijacija i eksplozija plazme uzrokuje promjenuizgleda Al povr²ine i naparavanje tankog �lma na glatku karbonsku, pos-trance postavljenu, plo£icu . Ozra£ena meta i napareni sloj promatrani supretraºnim elektronskim mikroskopom (SEM) a posebno, ozra£ena metatako�er fokusiranim ionskim snopom (FIB) [1]. Na mjestu maksimalnogzra£enja na aluminijskoj meti primije¢en je krater. On je obuhva¢en ivi-com koja je djelomice odba£ena nakon 100 uzastopnih impulsnih ozra£a-vanja. Nakon 50 uzastopnih impulsa ivica i unutarnja stranica krateraoblikovana je kao rezultat djelovanja Rayleigh-Taylerove nestabilnosti [2].Promatranjem karbonske plo£ice zapaºa se naparavanje plazme izba£enimkapljicama uzorka.

[1] F. Zupani£, Vakuumist 26, 4, 4 (2006)[2] S. Lugomer, Laser-matter interaction (2001) Pro�l, Zagreb


Nova �zika na FAIR akceleratorimaRoman �aplar1


�iroka me�unarodna znanstvena zajednica sudjelovat ¢e u izgradnjiFAIR (Facility for Ion and Antiproton Research) akceleratorskog kom-pleksa u GSI-u, Darmstadt, Njema£ka. O£ekuju se brojni znanstveniprodori koji ¢e biti omogu¢eni bogatstvom ubrzanih snopova iona (odprotona do urana) i antiprotona, visokih intenziteta (za snopove radioak-tivnih jezgara i do 10 000 puta ve¢ih od dana²njih), izvrsne kvalitete ivelikog raspona energija (do 35 AGeV za snop potpuno ogoljenih ionaurana). Planiraju se eksperimenti sa snopovima te²kih iona s ciljemprou£avanja faznog dijagrama jako sabijene nuklearne tvari, sa snopovimaradioaktivnih jezgara, usmjereni prou£avanju strukture jezgara na grani-cama karte nuklida kao i sa snopovima potpuno ogoljenih iona visokognaboja u svrhu stjecanja novih saznanja o ultrajakim elektromagnet-skim poljima i kvantnoj elektrodinamici. Planira se i prou£avanje �zikevrlo guste plazme, stjecanje novih spoznaja o materijalima te primjenaubrzanih iona u biologiji i medicini.

U proteklom razdoblju razradom ideje o novom akceleratorskom cen-tru baziranom kako na bogatom znanstvenom i tehni£kom iskustvu za-poslenika GSI-a tako i znanstvenika koji s njime sura�uju (a me�u njimaje i manja grupa iz Zagreba i Splita), izrastao je detaljni plan vrhunskihistraºivanja [1], dokazana je tehni£ka izvodljivost i na£injen je projekt iz-gradnje FAIR akceleratorskog i pripadnih bazi£nih eksperimentalnih sus-tava [2] te plan njihova �nanciranja.

[1] W.F. Henning et al., An International Accelerator Facility for Beams ofIons and Antiprotons (2001) GSI, Darmstadt, www.gsi.de/GSI-Future/cdr/[2] H.H. Gutbrod et al., FAIR Baseline Technical Report (2006) GSI,Darmstadt, www.gsi.de/fair/reports/btr.html


Mehani£ka svojstva poliuretanaLahorija Bistri£i¢1, Mirela Leskovac2, Goran Baranovi¢3,

Sanja Lu£i¢ Blagojevi¢2

1Fakultet elektrotehnike i ra£unarstva, Zagreb2Fakultet kemijskog inºenjerstva i tehnologije, Zagreb


Poliuretani su materijali koji imaju primjenu u optoelektronici, bio-tehno-lo-giji itd. Dodavanjem nano£estica mijenjaju se njihova mehani£ka,elektri£na, termi£ka ili opti£ka svojstva [1,2]. Fizikalna svojstva poliure-tana ovise o usmjerenosti polimernih lanaca koji se sastoje od tvrdih imekih segmenata. Struktura i mehani£ka svojstva tankih �lmova (de-bljine 0,02 i 0,03 mm) poliuretana i poliuretana kojem su dodane nano£es-tice kalcijeva karbonata ispitivana su opti£kim mikroskopom. Uzorci beznaprezanja pokazuju sferulitnu strukturu koja pod naprezanjem prelazi u�brilarnu. Dodavanje nano£estica sprije£ava �brilarizaciju poliuretanskog�lma. Mjerenjem naprezanja u ovisnosti o deformaciji uo£ena je pojavakristalizacije mekih segmenata koja se smanjuje dodavanjem nano£estica.Orijentacija tvrdih i mekih segmenata pod naprezanjem, te inerakcijeizme�u segmenata ispitivane su FTIR spektroskopijim. Analiza vibraci-jskih vrpci NH i C=O skupina ukazala je na postojanje vodikovih vezaizme�u razli£itih segmenata.

[1] Y.M. Lee, J.C. Lee, B. K. Kim, Polymer 35 (1994) 1095[2] W.C. Tsen, F.S. Chuang, J. Appl. Polym. Sci. 101 (2006) 4242


Dinamika (γ,2e) procesa u He -preko amplituda do �zi£kog modela

Slobodan Cvejanovi¢1, Jens Viefhaus2, Uwe Becker2

1Zavod za �ziku, Medicinski fakultet, Rijeka2Fritz-Haber-Institut der Max-Planck-Gesselschaft, Berlin

Dvostruka fotoionizacija helija apsorpcijom pojedina£nih fotona pret-stavlja najjednostavniju realizaciju dinami£kog sustava od tri nabijeneatomske £estice, od klju£nog zna£aja za prou£avanje elektronskih ko-relacija kod kvantnih objekata. Elektronske korelacije su posljedica uza-jamnog odbijanja elektrona pri njihovom bijegu i direktno ovise o ukupnojenergiji iznad praga, na£inu njene diobe i kutu razilaºenja elektrona, ²tosu sve varijable trostruko diferencijalnog presjeka (TDP). Eksperimen-talni rezultati na kojima se zasniva ovo priop¢enje dobiveni su koinciden-cijskim multi-detektorom elektrona spregnutim s pulziraju¢im sinkrotron-skim izvorima polariziranih fotona energije 159 eV (80 eV iznad praga) irezultat su dugotrajnih mjerenja na sinkrotronima u Hamburgu i Berlinu.

Pored dinami£kih varijabli, na TDP imaju izraºen utjecaj i £isto eksper-imentalne varijable poput polarizacije izvora i geometrije eksperimenta,²to je posljedica kvantnih simetrija. Mada se dinami£ki efekti mogu ra-zlu£iti od efekata simetrije na razini amplitude za fotoionizaciju, njihovaegzaktna separacija iz TDP-a u principu nije mogu¢a. Jedan od na£ina zaprevladavanje tog problema je u kori²tenju tipiziranih kutnih raspodjela[1]za dinami£ke amplitude pri gradnji TDP-a (koje odraºavaju �zi£ke mod-ele ionizacijskog procesa) i ekstrakciji njihovih parametara iz usporedbes eksperimentom, ²to nam je omogu¢ilo neo£ekivano detaljan uvid u di-nami£ku evoluciju TDP-a za fotoionizaciju He na srednjim energijama.

[1] S. Cvejanovi¢ and T. Reddish, J. Phys B 33 (2000) 4691


Analiza uzoraka iz podru£jakulturne ba²tine nedestruktivnim

spektroskopskim metodamaNada Orli¢1, Ivana Jelovica Badovinac1, Julijan Dobrini¢2

1Odsjek za �ziku, Filozofski fakultet, Rijeka2Tehni£ki fakultet, Sveu£ili²te u Rijeci, Rijeka

Ispitali smo i usporedili sastav nekoliko numizmati£kih i nekoliko �la-telisti£kih primjeraka iz privatne zbirke jednog od autora (J. D.). U anal-izi svih uzoraka koristili smo Raman mikroskopiju s laserskim snopom izpodru£ja vidljive svjetlosti i spektroskopiju karakteristi£nih x-zraka in-duciranih radioaktivnim izvorom. Analizirani su sljede¢i uzorci:

1. Tri metalna nov£i¢a, koja potje£u iz iste kovnice u Sisku (Siscia), izistog perioda Rimskog Carstva, ukazuju na bitno razli£it elementni sastav.

2. Od £etiri odabrana srednjevjekovna srebrna nov£i¢a, tri potje£uiz Aquileie, iz perioda izme�u 1395. i 1420. godine i pokazuju gotovoidenti£an sastav, dok je £etvrti, matapan s podru£ja Srbije, unikatan i posastavu se znatno razlikuje od preostala tri srebrenjaka. Produkte korozijena svakom od uzoraka identi�cirali smo mikro-Raman spektroskopijom.

3. Uspore�en je sastav deset po²tanskih maraka koje su tiskane udrugoj polovici 19. stolje¢a u nekoliko tada²njh europskih drºava.

[1] N. Orli¢, I. Jelovica, J. Dobrini¢, C. Lofrumento, P. R. Salvi, Nucl.Inst. and Methods in Physics Research, A; 2007, u tisku[2] N. Orli¢, J. Dobrini¢, P.R. Salvi, Radiat. Phys. Chem, 51 (1998) 717


Klasteriranje vakancija u germanijuizazvano ionskom implantacijom

Dunja Desnica-Frankovi¢1, Pavo Dub£ek1, Maja Buljan1,Uro² Desnica1, Sigrid Bernstor�2

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Sincrotrone Trieste, Basovizza, Italija

Razumijevanje i kontroliranje o²te¢enja, razvoj i promjene u defek-tima, uklju£uju¢i klasteriranje vakancija, stvaranje ²upljina nanometarskihdimenzija i produºenih defekata intersticijskog tipa, izazvanih procesimaionske implantacije, kriti£no je za mnoge tehnolo²ke primjene. Istraºi-vali smo strukturne promjene koje u monokristalnom germaniju izazivasamo-implantacija s 74Ge ionima u rasponu doza od 3 × 1012 do 3 ×1016 iona/cm2. Pritom smo koristili metodu raspr²enja X-zraka podmalim kutevima (GISAXS), koja je osjetljiva na lokalne �uktuacije elek-tronske gusto¢e i pogodna za istraºivanje tankih slojeva u kojima se zbi-vaju strukturne promjene izazvane ionskim snopovima. Pokazali smoda, tokom implantacije u podru£ju najve¢eg o²te¢enja, nastale vakancijeaglomeriraju i tvore kvazi-£estice, £iji oblik, veli£inu i prostornu korelacijumoºemo pratiti analizom GISAXS spektara.


Modeliranje organskih memorija smetalnim nano£esticama

Eduard Tuti²1, Hocine Houili2, Ivo Batisti¢3

1Institut za �ziku, Zagreb2Université du Québec a Montréal, Kanada


Poster predstavljava teorijski model novih organskih bistabilnih ure-�aja (Organic Bistabile Devices, OBD) zasnovanih na monosloju nano£es-tica metala unutar tankog organskog �lma.1,2 Ure�ajem se upravlja vari-ranjem napona u rasponu od nekoliko volti, uzrokuju¢i promjene otporaure�aja od nekoliko redova veli£ine. U odsustvu napona ure�aj pamtistanje otpornosti vi²e dana ili tjedana. Bitna svojstva metal-organskogkontakta, gibanje polarona u molekularnom neure�enom mediju, i jednos-tavan model nano£estica metala sklopili smo u analiti£ki model ure�aja.Model omogu¢uje uvid u principe funkciniranja sustava te simulacije nje-govog pona²anja u vremenski promjenljivom polju, kao ²to su procesizapisivanja, £itanja i brisanja informacije.

[1] L.P. Ma, J.Liu, Y. Yang, Appl.Phys. Lett. 80 (2002) 2997[2] H. P. Wang, S. Pigeon, R. Izquierdo, R. Martel, Appl. Phys. Lett. 89(2006) 183502


Algoritam invazivnog grozda itrikriti£na to£ka

Ivan Balog1, Katarina Uzelac1

1Institut za Fiziku, Zagreb

Generalizirali [1] smo algoritam invazivnog grozda [2] za slu£aj trikri-ti£ne to£ke na primjeru dvodimenzionalnog Pottsovog modela s ravnoteº-nim neredom. Samosuglasna procedura koja pronalazi trikriti£nu to£kuu dvo-parametarskom prostoru razapetom temperaturom i kemijskim po-tencijalom vakancija, se temelji na geometrijskim argumentima. Trikri-ti£na to£ka se identi�cira kao istovremena perkolacija Fortuin-Kasteleyngrozda i geometrijskog grozda koji se sastoji od vakancija i slobodnihspinova. Trikriti£ne vrijednosti parametara i koncentracije su prezentiraneza q=1,2 i 3 i slaºu se dobro sa najpreciznijim izra£unatim vrijednostima[3]. Ra£unali smo svojstva skaliranja perkoliraju¢eg grozda i povezanekriti£ne eksponente. Na osnovu ideje da je efektivna korelacija vakancijavaºna na trikriti£noj to£ki razmatramo i alternativna pravila za general-izirani algoritam invazivnog grozda.

[1] I.Balog, K.Uzelac, Phys. Rev. E 76 (2007) 011103[2] J.Machta, Y.S.Choi, A.Lucke, T.Schweitzer, L.V.Chayes, Phys. Rev.Lett 75 (1995) 2792; J.Machta, Y.S.Choi, A.Lucke, T.Schweitzer, L.V.Chayes, Phys. Rev. E 54 (1996) 1332[3] X.Qian, Y.Deng, H.W.J. Blöte, Phys. Rev. E 72 (2005) 056132


Fazni prijelazi ujednodimenzionalnim sustavima

daleko od ravnoteºeJuraj Szavits-Nossan1, Katarina Uzelac1


U termodinami£kim sustavima u kojima postoji npr. stalni tok en-ergije, naboja ili mase, moºe se posti¢i da se ravnoteºno stanje nikadane uspostavi. Posebno zanimljivim se pokazalo da se i u takvim uvje-tima mogu javiti fazni prijelazi, sa nekim zna£ajkama bitno druga£ijimod onih u ravnoteºi. Opisat ¢e se fazni prijelazi prvog i drugog reda utzv. asimetri£nom procesu isklju£enja [1], jednodimenzionalnom modelutransporta u kojem sustav izmjenjuje £estice sa dva spremnika razli£itihgusto¢a. Taj se jednostavni model moºe dovesti i u vezu sa nizom fenom-ena, od optimizacije prometa do biolo²kih procesa. Tako�er, promatrat¢emo jednu generalizaciju tog modela u slu£aju dugodoseºnog transporta,²to je motivirano £injenicom da kriti£no pona²anje op¢enito ovisi o vrlomalo parametara (dimenzija, simetrije, doseg interakcije). Pokazat ¢emokako se uvo�enjem dugodoseºnih skokova ne mijenja fazni dijagram ali dakriti£no pona²anje ovisi o dosegu interakcije.

[1] G. M. Schütz i E. Domany, J. Stat. Phys 72 109 (1993)[2] J. Szavits-Nossan i K. Uzelac, Phys. Rev. E 74 051104 (2006)


Spektroskopska studija Λhiperjezgri do srednje te²kih masa

preko (e,e'K+) reakcijeTomislav �eva1

1Fizi£ki odsjek, Prirodoslovno-matemati£ki fakultetSveu£ili²ta u Zagrebu; HKS kolaboracija

Cilj eksperimenta je istraºivanje hiperjezgre, mnogo£esti£nog hadron-skog sistema sa dodatnim stupnjem slobode strano²¢u. Hiperjezgra sesastoji od hiperona umetnutog kao strane ne£isto¢e u nuklearni medij. Satim novim stupnjem slobode hiperon ne podljeºe efektu Paulijevog bloki-ranja te interagira sa duboko vezanim stanjima jezgre. Zbog tog svojstvahiperon je dobra proba unutra²njosti jezgre gdje standardne probe nisudobar odabir.

U eksperimentu E01-011 cilj je ekstrakcija karakteristika Lambda hiper-ona u nuklearnom mediju spektroskopijom njegovih stanja preko reakcije(e,e'K+). Kori²tenje tog tipa interakcije predstavlja novi smjer po²to sudosad uglavnom kori²teni mezonski projektili pri £emu nije mijenjan nabojjezgre.

Prvi eksperiment elektroprodukcije hiperjezgri JLab E089-009 izveden2000. godine[2] demonstrirao je mogu¢nost tvorbe hiperjezgri kori²ten-jem elektronskog snopa. Eksperiment E01-011 nadogradnja je (e,e'K+)spektroskopije kori²tenjem nove eksperimentalne kon�guracije tkz. Tiltmetode te kori²tenjem novog visoko rezolucijskog kaonskog spektrometra.Nova kon�guracija omogu¢ila je pove¢anje hipernuklearne produkcije, ko-ri²tenje teºih jezgri, ve¢e struje elektronskog snopa kao i pobolj²anje re-zolucije.

[1] S.N.Nakamura et al., Nucl.Phys.A754, 421-429 (2005).[2] T.Miyoshi et al., Phys.Rev.Lett.90, 232502 (2003).


O£itovanje jake vodikove veze udihidratu oksalne kiseline

Vlasta Moha£ek Gro²ev1, Kre²imir Furi¢1, JoºeGrdadolnik2, Jernej Stare2, Du²an Hadºi2

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2Kemijski in²titut, Ljubljana, Slovenija

Efekti okoline na reakcije transfera protona su od goleme vaºnostiu mnogim biolo²kim procesima. No spektroskopska istraºivanja visokosloºenih sistema su te²ka, te su korisne studije modelnih sistema. Di-hidrat oksane kisline, α(COOH)_2H2O, sa svojom kratkom vodikovomvezom (2.48 Angstrema [1]) , opaºenom mobilno²¢u protona [2] i tem-peraturno ovisnom elektri£nom vodljivo²¢u [1] uslijed transfera protona s-COOH na molekulu vode, jedan je od primjernih modela za takve studije.Snimili smo Ramanove spektre monokristala α(COOH)_2H2O u inter-valu temperatura od 10 K do 300 K, snimili infracrvene spektre na sobnojtemperaturi te usporedili frekvencije izra£unate metodom Car-Parrinello sopaºenim vrpcama. Najzanimljiviji spektralni oblik u Ramanovim spek-trima u intervalu 1800-1900 cm-1 je ²iroka vrpca pripisana ν(O-H) vi-braciji istezanja karboksilne OH grupe koja je donor protona. Ebisuzakii Angel (J. Raman Spectrosc. 11 (1981) 306) su pak ovu vrpcu opazili svelikom nesigurno²¢u u intervalu od 1900 cm-1 do 2000 cm-1.

[1] A. Levstik, C. Filipi£, V. Bobnar, I. Levstik, D. Hadºi, Physical Re-view B 74 (2006) 1531041-1531044.[2] ReS. Camus, K. D. M. Harris, R. L. Johnston, Chemical Physics Let-ters 276 (1997)186


Defekti u germaniju uvedeni brzimneutronima

Ivana Capan1, Branko Pivac1, Vladimir Markevich2,Anthony Peaker2, Radojko Jacimovic3, Leszek

Dobaczewski4

1Institut Ru�er Bo²kovi¢, Zagreb2University of Manchester, Velika Britanija3Institut Jozef Stefan, Ljubljana, Slovenija

4Institute of Physics - Polish Academy of Sciences,Poljska

Elektri£ki aktivni defekti u n-tipu Ge prou£avani su pomo¢u tranzi-jentne spektroskopije dubokih nivoa (DLTS) i visoko razlu£ivog LaplaceDLTS-a u kombinaciji sa tlakom. Pokazano je da male doze brzih neu-trona uvode ve¢inom to£kaste defekte kao ²to je Sb-V par, te defektepridruºene malim nakupinama vakancija. Nakupine vakancija imaju en-ergijsku barijeru za uhvat nosioca naboja od 0.04 eV. Tako�er, pokazanoje da Sb-V par ima trigonalnu simetriju.

[1] V. P. Markevich et al,J. Appl. Phys. 95, 4078 (2004)[2] L. Dobaczewski, Physica B: Condensed Matter, Volumes 340, 504(2003)


Toplinska vodljivostantiferomagneta sa spinskim

procijepomIgor Smiljani¢1, Ante Bilu²i¢2, Ana Smontara1, Petar

Pop£evi¢1, Helmuth Berger3, László Forró3


2Fakultet prirodoslovno-matemati£kih znanosti ikineziologije, Sveu£ili²te u Splitu

3École Polytechnique Fédérale de Lausanne, IPMC/SB,EPFL, Lausanne, �vicarska

Antiferomagneti sa spinskim procijepom imaju diskretan spinski en-ergijski spektar zbog postojanja samo kratkodoseºnih suodnosa spinova.Toplinska vodljivost ispituje njihova spinska pobu�enja i me�udjelovanjaspinova i fonona [1]. Predstavljamo istraºivanje toplinskog prijenosa neko-liko materijala: (a) bakar-telurida, kvazi-nuladimenzionalnih geometrijskifrustriranih sustava sa S = 1/2 [2], [3]; (b) LiCu2O2, "cik-cak" frustri-rani sustav spinskih ljestvica sa S = 1/2 [4]; (c) nikal-telurida, kvazi-dvodimenzionalnih sustava sa S = 1 [5]. Otkrili smo kako toplinskavodljivost ovih sustava pokazuje svojstva karakteristi£na za suzvu£no ve-zanje spinova i fonona koje se smanjuje s pove¢anjem dimenzionalnostisustava.

[1] Sologubenko, A. V. et al., J. Low Temp. Phys. 147 (2007), 387[2] Jagli£i¢, Z. et al., Phys. Rev B 73 (2006), 21[3] Smontara, A. et al., Applied Magnetic Resonance 29 (2005), 2[4] Mihaly, L. et al., Phys. Rev. Lett. 97 (2006), 067206[5] Zorko, A. et al., J. Phys.: Condens. Matter 19 (2007), 145278


Upotreba povr²inski osjetljivihtehnika u tehnologijiSanja Krajinovi¢1, Milorad Milun1


Mnoge dana²nje tehnologije zahtjevaju uporabu povr²inski osjteljivihmetoda i tehnika. U radu pokazujemo nekoliko primjera upotrebe eksper-imentalnih metoda �zike povr²ina u industriji. Pokazalo se da Fotoelek-tronska spektroskopija redgenskim zrakama (XPS) i Augerova spektrosko-pija (AES) mogu zna£ajno pomo¢i u odredjivanju sastava transparent-nih vodljivih �lmova (TCO) koji se upotrebljavaju u proizvodnji solarnih¢elija. To ilustriramo na primjerima slojeva SnO2 dopiranih �uorom iZnO slojeva dopiranih indijem ili aluminijem. Uzorci koje smo koristilidobili smo iz suradnje sa Institutom Ru�er Bo²kovi¢ (grupa D. Gracina)i njihove suradnje sa Tvornicom solarnih ¢elija u Splitu i Prirodoslovno-matemati£kim fakultetom u Skopju. Posebno je XPS koristan u pra¢enjupromjena elektronskih svojstava slojeva nastalih razli£itim tretmanimauzoraka ²to ilustriramo primjerom redukcije SnO2 �lmova u vodikovojplazmi. U kombinaciji sa ionskim jetkanjem mogu¢e je i dobiti dubin-ski pro�l sastava slojeva. Termalna desorpcijska spektroskopija (TDS)omogu¢ava uvid u adsorpcijsko-desorpcijske procese na povr²inama. Usuradnji sa Institutom za metale u Ljubljani primjenili smo je u studijisegregacije bakra u multikomponentnim £elicima koji se upotrebljavaju uindustriji turbina, motora, itd. Pokazali smo da osim segregacije bakrana povr²inu legura dolazi i do desorpcije bakra ²to s druge strane uti£ena svojstva tih legura.

[1] D. Steiner Petrovic, et al, ISIJ International 46 (2006)1452[2] D. Gracin et al. Vacuum (2007) in press


Gravastar i kozmolo²ka konstantaDubravko Horvat1, Sa²a Iliji¢1, Anja Marunovi¢1

1Zavod za �ziku, Fakultet elektrotehnike i ra£unarstvaSveu£ili²ta u Zagrebu

Model kompaktnog astro�zi£kog objekta kao rezultata gravitacionogkolapsa koji ne dovodi do nastajanja horizonta dogadjaja - gravastara[1], istraºen je u poop¢enoj vanjskoj geometriji: Schwarzschildov vakuumzamijenjen je Schwarzschild - de Sitterovom (Kottlerovom) geometrijom.Poznato je da ograni£enja na prihvatljive kon�guracije koje predstavljajurje²enja Einsteinovih jednadºbi Op¢e teorije relativnosti slijede iz prim-jene energijskih uvjeta. Energijski uvjeti povezani su sa strukturom ten-zora energije i impulsa koji za gravastar sadrºi pozitivnu gusto¢u energijei negativne neizotropne tlakove. Generalizacijom na prostor-vrijeme kojisadrºi kozmolo²ku konstantu razmatrana su rje²enja Tolman-Oppenheimer-Volkovljeve jednadºbe s obzirom na odnos parametara kon�guracije gravas-tara, iznosa kozmolo²ke konstante i ispunjenosti energijskih uvjeta.

[1] Mazur PO, and Mottola E, Proc. Nat. Acad. Sci. 111 (2004) 9545[2] DeBenedictis A, Horvat D, Iliji¢ S, Kloster K, Viswanathan KS, Class.Quantum Grav. 23 (2006) 2303[3] Bili¢ N, Tupper GB, Viollier RD, J. Cosmol. Astropart. Phys. 0602(2006) 013


Samofokusiranje isamodefokusiranje femtosekundnoglaserskog zra£enja u rubidijevim

paramaN. Vuji£i¢1, H. Skenderovi¢1, T. Ban1, D. Aumiler1, S.

Vdovi¢1, G. Pichler1


Konusna emisija (CE) u gustim metalnim parama ve¢ godinama pri-vla£i paºnju kao zna£ajan fenomen iz podru£ja nelinearne optike, a pre-poznaje se kao difuzni prsten (jedan ili vi²e njih) koji nastaje oko sredi²njeto£ke, koja odgovara laserskom zra£enju. Pobudom gustih rubidijevihpara intenzivnim laserskim pulsevima u trajanju od 100 fs i u rasponuvalnih duljina od 730 do 820 nm, opaºaju se zanimljivi uzorci koji sedjelomi£no pripisuju pojavi konusne emisije. Pri pobudi u plavom krilurubidijeve D2 atomske linije moºe se opaziti proces samofokusiranja, za-jedno s procesom konusne emisije (CE). Sli£an efekt smo ve¢ opazili u gus-tim cezijevim parama, gdje smo s femtosekundnim laserom pobu�ivali Cs2

molekule [1]. Veli£ina konusnog kuta, kao funkcija frekventnog odmakaod frekvencije rezonantnog prijelaza (∆) je proporcionalna s ∆−3/2 ²topotvrdjuje teoriju samofokusiranja [2]. �injenica da je prisutno samo-fokusiranje i spektralno ²irenje vode do zaklju£ka da je modulacija vlastitefaze (SPM) osnovni proces koji je odgovoran za nastajanje opaºenogfenomena. Samodefokusiranje u gustim rubidijevim parama se opaºa kadaje lasersko zra£enje ugodjeno u crveno krilo rubidijeve D2 atomske linije.Taj efekt se vidi kao razmazana velika pjega u dalekom polju gledanja.

[1] D. Aumiler, T. Ban, and G. Pichler, Phys. Rev. A 71, 063803 (2005).[2] R. W. Boyd, Nonlinear Optics, 2nd edition (Academic Press, SanDiego, 2003).


Poni²tavanje koherentneakumulacije populacije pobudjene

femtosekundnim pulsevimaS. Vdovi¢1, T. Ban1, D. Aumiler1, H. Skenderovi¢1, N.

Vuji£i¢1, G. Pichler1


Na²i nedavno objavljeni radovi [1, 2] opisuju rezonantno pobudjenjeatoma rubidija diskretnim spektrom frekventnog £e²lja ²to dovodi do£e²ljolike raspodjele brzina populacija pobudjenih hiper�nih nivoa i brz-inski - selektivnog prebacivanja populacije izmedju hiper�nih nivoa os-novnog stanja rubidija. Opaºene modulacije apsorpcijskog pro�la probnoglasera posljedica su brzinski-selektivnog opti£kog pumpanja (VSOP) in-duciranog pobudjenjem frekventnim £e²ljem.

Kori²tenjem fazno-osjetljivog poja£ala eliminira se Dopplerova pozad-ina iz signala £ime se pove¢ava osjetljivost mjerenja te se opaºaju samomodulacije u transmisiji probnog lasera. Struktura i intenzitet opaºenihoscilacija jedinstveni su kod svake od £etiri apsorpcijske linije i zrcalestrukturu hiper�nih nivoa kao i vrijednosti odgovaraju¢ih dipolnih mom-enata prijelaza. Opaºena promjena interakcije iz VSOP-a u reºimu slabeprobe do brzinski neovisnog opti£kog pumpanja u reºimu jake probe up-u¢uju na zaklju£ak da se priroda atomskog pobudjenja mijenja od pobud-jenja nizom pulseva prema pobudjenju s pojedina£nim pulsom.

[1] D. Aumiler, T. Ban, H. Skenderovi¢ i G. Pichler, Phys. Rev. Lett.95, 233001 (2005).[2] T. Ban, D. Aumiler, H. Skenderovi¢ i G. Pichler, Phys. Rev. A, 73,043407 (2006).



Indeks svih autoraMasno otisnuti brojevi stoje uz autora koji izlaºe rad, a normalni brojeviuz koautore. Zvjezdica ozna£ava usmena priop¢enja.

Darko Androi¢ 27∗ [email protected] Anti£i¢ 14∗ [email protected]�eljko Antunovi¢ 16∗ Zeljko.Antunovic@

pmfst.hrDamir Aumiler 148, 149 [email protected] Aviani 46, 126 [email protected] Babi¢ 52Emil Babi¢ 108, 113, 114 [email protected]. Ba¢ani 52Mile Ba¢e 121 [email protected] Balarin 73, 75 [email protected] Balog 140 [email protected] Ban 22∗, 148, 149 [email protected] Baranovi¢ 78, 79, 135 [email protected] Bari²i¢ 53, 55Slaven Bari²i¢ 1∗, 62 [email protected] Basar 44Mario Basleti¢ 25∗, 34, 35 [email protected] Basrak 23∗ [email protected] Batista 106 jadranko.batista@

sve-mo.baIvo Batisti¢ 64, 119 [email protected]. Bermanec 46Ivana Be²li¢ 94 [email protected] Beuc 57, 111 [email protected]�eljko Bihar 53Nevenko Bili¢ 10∗ [email protected] Bili²kov 78 [email protected] Bilu²i¢ 53, 145


Katica Biljakovi¢ 126 [email protected]. Biljanovi¢ 43Lahorija Bistri£i¢ 68, 69, 71, 135 lahorija.bistricic@

fer.hrSa²a Blagus 50 [email protected] Bogdanovi¢-Radovi¢ 128Mladen Bogovac 50Dijana Bogunovi¢ 125Diana Boji¢ 81 [email protected] Bokuli¢ 122Tonica Bon£ina 133Damir Bosnar 122, 124S. Bosnar 124Sre¢ko Botri¢ 132 [email protected] Brako 118, 123 [email protected] Brana 112 [email protected] Brant 3∗ [email protected] Brigljevi¢ 16∗

J. Brnjas-Kraljevi¢ 75 [email protected] Buljan 9∗ [email protected] Buljan 38, 128, 138Vladimir Buljan 112Ivana Capan 144 [email protected] Car 103 [email protected] Cvejanovi¢ 136 [email protected] �aplar 134 [email protected] �eh 102Vladimir Danani¢ 67, 68 [email protected] Denegri 5∗ [email protected] Desnica Frankovi¢ 128, 138 [email protected]² Desnica 38, 128, 138 [email protected] Dobrini¢ 83, 137Sanja Dolanski Babi¢ 58 [email protected]


Dijana Dominis Prester 15∗, 96 [email protected] Drobac 46Pavo Dub£ek 97, 102, 128, 138 [email protected] Dul£i¢ 25∗, 33 [email protected]ºidar Etlinger 97 [email protected] Fazini¢ 83Daniel Ferenc 12∗, 47 ferenc@physics.

ucdavis.eduLászló Forró 55, 145Ivica Fri²£i¢ 122 [email protected]²imir Furi¢ 18∗ [email protected]²imir Furi¢ 43, 45, 71, 73Andreja Gajovi¢ 102Ozren Gamulin 73 [email protected]. Gebavi 43Jadranko Gladi¢ 88, 89 [email protected] Glumac 30 zvonko.glumac@fizika.

unios.hrMatko Glun£i¢ 44Nikola Godinovi¢ 16∗ Nikola.Godinovic@fesb.

hrDavor Gracin 98, 101, 102 [email protected] Grbi¢ 33 [email protected] Gripari¢ 58Vlado Halusek 109Amir Hamzi¢ 25∗, 34, 35 [email protected]²nja Hen£-Bartoli¢ 133 [email protected] Horvat 24∗, 147 [email protected] Horvat 8∗

Berislav Horvati¢ 57, 111 [email protected] Hrupec 12∗, 47, 65 [email protected] Husnjak 114Ksenofont Ilakovac 82 [email protected]²a Iliji¢ 24∗, 147 [email protected]


Mile Ivanda 40, 43, 45, 73,128

[email protected]

Lana Ivanjek 109 [email protected] Ivek 32, 58, 129 [email protected] Ivkov 53, 103Ivana Ivkovi¢ 112 ivana.ivkovic@fizika.

unios.hr�eljko Jakopovi¢ 109Kresimir Jakov£i¢ 85, 86 [email protected] Jakovljevi¢ 133Milko Jak²i¢ 6∗, 83 [email protected] Janicki 125Dragan Janju²evi¢ 33 [email protected] Je£menica 121I. Jelovica Badovinac 137Gorjana Jerbi¢-Zorc 124 [email protected] Jer£inovi¢ 108 [email protected] Josef Golubi¢ 130 [email protected] Jurai¢ 98, 102 [email protected] Jureti¢ 106, 132 [email protected] Juri¢ 119 [email protected] Juri¢ 105 [email protected] Jurki¢ 84, 96 [email protected]²o Kadija 16∗

Zoran Kaliman 65, 115 [email protected]¢ko Kili¢ 4∗ [email protected] Kirin 104 [email protected] Kokanovi¢ 52, 124Mladen Koncul 50Ivica Kopriva 125Bojana Korin-Hamzi¢ 32, 34, 129 [email protected] Kosovi¢ 73D. Kotnik-Karuza 84, 95, 96 [email protected]


Kasim Kova£evi¢ 50Ines Krajcar Broni¢ 51 [email protected] Krajinovi¢ 146 [email protected] Kralj 100 [email protected] Kr£a 58Milica Kr£mar 8∗, 85, 86 [email protected] Krilov 75 [email protected] Krsnik 109Domagoj Kui¢ 63 [email protected]²imir Kumeri£ki 127 [email protected] Kup£i¢ 25∗, 62 [email protected] Ku²evi¢ 114Kre²imir Kvastek 50Biljana Laki¢ 8∗, 85, 86 [email protected] Leki¢ 80 [email protected] Leonti¢ 53Mirela Leskovac 71, 135Vesna Li£ina 101Martin Lon£ari¢ 125Vjera Lopac 61 [email protected] Lovri¢ 88, 89 [email protected] Lu£i¢ Blagojevi¢ 135Magdy Lu£i¢-Lav£evi¢ 97Igor Luka£evi¢ 70, 104 ilukacevic@fizika.

unios.hrJagoda Lukatela 53Hans O. Lutz 81Ante Ljubi£i¢ 85, 86Jasmina Magdaleni¢ 77 [email protected] Majer 76 [email protected] Makek 122Nadica Maltar-Strme£ki 110 [email protected] Mandi¢ 83 [email protected]


Magda Mandi¢ 81 [email protected] Marketin 21∗

Anja Marunovi¢ 24∗, 64, 147Blaºenka Meli¢ 26∗ [email protected] Merunka 107 [email protected] Me²trovi¢ 92, 93 [email protected] Miklav£i¢ 70, 74 igor.miklavcic@fizika.

unios.hrVesna Mik²i¢ Trontl 49 [email protected] Mikuta-Martinis 60 [email protected] Milat 31, 38 [email protected] Milin 76 [email protected] Milun 49, 99, 146 [email protected] Miljani¢ 50 [email protected]�eljka Miokovi¢ 66 [email protected]. Mogu²-Milankovi¢ 50Vlasta Moha£ek-Gro²ev 143 [email protected]¢ko Morovi¢ 16∗

Mladen Movre 57, 111 [email protected] Movre �api¢ 67, 68 [email protected] Musi¢ 43, 73Karlo Na� 50Tamara Nik²i¢ 21∗

Mario Novak 52 [email protected] Novosel 39, 41 [email protected] O£ko 46, 126 [email protected] Orli¢ 117, 137 [email protected] Paar 25∗

Nils Paar 21∗ [email protected] Paar 36, 44 [email protected] Paji¢ 39, 41 [email protected]. Passek-Kumeri£ki 127Nenad Pavin 44, 61


Maden Pavlovi¢ 97, 125 [email protected]²imir Pavlovski 7∗, 72 [email protected] Pe¢ina 109Antun Per²in 125Petar Pervan 11∗, 49, 99 [email protected] Pevec 121 [email protected] Pezer 9∗ [email protected] Pichler 48, 148, 149 [email protected] Pintari¢ 16∗

Davor Pipi¢ 133Krunoslav Pisk 65, 115 [email protected] Pivac 13∗, 144 [email protected] Planini¢ 70, 74 [email protected] Planini¢ 109Mirko Planini¢ 16∗, 59, 109 [email protected] Pletikosi¢ 49, 99 [email protected] Podgornik 58Marina Poje 70, 74 marina.poje@fizika.

unios.hrDunja Poli¢ 16∗ [email protected] Poljak 59 [email protected] Pop£evi¢ 145 [email protected] Popovi¢ 131 [email protected] Poºek 25∗, 33 [email protected] Prli¢ 91, 92, 93 [email protected] Prokopec 19∗ [email protected] Puljak 16∗ [email protected] Radi¢ 61 [email protected] Radi¢ 38, 42, 103, 128 [email protected] Radoli¢ 70, 74 [email protected] Rakvin 105, 107, 110,

[email protected]

Davor Risti¢ 43, 45 [email protected]


M. Risti¢ 42, 43Ramir Risti¢ 113 ramir.ristic@fizika.

unios.hrZvjezdana Roller-Lutz 81 [email protected] Rosandi¢ 44Antun Rub£i¢ 36 [email protected] Rub£i¢ 36Kre²imir Salamon 38, 128 [email protected] Sarta-Dekovi¢ 96 [email protected] Sikati¢ 128Hrvoje Skenderovi¢ 148, 149 [email protected]�eljko Skoko 42, 131 [email protected] Smiljani¢ 53, 55, 145 [email protected] Smontara 53, 55, 145Dunja Soldo Roudnicky 125Denis Stani¢ 53, 70 [email protected].

hrDamir Stare²ini¢ 126Mirko Stubi£ar 113Selma Supek 37, 130 [email protected] Suri¢ Mihi¢ 92, 93 [email protected] Suri¢ 65 [email protected] Su²ac 37, 109, 130 [email protected] Szavits-Nossan 141 [email protected] �anti¢ 50, 101Tomislav �eva 142 [email protected] �iber 29∗, 87 [email protected]�eljko �imek 46 [email protected] �muc 121Damir �ok£evi¢ 123 [email protected] �tefani¢ 131K. �tingl 130Emil Tafra 25∗, 34, 35 [email protected]


Ettore Tamajo 72 [email protected] Temmer 90, 116 manuela.temmer@

uni-graz.atIva Toli¢-Norrelykke 28∗ [email protected] Toma² 54 [email protected] Tomi¢ 20∗, 32, 58, 129 [email protected]�elka Tonejc 40 [email protected] Tonejc 40, 103Kre²imir Trontl 121Aleksandra Turkovi¢ 97 [email protected] Tuti² 64, 119, 139 [email protected] Uzelac 30, 140, 141 [email protected]¢ko Vali¢ 79, 80Maja Varga 70, 74Silvije Vdovi¢ 148, 149 [email protected] Veºa 66 [email protected] Volov²ek 68, 69, 71 [email protected] Vranje² Marki¢ 94 [email protected] Vretenar 21∗

Bojan Vr²nak 2∗, 77, 90, 116 [email protected] Vu£i¢ 87, 88, 89, 91 [email protected]²a Vuji£i¢ 148, 149 [email protected] Vukovi¢ 70, 74 [email protected] Vuletic 32, 59, 129, [email protected]²o Zadro 39, 41, 46 [email protected]. Zonja 43Hrvoje Zorc 125 [email protected] Zori¢ 101 [email protected] Zupani£ 133Tomislav �ic 90 [email protected] �ili¢ 105 [email protected] �ivkovi¢ 17∗ [email protected]


Pa²ko �upanovi¢ 63, 132 [email protected]


Popis sudionikaDarko Androi¢ PMF, Zagreb [email protected] Anti£i¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]�eljko Antunovi¢ PMF, Split Zeljko.

[email protected]

Damir Aumiler Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Aviani Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Babi¢ PMF, Zagreb [email protected] Ba¢e FER, Zagreb mile.bace@fer.

hrMaja Balarin Medicinski fakultet, Zagreb [email protected] Balog Institut za Fiziku, Zagreb [email protected] Balokovi¢ PMF, Zagreb, student mislavb@fizika.

orgTicijana Ban Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Banu²i¢ PMF, Zagreb, student mbanusic@gmail.

comGoran Baranovi¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Bari²i¢ PMF, Zagreb [email protected] Basleti¢ PMF, Zagreb [email protected] Basrak Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Ba²i¢ PMF, Mostar, student jelenadalm@net.

hrPetar Ba²i¢ PMF, Zagreb, student [email protected] Batista Sveu£ili�vte u Mostaru jadranko.

[email protected]

Ivo Batisti¢ PMF, Zagreb [email protected] Beli¢ PMF, Zagreb, student [email protected] Be²lic Fakultet prir.-matemat. zn. i

kineziologije, [email protected]

Robert Beuc Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Bili¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG bilic@thphys.

irb.hr


Nikola Bili²kov Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Bilopavlovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i

kineziologije, Split, [email protected]

Katica Biljakovi¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Biskupovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Lahorija Bistri£i¢ FER, Zagreb [email protected]

Aleksa Bjeli² Sveu£ili²te u Zagrebu, Zagreb [email protected]²a Blagus Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Boºani¢ Filozofski fakultet u Rijeci,

[email protected]

Diana Boji¢ Medicinski fakultet, Rijeka [email protected] Bosio£i¢ PMF, Zagreb, student marko.bosiocic@

gmail.comSre¢ko Botri¢ FESB, Split Srecko.Botric@

fesb.hrAna Bozani¢ Filozofski fakultet u Rijeci,

[email protected]

Radovan Brako Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]

Josip Brana Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.J. Strossmayer", Osijek

[email protected]

Slobodan Brant PMF, Zagreb [email protected] Br£i¢ PMF, Zagreb, student [email protected].

hrSlavica Brki¢ Sveu£ili²te u Mostaru slavica.brkic@

sve-mo.baJasminka Brnjas-Kraljevi¢

Medicinski fakultet, Zagreb [email protected]

Jasna Broni¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Hrvoje Buljan PMF, Zagreb [email protected] Capan Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Car Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]²imir Cindri¢ PMF, Zagreb, student kcindric@

fizika.org


Danijel Cmrk PMF, Zagreb, student [email protected]

S. Cvejanovi¢ Medicinski fakultet, Rijeka [email protected]

Damir Cvetovac PMF, Zagreb, student [email protected]

Roman �aplar Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] �elan PMF, Zagreb, student ozana.celan@

gmail.comdarijo £ili¢ Sveu£ili²te u Mostaru, stu-

[email protected]

Tihomir �ulig PMF, Zagreb, student [email protected]

Maja �orovi¢ Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Vladimir Danani¢ Fakultet kemijskog inºenjer-stva i tehnologije, Zagreb

[email protected]

Ida Dela£ PMF, Zagreb, student [email protected]

Daniel Denegri DAPNIA (CEN Saclay) /CERN

[email protected]

Dunja DesnicaFrankovi¢

Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]

Uro² Desnica Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Dimi¢ PMF, Zagreb, student bruno.dimic@

gmail.comSanja DolanskiBabi¢

Medicinski fakultet, Zagreb [email protected]

Dijana DominisPrester

Filozofski fakultet, Rijeka [email protected]

Predrag DominisPrester

PMF, Zagreb [email protected]

Antonija Dor£i¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Branka Dresto-Ala£

Medicinski fakultet, Rijeka [email protected]

Pavo Dub£ek Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Dul£i¢ PMF Zagreb [email protected] Dºelalija Fakultet prir.-matemat. zn. i



Vedran Ðerek PMF, Zagreb, student [email protected]

Branko Ður�evi¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Boºidar Etlinger Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Ferenc University of California,

[email protected]

Andrej Ficnar PMF, Zagreb, student [email protected]

Ivica Fri²£i¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Ivan-Kre²imirFuri¢

University of Florida,Gainesville

[email protected]

Miroslav Furi¢ PMF, Zagreb [email protected] Gamulin Medicinski fakultet, Zagreb [email protected] Gasparic PMF, Zagreb, student marija_

[email protected]

Jadranko Gladi¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Glumac Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.

J. Strossmayer", [email protected]

Nikola Godinovi¢ FESB, Split [email protected]

Davor Gracin Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Grbac FESB, Split Mirjana.Grbac@

fesb.hrMihael Grbi¢ PMF, Zagreb [email protected] Grgi£in PMF, Zagreb, student danijelgrgicin@

gmail.comBranko Guberina Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG guberina@

thphys.irb.hrIvan Güttler PMF, Zagreb, student ivan.guettler@

gmail.comAmir Hamzi¢ PMF, Zagreb [email protected]²nja Hen£-Bartoli¢

FER, Zagreb [email protected]


Kristian Hengster-Movri¢

FER, Zagreb [email protected]

Dubravko Horvat FER, Zagreb [email protected]

Berislav Horvati¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Horvatin PMF, Zagreb, student davorhorvatin@

yahoo.comDario Hrupec Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG dario.hrupec@

irb.hrKsenofont Ilakovac PMF, Zagreb [email protected]²a Iliji¢ FER, Zagreb sasa.ilijic@

fer.hrMile Ivanda Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Ivani²evi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Lana Ivanjek PMF, Zagreb [email protected]

Tomislav Ivek Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Ivkovi¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.


Mate Jagnji¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Kresimir Jakov£i¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Jak²i¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Janju²evi¢ PMF, Zagreb [email protected] Jela£a Filozofski fakultet u Rijeci,

[email protected]

Katarina Jeli£i¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Ivana JelovicaBadovinac

Filozofski fakultet u Rijeci [email protected]

Gorjana Jerbi¢-Zorc


Marko Jer£inovi¢ PMF, Zagreb [email protected]

Larisa Jonke Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] JosefGolubi¢

PMF, Zagreb, student [email protected]


Dario Juki¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Krunoslav Jurai¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Jureti¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Ivan Juri¢ Institut za Fiziku, Zagreb [email protected]

Tomislav Jurki¢ Filozofski fakultet, Rijeka [email protected] Jurkovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Zoran Kaliman Filozofski fakultet, Rijeka [email protected]£i Karbonini Fakultet prir.-matemat. zn. i


Bernarda Kezi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Sre¢ko Kili¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split

[email protected]

Davor Kirin Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]£ar


Bruno Klajn PMF, Zagreb, student [email protected]

Snjeºana Komi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Bojana Korin-Hamzi¢

Institut za �ziku, Zagreb [email protected]

Marin Kosovi¢ Medicinski fakultet, Zagreb [email protected]

Dubravka Kotnik-Karuza

Filozofski fakultet, Rijeka [email protected]

Sanja Kova£evi¢ Sveu£ili²te u Mostaru, stu-dent

[email protected]

Marin Kova£evi¢ Sveu£ili²te u Mostaru, stu-dent

[email protected]

Ines KrajcarBroni¢


Sanja Krajinovi¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected]

Marko Kralj Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Kr£mar Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]


Dubravka Krilov Medicinski fakultet, Zagreb [email protected] Krupi¢ PMF, Zagreb, student [email protected] Kui¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Kre²imir Kumeri£ki PMF, Zagreb [email protected] Kup£i¢ PMF, Zagreb, student [email protected]�eljan Kutle²a Fakultet prir.-matemat. zn. i


Darka Labavi¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Biljana Laki¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]

Nenad Laslo PMF, Zagreb, student [email protected]

Andrica Leki¢ Medicinski fakultet, Rijeka [email protected]

Karla Lemac PMF, Zagreb, student [email protected]

Zdravko Lenac Rektorat Sveu£ili²ta u Rijeci,Rijeka

[email protected]

Ana Lipo²£ak Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Vjera Lopac Fakultet kemijskog inºenjer-stva i tehnologije, Zagreb

[email protected]

Iva Lovrekovi¢ PMF Zagreb, student [email protected]

Davorin Lovri¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Lueti¢ PMF, Zagreb, student jelena.luetic@

gmail.comIgor Luka£evi¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.


J. Magdaleni¢ Geodetski Fakultet Zagreb,Opservatorij Hvar, Zagreb

[email protected]

Marija Majer PMF, Zagreb [email protected] Maltar-Strme£ki

Veterinarski fakultet, Zavodza �ziku, Zagreb

[email protected]

Luka Mandi¢ Tehni£ki fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Magda Mandi¢ Medicinski fakultet u Rijeci,student

[email protected]


Ana Mara£i¢ Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Vitomir Mari£i¢ Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Anita Mari¢ Sveu£ili²te u Mostaru, stu-dent

[email protected]

Ivan Marinovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Nikola Markovi¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Lena Martini¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Tea Martini¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Anja Marunovi¢ FER, Zagreb [email protected]

Blaºenka Meli¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]

Dalibor Merunka Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Me²trovi¢ Institut za medicinska istraºi-

vanja i medicinu rada, [email protected]

Hrvoje Me²tri¢ Fond Jedinstvo uz pomo¢znanja, Zagreb

[email protected]

M. Mijakovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Igor Miklav£i¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.J. Strossmayer", Osijek

[email protected]

Vesna Mik²i¢Trontl

FER i IF, Zagreb [email protected]

Vesna Mikuta-Martinis


Ognjen Milat Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Milin PMF, Zagreb matko.milin@

phy.hrDarko Milpak PMF, Zagreb, student dmilpak@

rocketmail.comMilorad Milun Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Miljani¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG djuro.miljanic@

irb.hr


�eljka Miokovi¢ Elektrotehni£ki fakultet, Osi-jek

[email protected]

Vlasta Moha£ek-Gro²ev


Ljiljana Morvaj PMF, Zagreb, student [email protected]

Mladen Movre Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Movre �api¢ Fakultet kemijskog inºenjer-

stva i tehnologije, [email protected]

Maja Mr�en PMF, Split, student [email protected] Musa PMF, Zagreb, student musajasna@

yahoo.comJasmina Musi¢ PMF, Zagreb, student music.jasmina@

yahoo.comIvana Musta£ PMF, Zagreb, student ivana_m86@

yahoo.comGoran Nik²i¢ PMF, Zagreb, student gniksic@fizika.

orgMario Novak PMF, Zagreb [email protected] Novosel PMF, Zagreb [email protected] Novosel PMF, Zagreb, student dzurdza_lo@

yahoo.comMiroslav O£ko Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Odak PMF, Zagreb, student [email protected] Oklop£i¢ PMF, Zagreb, student antonijaoklopcic@

net.hrNikolina Opa£ak Fakultet prir.-matemat. zn. i


Bojana Oreb Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Nada Orli¢ Filozofski fakultet, Rijeka [email protected] Paar PMF, Zagreb [email protected] Paar PMF, Zagreb [email protected] Paji¢ PMF, Zagreb [email protected] Pavi£i¢ PMF, Zagreb, student ivanpavicic@

yahoo.comMaden Pavlovi¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]


Kre²imir Pavlovski PMF, Zagreb [email protected]

Mario Pehar PMF, Split, student [email protected] Pehar Sveu£ili²te u Mostaru, stu-

[email protected]

Zvonimir Perani¢ Veleu£ili²te u Rijeci [email protected]

Iva Perkovi¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Petar Pervan Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Petkovi¢ PMF, Zagreb, student jellena.phy@

gmail.comMarin Petrovi¢ PMF, Zagreb, student marin.petrovic@

vz.t-com.hrDubravko Pevec FER, Zagreb dubravko.pevec@

fer.hrRobert Pezer Metalur²ki fakultet, Sisak [email protected] Picek PMF, Zagreb, Zagreb [email protected] Pichler Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Pisk Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Pivac Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Planini¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.


Mirko Planini¢ PMF, Zagreb [email protected] Plav£i¢ Tehni£ka ²kola, �ibenik miro.plavcic@

pmfst.hrKristina Plei¢ PMF, Zagreb, student [email protected] Pletikosi¢ Institut za �ziku, Zagreb ivo.pletikosic@

ifs.hrMilivoj Plodinec PMF, Zagreb, student milivojplodinec@

yahoo.comMarina Poje Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.


Jelena Poli¢ Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Dunja Poli¢ FESB, Split [email protected]

Nikola Poljak PMF, Zagreb [email protected]


Petar Pop£evi¢ PMF Zagreb, student [email protected]

Iva Popovi¢ Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Stanko Popovi¢ PMF, Zagreb [email protected] Poºek PMF, Zagreb [email protected] Prli¢ Institut za medicinska istraºi-


Tomislav Prokopec ITP, Utrecht University,Utrecht

[email protected]

Ana Prpi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Ivica Puljak FESB, Split [email protected]

Juraj Radi¢ PMF, Zagreb, student [email protected] Radi¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Radivoje-vi¢


Vanja Radoli¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.J. Strossmayer", Osijek

[email protected]

Mario Raki¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Boris Rakvin Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Rapi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Davor Risti¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Risti¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.


Zvjezdana Roller-Lutz

Medicinski fakultet, Rijeka [email protected]

Antun Rub£i¢ PMF, Zagreb [email protected] Rukelj PMF, Zagreb, student rukelj@gmail.

comStjepan Sabolek PMF, Zagreb [email protected]²imir Salamon Institut za Fiziku, Zagreb [email protected] Sarta-Dekovi¢

Odsjek za �ziku, Filozofskifakultet, Rijeka

[email protected]

Doris Segota Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]


Stipo Senti¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Marko Sever PMF, Zagreb, student [email protected]

Goran Simatovi¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Hrvoje Skenderovi¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected]�eljko Skoko PMF, Zagreb [email protected] Sladovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Toni Slunjski PMF, Zagreb, student [email protected]

Igor Smiljani¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected]

Ivica Sori¢ FESB, Split [email protected] �o²tari¢ PMF, Zagreb, student msostari@

dominis.phy.hrKre²imir MatijaStama¢


Denis Stani¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.J. Strossmayer", Osijek

[email protected]

Tea Star£evi¢ Filozofski fakultet u Rijeci,student

[email protected]

Nikola Strah PMF, Zagreb, student [email protected]

Ivan Strizi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split, student

[email protected]

Ivan Supek Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Supek PMF, Zagreb [email protected] Suri¢ Mihi¢ Institut za medicinska istraºi-


Tihomir Suri¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Su²ac PMF, Zagreb [email protected] Szavits-Nossan

Institut za �ziku, Zagreb [email protected]

Tomislav �eva PMF, Zagreb [email protected] �iber Institut za �ziku, Zagreb [email protected]�eljko �imek Institut za �ziku, Zagreb [email protected]


Marko �krabi¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Damir �ok£evi¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]

Iva �rut PMF, Zagreb, student [email protected]

Rina �trajn PMF, Zagreb, student [email protected]

Marijan �unji¢ PMF, Zagreb [email protected] �varc Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Tafra PMF, Zagreb [email protected] Tamajo PMF, Zagreb etamajo@sirius.

phy.hrManuela Temmer Opservatorij Hvar Geodet-

skog fakulteta u [email protected]

Iva Toli¢-Norrelykke

Max Planck Institute ofMolecular Cell Biology andGenetics, Dresden

[email protected]

Dijana Toli¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Marin-SlobodanToma²


Silvia Tomi¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected]�elka Tonejc PMF, Zagreb [email protected] Tucakovi¢ PMF, Zagreb, student itucakovic@net.

hrBlanka Tuka Sveu£ili²te u Mostaru, stu-

[email protected]

AleksandraTurkovi¢


Eduard Tuti² Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Uroi¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG milivoj@lnr.

irb.hrKatarina Uzelac Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Valkovi¢ A.C.T.d.o.o., Zagreb [email protected]²anec


Mihael Varga PMF, Zagreb, student [email protected]


Silvije Vdovi¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Veki¢ PMF, Zagreb, student vedran.vekic@

zg.t-com.hrDamir Veºa PMF, Zagreb [email protected] Vinkovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Martina Vlaho PMF, Zagreb, student [email protected]

Zvonimir Vlah PMF, Zagreb, student [email protected]

Lana Vla²i¢ PMF, Zagreb, student [email protected]

Vesna Volov²ek Fakultet kemijskog inºenjer-stva i tehnologije, Zagreb

[email protected]

Leandra Vranje²Marki¢

Fakultet prir.-matemat. zn. ikineziologije, Split

[email protected]

Bojan Vr²nak Opservatorij Hvar Geodet-skog fakulteta u Zagrebu

[email protected]

Zlatko Vu£i¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected]²a Vuji£i¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Vukovi¢ Odjel za �ziku Sveu£ili²ta "J.


Tomislav Vuleti¢ Institut za �ziku, Zagreb [email protected] Vuli¢ PMF, Zagreb, student v.vulic@gmail.

comKre²o Zadro PMF, Zagreb [email protected] Zauhar Medicinski fakultet, Rijeka [email protected] Zorc Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Zori¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] Zovko PMF, Zagreb, student drgninf@yahoo.

comTomislav �ic Geodetski fakultet, Opserva-

torij [email protected]

Dijana �ili¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected] �ivkovi¢ Institut Ru�er Bo²kovi¢, ZG [email protected]²ko �upanovi¢ Fakultet prir.-matemat. zn. i


Documents

KNJIGASA ETAKA - HFD · Andrica Leki¢, Sre¢ko Vali¢, A.P. Meera,SabuThomas ESR istraºivanje prirodne gume punjene nano£esticamasilicijevog(IV)-oksida 80 Zvjezdana Roller-Lutz,