KLIMATSKE PROMJENE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kilamtske promijeneclimate changes in the world !

Citation preview

  • KLIMATSKE

    PROMJENE UTJECAJI :

    PRIRODNI UTJECAJI

    DJELOVANJE LJUDI

  • VODA -

    IMBENIK ODRIVOG RAZVOJA

    Dipl.ing.Daniel Fiter

  • TRI OSNOVICE

    ODRIVOG RAZVOJA:EKONOMIKA

    DJELOVANJE U DRUTVENIM OKRUENJU- ETIKA ZATITA OKOLIA

  • SVJETSKI DAN

    VODA - 22. OUJKA

  • Na Zemlji se nalazi oko 1,4 milijarde km3

    vode (71% Zemljine povrine), veina te vode ak 97,5% otpada na slanu vodu (mora i oceani), slatke vode ima 2,5%, a od toga su

  • Voda rat i mir

    Kako kae ameriki geograf Aron Worf, u toku zadnjih 50 godina dolo je do ak 37 ratnih sukoba oko vode od kojih ak 27 njih se tiu Izraela i Sirije glede voda Jordana i Jarmuka. Najvei rizici izbijanja ratova za vodu nalaze se u i onako ve opasnoj zoni svijeta koja se zove Bliski Istok. Izraelska okupacija Zapadne obale ali i Golanske visoravni pored

    ostalog objanjava se, a Izraelska vlada to ne krije, potrebom za dovoljnom koliinom vode.

    Drugo potencijalno opasno arite sukoba oko vode u tom dijelu svijeta jeste granino podruje Turske, Iraka i Sirije, sukoba oko kontrole vode Eufrata i Tigrisa. Turska naime dri kljueve vodo-snabdijevanja svojih susjeda a u ime razvitka svog Anadolijskog jugoistoka gradi brojne brane, pa je 1990 godine punjenje jezera i brane Ataturk izazvalo

    bilo isuenje gornjeg dijela Eufrata u trajanju od mjesec dana, s dramatinim posljedicama po Iraku i Sirijsku poljoprivredu.

    I druga podruja su potencijalno eksplozivna. Sudan, Etiopija i Egipat oko voda Nila ili sukob u zapadnoj Africi izmeu Mauritanije i Senegala oko kontrole vode rijeke Senegal, te u centralnoj Aziji. U manjoj mjeri takav sukob postoji u odnosima izmeu Meksika i SAD-a oko rijeke Kolorado.

    Prema procjenama UN-a a i autora ovog teksta, jedna od najveih kriza (ratnih i ekonomskih) je predvidiva za pitku vodu s Himalajskog sliva, koju dijele Indija i Pakistan zemlje koje su tradicionalno u sukobu- preko 1,1 milijarda ljudi, odnosno estina svjetske populacije.

  • Trenutano se oko 600 milijuna ljudi diljem svijeta bori s nestaicom vode. Slatka voda ne

    upotrebljava se samo za pie. Njome se koristimo za navodnjavanje travnjaka i

    poljoprivrednih zemljita, u sanitarnim vorovima (kupaonicama, zahodima),

    industrijskim procesima, za pranje ulica i sl.

    Na ivotni stil proet je svijeu o dostupnosti pitke vode bez ogranienja. Taj stil potrebno je mijenjati. Voda je prirodni resurs ogranienih

    koliina.

  • Globalni pogled na problem

    Prema UN-u, 1 milijarda ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravstveno

    ispravnoj vodi za pie, a 2,4 milijarde trenutno nema pristup vodi za odravanje higijene niti kanalizaciju; a takoer svake godine u svijetu umre 8 milijuna ljudi, od toga 2 milijuna djece, od bolesti prouzroenih pijenjem prljave vode. U posljednjih 30 godina poljoprivredna

    proizvodnja poveala se vie od 100%, a 3/4 ukupno potroene vode troi se za poljoprivrednu proizvodnju. Nedostatak vode znai nesigurnost proizvodnje hrane, siromatvo glad i irenje zaraznih bolesti, ali predstavlja i odlinu priliku za zaradu transnacionalnih kompanija koje se bave vodom. Procjenjuje se da oko pola milijardi ljudi

    ovisi o privatnim korporacijama za proizvodnju vode.

    I sada se javlja paradoks, da su u istom trenutku gubici distribucije pitke

    vode u Hrvatskoj 50% (u Zagrebu su dnevni gubici 300 milijuna litara!!!)

    sa druge strane istu (ili vrlo slinu- ali pitku) vodu plaamo 300 do 500 puta skuplje u trgovinama. Bilo bi zanimljivo vidjeti reakciju ljudi kada bi

    im rekli da ih jedno ispiranje vodokotlia kota 30 kuna ili da obino godinje kapanje slavine kota nekoliko desetaka tisua kuna (po duanskim cijenama) - jer upravo nam to trite namee.

  • Meunarodna rasprava o globalnoj krizi vode objavila je niz vrlo zanimljivih podataka, koji se mogu saeti u sljedeim tokama: 1. Svakih osam sekundi umire jedno dijete od bolesti zbog

    pomanjkanja vode

    2. 50% stanovnitva zemalja slabijeg gospodarskog razvitka trpi od jedne ili vie bolesti zbog nedovoljne opskrbljenosti vodom, 80% bolesti stanovnika tih zemalja uzrokovano je

    oneienjem vode za pie. 3. Voda za pie posljednji je izvor za ivot. 4. Upravljanje s izvorima vode trebalo bi obuhvatiti sve grupe

    korisnika, od planera do politiara. 5. Voda bi trebala biti priznata kao gospodarsko dobro.

    6. 1 gram pesticida dovoljan je da se oneisti 10 milijuna litara vode!

  • Cilj desetljea voda je nastojanje da se do 2015. godine prepolovi broj ljudi koji

    nemaju pristup zdravoj vodi ili si je, zbog

    siromatva, ne mogu priutiti.

    Od drevnog Egipta i stare Grke, tisuama godina unazad, ivjelo se bez nafte i plina, bez vozila i interneta, ali se nije ivjelo bez vode. Osnovne zajednice svake civilizacije okrupnjivale su se oko

    rijeka odnosno mora, pa tako svaki vei grad, pa ak i naselje, lei na nekoj rijeci i/ili vie njih. Stoga je zaista istinita tvrdnja da je voda jedna od temelja

    opstanka civilizacije

  • CENTRALNA

    SLUBASUSTAV EKO-

    REFERENATA

    MANJA SLUBA

  • POVJESNI RAZVITAKRAZRJEIVANJEEND OF PIPE TEHNOLOGIE

    ISTIJA PROIZVODNJA I ODRIVIRAZVOJ

  • END OF PIPE TEHNOLOGIE

    UREAJI ZA PROIAVANJE VODA

    FILTERI ZA ZRAK

    SANACIJA KRUTOG OTPADA

  • Skupina AOrganizacijske - mjere koje ne

    zahtijevaju investiciju, radi se o

    mjerama kojima se poboljava organizacija proizvodnje u pogonu

  • Skupina BMjere sa manjim ulaganjima

  • Skupina C

    Mjere sa veim ulaganjima i povratom sredstava za vie od 6 mjeseci

  • TRI PRIMJERA

    RECIRKULACIJA VODE ZA HLAENJE U TVORNICI GOTOVIH JELAPOGON POLUPROIZVODA

    PROBLEM OTPADNOG PAPIRA

    NOVI SUSTAV PRIKUPLJANJA

    KOMUNALNOG OTPADA

  • PROJEKT UTEDE VODE U PROIZVODNJI PREDMJEAVINA I

    OKRUGLICA POTREBNIH ZA PROIZVODNJU JUHA ZA SUENJE SIROVINA KORISTI SE SUNICA

    UNUTAR SUNICE PODTLAK SE POSTIE VAKUUM PUMPOM TE KONDENZATOROM ISPARENE VODENE PARE, A HLADE SE VODOVODNOM VODOM KOJA SE ISPUTA U KANALIZACIJU

    POTREBNO JE SMANJITI VELIKI UTROAK VODE ZA HLAENJE

  • RECIRKULACIJA VODE ZA HLAENJEU TVORNICI GOTOVIH JELAPOGON POLUPROIZVODA

    voda za hlaenje, izlaz- u kanalizaciju

    (oko 11 C)

    voda za hlaenje, ulaz (oko 10 C)

    zagrijana voda

    vodena para

    isparena vodena para

    ohlaena voda

    komorna vakuum sunica

    kondenzato

    r isparene vodene

    pare

    kondenzat isparene vodene pare

    vakuum

    voda za hlaenje, ulaz (oko 10 C)

    voda za hlaenje, izlaz- u kanalizaciju

    (oko 15 C)

    izmjennjiva topline zu

    zagrijavanje vode

    vakuum

    pumpa

  • Shema

    1

    2

    3

    4

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    1 sunica

    2 izmjenjiva topline za zagijavanje optone vode sunice

    3 kondenzator isparene vodene pare

    4 vakuum pumpa

    5 izmjenjiva topline za hlaenje vode

    6 kompesor

    7 izmjenjiva topline za hlaenje komprimiranog plina

  • INTERNA PODJELA

    OTPADNOG PAPIRA -dogovor s Unija papirom

    Uredski papirIndustrijski papir

  • KRUTI OTPAD

    SEPARACIJA NA MJESTU NASTANKA I SEPARATNO SANIRANJE

    NOVI NAIN PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

  • MALI MOBILNI KONTEJNERI 1,1 m

    PRES-KONTEJNERI 7,5 m

    SMANJEN BROJ ODVOZA TVORNIKOG KRUGA

  • Vodu za pie dijelimo na:1. vodu za pie iz javnih vodoopskrbnih sustava2. prirodnu mineralnu vodu

    3. izvorsku vodu

    4. stolnu vodu

  • Voda za pie, osim molekula vode (H2O) se sastoji i od

    mineralnih tvari kao to su natrij, kalcij, magnezij, eljezo, sulfati, kloridi i niza drugih.

    Upravo navedeni minerali daju

    okus vodi, ako kod vode moemo govoriti o okusu.

  • proiavanje otpadnih voda

    ouvanje postojeih rezervi vode i ouvanje

    okolia

  • PODJELA UREAJA ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA

    1. MEHANIKI

    2. MEHANIKO-BIOLOKI

    AEROBNI

    ANAEROBNI

    3. MEHANIKO-KEMIJSKI

  • AEROBNI UREAJI

    KLASINISBR

    MEMBRANSKI

  • SHEMA UREAJA

    GRADSKI KOLEKTOR

    FINA

    REETKA

    DOBAVA

    P T

    R A

    I L

    M O

    A R N

    N I

    A C

    A

    TURBINA

    AERACIJA TURBINA

    SEKUNDARNA TALONICA

    SEKUNDARNA TALONICA

    SEKUNDARNA TALONICA

    SEKUNDARNA TALONICA

    IZLAZNI

    AHT

    TURBINA

    AERACIJA TURBINA

  • TRULITE 1

    PUMPE

    PRIPREMA FLOKULANTA

    C

    E

    N

    T

    R

    I

    F

    U

    G

    A

    KONTEJNER

    dozir

    pumpe

    KONTEJNER

    TRULITE 2

    PLINOHRAN

    OBRADA MULJA

  • REZULTATI

    ULAZNE VODE IZLAZNE VODEQ = 1 200 1500 m/dan Q = 1 200 1500 m/dan

    KPK = 3 500 4000 mgO2/l KPK = 60 120 mgO2/l

    BPK5 = 1 900 2 000 mgO2/l BPK5 = 30 60 mgO2/l

    pH = 4 9 pH = 6,5 7,5

    suspend. tvari = 100 1000 mg/l suspend. tvari = 10 60 mg/l

    MDKKPK=700 mgO2/l

    BPK5 = 250 mgO2/l

    pH = 4 9

  • TO MOEMO NAPRAVITI?- PREKINUTI PRAKSU DVOSTRUKIH KRITERIJA

    - PRAKTINO PODUPRIJETI EKO AKCIJE

    - U OKVIRU VLASTITIH MOGUNOSTI SUPROTSTAVITI SE NEGATIVNIM

    TRENDOVIMA

  • PROBLEMATIKA ZATITE OKOLIA VRLO JE SLOENA I INTERAKCIJE SU ESTO TEKO PREDVIDIVE SVAKI POZITIVNI POMAK VAAN JE KORAK U GLOBALNOJ ZATITI OKOLIA NE POSTOJE MALI KORACI POSTOJI SAMO

    RJEAVANJE PROBLEMA ILI POTPUNI NEDOSTATAK

    ODGOVORNOSTI

  • HVALA NA PANJI