Spiritistiki nauk izloio je Allan Kardec u Knjizi duhova

Spiritistiki nauk izloio je Allan Kardec u Knjizi duhova. Knjiga sadri uenje o besmrtnosti due, buduem ivotu, naravi duhova i o mogunosti njihove veze s ljudima. U njoj su takoer izloena moralna naela sadanjeg ivota i budunosti ovjeanstva.

komentare autora nisam prevodio smatrajui shodnim da svoja miljenja sami izrazimo i pri tome nebudemo sputani njegovim.....

ukoliko smatrate da ovaj materijal nije prikladan forumu ili dovoljno interesantan ili bilo koji dr.razlog, molim vas recite kako ne bih dangubio vrijeme na prijevodu ,za koji ne mogu rei kojom brzinom e se odvijati ako bude zainteresiranih......

KNJIGA DUHOVA

KNJIGA PRVA- UZROCIGLAVA 1.

BOG

1. BOG I BESKONANOST -2. DOKAZI OPOSTOJANJU BOGA-3. OSOBINE BOANSTVA -4. PANTEIZAM.

BOG I BESKONANOST

1. to je Bog?

"Bog je vrhovna Inteligencija -Prvi uzrok svih stvari."

2. to moemo razumjeti pod pojmom beskonanosti?

"To to nema ni poetka niti kraja, nepoznato: sve to je nepoznato je beskonano''.

3. Moe li se rei da je Bog beskonaan?

"Nepotpuna definicija. Siromatvo ljudskog govora nesposobno je definirati ono to nadilazi ljudsku inteligenciju. "

DOKAZI O POSTOJANJU BOGA

4 . Kakav dokaz imamo mi o postojanju Boga ?

"Aksiom koji primjenjujete u svim svojim znanstvenim istraivanjima , ' nema uinka\posljedice bez uzroka. Potraite uzrok svega to nije djelo ovjeka i razlog e dostaviti odgovor na vae pitanje.

5 . to se moe zakljuiti iz intuicije o postojanju Boga za kojeg se moe rei da jezajedniko vlasnitvo ljudskog uma ?

" Bog postoji , jer odakle bi mogao ljudski um izvui ovu intuiciju , ako on ne bi imao pravitemelj ? Zakljuak se moe izvui iz injeninog stanja ove intuicije koje je jednako aksiomu da nema posljedice bez uzroka.

6 . Ne moe li na naizgled intuitivni smisao o postojanju Boga biti posljedica naeg obrazovanja i steenih ideja ?

" Ako bi to bio sluaj , kako su taj intuitivni osjeaj posjedovali divljaci (praljudi) ? "

7 . Je li prvi uzrok nastajanja stvari u bitnim svojstvima materije?

" Ako je tome tako , to bi bio uzrok tih bitnih svojstava? Tu mora uvijek postojati Primarni uzrok . "

8 . to se moe rei o miljenju koje pripisuje prvo formiranje stvari kao sluajnim kombinacijama materije , drugim rijeima , sluajnosti ?

" Jo jedan apsurd ! Kako onaj koji posjeduje zdravi razum moe promatrati vjerojatnost\priliku kao inteligentnog stvaraoca ? A , osim toga, to je to vjerojatnost\prilika ? Nita . "

9. Kakav dokaz imamo da je primarni uzrok svih stvari Vrhovna inteligencija, superiorna svim ostalim inteligencijama?

"Vi imate poslovicu koja kae: 'Umjetnik je poznat po svom radu." Pogledajte oko sebe, i od kvalitete tog stvaralatva, izvedite zakljuak tko je taj radnik?

ATRIBUTI BOANSKOG

10. Moe li ovjek shvatiti esencijalnu\bitnu prirodu Boga?

"Ne, nedostaje mu osjeaj\smisao potreban za razumijevanje."

11. Hoe li ovjek ikada postati sposoban shvatiti misterij\otajstvo Boanstva?

"Kad njegov um vie nee biti zasjenjen materijom, i kada prema svojem putu prema usavravanju, se dovoljno priblii Bogu, moi e ga vidjeti i shvatiti. "

12. Ako ne moemo shvatiti sutinsku prirodu Boga, moemo li stei barem ideju nekih njegovih savrenstava?

"Da, nekih od njih. ovjek ih razumije bolje u odnosu kako se i sam uzdie iznad materije, on dobiva kratki pogled u njih prilikom vjebanja svoje inteligencije".

13. Kada kaemo daje Bog vjean, beskonaan, nepromjenjiv, nematerijalan, jedinstven, svemoan,suveren pravedan i dobar,zar nemamo potpunu ideju Njegovih atributa?

"Da, sudei prema vaem stajalitu, jer mislite da ste sumirali sve to je u ovim pojmovima, ali morate shvatiti da postoje stvari koje nadilaze inteligenciju i najinteligentnijeg ovjeka , a za to je va jezik kakav jest , ogranien na svoje ideje i osjeaje , nema adekvatnog izraza. Va razum vam govori da Bog mora posjedovati sve te savrenosti u vrhovnom stupnju , jer , ako samo i jedna od njih nedostaje , ili nije prisutna u njemu u beskrajnom stupnju .,On bi bio manjkav a time ne bi bio Bog . Da bi prije svega bio iznad sviju stvari , Bog mora biti bez (vicissitudes??) nedostataka (hm..) , on ne smije imati ita od nesavrenosti koje mata moe zamisliti . "

PANTEIZAM

14. Da li se Bog razlikuje od svemira, ili je on, prema miljenju nekih, rezultat svih snaga i inteligencija u svemiru?

"Ako je potonje sluaj, Bog ne bi bio Bog, jer bi bio posljedica, a ne uzrok, a on Ne moe biti zajedno i uzrok i posljedica. "

"Bog postoji. Vi ne moete sumnjati u Njegovo postojanje, a to je jedna bitna stavka. Ne traite se iznad toga, nemojte se izgubiti u labirintu koji je, za vas, bespredmetan. Takva pitanja vas nee uiniti boljima, ve imaju tendenciju da nadodaju na va ponos, uzrokujui da se umislite kako neto znadete, dok u stvarnosti, ne biste znali ita. Ostavitena stranu sisteme. Imate dovoljno stvari o kojima moete razmiljati a brinu vas mnogo vie,s poetkom na vama samima. Prouite svoje nesavrenosti, kako bi ih se mogli razrijeiti, to e biti daleko korisnije nego uzaludno pokuavajui proniknuti u nedokuivo. "

15. to moemo rei o miljenju prema kojem su sva prirodna tijela, sva bia, svi globusi svemira, dijelovi boanstva,i predstavljaju u svojoj ukupnosti samo Boanstvo, drugim rijeima Panteistika teorija?

"ovjek, u nemogunosti da uini sebe Bogom, bi rado da se ispostavi da je, barem, njegov dio. "

16. Oni koji podravaju ovu teoriju tvrde da u njoj mogu pronai demonstraciju nekih atributa Bojih. Svjetovi u svemiru bivajui beskonano brojni, ine i Boga da se vidi kao beskonaan; vakuum, ili nitavilo, bivajui nigdje, Bog je svugdje: Bog jeste posvuda, obzirom da je sve sastavni dio Boga, On je tako vien kao inteligentni uzrok svih pojava u svemiru. to moemo suprotstaviti tom argumentu?

"Pravila zdravog razuma. Odraavaju se na pretpostavci u vaem pitanju, i vi neete imati potekoa u otkrivanju tih besmislenosti."

GLAVA II

OPE SILE SVIJETA

1. Znanje o osnovnim principima sviju stvari- 2. Duh i materija - 3. Svojstva materije- 4. Univerzalni prostor.

ZNANJE O OSNOVNIM PRINCIPIMA SVIJU STVARI

17. Je li dano ovjeanstvu znati prvi princip sviju stvari?

"Ne, postoje stvari koje ovjek ne moe shvatiti u ovom svijetu."

18. Hoe li ovjek ikada biti u stanju proniknuti u tajnu stvari sada skrivenih od njega?

"Veo e biti podignut za njega u omjeru kako on ostvaruje svoj proiavanje, ali kako bi razumjeli odreene stvari, morali bi posjedovati sposobnosti koje jo ne posjeduje. "

19. Zar ne moe ovjek, kroz znanstvena istraivanja, proniknuti u neke tajne prirode.?

"Mogunost znanstvenog istraivanja dana mu je kao sredstvo kojim se moe napredovati u svakom smjeru, ali on ne moe prekoraiti granice svojih sadanjih mogunosti. ".

20. Je li ovjek doputeno primiti komunikaciju iz nekog Vieg reda u odnosu na pitanja koja, nisu u okviru njegovih osjetila, a izvan su okrilja znanstvenog istraivanja?

"Da. Kada Bog prosudi da takve objave su od koristi, on otkriva ovjeku ono gdje je znanost nekompetentna da ga poui. "

DUH I MATERIJA

21. Je li materija postoji odvajkada, kao i Bog, ili je ona stvorena u nekom odreenom vremenskom razdoblju?

"Samo Bog zna., ipak,tu je jedna stavka bitna koju bi tvoj razum trebao iznjedriti i biti dovoljan da pokae, naime, Bog jest prototip ljubavi i dobroinstva, nikada ne moe biti neaktivan. Bez obzira kako daleko u prolosti moe zamisliti poetak njegovog djelovanja, moe li pretpostaviti da bi On u bilo kojem trenutku bio neaktivan? "

22. Materija se openito definira kao "ono to ima nastavak", ono to moe utjecati na naa osjetila" ono to posjeduje neprodornost. "Jesu li ove definicije ispravne?

"S vae toke gledita su tone, jer moete definirati samo u skladu s ono to znate. Ali materija egzistira u stanjima koja su nepoznata za vas. to moe biti, na primjer, tako eterina i suptilna da ne ine dojam na vaa osjetila, a ipak je jo uvijek materija. Iako to ne bi bilo, za vas tako. "

- Koju definiciju materije moete dati?

"Materija je element koji okiva duh, instrument koji mu slui, i prema emu,u isto vrijeme, se ispoljava njegovo djelovanje. "

23. to je duh?

"Inteligentan princip svemira."

- to je esencijalna priroda duha?

"Nije mogue objasniti prirodu duha u vaem jeziku. Za vas to nije stvar, jer nije opipljiva, ali za nas je to stvar ".

24. Je li duh istoznaan sa inteligencijom?

"Inteligencija je bitan atribut duha, ali se oboje spajaju u univerzalnom principu, tako da, za vas, se moe rei da su ista stvar. "

25. Je li duh neovisan od materije, ili je to samo jedno od svojstava tvari, kao to je boja svojstvo svjetlosti, a zvuk zraka?

"Duh i materija su odvojeni jedno od drugog, ali jedinstvo duha i materije je neophodno kako bi pruili inteligentnu aktivnost materijalnom. "

Je li to jedinstvo jednako potrebno za manifestaciju duha? (U ovom pitanju se koncentriramo na sam princip inteligencije, apstraktno gledajui, bez pozivanja na individualnost koju odreuje taj pojam.) uh kakve reenice hahahah

"Za vas je to nuno, jer vi niste oformljeni na opaanje duha kao odvojenog od materije. Vaa osjetila nisu formirana za tu svrhu percepcije. "

26. Moe li duh biti zamiljen bez materije, a materija bez duha?

"Bez sumnje, kao objekt misli."

27. Tada ovdje imamo, dvije glavne sile svemira ,materiju i duh? "

" Da ; . , A iznad njih nalazi se Bog ,Stvoritelj , roditelj sviju stvari . Ova tri elementa suprincip svega to postoji - Univerzalno Trojstvo . Ali materijalnom elementu mora se dodatiUniverzalna Tekuina\Tenost koja ima tu ulogu posrednika izmeu duha i materije ,prirodapotonjeg je previe gusta za Duh da bi mogla djelovati izravno na njega. Iako iz druge toke gledita , ova tekuina moe se svrstati kao sastavni dio tog materijalnog elementa , no ,razlikuje se od tog elementa po nekim posebnim svojstvima . Ako bi je svrstali jednostavno i apsolutno kao materiju , ne bi bilo nikakvog razloga zato Duh ne svrstati kao tvar . To je posrednik izmeu Duha I Materije . To je tekuina , ba kao to materija je tvar , i sposobna je stvarati preko svojih bezbrojnih kombinacija s materijom, pod redateljskim djelovanjem Duha , proizvesti beskonano razliite stvari o kojima Vi znadete tek jedan mali dio. Ova univerzalna , primitivna ili elementarna Tekuina bivajui agent uposlen od strane Duha u djelovanju prema materiji je princip bez kojeg bi materija zauvijek ostala u stanju podvojenosti, i nikada ne bi stekla svojstva dana joj po stanju mjerljivosti . " auuuuuu!!!

-Je li ova Tekuina ono to mi oznaavamo po imenu Struja?

"Mi smo rekli da je sposobna uzeti oblik bezbrojnih kombinacija. Ono to Vi nazivate elektrinom strujom, magnetskim tokom, itd., su varijacije Univerzalne struje\ tekuine, koja je ispravno gledajui samo materija savrenije i suptilniji vrste, moe se smatrati kao sila koja neovisno postoji. "

28. Budui da je Duh sam po sebi poseban, ne bi li bilo tonije i jasnije odrediti ove dva glavna elementa po njihovim stanjima kao inertnoj materiji i inteligentnoj materiji?

"Takva pitanja su od male vanosti za nas. Za vas je bitno da formulirate svoje definicije na takav nain da su razumljive za svakog. Vai sporovi proizlaze iz nedostatka zajednikog dogovora o koritenju pojmova, a sve to zbog nedoreenosti vaeg jezika u odnosu na sve ono to ne odgovara vaim trenutnim afinitetima. "

SVOJSTVA MATERIJE

29. Je li gustoa bitan atribut materije?

"Da, obzirom kako Vi shvaate materiju, ali ne i kod univerzalne tekuine. Eterina i suptilna tvar koja ini ovu tekuinu je nedostupna za objanjenje za Vas, a ipak je ni manje ni vie princip vae mjerljive materije. " auuu opet

30. Je li materija formirana od jednog elementa ili vie?

. "Od jednog osnovnog elementa . Tijela koja smatrate jednostavnim nisu stvarno elementarna; ona su transformacije osnovne materije. "

31. Odakle dolaze razliita svojstva materije?

"Od izmjenama koje proizlaze od osnovnih molekula, a kao rezultat njihovog jedinstva i djelovanja pod odreenim uvjetima. "

32. Prema tom pogledu, okusi, mirisi, boje, zvukovi, otrovne ili ljekovite kvalitete tijela, su samo rezultat modifikacije jedne te iste osnovne supstance?

"Da, bez sumnje, i ta odlika postoji na temelju mogunosti organa namijenjenih da ih osjete."

33. Je li ista osnovna supstanca sposobna prolaziti kroz sve mogue izmjene i stjecati sve mogue kvalitete. "

"Da, i to je injenica koja se podrazumijeva rekavi da je Sve U Svemu."

- Ova teorija ini se da potvruje miljenje onih koji priznaju samo dva bitna svojstva tvari, silu i pokret, te koji zanemaruju sva ostala svojstva obzira na da su tek sekundarni uinci istih, razliiti prema intenzitetu snage i smjeru kretanja?

"To miljenje je tono. Ali morate dodati, da prema nainu molekularne kreacije, kao to vidite uveliano, na primjer, u mutnom tijela, koje moe biti transparentno, i obrnuto. "?? ovo mi slobodno pojasnite

34. Imaju li molekule odreen oblik? '

"Te molekule nesumnjivo imaju oblik, ali onaj koji nije mjerljiv po vae organe. "

Je li to konstantna forma ili promjenjiva?

"Konstantna za osnovne molekule, ali promjenjiva za sekundarne molekule, koje su same po sebi samo aglomeracije primarnih, za ono to nazivate molekulom je jo uvijek vrlo daleko od onoga to je osnovna molekula.

UNIVERZALNI PROSTOR

35. Je li univerzalni prostor beskonaan ili ogranien?

Beskonaan. Pretpostavimo postojanje granica, to se nalazi iza njih? Ovo razmatranje zbunjuje ljudski razum, a ipak sama razum vam govori da ne moe biti drugaije. To je, tako s idejom beskonanosti, pod kojim god aspektom je razmotrili. Ideje o beskonanosti ne mogu biti shvaene u vaem pogledu . "

36. Da li apsolutna praznina postoji u bilo kojem dijelu prostora\svemira?

"Ne postoji praznina. Ono to vam se ini kao praznina je okupirano materijom u stanju u kojem nije vidljiva vaim osjetilima i vaim instrumentima. "

GLAVA III

KREACIJA

1. FORMIRANJE SVJETOVA - 2. STVARANJE IVIH BIA - 3. NASTANJENJE ZEMLJE-ADAM - 4. RAZNOLIKOST LJUDSKE RASE - 5. MNOTVO SVIJETOVA - 6. BIBLIJSKI OPIS STVARANJA.

FORMIRANJE SVJETOVA

37. Je li svemir stvoren, ili je on postojao od vajkada, poput Boga?

"Nesumnjivo jest da svemir nije samog sebe stvorio, a ako je postojao od vjenosti, kao to je to Bog, ne bi mogao biti Boje djelo. "

38. Kako je Bog stvorio svemir?

"Da upotrijebimo poznati izraz, po Njegovoj volji. Nita ne moe dati bolji uvid u taj dogaaj od Svemone volje, koja je opisana u grandioznim rijeima Postanka, " Bog ree: 'Neka bude svjetlo i bi svjetlost"

39. Moemo li 'znati kako se formiraju svjetovi?

"Sve to se moe rei o toj temi, u granicama vaeg razumijevanja, jest ovo: Svjetovi nastaju kondenzacijom tvari diseminiranom (proirena ili rairena) u prostoru. "

40. Jesu li kometi, kao to se sada pretpostavlja, poetak kondenzacije primitivne materije-svijeta koji je u tijeku formacije?

Da, ali je apsurdno vjerovati u utjecaj koji im se pripisuje. Mislim, utjecaj koji se obino pripisuje njima, jer svi nebeska tijela imaju svoj dio utjecaja u kreaciji odreenih fizikih pojava. "

41. Je li mogue da u potpunosti formirani svijet nestane, a materiju od koje se sastojao da se ponovno raspri u prostoru?

"Da. Bog obnavlja svjetove kao to obnavlja iva bia koja ih nastanjuju."

42. Moemo li znati koliko dugo vremenski se stvara svijet-Zemlja, na primjer?

"To je stvar o kojoj vam ne mogu rei ita, jer je to poznato samo Stvoritelju ;i smijean bi doista bio onaj koji smatra da posjeduje takvo znanje, ili da moe izbrojati godine takvog stvaralatva. "

STVARANJE IVIH BIA

43. Kada je zemlja postala napuena?

"U poetku je postojao kaos, elementi su pomijeani u stanju konfuzije. Postupno su se ti elementi naselili u ispravnim mjestima, a zatim su se pojavila iva bia primjerena uvjetima tadanjeg svijeta. "

44. Odakle su stigla iva bia koji su se pojavila na zemlji?

"Zametci su bili sadrani u samoj zemlji, ekajui povoljan trenutak za njihov razvoj. Organska naela udruila su se nakon prestanka djelovanja sile koja ih je razdvajala, a ta naela formirala su klice svih ivih bia koja napuuju zemlju. Ti mikrobi bijahu latentni i inertni, poput kukuljice i sjemena biljke, sve do dolaska pravog trenutka za oivljavanje svake vrste. Bia sviju vrste su se povezala i umnoila. "

45. Gdje su bili organski elementi prije formiranja Zemlje?

"Oni su postojali, takorei u fluidnom stanju, u prostoru, usred Duha, ili na drugim planetima, ekajui stvaranje Zemlje kako bi zapoeli novo postojanje na novom svijetu. "

46. Dali bilo koja iva bia dolaze u postojanje spontano i danas?

"Da, ali primitivne klice tih ve postoje u latentnom stanju. Svjedoci ste ovog fenomena stalno. Zar tkivo u ljudskom tijelu i ono u ivotinja ne sadre klice i mnotvo parazita, koji ekaju da zapone njihov razvoj u fermentaciji koja je potrebna za njihov ivot? Svaki od vas sadri uspavani svijet mikroskopskih bia u procesu stvaranja. "

47. Je li se ljudska vrsta nalazila meu organskim elementima sadranih u zemaljskoj kugli?

"Da, pojavila su se u vrijeme koje je odredio Stvoritelj. Od tuda i proizlazi tvrdnja. da je ovjek 'nastao iz praha\blata ili gline na zemlji. "

48. Moemo utvrditi epohu nastanka ovjeka i ostalih ivih bia na Zemlji?

"Ne, sve vae kalkulacije su himerine (neostvarljiv, nestvaran, neizvodljiv, uobraen.)."

49. Ako klice ljudske rase bile meu organskim elementima svijeta, zato se Ljudska bia ne stvaraju spontano i danas, kao to je to bilo u vrijeme njihova nastanka?

"Prvi poetak sviju stvari je skriven i od nas, ipak, moemo rei da Najstariji preci ljudske rase, jednom kada su dovedeni u postojanje, su apsorbirali sami element potrebne za njihovo formiranje kako bi mogli i sami stvoriti elemente u skladu sa zakonima reprodukcije. Isto se moe rei u odnosu na sve druge vrste ivih bia. "

NASTANJENJE ZEMLJE-ADAM

50. Je li ljudska rasa stvorena od samo jednog ovjeka?

"Ne, onaj koga zovete Adam nije bio ni prvi ni jedini ovjek koji je napuio zemlju."

51. Je li mogue znati u kojem razdoblju je Adam ivio?

"Razdoblje koje mu i sami dodjeljujete;. Odnosno, oko 4000 godina prije Krista"

RAZNOLIKOST LJUDSKE RASE

52. to je uzrok fizikih i moralnih razlika koja razdvajaju razliite rase ljudi na Zemlji?

"Klimatske, naina ivota i drutvene navike. Ista razlika bi bila nastala u sluaju da dvoje djece iste majke odrastu daleko jedno od drugoga, a okruena razliitim utjecajima i uvjetima; djeca tako razliito odgajana ne bi podsjeala jedne na druge. "

53. Je li ljudska rasa dolazila u postojanje na razliitim tokama svijeta?

"Da, i u razliitim epohama, a to je jedan od uzroka razliitosti ljudske rasa. Ljudi primitivnih razdoblja, bivajui raspreni u razliitim podnebljima, i formirajui saveze s onima iz drugih zemalja, iznjedrile su nove vrste ovjeanstva. "

Da li te razlike predstavljaju razliite vrste?

"Zasigurno ne. Svi oni ine jednu obitelj. Da li razlike izmeu sorti istoga voa negiraju njihovu pripadnost istoj vrsti. "

54. Ako ljudska vrsta ne potie od istog pretka, bili oni onda trebali prestati jedni druge smatrati braom?

"Svi su ljudi su braa u osnovi zajednikog odnosa prema Stvoritelju, jer su stvoreni od istog Duha, i tee ka istom cilju. Ljudski um je oduvijek sklon vezati se doslovno na smisao izjava koje su nuno nesavrene i nepotpune. "

MNOTVO SVIJETOVA

55. Jesu li sve planete koje se nalaze u svemiru naseljene?

"Jesu, a ljudi na zemlji su daleko od toga, kako vi mislite, prvi u inteligenciji, dobroti, i opem razvoju Postoje mnogi ljudi koji dre visoko miljenje o sebi, koji si umiljaju da va maleni svijet, od svih bezbrojnih mirijadi planeta oko vas, ima jedini privilegiju biti naseljen razumnim biima. Njima se svia pomisao da je Bog stvorio svemir samo za njih. Besmislena tatina! "

56. Je li tjelesna graa svih planeta ista?

"Ne, ona uope ne nalikuje jedna drugoj."

57.Fizika konstitucija razliitih svjetova je razliita,a da li to vrijedi i za bia koja ih nastanjuju da imaju razliit nain ivota.?

"Nema sumnje da je tome tako, kao to u vaem svijetu, ribe su pripremljene za ivot u vodi, a ptice za ivot u zraku.

58. Jesu li planeti najudaljeniji od Sunca uskraeni u svjetlosti i toplini, da im sunce samo djeluje poput velike fiksne zvijezde?

"Zar stvarno mislite li da nema drugih izvora svjetlosti i topline osim sunca? I zar ne uzimate u obzir djelovanje elektriciteta koji u nekim svjetovima igra vrlo mnogo veu ulogu nego u vaem? Osim toga, kako znate da li bia tih svjetova vide na isti nain kao i vi, i uz pomo organa kao to su vai? "

BIBLIJSKI OPIS STVARANJA

59. Razliiti narodi zemlje su formirali vrlo razliite ideje o stvaranju; ideje uvijek u skladu sa stupnjem znanstvenog napretka. Razum i znanost slau se u priznavanju fantastinog karaktera odreenih teorija. Objanjenje sada dobiveno od duhovne komunikacije je potvrdno miljenju koje su odavno usvojili najprosvjetljeniji pojedinci moderne znanosti.

Ovom objanjenju e se bez sumnje prigovoriti , s obrazloenjem da je to u suprotnosti s iskazima u Bibliji , ali paljivo promatranje tih izjava pokazuje nam da ova kontradikcija je vie prividna nego stvarna , i da proizlaze iz interpretacija ije znaenje je alegorijsko , a ne povijesno . Pitanje o osobnosti Adama , kojeg se smatra prvim ovjekom , i jedinim pretkomljudskog roda , nije jedino u odnosu na koje su vjerska uvjerenja svijeta doivjela preinake . Hipoteza o rotaciji Zemlje oko Sunca se u jednom trenutku inila u takvoj krajnjoj suprotnosti s navodima u Bibliji , da je svaka vrsta progona bila usmjeren protiv iste , kao i protiv onih koji su je zagovarali . Ipak Zemlja se i dalje okretala u svojoj orbiti u inat izopenja i nitko dan danas ne moe dovesti u pitanje injenicu njezina kretanja bez da se suprotstavi vlastitom razumu.

Biblija nam takoer govori da je svijet stvoren u est dana , i stavlja ovu epohu Stvaranja na oko 4000 godina prije nove ere . Prije tog razdoblja zemlja nije postojala. A u tom razdoblju je proizvedena iz niega . Takav je formalan stav svetog teksta , ali znanost , pozitivnim , i neumoljivim koracima dokazuje suprotno . Povijest stvaranja svijeta je neunitivo zapisana u svijetu fosila ,dokazujui bez mogunosti poricanja da su est dana u stvaranju sukcesivni period , od kojih svaki moe biti milijun godina . To nije samo stvar izjave ili miljenja . Ve injenica koja je nedvojbeno sigurna kao to je to kretanje Zemlje , i jedna koju teologija vie ne moe odbijati priznati, to priznanje je jo jedan primjer pogreaka u koje smo dovodili kada smo pripisivali doslovni znaaj jeziku koji je esto figurativne prirode . Hoemo li dakle, zakljuiti da je Biblija samo materijal od greaka sainjen? Ne , ali moramo priznati da su ljudi pogrijeili u svom nainu interpretiranja iste .

Geologija , u svojem istraivanju o arhivima zapisanim u strukturi samoga svijeta , je potvrdila redoslijedu kojem su razliite vrste ivih bia se pojavile na povrini , i taj redoslijed je u skladu sa slijedom navedenim u knjizi Postanka , s tom razlikom , da zemlja , umjesto uskrsavanja udom od Boje ruke u nekoliko dana , ostvarivi svoju formu pod impulsom boje volje , ve u skladu sa zakonima i djelovanjem prirodnih sila , u naravno razdoblju koje je po trajanju nesagledivo za nas . Da li se Bog se ini manje velik i manje moan za to to je ostvario djelo kreacije kroz djelovanje snaga ,i prema zakonima , svojih vlastitih odreenja? A je li rezultat kreativne energije manje uzvien zbog toga to se nije ostvarilo sve odmah i trenutno ? Oito da nije , i djetinjast doista mora biti onaj koji ne prepoznaje rasko Svemogue snage koritene u ovoj evoluciji svjetova svemira kroz djelovanje vjenih zakona . Znanost , do sada jo umanjujui slavu Boanskog djelovanja , prikazuje tu akciju pod aspektom ak jo ekstremnijim i vie u skladu s naim intuitivnim osjeajem moi i velianstvom Boga , pokazujui da je ostvareno bez odstupanja od Zakona koji su odraz Boanske volje u vladavini prirode .

Moderna znanost , u skladu s povijesnim zapisima , dokazuje da je ovjek na posljednjem mjestu poretka stvaranja ivih bia . Ali Mojsije stavlja univerzalni potop na godinu 1654 (moja opaska vjerojatno se radi o pogreci kod stvaranja pdf dokumenta to bi bilo moda oko 6-9 st. pne), dok geologija ini se pokazuju da se kataklizmiki potop dogodio prije pojava ovjeka , jer sve do sadanjeg vremena , primitivni slojevi ne sadre tragove njegove prisutnosti , niti ivotinja koje se dovode u vezu s njim . No, jo je daleko da o tome bude odlueno . Razliita nedavna otkria ukazuju na mogunost da je starost ljudskog roda mnogo vea nego to se do sada smatralo i ako se ovo pitanje nedvojbeno potvrdi , ono e dokazati da je slovo Biblije , u odnosu na vrijeme stvaranja ovjeka , kao i u pogledu mnogih drugih stvari , samo alegorijsko . Da geoloki Potop ne pripada Noi je vidljivo iz proteka vremena potrebnog za formiranje fosilo-fernih slojeva , a ako se tragovi u konanici i otkriju o postojanju ljudskog roda prije geolokog potopa ,biti e oito da Adam nije bio Prvi ovjek , odnosno da njegovo stvaranje datira iz razdoblja koje je jo starije . Nema spora oko injenice, i starosti ljudskog roda, ako bi se dokazalo geolokim otkriem, bi moralo biti prihvaeno, jednako kao to je to bilo uinjeno u odnosu na kretanje Zemlje i est dana stvaranja.

Postojanje ljudske rase prije geolokog potopa , moemo prigovoriti , je dvojbeno . No isti prigovor ne moemo uzeti obzirom na sljedea razmatranja Prihvaajui da se ovjek prvi put pojavio na zemlji 4000 godina prije Krista , ako je cijela ljudska rasa , s izuzetkom jedne obitelji , unitena sa 1650 godina poslije , to znai da naseljavanje zemlje potjee samo od vremena Noe - to jest , samo2500 godina prije Krista . No , kada su idovi emigrirali u Egipat u osamnaestom stoljeu prije Krista , otkrili su da je zemlja gusto naseljena , i ve u razvoje kao napredna civilizacija . Povijest pokazuje da u isto vrijeme , Indija i razne drugezemlje su bile jednako naseljene i u procvatu ,a da ne govorimo o kronolokim tablicama drugih naroda , koji tvrde postoje od vremena jo udaljenijeg. Moramo, dakle , pretpostaviti da je od dvadeset etvrtog do osamnaestog stoljea prije Krista to jest , u vremenu od 600 godina da su potomci jednog pojedinca bili u mogunosti razmnoiti se i naseliti ogromna prostranstva Zemlje koja su zatim tek bila otkrivena , a da ne govorimo o onima koja bijahu nepoznata ,ali za koja nemamo razloga tvrditi da su bila liena stanovnika , a nadalje moramo pretpostaviti da je ljudska rasa u tako kratkom razdoblju , bila u mogunosti da se uzdigne iz divljakog neznanja primitivni ljudi do drave na najviem stupnju intelektualnog razvoja - sup - pozicije toliko oprene antropolokim zakonima .

Raznolikost ljudskih rasa potvruje ovaj pogled na temu. Klima i naina ivota nesumnjivo mijenjaju fizike karakteristike ovjeanstva, ali znamo mjeru do koje ove izmjene mogu ii, a fizioloka ispitivanja uvjerljivo dokazuju da postoje meu rasama sustavne razlike prevelike i preduboke da bi bile proizvedene samo razlikama klime. Krianje rasa proizvodi podvrste, a sklonost je izraena prema uklanjanju obiljeja osobitosti, ali i ne proizvodi osobitosti, te stvara iskljuivo varijacije na temu. Ali krianje rasa pretpostavlja postojanje rasa oito razliitih od svake druge, i kako bi postojanje tih rasa objasnili ako pripisujemo njihovo podrijetlo pukim razmnoavanjem, pogotovo ako emo ograniiti razvoj tih razliitih rasa na tako kratak period ? Kako je mogue pretpostaviti, primjerice , da su se potomci Noe u tako kratkom vremenu transformirali u Etiopljana ? Takva preobrazba bi bila nedoputena kao one vuka u ovcu , od bube u slona , ptice u ribu . Nijedno unaprijed stvoreno miljenje ne moe izdrati , na duge staze , dokaze suprotstavljenih injenica . No , naprotiv tome, sve potekoe nestaju ako pretpostavimo da je ovjek postojao u razdoblju onome to dotada mu bilo dodijeljen za njegovo stvaranje , da je Adam stvoren nekih 6000 godina prije,naseljavanje zemalja do tada nenaseljenih , da je potop Noe bio lokalna katastrofa , pogreno zamijenjena s velikom geolokom kataklizmom , i , na kraju, ako dozvolimo u alegorijskim obliku izraavanja to je obiljeje orijentalnog stila ,i zajedniko svetim knjigama svih naroda . Nije mudro inzistirati na doslovnom tumaenju figurativnih izraza od kojih netonost moe u bilo kojem trenutku biti jasno vidljiva obzirom na napredak znanstvenih otkria ; ve temeljne propozicije religije nemaju se ega bojati od otkria znanosti , su ojaane i oplemenjene jer se dovode u sklad s tim otkriima . I samo tada kada vjerski osjeaj bude obasjan tim savezom sa znanstvenom istinom e vjerska uvjerenja tako doprinijeti neranjivosti na napade skepticizma , i zauzeti mjesto skepticizma u glavama i srcima ljudi .

GLAVA IV

VITALNI PRINCIPI

1. ORGANSKA I ANORGANSKA BIA - 2. IVOT I SMRT - 3. INTELIGENCIJA I INSTINKT.

ORGANSKA I ANORGANSKA BIA

60 . Je li sila koja ujedinjuje elemente materije u organska i anorganska tijela ista?

" Da ,zakon privlanosti je isti za sve . "

61 . Postoji li razlika izmeu materije organskih i anorganskih tijela ?

"Materija u oba tijela je ista , ali u organskim tijelima je animalizirana . "

62 . to je uzrok animalizacije materije ?

" Njezina veza s vitalnim principom . "

63 . Da li vitalni princip boravi u posebnom sredstvu , ili je to samo svojstvo organizirane materije, drugim rijeima , je li to posljedica ili uzrok ?

" To je oboje. ivot je posljedica izazvana djelovanjem sredstva nad materijom ; Ovo sredstvo bez materije nije ivot , ba kao to materija ne moe oivjeti bez tog agenta . Ono daje ivot svim biima koja ga apsorbiraju i asimiliraju . "

64 . Vidjeli smo da su duh i materija su dva konstitutivna elementa u svemiru . Da liVitalni princip predstavlja trei element ?

" To je bez sumnje , jedan od elemenata neophodnih za konstituiranje svemira , ali svojizvor sadri u posebnom preinaci univerzalne tvari, izmijenjene do krajnosti. Za vas, to je osnovno tijelo, kao to su kisik ili vodik, koji ipak nisu osnovni elementi, jer sva tijela vama poznata, iako se ine jednostavnim, su modifikacije prvobitne tekuine. "

Ova izjava ini da se podrazumijeva da vitalnost nije zbog izrazitog primitivnog agenta, ali je posebno svojstvo sveope materije koja proizlazi iz odreenih izmjena ovog potonjeg.

"Tvoj zakljuak je prirodna posljedica onoga to smo naveli."

65. Je li vitalni princip ivi u nekom od tijela koja su nama poznata?

"" Ono ima svoj izvor u prvobitnoj tekuini, to je ono to zovemo magnetski tok ili elektrina energija, animalizirana. To je posrednik, veza izmeu duha i materije. "

66. Je vitalni princip isti za sva organska bia?

"Da;. Ali izmijenjen prema vrsti. To je ono naelo koje im daje mo stvaranja kretanja i aktivnosti, te ih razlikuje od inertne materije, jer kretanje materije nije spontano. Materija je pokrenuta, ona ne uzrokuje pokret '.

67. Je vitalnost stalan atribut vitalnog principa , ili je vitalnosti razvijena od rada organa u kojima se oituje?

"Razvija se samo u povezanosti s tijelom. Nismo li rekli da ovaj agens, bez materije nije ivot? Unija oboje je potrebna za proizvodnju ivota. "

- Bi li bilo ispravno rei da vitalnost latentna kada vitalni agens nije ujedinjen s tijelom?

"Da, to je tono."

IVOT I SMRT

8. to je uzrok smrti organskih bia?

"Iscrpljenost tjelesnih organa."

- Bi li bilo tono usporediti smrt sa prestankom kretanja u stroju koji je izbaen iz brzine?

"Da, kad se stroj pokvari, njegovo djelovanje prestaje . Kada se tijelo razboli, ivot. odustaje od istog. "

69. Zato je smrt uzrokovana ee od lezije srca od strane nego bilo kojeg drugogorgana?

"Srce je stroj za stvaranje ivota. Ali srce nije jedini organ kojem lezija uzrokuje smrt, to je samo jedan od kotaa bitnih za funkcioniranje stroja ".

70. to se dogaa s materijom i vitalnim principom organskih bia nakon njihove smrti?

"Inertna tvar se razgrauje, i slui za formiranje drugih tijela; vitalni princip se vraa opoj masi univerzalne tekuine. "

INTELIGENCIJA I INSTINKT

71. Je li inteligencija atribut vitalnog principa?

"Ne, jer biljke ive i ne misle, oni imaju samo organski ivot. Inteligencija i materija su neovisni jedno od drugoga, jer tijelo moe ivjeti i bez inteligencije, ali inteligencija se moe samo manifestirati kroz materijalne organe. Animalizirana materija moe postati inteligentna samo po jedinstvu s duhom. "

72. to je izvor inteligencije?

"Ve smo vam rekli: univerzalna inteligencija."

- Je li ispravno rei da svako inteligentno bie privlai dio inteligencije od Univerzalnog izvora, i asimilira kako privlai i asimilira naelo materijalnog ivota?

"Takva usporedba bi bila daleko od tone, jer inteligencija je sposobnost koja je svojstvenasvakom biu, i konstituira svoju moralnu individualnost. Osim toga, rekli smo vam da postoje stvari koje ovjek ne moe dokuiti, a to je za sada, jedna od njih ".

73. Je li Instinkt neovisan od inteligencije?

"Ne, nije ba tako, jer je to vrsta inteligencije. Instinkt je bezrazlona inteligencija, pomou koje nii redovi bia osiguravaju svoje potrebe. "

74. Je li mogue uspostaviti liniju razgranienja izmeu instinkta i inteligencije, to jest, precizno definirati gdje zavrava jedno i poinje drugo?

"Ne, jer esto se stapaju jedna u drugu. Ali radnje koje pripadaju instinktu i one koje pripadaju inteligenciji se lako razlikuju. "

75. Je li ispravno rei da instinktivne sposobnosti se smanjuju proporcionalno s rastom intelektualnih sposobnosti?

"Ne, instinkt je uvijek nastavlja postojati, ali ovjek ga zanemaruje. Instinkt, kao i razum moe nas odvesti u pravom smjeru.

Njegovo vodstvo se gotovo uvijek osjea, a ponekad i vie od razuma. Ono nikada ne zastranjuje. "

- Kako to da razum nije uvijek nepogreiv vodi?

"Bio bi nepogreiv da nije izopen od strane lane naobrazbe, ponosa ili sebinosti. Instinkt ne podlijee razumu. Razum ostavlja slobodu izbora, i daje ovjeku slobodnu volju. "

KNJIGA DRUGA- SVIJET DUHOVA

GLAVA I

DUHOVI

1. PODRIJETLO I NARAV DUHA - 2. PRIMITIVAN I NORMALAN SVIJET - 3. FORMA I SVEPRISUTNOST DUHOVA - 4.PERISPIRIT - 5. RAZLIITI REDOVI DUHOVA- 6. DUHOVNA HIJERARHIJA -7. NAPREDOVANJE DUHA - 8. ANELI I DEMONI.

perispirit ( suptilno tijelo koje koristi duh za povezivanje sa percepcijom kreiranom od strane uma)

PODRIJETLO I NARAV DUHA

NAPOMENA : rije duh se ovdje koristi u smislu bez-tjelesnog bia a ne u terminu univerzalnog inteligentnog elementa

76. Koja definicija se moe dati duhu?

"Duhovi se mogu definirati kao inteligentna bia kreacije. Oni konstituirajupopulaciju svemira, to je u suprotnosti s oblicima materijalnog svijeta. "

77. Jesu li duhovi odvojeni od Boanstva, ili su oni samo emanacija od ili dijelovi boanstva iz tog razloga zvani sinovi ili "djeca" Boja?

"Duhovi su Boje djelo, ba kao to je stroj rad mehaniara koji ga je stvorio: Stroj je ovjekovo djelo, ali to nije ovjek. Vi znate da kada ovjek napravi korisnu ili ugodnu stvar, on nju naziva svojim'djetetom'-njegovom' kreacijom '. Tako je i za nas u odnosu na Boga. Mi smo Njegova djeca u tom smislu, jer smo njegov rad. "

78. Jesu li duhovi imali poetak, ili postoje, kao Bog, od vjenosti?

"Ako duhovi nisu imali poetak, oni bi bili jednaki s Bogom, a kako su oni njegovo stvaralatvo podloni su Njegovoj volji. To da Bog postoji odvajkada je nepobitno, ali o tome kada i kako nas je On stvorio, ne znamo nita. Moda ete rei: da nismo imali poetak u tom smislu, da Bog bivajui vjean, On mora da neprestano stvara. No, o tome kada i kako je svakog od nas napravio, to ponavljam, poznato nije ikome. To je velika tajna. "

79. Budui da postoje dva glavna elementa u svemiru, Inteligentan element i materijalni element, bilo bi ispravno rei da su duhovi formirani od inteligentnogelementa kao to su inertna tijela formirana iz materijalnog elementa?

"Oito je da je takav sluaj. Duhovi su individualizacija inteligentnog naela, kao to su tijela individualizacija materijalnog principa. Sama epoha i nain formacije su nam nepoznati. "

80. Da li se stvaranje duhova oduvijek dogaa, ili se to samo dogodilo na poetku vremena?

"To se uvijek dogaa, to jest, Bog nikada nije prestao stvarati."

81. Jesu li duhovi formirani spontano, ili se oni stvaraju jedni od drugih?

"Bog ih stvara kao to stvara sve druge ivotinje, po Njegovoj volji. Ali mi opet moramo ponoviti da je njihovo podrijetlo misterij. "

82. Je li ispravno rei da su duhovi nematerijalni?

"Kako je mogue definirati stvar kada ne postoje termini za usporedbu iste, a koje je jezik nesposoban izraziti? Moe li netko tko je roen slijep definirati svjetlo? 'Nematerijalan"nije prava rije,' bestjelesno 'e biti blie istini, jer vi morate shvatiti da duh, bivajui kreacija mora biti neto stvarno. Duh je savrena materija ali materija koja postoji u stanju u kojem nema analognog u krugu vaeg razumijevanja, i eterina tako da ne moe biti percipirana vaim osjetilima.

83. Ima li kraja trajanju duha? Moemo razumjeti da princip iz kojeg pristiu bi trebao biti vjean, ali ono to elimo znati je, da li njihova Individualnost ima kraj, i hoe li nakon odreenog vremenskog razdoblja, duljeg ili kraeg element od kojeg su formirani rasformirati se,zar se ne vraa masi od koje su proizvedeni, kao to je sluaj kod materijalnih tijela?Teko je razumjeti da ono to je imalo poetak ne bi trebalo imati i kraj.

"Postoje mnoge stvari koje ne razumijete, jer vaa inteligencija je ograniena, ali to nije razloga za njihovo odbacivanje. Dijete ne razumije sve to se razumije otac, niti neuki ovjek razumije sve to se razumije uen ovjek. Mi vam kaemo da postojanje duhova nema kraja, i to je sve to moemo rei na tu temu u ovom trenutku ".

PRIMITIVAN I NORMALAN SVIJET

84. Da li duhovi konstituiraju svijet osim onoga to mi vidimo?

"Da,. Svijet duhova ili bestjelesne inteligencije"

85. Koji od ovo dvoje, svijet duhova ili tjelesni svijet, je primaran u poretku svemira?

"Duhovni svijet. Prije postojei jest i preivljava sve ostalo."

86. Ne bi li tjelesni svijet ikada i postojao ili prestajao postojati, bez promjene u esencijalnosti duhovnog svijeta? (Uh ova mi reenica ba nije sjela)

"Da, oni su neovisni jedni o drugima, a ipak je njihova veza neprestana, jer oni reagiraju neprestano jedno na drugo. "

87. Da li duhovi zauzimaju odreeni i ogranieni prostor u svemiru?

"Duhovi su posvuda; nebrojeni prostori su napueni s njima u nebrojivom mnotvu. Neprimjetni za vas, oni su neprestano uz vas, promatraju i djeluju na vas, jer Duhovi su jedna od sila prirode, te su instrumenti uposleni od Boga za ostvarenje providnog dizajna. Ali svi duhovi ne ide svugdje, postoje regije u iji ulaz ne mogu pristupiti oni koji su manje napredni. "

FORMA I SVEPRISUTNOST DUHOVA

88. Imaju li due odreen,ogranien i nepromjenljiv obrazac?

"Ne za oi, kao to su vae, ali, za nas, one imaju oblik, jedan maglovit kako biste ga vi zamislili ,kao plamen, sjaj ili eterina iskra. "

-Je li taj plamen ili iskra neke boje?

"Ako biste ga mogli vidjeti, razlikovao bi se od tamno sive do briljantnosti rubina,ovisno o stupnju istoe duha. "

89. Da li duhovi troe vrijeme u transportiranje samih sebe kroz prostor?

"Da, ali njihovo kretanje je brzo poput misli."

-Nije li misao sama kretnja due, prijevoz same due na mjesto ili objekt na koji se misli?

"Gdje je misao, tu je dua, jer dua je ta koja misli. Misao je njen atribut. "

90. Kad duh putuje s jednog mjesta na drugo je li on svjestan udaljenosti koje prolazi i opsega prostora kroz koji prolazi, ili je on iznenada prevezen na mjesto na koje eli ii?

"Duh moe putovati na oba naina. On moe, ako eli, uzimati u obzir udaljenost koju prolazi putem, ili moe zanemariti osjeaj udaljenosti. To ovisi o Duh kao i na njegovom stupnju istoe. "

91.Predstavlja li materija prepreku kretanju duha?

"Ne, duhovi prolaze kroz sve, zrak, zemlju, vodu, vatru ak su im i jednako dostupni . "

92. Je li dar duhova sveprisutnost? Drugim rijeima, moe li se podijeliti duh i moe li postojati na nekoliko toaka prostora u istom vremenu?

"Ne moe biti dijeljenja duha, ali svaki duh je centar koji zrai u svim pravcima, te stoga se moe duh pojaviti na nekoliko mjesta u isto vrijeme. Sunce samo jedno tijelo, ali zrai u svim smjerovima, i alje svoje zrake na velike udaljenosti, ali nije podijeljeno."

- Imaju li svi duhovi istu snagu zraenja?

"Postoji velika razlika izmeu njih u tom pogledu: to ovisi o stupnju njihove istoe. "

PERISPIRIT

93. Je li duh, ispravno rei,bez obloge, ili je to, kao to neki izjavljuju, okruen nekom tvari neke vrste?

"Duh je obavijen tvari koja e bi vam se ukazala poput izmaglice, ali koja se ipak, ini se vrlo gustom za nas, ali je dovoljno propusna kako bi se omoguilo da duh pluta u atmosferi, i da se prijevozi kroz prostor kako eli. "

94. Odakle si duh privlai tu polu-materijalnu koulju?

"Od sveope tekuine svakog svijeta. Zbog toga perispirit nije isti u svim planetima. U prolaska iz jednog svijeta u drugi. Duh mijenja koulju kao to vi mijenjate odjeu. "

- Kad duhovi koji nastanjuju svjetove u viem stupnju od naeg dolaze kod nas, jesu li oniduni odjenuti se u guu odjeu perispirita?

"Da, oni su duni odjenuti se u vau odjeu kako bi bili u mogunosti pristupiti vaem svijetu. "

95. Da li polu-materijalna omotnica duha ima utvreni oblik, i moe li se primijetiti od strane nas?

"Da, ono moe preuzeti bilo koji oblik koji duh eli To je nain na koji duh. ponekad napraviti sam sebe vidljivim, bilo u snovima ili u budnom stanju, i moe uzeti oblik koji moe biti vidljiv, pa ak i opipljiv za vaa osjetila. "

RAZLIITI REDOVI DUHOVA

96. Jesu li svi duhovi jednaki ili postoji meu njima hijerarhija?

"Oni su u razliitim stupnjevima ovisno o stupnju proienja koji su postigli. "

97 . Postoji li odreeni broj redova ili stupnjeva proienja meu duhovima ?

"Broj takvih redova je neogranien , jer ne postoji nita kao barijera ili linijarazgranienja izmeu razliitih stupnjeva uzdizanja , i, prema tome, jer nema fiksneili proizvoljne podjele meu duhovima ,broj redova, moe biti povean ili smanjen ovisno otoci gledita s koje ih razmatrate. Ipak , ako uzmemo u obzir obiljeja duhova , moemo ih svesti na tri glavna reda ili stupnja ."Moemo staviti u prvi ili najvii rang one koji su dostigli stupanj relativnog savrenstva , to predstavlja ono to se moe nazvati ' isti duh . " Moda emo u drugom rangu nai one koji su stigli do sredine uznesenja ljestvice , one koji su postigli stupanj proiavanja u kojima aspiracija za savrenstvom postala vladajua elja .Moemo smjestiti u trei ili najnii rang sve one nesavrene duhove koji su jo uvijek nalaze na najnioj preki ljestava . Karakterizira ih neznanje , ljubavi prema zlu , i sve niskestrasti to usporavaju napredak prema gore . "

98. Imaju li duhovi drugog reda samo aspiraciju za savrenstvom, ili takoer i moda to postignu?

"Oni imaju tu mo u stupnjevima razmjernim njihovom stupnju proienja na koji su pojedinano stigli. Neki od njih se razlikuju po svojim znanstvenim spoznajama ,drugi po svojoj mudrosti i ljubaznosti, ali svi oni imaju jo proi disciplinu prosudbe kroz iskuenja i patnju. "

9. Jesu li svi duhovi iz treeg reda loi?

"Ne. Neki od njih su neaktivni i neutralni, ne rade ni dobro niti zlo, drugi, dapae uivaju u zlu, te su oduevljeni kada su pronau nain za ispoljavanje zla. Drugi, opet, su neozbiljni, bedasti, fantastini, nestani prije nego zli, lukav prije nego pozitivno zlonamjerni, zabavljaju se mistificirajui ljudska bia na koja mogu djelovati, a uzrokuju im razne sitne smetnje za vlastitu zabavu "

DUHOVNA HIJERARHIJA

100 . Preliminarna opaanja. -Klasifikacija duhova temelji se na stupnju njihovog napretka , na kvalitetama koje su stekli , i prema nesavrenostima od kojih se jo uvijek trebaju osloboditi . Ova klasifikacija , meutim , nipoto nije apsolutna . Tek u svojoj ukupnosti u kojoj osobina svake kategorije jasno je oznaena , jer svaka kategorija vee se u onu iznadpo neprimjetnoj gradaciji, osobitost narednih kategorije reflektira se u jednoj naspram drugoj na njenim ekstremima, kao to je sluaj u razliitim podrujima prirode , u bojamaduge ili fazama ljudskog ivota . Duhovi prema tome mogu biti podijeljeni u nebrojeno kategorija , prema gleditima iz kojih ih promatramo. To je u ovom sluaju , kao i u svim ostalim sustavima znanstvene klasifikacije. Sustavi usvojeni su vie ili manje potpuni , vie ili manje racionalni , vie ili manje pogodni za razumijevanje , ali , bez obzira na oblik koji imaju, ne mijenjanju nita u odnosu na znanstvene injenice koje ih rabe. Odgovor na pitanje o kategorijama u koje su podijeljeni duhovi je stvar bez praktinog znaaja .

Jo jedna stvar koja ne bi trebala biti izgubljena iz vida je injenica da meu duhovima , kao i meu ljudima , postoje oni s velikim neznanjem , i da treba biti na oprezu kod tendencije da se vjeruje da su svi duhovi sve znaju samo zato to su duhovi . Rad na klasifikaciji zahtijeva metodu, analizu i temeljito poznavanje predmeta . No oni koji u duhovnom svijetu imaju samo malu koliinu znanja , su nekompetentni kao i neuki ljudi kojima je teko obuhvatiti cijelu irinu predmeta a kamo li formulirati sistem. Analogija bi bila jednaka kada bi pra-ovjek pokuao ocijeniti karakteristike civiliziranog ovjeka.

Ova podjela duhova u tri dobro razdijeljene kategorije ini nam se da je posveracionalna , i ostaje nam samo da se izvedemo dovoljan broj podvrsta tj, glavnih nijansi triju velikih kategorija. I to smo uinili uz pomo samih duhova, ije prijateljske upute nas nisu omele u poslu na koji smo oigledno bili navedeni da odradimo.

TREI RED NESAVRENI DUHOVI

101. Glavne karakteristike prevladavajui utjecaj materije nad duhom. Sklonost zlu. Neznanje, ponos, sebinost, i sve zle strasti koje proizlaze iz njih. Oni imaju intuiciju o postojanju Boga, ali ne i shvaanje.

Nisu svi temeljito loi, u mnogima od njih ui lakomislenost , elja za moi razumijevanja i poriv za nestalukom , nego stvarnom zlobom . Neki od ne ine ni dobra ni zla , ali sama injenica da ne ine nita dobra odaje njihovu inferiornost. Drugi naprotiv , uivaju u zlu, te su sretni kada nau priliku ispoljiti isto. Meu duhovima ovog reda ,odreena koliina inteligencije esto je povezana s zlobom i nestalukom, ali bez obzira na njihov intelektualni razvoj, njihove ideje ude za balansom , a njihovi osjeaji su vie ili manje blijedi. Njihovo znanje o duhovnom svijetu je usko , a i ono malo to znaju je pomijeano s idejama i predrasudama iz tjelesnog ivota . Oni mogu dati samo lane i nepotpune informacije o duhovnom svijetu , ali paljivi promatra moe uvijek nai u njihovoj komunikaciji , bez obzira koliko je ona nesavrena potvrdu velikih istina koje su proklamirane zapravo od duhova vieg reda. Njihov karakter otkrivate po njihovu jeziku . Svaki duh , koji je u svojim komunikacijama odaje zlu namjeru , moe se svrstati u trei red a prema tome svaka zla misao koju nam sugeriraju dolazi iz duha tog reda . Oni uviaju sreu koju uivaju dobri duhovi ali taj prizor izaziva im vjenu muku ;jer oni uivaju sve muke koje su proizvod zavisti i ljubomore.

Oni uvaju sjeanje i percepciju o patnjama tjelesnog ivota, i taj dojam je esto bolniji od stvarnosti. Oni pate u stvari i od boletina koje su sami istrpjeli, kao i od onih koje su uzrokovali da drugi trpe. A kako se te patnje izdravaju dui period, oni vjeruju da su osueni na vjenu patnju. Bog, za njihovu kaznu, hoe da oni to i vjeruju.

Oni se mogu podijeliti u pet glavnih klasa: -

102 . Deseta klasa - Neisti Dusi. - Oni su skloni zlu , i uiniti ga sredinjim predmetom svih njihovih misli i aktivnosti . Kao duhovi , oni daju ljudima perfidne savjete , potpiruju razdor inepovjerenje , prilaze pod krinkom maske kako bi to efikasnije obmanuli. Oni opsjedajuone iji karakter je dovoljno slab da poputa njihovim prijedlozima i kojega mogu odvui od puta napretka, radujui se kad usporavaju napredak uzrokujui da podlegnu izazovima koje su izabrali za svoj tjelesni ivot. Duhove ove klase moe se prepoznati po njihovom jeziku , po koritenju grubog ili trivijalnih izraza, kao i kod ljudi , jezik je uvijek pokazatelj moralne , i intelektualne inferiornosti . Njihova komunikacija odraz je bazinosti njihovih namjera , i iako pokuavaju nametnuti nam se kroz glas razuma i pravinosti , ne uspijevaju pratiti taj lani dojam do kraja te naposljetku izdaju svoje pravo lice. Pojedini narodi su napravili od njih paklena boanstava , drugi su ih imenovali kao demone , zli duhovi i sl. Ljudi u kojima su utjelovljeni su ovisnici o svim oblicima poroka koji su motivirani odvratnim i degradirajuim strastima - senzualnou , okrutnosti , lopovlukom , licemjerjem, pohlepom , krtosti . Oni ine zla za vlastitu korist , bez odreenih motiva a iz mrnje prema svemu to je dobro uglavnom biraju svoje rtve meu potenim i vrijednim ljudima . Oni su tetoine ovjeanstva ,bez obzira na krug drutva kojem pripadaju i presvlaka civiliziranog obrazovanja nije sposobna izlijeiti niti sakriti njihove degradirajue sklonosti.

103. Deveta klasa- Lakomisleni,neozbiljni ili nestani Duhovi. - Oni su neznalice, nestani, nerazumni i ovisnici o ruganju. Oni mijeati sve sa svime, i njihov odgovor na svako pitanje, je bez pozornosti na istinu. Oni uivaju uzrokujui sitne smetnje, u podizanju lane nade za sitne radosti, dovodei ljude u zabludu mistifikacijom i trikovima. Vulgarno nazvani straila, gnomovi, patuljci, itd., pripadaju ovoj klasi. Oni slue pod zapovjednitvom duhova u vioj kategoriji, koji ih koriste kao i mi sluge.

U svojim komunikacijama s ljudima njihov jezik je esto duhovit i domiljat, ali plitak. Oni brzo iskoriste udnovatost i apsurdnosti ljudi i stvari, koje komentiraju na sarkastian nain. Ako posude ugledna imena, to im je sklonost initi, to rade iz zabave prije nego iz stvarne elje da zavedu ikoga.

104. Osma klasa- Duhovi koji se ine vie znanstvenici nego to to jesu.-Njihovo znanje esto jest pozamano, umiljaju si da znadu mnogo vie nego li je to istina. Nakon to su ostvarili odreenu koliinu napretka iz razliitih predmeta, njihov jezik odaje osjeaj lakoe koji lako moe dati laan dojam o njihovim kapacitetima i stupnju prosvjetljenja, ali njihove ideje su uglavnom nita vie nego odraz predrasuda i pogrenih dojmova zemaljskog ivota. Njihove izjave sadre mjeavinu istina i apsurdnosti , u kojima se naziru tragovi,samouvjerenosti, oholosti, ljubomore i tvrdoglavosti, od koji se jo nisu oslobodili, a lako se primijete.

105. Sedma klasa neutralni Duhovi.-Oni nisu dovoljno napredni da aktivno sudjeluju u kreiranju dobra, niti su dovoljno loi da budu aktivni u injenju loeg. Oni skloni injenju jednog pa drugog, i ne izdiu iznad obine razine ovjeanstva, bilo u pogledu morala ili inteligencije. Oni su vrsto vezani za stvari ovoga svijeta, i za ijim zadovoljstvima snano ale.

106. esta klasa Buni i Gromki ( oni kojima nedostaje obuzdavanje i disciplina ) Duhovi ove vrste ne, strogo govorei, ne formiraju poseban razred na temelju njihovih osobnih kvaliteta, oni mogu pripadati svim klasama treeg reda. Njihova prisutnost se oituje po proizvodnji fenomena koji se mogu primijetiti osjetilima, kao to je kucanje, pokreti i abnormalno premjetanje krutih tijela ,promjena u zraku i sl. Oni su od sviju ostalih klasa najvie vezani uz materiju, tj,glavni animatori u kreiranju nestalnosti elemenata svijeta, te djeluju na zrak, vodu, vatru i na razna druga tijela iz utrobe zemlje. Kad god ti fenomeni pokazuju karakter i namjeru inteligencije, nemogue je to pripisivati pukoj sluajnosti i nekom fizikom uzroku. Svi duhovi su u stanju proizvesti fizike pojave, ali duhovi vieg stupnja ostavljaju te fenomene za one nieg reda kojime je drae baviti se materijom nego li e po pitanju nego inteligencije, a kada i prosude da bi bilo od koristi stvoriti fiziku manifestaciju upoljavaju duhove nieg reda kao svoje pomono osoblje .

DRUGI RED - DOBRI DUHOVI

107. Osnovne karakteristike.- Dominacija duha nad materijom, elja za izvrsnou. Njihove kvalitete i htijenje za dobrim proporcionalni su stupnju razvoja koji su postigli. Neki od njih imaju znanstvene spoznaje, drugi su stekli mudrost i milosre; napredniji meu njima povezali su znanje s moralnom izvrsnou. Ne bivajui jo uvijek u potpunosti dematerijalizirani,oni uvaju tragove svojeg tjelesnog postojanja, vie ili manje snano ih obiljeavajui, u skladu sa svojim stupnjem oituju se u tragovima koji se naziru kroz njihov nain izraavanja, u navikama, ili ak, u nekim sluajevima, u obiljejima ekscentrinosti i hobija koji ih i dalje okupiraju. No za te slabosti i nesavrenosti oni imaju mogunost proi u kategoriju duhova iz prvog reda.

Oni su stekli razumijevanje o ideji Boga i beskonanosti , i ve dijele blagoslov viih sfera . Svoje ispunjenje i sreu pronalaze u ostvarivanju dobra i prevenciji zla . Povezanost kojom su ujedinjeni prua im neizreciv uitak , ne mui ih zavist , kajanje niti bilo koja druga zla strast koje mue duhove nieg stupnja , ali jo uvijek imaju proi kroz iskuenja discipline dok nei zavre rad svojeg proienja. Kao duhovi , oni dijele dobre i plemenite misli u umove ljudi , okreu ih od puta zla , tite one iji tijek ivota ih ini vrijednim njihove pomoi , te neutraliziraju svojim prijedlozima utjecaj niih duhova na umove onih koji po svojem karakteru i ne udovoljavaju zlim savjetima potonjih. Ljudi u kojima su utjelovljeni su iskreni i dobronamjerni, nisu motivirani ponosom, oholou, sebinosti , niti ambicijom, oni ne osjeaju mrnju, zavist , niti ljubomora, a ine dobro zbog dobra.U ovaj red pripadaju duhovi najee spominjani u popularnim vjerovanjima po imenimadobar duh,zatitniki duh , dobri duhovi . U razdobljima neznanja i praznovjerja , ljudi su ih smatrali benevolentnim boanstvima .

Oni se mogu podijeliti u etiri glavne skupine: -

108. Peta klasa-Benevolentni Duhovi.-Njihova dominantna kvaliteta je ljubaznost. Oni uivaju sluei ljudima i pruajui im zatitu, ali njihovo znanje je poneto usko. Oni su napredovali vie u pogledu morala nego inteligenciji.

109. etvrta klasa - Ueni Duhovi. - Oni su posebno istiu po opsegu znanja. Oni su manje zainteresirani za moralnim pitanja vie za pitanja vezana uz znanstvena istraivanja, za koja imaju veu sklonost, ali njihove znanstvene studije su uvijek povezane s pogledom na praktinu upotrebljivost, i u potpunosti su slobodni od baznih strasti uobiajenih za duhove nieg stupnja napredovanja.

110. Trea klasa Mudri Duhovi.-najuzvienije moralne kvalitete ine njihov prepoznatljivekarakteristike. Bez da su postigli neogranieno znanje, njihov razvoj intelektualnih sposobnosti im omoguuje da pravilno sude o ljudima i stvarima.

111. Druga klasa-Uzvieni Duhovi.- Oni ujedinjuju, u vrlo visokom stupnju, znanstvene spoznaje, mudrost i dobrotu. Njihov jezik, inspiriran samo najiom dobrohotnosti, uvijek plemenit i uravnoteen, esto dostojanstven. Njihova superiornost ini ih vie spremnima nego bilo koga drugog da podijele s nama pravedne i istinske ideje u odnosu na duhovni svijet, u granicama znanja doputenog ovjeanstvu. Oni rado dolaze u doticaj s onima koji tragaju za istinom u jednostavnosti i iskrenosti, i koji su u dovoljnoj mjeri osloboeni od okova materijalnosti i sposobni razumjeti ih , ali okreu se od onih ija su ispitivanja potaknuta samo iz znatielje, ili koji su odvueni sputa estitosti zbog atrakcije materijalnog. U iznimnim okolnostima, kada se inkarniraju na Zemlji, to je uvijek zbog ostvarenja misije napretka, a time nam pokazuju najvii oblik savrenstva prema kojem moemo teiti u ovom svijetu.

PRVI RED - ISTI DUHOVI

112. Osnovne karakteristike.-Utjecaj materije je ravan nuli; superiornost u intelektualnomi moralnom, tako apsolutna da u usporedbi s duhovima svih drugihredova se mogu kvalificirati kao savrenstvo.

113 . Prva i jedina klasa. - Oni su proli kroz svaki stupanj ljestvice napretka, te su se oslobodili od svih neistoa materijalnosti. Nakon to su ostvarili ukupnost savrenstva kojih su stvorena bia prijemiva\svjesna, oni imaju vie ne prolaze ni iskuenja niti ispatanja . Budui da vie ne podlijeu reinkarnaciji u prolazna\kvarljiva tijela , oni pristupaju ivotu u vjenosti u neposrednoj Bojoj prisutnosti . Oni uivanju blaenstvo koje je nepromjenjivo , jer oni vie nisu podloni eljama ili nestalnosti materijalnog ivota , ali to blaenstvo nije monotono i u dokolici vjene kontemplacije . Oni su glasnici i sluge\predstavnici Boji , izvritelji Njegovih naloga u odravanju univerzalne harmonije. Oni vre suvereno zapovjednitvo nad svim duhovima slabijim od njih samih , pomau im u ostvarivanju rada na njihovom ienju i dodjeljuju svakom od njih misiju proporcionalnu njihovom napretku. Kako bi se pomoglo ljudima u njihovom tjeskobama potiu ih na ljubav, dobro ili na iskupljenje od greaka koje ih potom vraaju natrag na put do vrhovne sree, to je za njih glavna okupacija. O njima se ponekad govori kao anelima , arhanelima ili serafinima . Oni mogu, ako se odlue , ui u komunikaciju s ljudima , ali pretenciozan bi bio onaj koji bi se pretvarao da ih ima na raspolaganju.

NAPREDOVANJE DUHA

114. Jesu li duhovi dobri ili loi po svojoj prirodi, ili su to isti duhovi koji su napravili sebe boljim kroz svoje vlastite napore?

"To su isti duhovi ali su uinili sebe boljim kroz vlastite napore. U svojem rastu oni prolaze kroz nie u viu vrstu. "

115. Jesu li neki duhovi stvoreni dobrima a drugi loima?

"Bog je stvorio sve duhove u stanju jednostavnosti i neznanju, to jest, bez znanja. On je svakom od njih dao misiju, s ciljem da ih prosvijetli kako bi postupno stigli na put savrenstva kroz spoznaju istine, a time doveo blie i blie k Sebi. To savrenstvo, za njih je stanje vjene i iste sree. Duhovi stjeu znanje prolazei kroz iskuenja nametnuta im od Boga. Neki od njih prihvaaju ove kunje s pod-misijama, i dolaze bre na cilj dok drugi prolaze kroz amor (kmeanje), zbog ega svojom krivnjom ostaju na udaljenosti od savrenstva i sree obeane im. "

-Prema toj izjavi, ini se da duhovi, 'njihovo podrijetlo, je poput djece,u neznanju i bez iskustva, ali stiui, malo po malo, znanje koje im nedostaje, prolaze kroz razliite faze ljudskog ivota?

"Da, usporedba je tona. Dijete, ako je buntovno, ostaje u neznanju i nesavrenosti;. Ono napreduje vie ili manje u skladu s svojom poslunou. No, ivot ovjeka ima mandat\vrijeme trajanja, dok duh se protee u beskonanost. "

16. Ostaje li itko od duhova zauvijek u niim redovima?

"Ne, svi postaju savreni. Mijenjaju se tijekom vremena, bez obzira koliko dugo moe trajati proces, jer, kao to smo ve rekli, pravedan i milostiv roditelj ne moe osuditi svoju djecu na vjeno progonstvo. Moete li pretpostaviti da je Bog, tako velik, tako dobar, tako pravedan, ipak manje dobrostiv nego to ste to Vi? "

117. Da li ovisi o samim duhovima da ubrzaju svoj napredak ka savrenstvu?

"Dakako, oni dolaze do cilja vie ili manje brzo ovisno o snazi njihove elje i stupnju njihove podlonosti Bojoj volji. Zar posluno dijete ne ui bre od onog koje je tvrdoglavo i pasivno? "

118. Mogu li duhovi propadati u razvoju?

"Ne, u odnosu prema tome kako napreduju, oni razumiju to je usporilo njihov napredak. Kada duh zavrio s bilo kojim iskuenjem, on je nauio lekciju tog iskuenja, i nikad je neezaboraviti. On moe ostati statian, ali nikada ne pada u razvoju".

119. Moe li Bog osloboditi duhove iskuenja koja imaju proi, kako bi dosegli najvii rang?

"Da su stvoreni savreni, oni ne bi zasluili uivanja u prednostima tog savrenstva. Gdje bi bila zasluga ako nije bilo borbe? Osim toga, nejednakost koja postoji izmeu duhova je potrebna za razvoj njihovih osobnosti, i tovie, misija koju svaki duh ispuni kao i svaki korak na tom putu napretka element je providnosti za osiguravanje sklada u svemiru. "

120. Da li svi duhovi prolaze kroz zao put kako bi stigli na put dobra?

"Ne kroz put zla, ve zbog svoga neznanja."

121. Kako je mogue da neki duhovi slijede put dobra, a drugi put zla,zar nemaju slobodnu volju?

-Bog nije uinio niti jednog duha loim. On ih je stvorio kao jednostavne i u neznanju, to jest, posjeduju jednaku sklonost kako prema dobrom tako i prema zlu . Oni koji se odlue za zlo ine to izborom vlastite slobodne volje. "

122. Kako duhovi obzirom na njihovo podrijetlo, kada jo nisu stekli samosvijest, posjeduju slobodu izbora izmeu dobra i zla? Ima li u njima bilo kakvo naelo\princip, nekatendencija, koja ih naginje prema bilo kojem putu prije nego li na onaj suprotan?

"Slobodna volja se razvija u omjeru kako duh stie svijest o sebi. Sloboda ne bi postojala za duh, ako bi njegov izbor bio odreen od nekog uzroka neovisnog o njegovoj volji. Uzrok koji odreuje njegov izbor nije u njemu, ve izvana njega, u utjecaju na koji se dragovoljno oslanja na temelju svoje slobodne volje. Taj izbor je onaj koji je predstavljao okida u velikom padu ovjeka i izvornom grijehu. Neki duhovi su popustili nad iskuenjem, dok su drugi se suzdrali".

-Odakle dolaze utjecaji koji djeluju na njega?

"Od nesavrenih duhova, koji trae da ga opsjednu i dominiraju, i koji su sretni kad ga vide da je podlegao mu. To iskuenje se alegorijski prikazuje kao Sotona. "

- Djeluje li taj utjecaj na duh samo na njegovom izvoru?

"To ga prati kroz sve faze njegova postojanja kao duha, sve dok ne stekne takvotemeljito samo-savlaivanje da zli duhovi se odriu pokuaja za opsjednuem. "

123. Zato je Bog dopustio da duhovi imaju mogunost zauzeti krivu cestu?

"Boja mudrost je prikazana u slobodi izbora koju ostavlja svakom duhu, jer svaki uiva zasluge svojih djela. "

124. Budui da postoje duhovi koji od samog poetka slijede pravi put, i drugi koji lutaju u najniim dubinama zla, tu bez sumnje postoji mnogo stupnjeva devijacije izmeu te dvijekrajnosti?

"Da, svakako, i ti stupnjevi predstavljaju putove velike veine duhova."

125. Hoe li duhovi koji su izabrali pogrean put biti u mogunosti doi do istog stupnja uzvienja kao i ostali?

"Da, ali e ta neprolaznost trajati malo vie u njihovom sluaju."

(neprolaznost hm u smislu da oni nieg ranga ne vide kraj svojih muka,to im je oblik ispatanja)

126. Jesu li duhovi koji su dosegli najviu razinu nakon lutanja po krivom putu manje zasluni od ostalih u oima Boga?

"Bog cijeni lutalice koji su se vratili na pravi put s istim odobravanjem i istom ljubavi kao i druge. Oni su bili neko vrijeme klasificirani kao zli, jer su podlegli iskuenju zla, ali prije njihova pada, su bili neutralni obzirom na dobro i zlo, kao i svi ostali. "

127. Jesu li svi duhovi stvoreni jednaki u pogledu intelektualnih sposobnosti?

"Oni su svi stvoreni jednaki, ali ne znajui odakle dolaze, njihova slobodne volje mora imati svoj zamah. Napreduju vie ili manje brzo kako u inteligenciji tako i u moralu. "

128.Da li bia koja nazivamo anelima, arhanelima, serafinima, formiraju posebnu kategoriju , razliitu od drugih duhova?

"Ne, duhovi koji su sami se proistili od svih nesavrenosti, dosegli su najvii stupanj na ljestvici napretka i ujedinili u sebi sve vrste savrenstva. "

129. Jesu li aneli proli kroz sve stupnjeve napretka? "Oni su proli kroz sve te stupnjeve, ali s tom razlikom koju smo ve spomenuli. Neki od njih prihvatili su svoju misiju bez mrmljanja te ujedno dosegli cilj mnogo bre, a ostalima treba vie vremena u postizanju istog cilja "

130. Ako je miljenje koje dozvoljava da su neka bia ipak stvorena savrena i superiornija nad svim drugima pogreno, kako to da se ovo miljenje moe pronai u tradiciji gotovo svakog naroda?

"Va svijet nije postojao od vjenosti. Davno prije nego to je postao domain duhovima ve je postigao vrhovni stupanj i zbog toga ljudi sa zemlje su naravno pretpostavili da su ti usavreni duhovi oduvijek bili na tom stupnju uzvienosti. "

131. Postoje li ikakvi demoni u smislu te rijei kako je mi shvaamo?

"Ako su demoni postojali, oni bi bili Boje djelo, ali bi takvo djelo bilo od Boga da stvori bia koja su osuena na vjeno zlo i bijedu? Ako demoni postoje, onda se nalaze u niim sferama svijeta, te u drugim svjetovima slinog stupnja ih moemo nai. To su ljudski licemjeri koji predstavljaju pravednog Boga kao okrutnog i osvetoljubivog , a koji zamiljaju da ine sebe podobnima inei grozote u njegovo ime, "

GLAVA II

INKARNACIJA DUHOVA

1. CILJ INKARNACIJE - 2. DUA

- 3. MATERIJALIZAM.

CILJ INKARNACIJE

132. to je cilj\svrha utjelovljenja duhova.?

"To je nunost nametnuta im od Boga, kao sredstvo za postizanje savrenstva. Nekima je pokora, a za druge, misija. U cilju postizanja savrenstva, potrebno im je proi kroz sva iskuenja tjelesnog postojanja. Iskustvo steeno od pokore predstavlja korisnost. Utjelovljenje ima i jo jedan cilj,onaj koji slui tome da duh odradi svoj udio u djelu kreacije, za koju svrhu je stvoren tjelesni aparat u skladu s materijalnim stanjem svakog svijeta u kojima je poslan, i mogunostima potrebnim da ostvari taj rad, i u vezi s tim svijetom na koji je imenovan od strane boanskog reda. Stvoren je tako da doprinese kvoti opeg dobra, a ujedno ostvari i svoj napredak. "

133. Je li utjelovljenje potrebno za duhove koji su od samog poetka slijedili pravi put?

"Svi su stvoreni jednostavni i neuki, oni dobivaju upute u borbama i nevoljama tjelesnog ivota. Bog bijui pravedan nije mogao napraviti neke od njih sretnima, bez problema i bez napora, a time i bez zasluga. "

- Ali ako je tako, to duhovi dobivaju slijedei pravi put, jer oni nisu time izuzeti od muka tjelesnog ivota?

"Oni dolaze bre do cilja. A osim toga, patnje ivota esto su posljedica nesavrenosti duha, dakle,to manje njegovih nesavrenosti, krae e biti njegove patnje. Onaj tko nije zavidni, ljubomoran, pohlepan, niti ambiciozan, nee morati proi kroz muke koje su posljedica tih defekata\mana. "

DUA

134. to je to dua?

"Utjelovljen duh."

- to je dua prije sjedinjenja s tijelom?

"Duh".

- Due i duhovi su, dakle, ista stvar?

"Da;. Due su samo duhovi. Prije nego se ujedine s tijelom, dua je jedno od inteligentnih bia koje nastanjuje nevidljivi svijet, a koja privremeno preuzme tijelo kako bi se utjecala na svoje proiavanje i prosvjetljenje. "

135. Ima li u ovjeku ita drugo osim due i tijela? '

"Postoji veza koja sjedinjuje duu i tijelo."

- to je esencija prirode te veze?

"To je polu-materijal-moemo rei od prirode,posrednik izmeu due i tijela, kao to nuno mora biti da bi mogli komunicirati jedno s drugim. Uz pomo te veze duh djeluje na materiju, a materija djeluje reciprono naduh. "

136. Je li dua nezavisna od vitalnog principa? "

'"Tijelo je samo omotnica due, kao to smo vie puta rekli."

- Moe li postojati tijelo bez due "?

"Da, ali samo kad tijelo prestane ivjeti dua ga naputa. Prethodno roenju, jedinstvo izmeu due i tijela nije potpuno, ali kad se ova veza definitivno ostvari, samo smrt tijela moe raskinuti vezu koja ih ujedinjuje, i na taj nain omoguiti dui da se povue iz njega. Organski ivot moe vitalizirati tijelo bez due, ali dua ne moe stanovati u tijelu koje jelieno organskog ivota. "

-to bi nae tijelo bilo ako ne bi imalo duu '?

"Masa mesa bez inteligencije, kako god to elite nazvati, osim ovjeka."

137. Moe li isti duh utjeloviti se u dva razliita tijela u isto vrijeme? "

"Ne, duh je nedjeljiv, i ne moe istodobno animirati dva razliita bia." (Vidi, U knjizi Medija (The Medium's Book-isti autor), u poglavlju o Bi-tjelesnost i Preobraenja.)

138. to misliti na miljenja onih koji smatraju da je dua princip materijalnog ivota? '

"To je pitanje definicije, mi dajemo malenu vrijednost samim rijeima. Trebali bi krenuti tj, poeti sa usuglaavanjem izmeu samih sebe glede izraza koje elite koristiti. "

139. Odreeni duhovi, i neki filozofi prije njih, su definirali duu "kao animirana iskra koja je iskrsnula iz Velike Cjeline ", zato ta kontradikcija '?

"Ne postoji nita kontradiktorno u takvoj definiciji. Sve ovisi o znaenju koje pripisujete rijeima koje koristite. Zato nemate rije za svaku stvar? "

140. to se moe rei o teoriji prema kojoj je dua podijeljena u toliko dijelova koliko je miia u tijelu, a samim time i predsjedava svakoj od tjelesnih funkcija? '

"To opet, ovisi o znaenju koje se vee na rije dua. Ako se duom smatra vitalna tekuina, ta teorija je u pravu, a ako je rije koritena da izrazi utjelovljen duh, to je pogreno, ako je duh nedjeljiv, on prenosi pokrete na tjelesne organe posredstvom tekuine, ali to se odvija bez podjele. "

-Ipak, postoje duhovi koji su dali tu definiciju.

"Duhovi koji su neupueni mogu zamijeniti posljedicu za uzrok."

141. Postoji li istine u miljenju onih koji pretpostavljaju da je dua izvanjska tijelu i okruuje ga?

"Dua nije zatvorena u tijelu kao ptica u kavezu. On zrai u svim smjerovima, i manifestira se izvan tijela kao to svjetlost zrai iz staklene kugle, ili kao to je zvuk propagiran iz zvunog centra. U tom smislu, moe se rei da je dua izvanjska tijelu, ali zbog toga ne treba smatrati da obavija tijelo. Dua ima dva omota, prvi ili naj-unutarnji od njih je od svjetla i suptilne prirode, je ono to zovemo Perispirit drugi, gust materijal je teko tijelo .Dua je sredite i obje omotnice, poput klice u srcu voa, kao to smo ve rekli. "

142. to se moe rei o teoriji prema kojoj formiranje due djeteta se provodi prema zavretku tijekom razvojnih razdoblja ljudskog ivota?

"Duh je jedinica, i u cijelosti je u djetetu kao i u odrasloj osobi. Jedino se tjelesni organi, odnosno instrumenti manifestacije due postupno razvijaju i kompletiraju tijekom ivota. Opet ste zamijenili posljedicu za uzrokom "

143. Zato svi duhovi ne definiraju duu na isti nain?

"Svi duhovi nisu jednako prosvijetljeni u pogledu tih pitanja. Neki duhovi su jo uvijek tako malo intelektualno napredni da su nesposobni shvatiti apstraktne ideje, oni su poput djece u vaem svijetu. Ostali duhovi su puni lanih uenja, rabe paradu rijei u cilju da nametnu svoju vlast nad onima koji su ih voljni sluati. Oni takoer, nalikuju na mnoge u vaem svijetu. A osim toga, ak i duhovi koji su stvarno prosvijetljeni mogu izraziti se u terminima koji se ine drugaijim, ali koji u osnovi znae istu stvar posebice u pogledu pitanja koja se ne mogu precizno izraziti u vaem jeziku, i koja vam se mogu objasniti jedino pomou figura i usporedbi koje brkate sa doslovnim znaenjima tih injenica.

144. to se moe razumjeti pod duom svijeta?

"Univerzalni princip ivota i inteligencije iz kojeg su proizvedene individualnosti. Ali, uestalo oni koji koriste te pojmove ne znaju to misle pod njima. Rije dua je toliko elastina da je svatko tumai u skladu sa svojim vlastitim predodbama. Odreeni ljudi su takoer pripisali duu zemlji, to se podrazumijeva kao odred odanih duhova koji usmjeravaju vae aktivnosti u pravom smjeru ako ih sluate, a koji su, kao to jesu namjesnici Boji u upravi vaeg svijeta. "

145. Kako je mogue da toliki filozofi drevni i moderni su toliko dugo raspravljali o psiholokim pitanjima bez da su stigli do istine. "

"Ti su ljudi bili prethodnici vjenih istina pravog duhovnog nauka, za koji su utrli put. Oni su bili ljudi i zbog toga su podloni pogreci, jer su esto zamijenila vlastite ideje za pravu istinu, ali njihove pogreke su sluile svrsi istine dovodei u olakanje obje strane argumenta. tovie, meu tim pogrekama se mogu nai mnoge velike istine ije komparativno istraivanje raznih teorija bi omoguilo da se one otkriju. "

146. Ima li Dua ogranieno i utvreno mjesto u tijelu?

"Ne, ali moe se rei da ive vie posebice u glavi, u sluaju ljudi velikih genija i sviju koji puno misle, a u srcu onih koji osjeaju mnogo i onih ije akcije su uvijek humanitarnog karaktera. "

- to rei na miljenje onih koji stavljaju duu u sredite organskog ivota?

"Za Duh se moe rei da obitava kao takav dio vaeg organizma, jer zbog tog dijela svi osjeaji pritjeu, ali oni koji ga smjetaju u ono to oni smatraju da je sredite vitalnosti mijeaju ga s vitalnom tekuinom ili principom. Ipak, moemo rei da je dua vie prisutna u organima koji slue za manifestaciju intelektualnih i moralnih kvaliteta. "

MATERIJALIZAM

147. Zato su anatomi fiziolozi, i openito oni koji se bacaju na potragu za prirodnim znanostima, toliko skloni da padnu u materijalizam?

"Fiziolog se odnosi na sve sukladno standardu svojih osjetila. Ljudski ponos umilja da sve zna, i odbija prihvatiti da moe postojati ita to nadilazi ljudsko razumijevanje. Sama znanost nadahnjuje neke umove uz pretpostavku, oni misle da priroda ne moe imat ita skriveno od njih. "

148. Nije li alosno da bi materijalizam trebao biti posljedica studije koja bi, naprotiv pokazala ljudima superiornost inteligencije koja upravlja svijetom?

"Nije istina da je materijalizam posljedica tih studija ve rezultat nesavrenosti koja vodi ljude da izvode lani zakljuak iz svojih studija, jer ljudi mogu iz najboljih stvari uiniti najloije. Ideja istrebljenja, tovie, mui one koji tvrde da je se dre vie nego to to dozvoljavaju vidjeti, a oni koji su najglasniji u proglaavanju svojih materijalistikih uvjerenja esto su hvalisavi a ne hrabri. Vei broj takozvanih materijalista je takav, jer oni nemaju vrsti temelj vjere u budui ivot. Pokazuju vrsto uporite u racionalnog vjerovanja u budue stanje, onima koji vide samo otvorenu prazninu ispred sebe, i takvi e prihvatiti isto s entuzijazmom utopljenika. "

GLAVA III

POVRATAK IZ TJELESNOG U DUHOVNI IVOT

1.DUA NAKON SMRTI; NJEZINA INDIVIDUALNOST; VJENI IVOT - 2. ODVOJENOST DUE I TIJELA - 3. PRIVREMENO ZBUNJENO STANJE DUE NAKON SMRTI.

DUA NAKON SMRTI

149 . to se dogaa s duom u trenutku smrti ? '

" Opet postaje duh , to jest, ona se vraa u svijet duhova, koji je napustila na kratko vrijeme."

150 . Da li dua , nakon smrti , sauva svoju individualnost ? '

" Da , nikada ne gubi svoju individualnost . to bi bila dua ako to ne bi ouvala ? "

- Kako dua sauva svijest o svojoj osobnosti , budui da vie nema svoje materijalno tijelo ?

" Jo uvijek ima osebujnu tekuinu kao dio sebe , koju crpi iz atmosfere svoga planeta , akoja predstavlja prikaz posljednjeg utjelovljenja - svoj perispirit . "

- Da li dua uzima ita od ovoga ivota i sa sobom ?

" Nita , osim spomena tog ivota i elju da ide prema boljem svijetu . Ovo sjeanje je puno slatkoe ili gorine ovisno o korisnosti zemaljskog ivota kojeg je napustila. to je napredniji stupanj proienja ,to jasnije vidi uzaludnost svega to ostavlja iza sebe na Zemlji . "

151. to moemo rei o miljenju koje smatra da se dua nakon smrti vraa u univerzalna matricu?

"Zar masu duhova, gledajui je u svojoj ukupnosti, ne ine jedinstvenu cjelinu? Zar ne ine svijet? Kada ste u cjelini ,vi formirate integralni dio te, a opet i ipak zadravate svoju individualnost. "

152. Kakav dokaz moemo imati o individualnosti due nakon smrti?

"Zar nije ovaj dokaz proizveden samom komunikacijom koju sada ostvarujete? Da niste slijepi, vidjeli bi, da niste gluhi uli biste, jer esto vam se govori glasom koji otkriva postojanje bia izvan samih sebe. "

153. U kojem smislu trebamo shvatiti vjeni ivot?

"ivot duha je onaj koji je vjean; onaj u tijelu je prolazan i kratkotrajan. Kada tijelo umre, dua ponovno ulazi u ivot vjeni. "

- Ne bi li bilo ispravnije primijeniti pojam ivot vjeni za ivot proienih duhova; onih koji su, nakon tosu dostigli stupanj relativnog savrenstva, ne moraju vie proi kroz disciplinu patnje?

"ivot tog stupnja, mogli bismo nazvati vjenom sreom, ali to je pitanje rijei\termina. Moete nazvati stvari kako vam drago, pod uvjetom da ste meu sobom usuglasili se oko njezina znaenja. "

ODVOJENOST DUE I TIJELA

154. Je li odvajanje due od tijela bolan proces? '

"Ne, tijelo esto pati mnogo vie tijekom ivota nego u trenutku smrti, dua tada obino nesvjesna onoga to se dogaa tijelu. Osjeti doivljeni u trenutku smrti su esto izvor uitka za duh, koji ih prepoznaje kao okonanje mandata svojeg izgnanstva. "

155. Kako se odvajanje due i tijela izvrava?

"Veza kojom se dua vezala uz tijelo biva slomljena, to ju oslobaa od tijela."

- Da li se to razdvajanje dogaa odmah, uz pomou naglog prijelaza? postoji li bilo kakva linija razgranienja izmeu ivota i smrti?

"Ne, dua se oslobaa postupno. Ne bjei od tijela naprasito, poput ptice iji je kavez naglo otvoren. Ta dva stanja dodiruju se i kreu se sudaraju se a duh potom se izdvaja malo po malo iz njegovih putenih okova tijela, koji se olabavljeni ali ne i slomljeni. "

156. Moe li definitivno odvajanje due i tijela odrati se prije nego li zavri organski ivot?

"Ponekad se dogaa da dua napusti tijelo prije nego zadnja agonija doe, tako da je posljednji in tek okonanje organskog ivota. Umirui ovjek nema vie svijest o sebi, a ipak u njemu ostane trag blijedog disanja vitalnosti. Tijelo je stroj koje se ouva u kretanju zbog rada srca. Ono nastavlja ivjeti dokle god srce uzrokuje da krv kola po ilama, i nema potrebu za duom zbog toga"

157. Da li dua ponekad u trenutku smrti, iskusi tenju ili ekstazu koja joj daje uvid u svijet u koji e se uskoro vratiti?

"Dua esto osjea olabavljenje okova koji je veu na tijelo, i ini najvie to je u njezinoj moi da ubrza i dovri akt odvajanja. Ve djelomino osloboena od materije, ona motribudunost koja se odvija ispred nje, i uiva, u iekivanju stanja u koje e ponovo ui. "

158. Da li preobrazbe gusjenice-koja, prije svega pue po zemlji, i zatim se zatvara u ahuru u tobonju smrt, kako bi se ponovno rodila u novo i briljantno postojanje-daje li nam toan prikaz ideje odnosa izmeu naeg zemaljskog ivota,groba, i na novog postojanja izvan onog to je proao?

. "Kao ideja u osnovi je dobra ali u maloj veliini, slika je ispravna, ali ipak,ne bi bilo dobro da shvatite to doslovno, kao to to esto radite u odnosu na takve slike. "

159. to osjete doivljava dua u trenutku kada ponovno dobije svoju svijest o svijetu duhova?

"To ovisi o okolnostima. Onaj koji je inio zlo zbog ljubavi prema zlu preplavljen je od sramote svojih loih djela. S pravednikom je drugaije. Njegova dua ini se da je osloboena od tekog tereta, za to jer ne strahuje od uzvienog svijetla . "

160. Da li se duh odmah nae u drutvu onih koje je znao na Zemlji, a koji su umrli prije njega?

"Da, i vie ili manje promptno prema stupnju svoje privrenosti prema njima kao i njihovim prema njemu. esto dolaze ga doekati na povratku u duhovni svijet, i pomoi mu da se oslobodi od okova materije. Druge koje je takoer neko znao, ali koje je izgubio iz vida tijekom svog boravka na zemlji, takoer mu dolaze u susret. On vidi one koji su u lutanjui odlazi u posjet onima koji su jo uvijek utjelovljeni."

161. U sluaju nasilne ili nesretne smrti, kada organi nisu oslabljeni od vremena ili bolesti, da li se odvajanje due odvijati istodobno s prestankom organskog ivota?

"Obino jest tako, u svakom sluaju, interval izmeu njih, u svim tim sluajevima, vrlo je kratak. "

162. Nakon dekapitacije, primjerice, da li ovjek zadri svijest na due ili krae vrijeme?

"Uestalo i to na nekoliko minuta, dok organski ivot tijela u potpunosti ne izumre, ali, s druge strane, strah od smrti esto uzrokuje da ovjek izgubi svijest neposredno prije trenutka egzekucije. "

PRIVREMENO ZBUNJENO STANJE DUE NAKON SMRTI.

163. Da li dua, nakon naputanja tijela, pronalazi sebe u svojoj samosvijesti?

"Ne odmah. Odreeno vrijeme je u stanju zbunjenosti koja zamagljuje sve njene osjete."

164. Da li svi duhovi, u istoj mjeri i za istoj duini osjeaju konfuziju koja slijedi nakon odvajanja due od tijela?

"Ne, to ovisi iskljuivo o njihovom stupnju uzvienja. Onaj koji je ve postignuo odreenu koliinu proienja vraa svoju svijest gotovo odmah. jer se ve oslobodio ropstva materijalnosti tijekom svog tjelesnog ivota, za razliku poudno voljnog ija svijest nije ista zadrava impresije materije due vremena. "

165. Da li znanje Spiritizma ostvaruje bilo kakav utjecaj na trajanje tog stanja zbunjenosti?

"Utjee u znaajnoj mjeri na to trajanje, jer omoguuje duhu da stekne razumijevanje unaprijed o novoj situaciji u kojoj e se uskoro nai, ali prakticiranje estitosti tijekom zemaljskog ivota, i iste savjesti, su uvjeti koji djeluju najsnanije i najvie skrauju ga ".

GLAVA IV

PLURALNOSTI POSTOJANJA

1. REINKARNACIJA-2. REINKARNACIJSKA PRAVDA-3. UTJELOVLJENJEU RAZLIITIM SVJETOVIMA-4. PROGRESIVNOSELJENJE-5. SUDBINADJECENAKONSMRTI-6. SEKS U DUHOVA7. OBITELJSKI ODNOSI: OINSTVO-8. FIZIKA I MORALNASLINOST-9. UROENE IDEJE.

REINKARNACIJA

166. Kako moe dua koja nije postigla savrenstvo tijekom tjelesnog ivota dovriti svoje proienje?

"Ulaskom u iskuenje novog tjelesnog postojanja."

- Kako se dua ostvaruje tu novu egzistenciju? Da li kroz transformaciju kao Duh?

"Dua u proienju nesumnjivo prolazi transformaciju, ali kako bi imala utjecaj na transformaciju, potrebno je iskuenje novog tjelesnog ivota. "

- Dua znai ima mnoga utjelovljenja?

"Da svi mi imamo mnoge egzistencije, oni koji tvrde suprotno ele vas zadrati u istom neznanju u kojem i sami ive. "

- ini se da je zakljuak ove izjave da dua, nakon to je odustane od jednog tijela, preuzima drugo, drugim rijeima, reinkarnira se u novom tijelu. Bi li na ovaj nain trebali razumjeti tu izjavu ?

"Oito je tako."

167. to je cilj\svrha reinkarnacije?

"Ispatanje; Progresivno poboljanje ovjeanstva. Bez tog cilja, gdje bi bila pravednost? "

168. Je li broj tjelesnih postojanja ogranien, ili se duh reinkarnira zauvijek?

"U svakom novom postojanju, duh ide korak naprijed na putu napretka, kada se ogoliod svih neistoa, nema daljnje potrebe za kunjama tjelesnog ivota. "

169. Je li broj inkarnacija isti za sve duhove?

"Ne, onaj koji napreduje vrlo brzo poteuje sebe mnogih iskuenja. Ipak, te sukcesivneinkarnacije su uvijek brojne, jer napredak je gotovo beskonaan. "

170. to duh postaje nakon to svoje posljednje inkarnacije?

"Ona ulazi u stanje savrene sree, kao proien duh."

REINKARNACIJSKA PRAVDA

171. to je osnova\temelj doktrine o reinkarnaciji?

"Boja Pravda, i otkrivenje, jer kao to smo ve napomenuli, osjeajan otac uvijek ostavlja vrata otvorena za povratak svoje zabludjele djece. Zar vam sam razum ne govori da bi bilo nepravedno nanijeti vjeno uskraivanje sree onima koji nisu imali priliku za poboljanje samih sebe? Nisu li svi ljudi Boja djeca? Jedino kod sebinih ljudskih bia se mogu nepravda, neumoljiva mrnja, i neoprostiva kazna nai. "

UTJELOVLJENJEU RAZLIITIM SVJETOVIMA

172. Da li ostvarujemo sve nae razliite tjelesne egzistencije na Zemlji?

"Ne svako od njih, mnoga utjelovljenja se odvijaju u vie razliitih svjetova. Svijet u kojem se nalazite sada nije ni prvi ni posljednji od njih, ali je jedan od onih koji su ponajvie materijalni i najudaljeniji je od savrenstva. "

173. Da li dua, u svakom novom tjelesnom postojanju, prolazi iz jednog svijeta u drugi ili moe ostvaruje nekoliko postojanja na istom svijetu?

"Ona moe ivjeti mnogo puta na istom svijetu, ako nije dovoljno napredovala da prijee u jedan od viih. "

- Znai moemo i nekoliko puta za redom se pojavljivati na zemlji?

"Svakako."

- Moemo li se vratiti na njega nakon to smo ivjeli u drugim svjetovima?

"Nesumnjivo je da moete, moda ste ve i ivjeli negdje drugdje prije nego li ovdje na Zemlji."

174. Je li neophodno potrebno ponovno ivjeti na Zemlji?

"Ne, ali ukoliko ne napredujete, moete otii i u svijet nita bolji od ovoga, ili ak mnogo gori. "

175. Postoji li ikakva prednost ako se vratimo na Zemlju?

"Nema nikakve posebne prednosti, osim ako se ispunjava nekakva misija, u tom sluaju duh napreduje, bilo da je utjelovljen na Zemlji ili negdje drugdje. "

- Ne bi li bilo sretnije ostati kao duh?

"Ne, ne, jer bi ostali stacionarni, a mi elimo napredovati prema Bogu."

176. Mogu li duhovi dolaziti na ovaj svijet, po prvi put, nakon to su bili utjelovljeni u nekom drugom svijetu? '

"Da;. Jednako kao to moete i vi ii u one druge. Svi svjetovi u svemiru su ujedinjeni u vezanoj solidarnosti,ono to nije ostvareno u jednom od njih jest ostvareno u drugom. "

- Neki od onih koji su sada na Zemlji su ovdje, onda, po prvi put?

"Mnogi od njih jesu, i na razliitim su stupnjevima napretka."

- Postoji li ikakav znak po kojem moemo prepoznati duhove koji su ovdje prvi put?

"Takvo znanje ne bi bilo od ikakve koristi za vas."

177. Da bi se dolo do savrenstva i vrhovne sree to je i konani cilj ovjeanstva, da li je neophodno za duh da proe kroz sve svjetove koji postoje u svemiru?

"Ne, jer postoji veliki broj svjetova u istom rangu, u kojima duh ne bi usvojio nita novo. "

- Kako, dakle, moemo objasniti pluralitet ovih egzistencija na istom svijetu?

"On moe pronai sebe, svaki puta kada se vrati, u razliitim situacijama, to mu omoguujepriliku za stjecanje novih iskustava. "

178. Mogu li duhovi ivjeti tjelesno u svijetu relativno slabijem od onog u kojem su prethodno ivjeli?

"Da, kad moraju ispuniti misiju u cilju pomaganja napretka, au tim sluajevima radosno prihvaaju nevolje takvog postojanja, jer e ih one opskrbiti sredstvima potrebnim za napredak. "

- Moe li to biti kao iskupljenje i zar ne moe buntovni duh biti poslan od Boga u svijet nieg stupnja?

"Duhovi mogu ostati stacionarni, ali oni nikada nazaduju, oni koji su buntovni su kanjeni jer ne napreduju, i po tome to moraju proi iznova svoje zlurade egzistencije pod uvjetima koji odgovaraju njihovoj prirodi. "

- Tko su oni koji su prisiljeni iznova prolazit isto postojanje?

"Oni koji ne uspiju u ispunjavanju svoje misije, ili izdravanju iskuenja koja su im data. "

179. Da li sva ljudska bia koja nastanjuju bilo koji svijet stiu na isti stupanj savrenstva?

"Ne, u drugim svjetovima je kao i na zemlji, postoje oni koji su napredniji, i drugi koji su manje napredni. "

180. U prelasku iz ovoga svijeta u drugi, da li duh zadrava inteligenciju koju je posjedovao u ovom?

"Nema sumnje da je tome tako, inteligencija se nikad ne gubi. Ali on ne mora posjedovati jednaka sredstva koja mu omoguavaju da to i manifestira a ovisi o njegovom stupnju napretka i kao i kvaliteti tijela koje e preuzeti. "(Vide,(vide je moda autor?) Utjecaj organizma.)

181. Imaju li ljudska bia koja ive u drugim svjetovima tijela poput naih?

"Oni nesumnjivo imaju tijela, jer je potrebno za duh da bude odjeven u materiju kako bi mogao djelovati na istu, ali ta omotnica je vie ili manje materijalna ovisno o stupnju istoe u kojem je svaki duh pristigao, a ove gradacije istoe su te koje odluuju o razliitim svjetovima kroz koje moramo proi, jer u kui Oca naega ima mnogo stanova, i tako i mnogi stupnjeva meu tim vilama. Postoje neki koji to znaju, i posjeduju svijest o toj injenici,za vrijeme dok su na Zemlji, a mnogi drugi nemaju tu intuiciju. "

182. Moemo li dobiti tonu informaciju o fizikom i moralnom stanju drugaijeg svijeta?

"Mi, duhovi, moemo odgovoriti vam sukladno vaem stupnju razvoja koji ste postigli, to jest, ne smijemo otkriti takve stvari svima, jer neki nisu u stanju koje bi im omoguili da razumiju takve objave, i bili bi zbunjeni njima. "

183. U prolazu iz jednog svijeta u drugi, da li duh proe kroz novo djetinjstvo?

"Djetinjstvo je u svim svjetovima nuna tranzicija, ali nije u svakom od njih tako glupo kao u vaem. "

184. Ima li duh izbor prilikom utjelovljenja u novi svijet koji nastanjuje?

"Ne uvijek, ali on moe traiti, a to moe biti odobreno, ali samo ako je to zasluio jer razliiti svjetovi su dostupni samo temeljem stupnja njegova uzdignua . "

- Ako duh ne uputi takav zahtjev, to je to to odluuje na koji svijet e se reinkarnirati?

"Stupanj njegovog uzdignua."

185. Da li je fiziko i moralno stanje ivih bia svakog svijeta uvijek isto?

"Ne;. Svjetovi, kao i bia koja ive u njima, podlijeu zakonu napretka. Svi su poeli kao i va, bivajui u stanju inferiornosti, a Zemlja e proi kroz transformaciju slinu onoj koju su i drugi ostvarili. Postat e zemaljski raj, kada ljudi koji ju nastanjuju postanu dobri. "

186. Postoje li svjetovi u kojima duh, prestajui nastanjivati materijalno tijelo, vie nema niti jednu drugu omotnicu od perispirita?

"Da, i taj omot je toliko eterian sam po sebi da za vas, djeluje kao da i ne postoji. To je stanje u potpunosti proienih duhova. "

- ini se, iz ove izjave, da ne postoji jasno oznaena linija razgranienja izmeu stanja