UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

SMJER: REGIONALNO I PROSTORNO PLANIRANJE

PREDMET: KLIMA I VODE U REGIONALNIM I PROSTORNIMPLANOVIMA

ANALIZA PROSTORNOG PLANA ZENIČKO-DOBOJSKOGKANTONA SA HIDROLOŠKKOG I KLIMATOLOŠKOG

ASPEKTA

-seminarski rad-

Mentor: Student:

Doc. dr. Nusret Drešković Samir Valjevac

Sadržaj

I Analiza klimataskih karakteristika prostornog plana Ze-Do kantona...........................3

1. Postojeće stanje.......................................................................................................3

2. Analiza klimatoloških karakteristika Ze-Do kantona.............................................4

3. Valorizacija klimatološkog resursa Ze-do kanotna...............................................14

II Analiza hidrografskih karakteristika Ze-Do kantona.................................................22

1. Postojeće stanje.....................................................................................................22

2. Analiza hidrografskih karatketristika Ze-Do kantona..........................................23

3. Valorizacija hidrografskog resursa Ze-do kanotna...............................................25

Zaključak.....................................................................................................................28

Literatura:....................................................................................................................29

Uvod

Prostorni plan Zeničko – Dobojskog kantona rađen je 2009. godine sa rokom važenja do

2029. godine. Prostorni plan Ze – Do kantona je donesen odlukom na osnovu člana 37. stav 1.

tačka f) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, te člana 12. stav 1. Zakona o prostornom

uređenju («Službene novine Zeničko-dobojskog kantona» broj: 2/04 i 2/08), Skupština

Zeničko-dobojskog kantona na 27. sjednici održanoj 19.02.2009. godine.

Odluka glasi: „Plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora kao osobito

vrijednog i ograničenog dobra osigurava se kroz cjelovit pristup planskom uređenju koje

obuhvata istraživanja i ocjenu mogućnosti zahvata u prostoru, izradu planskih dokumenata,

provedbu i praćenje provedbe na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, kantonima i općinama.

Osnovni zadatak Prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona je da obezbijedi privredni i

društveni razvoj područja Kantona u periodu od dvadeset godina od 2009. do 2029. godine.

Značaj navedenog dokumenta je tim veći jer je to prvi obavezan dokument prostornog

uređenja za područje Kantona kojim se regulišu odnosi u prostoru i daju smjernice za njegovo

korištenje i čuvanja uz uvažavanje osnovnih principa humanog održivog razvoja. Na izradi

ovog dokumenta su učestvovali:

- Nosilac pripreme Vlada Zeničko – dobojskog kantona putem Ministarstva za

prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline

- Nosilac izrade Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno uređenje – Zenica.

I Analiza klimataskih karakteristika prostornog plana Ze-Do kantona1. Postojeće stanje

Kada je u pitanju dio prostornog plana koji se odnosi na klimatološki aspaket u prostornom

planiranju rezultati analize postojećeg stanja su zaista poražavajuću, jer je o ovom dijelu

spomenuto svega par rečenica i to:

„Izvršene analize ukazuju da Kanton posjeduje značaajan potencijal kada je u pitanju sunčeva

energija. Zbog ekonomskih karakteristika fotonaponskih sistema neophodno je da se uvede

sistem poticaja i tako omogući značajnija proizvodnja električne energije iz ovog obnovljivog

izvora. Proizvodnja energije vjetra kao obnovljivog izvora preporučuje se na područjima

Kantona gdje prirodne karakteristike to omogućavaju“.

Dakle kao što vidimo sve je svedeno na to da kanton raspolaže značajnim potencijalom

klimatološkog resursa i jedini način iskorištavanja tog resursa jeste poticaj od strane države.

Ja iskreno smatram da je ovaj dio sasvim neprofesionalno odrađen iz čega proizilazi da na

prostornom planu ZDK nije radio uopće klimatolog.

Na osnovu dijela koji se odnosi na klimatološki aspket ne možemo dati nikakvu valorizaciju

kada je u pitanju veliki potencijal kojim ovaj kanton raspolaže, a to se prije svega misli na

energiju vjetra i sučevu energiju.

Zbog naprijed navedenog ću se truditi da šire opišem klimatološke karakteristike zadatog

područja, te da na osnovu tog dam i moguće projekcije valorizacije ovog vrlo vrijednog

resursa, koji nažalost nije upće valoriziran niti je na njega obraćena pažnja ovim prostornim

planom.

2. Analiza klimatoloških karakteristika Ze-Do kantona

Zeničko-dobojski kanton se nalazi na kontaktu južnog dijela sjevernog umjerenog pojasa i

sjevernog dijela sjevernog suptropskog klimatskog pojasa. Reljefni sklop ovog područja

omogućava prodor uticaja umjerenokontinentalne klime iz peripanonskog dijela Bosne i

Hercegovine, dolinom Bosne i njenih pritoka dublje u unutrašnjost. Prostor Zeničko-

dobojskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu dok prostori sa višom nadmorskom

visinom preko 1.000 m imaju planinsku klimu sa dugim oštrim zimama i svježim ljetima.

Grafikon 1: Klima dijagram za Ze-Do kanton

Izvor: http://www.fhmzbih.gov.ba/

Iz prethodnog grafikona možemo vidjeti prosječne temperature i količine padavina u kantonu

za 2014. godinu. Najviše temperature su u julu i avgustu i iznose 21⁰C. Najniže temperature

su u decembru i januaru.

Najveća količina padavina je u junu mjesecu kada se izluči prosječno 120 mm. Juli i

septembar također su imali veću količinu padavina,u prosjeku oko 100 mm. Najsušniji mjesec

je u 2014. godini je bio mart.

Karta 1. Prosječne godišnje temperature za područje kantona

Padavine su pored temperatura zraka osnovni faktor definisanja klime, te je s toga izuzetno

važno razmotriti i ovu klimatsku pojavu, tj. njenu strukturu, učestalost (intenzitet) i visinu

odnosno količinu. Može se reći da padavine uz temperaturu predstavljaju najvažniji klimatski

element, jer su one bazni klimatski element, koji svojom vrijednošću direktno određuje

osnovne hidrotermičke karakteristike prostora.

Prema podacima sadržanih u grafikonu 1. može se konstatovati da cjelokupno analizirano

područje pripada kontinentalnom pluviometrijskom tipu. Prosječna godišnja suma padavina

na prostoru Zeničko - dobojskog kantona tokom godine raspoređena je neuravnoteženo. To se

zaključuje na osnovu podataka u tabeli, gdje prosječna godišnja suma padavina u Zenici

iznosi 819 mm, maksimum se javlja u maju i iznosi 84 mm, a minimum u februaru i iznosi 45

mm. Prosječna godišnja suma padavina u Kaknju je 896 mm, maksimum se javlja u maju sa

104 mm, a minimum u februaru i iznosi 56 mm. Prosječna godišnja količina padavina u

Doboju je veća nego u Zenici i Kaknju i iznosi 942 mm, pri čemu je maksimum u junu sa 136

mm, a minimum u novembru sa 42 mm padavina. Dakle, maksimalne količine padavina na

gotovo cijelom prostoru Kantona se javljaju u proljeće i u ranu jesen, što odgovara

temperaturama zraka od 9,5 °C do 12,0 °C.

Padavine u Zeničko - dobojskom kantonu izlučuju se tokom cijele godine, što povoljno utiče

na poljoprivredne kulture u ovom području, što smo imali priliku vidjeti na grafikonu broj.

Raspored i količina padavlna na području Zeničko - dobojskog kantona od izuzetne su

važnosti za biljni svijet i period u kojem se razvijaju (vegetacioni period), a za većinu biljaka

to je period od aprila do oktobra. Za biljni svijet tu najpovoljnije padavlne tokom proljeća i

ljeta i male količine padavina tokom ljeta mogu dovesti do sušenja zemljišta, a samim tim

sušenja ploda. U tom slučaju kao prevencija se koristi metoda navodnjavanja. A na prostorima

Zeničko - dobojskog kantona redovna meteorološka pojava je i izlučivanje sniježnih padavina

u toku hladnijeg dijela godine.

Karta 2. prosječne godišnje padavine za područje kantona

Prema Kepenu predjeli do 750 m na prostoru Zeničko-dobojskog kantona imaju Cfb klimu-

umjereno toplu vlažnu klimu sa toplim ljetom. Osnovne karakteristike Cfb klime su da je

srednja temperatura vazduha viša od 10 ºC (između 10,1 ºC i 11,2 ºC), da su januarske

temperature negativne (Zenica 0,8 ºC), da najtopliji mjesec (juli) ima srednju temperaturu od

18 ºC do 22 ºC. (Zenica 19,9 ºC).

Prostori sa višom nadmorskom visinom preko 1.000 m prema Kepenovoj klasifikaciji

pripadaju tipu Dfb klime tj. vlažna borealna ili sniježno-šumska klima sa toplim ljetima.

Osnovne karakteristike Dfb klime su da su zime duge, hladne, sniježne, srednja januarska

temperatura je niža od -3 ºC. Ljeta su umjereno topla i kratka, srednja temperatura najtoplijeg

mjeseca nije viša od 22 ºC. Tokom hladnijeg perioda godine najmanje tri mjeseca imaju

prosječne temperature niže od 0 ºC. Vlažnija područja Dfb klimata nastanjuju listopadne šume

najčešće hrastove, pa se zbog toga ovaj klimat naziva klimom hrasta. U toku zimskog perioda

godine nad ove prostore prodiru Eurosibirske hladne zračne mase.

Karta 3. klimatski tipovi na području kantona

Vjetrovitost

Raspored i Čestina vjetrova iz pojedinih pravaca u Zeničko - dobojskom kantonu zavisi od

općeg stanja vazdušnog pritiska u razno doba dana, mjeseca ili godišnjeg doba, a veliki uticaj

na to svakako ima i orografija terena. U širem smislu prostor Zeničke kotline, pa samim tim i

Zeničko - dobojskog kantona nalazi se na ishodištu utjecaja suptropskog pojasa koji dopire sa

juga i umjereno toplog pojasa sa sjevera. Na području općine Zenica najveću brzinu imaju

vjetrovi koji pušu sa sjevera 2,4 m/s, juga i zapada sa po 2,2 m/s, dok se manjom brzinom

odlikuju vjetrovi koji dolaze sa sjeverozapada 2,1 m/s, sjeveroistoka i istoka 1,8 sa m/s, a

najmanju brzinu imaju vjetrovi koji dolaze iz pravca sjeveroistoka i jugoistoka sa 1,7 m/s. U

općini Kakanj najveću brzinu imaju vjetrovi koji dolaze iz pravca sjeveroistoka 2,4 m/s, juga

2,3 m/s i sjevera 2,1 m/s, manju brzinu imaju vjetrovi koji pušu sa sjeverozapada, jugozapada

i jugoistoka sa po 2 m/s, dok najmanju brzinu imaju vjetrovi iz pravca istoka 1,6 m/s. Općina

Doboj ima najveću brzinu vjetrova koji pušu iz pravca jugoistoka 2,4 m/s, sjevera i

sjeveroistoka sa 2,2 m/s, manjom brzinom se odlikuju vjetrovi sa juga 1,9 m/s, zapada i

sjeverozapada 1,7 m/s, dok najmanju brzinu koja se kreće u dijapazonu od 1,1 m/s do 1,5 m/s

imaju vjetrovi iz pravca istoka i jugozapada. Dakle, na području Zeničko - dobojskog kantona

najveću brzinu imaju vjetrovi koji pušu iz pravca sjevera i sjeveroistoka, a najmanju vjetrovi

iz pravca istoka.

Grafikon 2. Ruža vjetrova ZDK

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

0

5

10

Izvor: http://www.fhmzbih.gov.ba/

Najčešći, odnosno preovladavajući vjetrovi u svih 12 općina Kantona su vjetrovi iz prvca

istoka, jugoistoka i zapada, a kreću se u rasponu od 53‰ do 225 ‰. Manjim čestinama se

odlikuju vjetrovi iz pravca juga, jugozapada i sjeverozapada, čiji dijapazon iznosi od 65 ‰ do

126 ‰, dok namanje čestine koje se kreću u rasponu od 46 ‰ do 122 ‰ imaju vjetrovi koji

puSu iz pravca sjevera i sjeveroistoka.

Vjetrovi koji se u proljeće javljaju sa planinskog okvira planinskih masiva Borja, Greben,

Ravan, Konjuh, Smolina, Zvjezda i Čemerske planine duvaju prema dolini rijeke Bosne i

njenih pritoka te tada predstavljaju "fen" vjetar, koji intezivno otapa sniježni pokrivač. Dakle,

pošto je obrađeno područje planinsko - kotlinsko područje, onda je za njega karakteristična i

pojava zračnih strujanja sa dnevnim ritmom. Naime, zbog nejednakog zagrijavanja nižih i

viših reljefnih površina tokom dana dominira danik ili dolinski vjetar, a u toku noći vjetar koji

ima obrnut smjer i puše niz planinske i dolinske padine, a naziva se noćnik ili gorski vjetar.

Vegetacioni period

Dužina vegetacionog perioda na području ZE – DO kantona, a prema podacima za općinu

Zenica (temperature > ili = 5°C) iznosi 257 dana. Vegetacioni period počinje 7. marta, a

završava 17. novembra. Ovako dug vegetacioni period za biljke adaptirane umjerenom

klimatu je povoljan za uzgoj poljoprivrednih kultura ozimih i jarih žitarisa, kukuruza, voća i

povrća itd.

Grafikon 3. Prikaz vegetacionog perioda za područje ZDK (5 i 10°C).

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII0

5

10

15

20

25

2,7

6

10

16,5

18.13 19.3 18,6

14,3

9,3

4,8

Vegetacioni period područja ZDK

Temperatura

Izvor: http://www.fhmzbih.gov.ba/

Prema grafikonu 3. vidi se da dužina vegetacionog perioda u Kantonu, traje kraće od

vegetacionog perioda za temperature od 5°C. Naime, počinje 15. aprila, a završava 15.

oktobra, dakle traje 5 mjeseci tj. 183 dana. Prema tome ovaj vegetacioni period ima manje

pogodnosti od prethodnog za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Tabela 1. Godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških pojava u periodu 2010. – 2014.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Aps.max.temp.zraka⁰C 36,3 39,9 37,7 37,7 38,6Aps.min.temp.zraka⁰C -18,0 -9,5 -12,1 -18,7 -12,6Količina padavina l/m² 716 817 806 868,2 974,9Broj dana sa padavinama ≥ 0,1mm

149 156 146 154 177

Broj dana sa sniježnim pokrivačem ≥ 0,1cm

28 27 20 38 38

Trajanje sijanja sunca (h)

1627,4 1861 1862 1772 1574,5

Izvor: Zeničko – dobojski kanton u brojkama Sarajevo / Zenica 2014.

3. Valorizacija klimatološkog resursa Ze-do kanotna

Kada vidimo standarde EU kada je u pitanju proizvodnja enenergije iz obnovljivih resursa tj.

Iz ovog dijela proizvodnja energije iskorištavanjem sučeve energije i energije vjetra,

zaključujem da se ovom dijelu prostornog plana posvetila vrlo mala ili bolje rečeno nikakva

pažnja.

Također ukoliko želimo slijediti puteve EU kada je u pitanju proizvodnja el. Energije trebamo

imati na umu da EU finansira isljučivo projekte koji se odnose na proizvodnju iz obnovljivih

resursa.

Tako je sve više pristuna praksa instalacije fotonaponskih ćelija na krovovima kuća, kao i

izgradnja fotoćelijeskih parkova za proizvidnju el. Energije.

Međutim iz kojekakvih razloga ta studija nije urađena u prostornom planu ZDK, te smatram

je potrebno što prije izvršiti izmjenu i dopunu prostornog plana te klimatski aspekt dosta

kvalitetnije uraditi. To prije svega podrazumijeva izradu tematskih karata na osnovu insolacije

sunca za mogućnost instalacije fotonaponskih ćelija. Kada bi imali ovako urađene karta,

naravno samo uz stručnu saradnju klimatologa dosta bi bilo lakše aplicirati na razne projekte

EU.

Kada je u pitanju iskorištavanje snage vjetra u tom pogledu potrebno je izraditi studiju na

osnovu ruže vjetrova te odrediti pogodne prostore za mogućnost izgradnje vjetroparkova.

Ovo je svakako vrlo ozbiljan zadatak iz razloga što je ta oprema jako skupa te ne podnosi

mogućnost kojekakvih propusta.

Svakako da bi se to izbjeglo potrebno je ovaj dio prostornog plana posvetiti isključivo struci a

to su klimatolozi i prostorni planeri.

Svakako prillikom planiranja izgradnje fotonaponskih ćelija i vjetroparkova potrebno je i

veliku pažnju posvetiti kapacitetu visokonaponske ili 110 kV mreže, jer kao što nam je

poznato ne vrijedi nam prozivedena el. Energija ništa ukoliko je ne možemo da uključimo u

postojeći elektrodistribucijski sistem, ovo je svakako oblast za stručnjake drugih struka,

međutim od velike je važnosti i međusobna koordinacija.

Na području ZDK istina postoji nekoliko instalirnih fotonaponskih ćelija uglavnom na

krovivima kuća i drugih objekata, međutim oni nisu uvedeni u jedinstveni sistem el.

Distribucije te o njima nema podataka i ja smataram da se u ovaj projekat treba ukljuciti i

država dajući povoljne kredite za građane kako bi instalirali solarne panele na krovove

vlastitih kuća i drugih objekata. Ovaj vid proizvodnje energije u zemljama EU je dosta

zastupljen.

Izgled krovnih solarnih panela

Izvor: https://www.google.ba/search?q=solarni+krovni+paneli

Kada su u pitanju solarna polja ona na područu kantona nažalost ne postoje, na osnovu

istraživanja klimatoloških karakteristika našao sam jedan prostor koji je potpuno neiskorišten

a mogao bi da se upotrijebi za izgradnju silikonskog polja i proizvodnju energije, pored ovog

prostora moguće je pronaći i još pogodnih prostora, te na taj način prozivoditi značajnu

količinu električne energije iz ovog obnovljivog izvora.

Izgled solarnog polja

Izvor: https://www.google.ba/search?q=solarni+krovni+paneliž

Potencijalno solarno polje 1.

Izvor: Google maps

Potencijalno solarno polje 2.

Izvor: Google maps

Potencijalno solarno polje 3.

Izvor: Google maps

Potencijalno solarno polje 4.

Izvor: Google maps

Potencijalno solarno polje 5.

Izvor: Google maps

Bitno je spomenuti da na području općine Visoko postoji i jedna vjetračanja koja je

postavljanje od strane komanije „Suša“ Comerce i njena cijene je inosila oko 0,5 miliona KM

instalisane snage 350 kW. Ova vjetrenjača je postavljena kao mjerna stanica za planiranje i

izgradnju mogućeg solarnog polja, međutim do stanja o prozivodnji električne energije ove

vjetranje kao i do toga da li se pokazala opravdana za izgradnju mogućeg vjetroparka nisam

mogao doći, te tako nisam u mogućnosti da odgovorim na to da li ima ekonomske isplativosti

za izgradnju vjetroparka na ovom području.

Slika vjetrenjače u BiH snage 350kW na području općine Visoko

Izvor: vipromo.ba

Na osnovu ovog primjera zaključujemo da je potrebno uraditi pravu studiju i izraditi tematske

karte na osnovu ruže vjetrova i osnovu toga utvraditi potencijalne prostore za izgradnju

pojedninačnih vjetrenjača, a svakako i mogućih vjetroparkova.

Do sada u našoj zemlji jedini ozbiljniji projekat kada je u pitanju vjetropark jeste onaj

planiran da se radi u podveležju.

Također potrebno je naglasiti da su ovakvi objekti uglavnom manjih kapaciteta i rijetko

prelaze 30 MW što je svkako pozitivno za ovaj nivo planiranja jer kao što nam je poznato na

osnovu zakona o prostornom uređenju svi energetski objekti do 30 MW su isključivo u

nadležnosti kanona, te je ovom poslu potrebno ozbiljno pristupiti jer bi se uveliko mogao

povećati buđet kantona, a samim tim i životni standard svih građana.

Područje potencijalnog vjetroparka na području općine Visoko

Izvor: Google maps

Nažalost za ostala područja kantona nije rađena nikakva studija kada su u pitanju

vjetroparkovi, što znači da bi u budućim planovima ovaj dio trebao biti dosta značajnije

opisan i imati veći značaj. Tako za BiH ima samo jednu vjetrenjaču, dok recimo u Njemačkoj

struju proizvodi oko 1.400 vjetrenjača, dok ih u Austriji ima oko 900.

No, BiH se kroz potpisivanje Međunarodnog ugovora o osnivanju energetske zajednice

obvezala da će promovirati korištenje obnovljivih izvora energije, a i politika Europske unije

je da sve njene članice do 2020. godine koriste 20 posto obnovljivih izvora energije.

Karta 4. Namjena prostora sa kimatološkog aspekta na području kantona

II Analiza hidrografskih karakteristika Ze-Do kantona1. Postojeće stanje

Kada je u pitanju dio prostornog plana koji se odnosi na hidrografske karatkteristike Ze-Do

kantona možemo reći da je poprilično dobro urađen, posebno za razliku dijela koji se odnosi

na klimatološke karakteristike koji možemo slobodno reći nije nikako uzet u obzir.

Dio prostornog plana koji se odnosi na hifrografske karakteristike sadrži:

- NAČINI ZAHVATANJA PITKE VODE

- ZAŠTITA VODA

- MJERE ZA POSTIZANJE DOBROG STATUSA VODA

- VODNA INFRASTRUKTURA

Radi lakšeg prikaza stanja hidrografske mreže uradio sam i kartu hidrografske mreže na

prodručju Ze-Do kantona.

Karta 5. Hidrografska mreža na području kantona

2. Analiza hidrografskih karatketristika Ze-Do kantona

Cijeli prostor Zeničko – dobojskog kantona u hidrološkom pogledu se nalazi u slivu rijeke

Save, odnosno skoro u cijelosti u slivu rijeke Bosne, osim manjih dijelova na istoku i

sjeveroistoku Kantona koji pripadaju slivu rijeke Drine. Rijeka Bosna protiče južnim,

jugozapadnim, zapadnim i sjevernim dijelom područja Kantona. Duž toka kroz područje

Kantona u rijeku Bosnu se ulijevaju veći vodotoci: Stavnja, Fojnička rijeka, Goruša,

Radovljanska rijeka, Trstionica, Zgošća, Ribnica, Lašva, Babina rijeka, Kočeva, Gračanićka

rijeka, Bistričak, zatim Željeznica, Papratnica, Lješnica, Gostovićka rijeka, Krivaja i Usora,

kao i veliki broj manjih vodotoka. Većina njih izvire na području Kantona i na kraju se

ulijevaju u rijeku Bosnu.

Zahvatanje voda na Kantonu se obezbjeđuje putem:

- prirodnih izvora,

- zahvatanja podzemnih voda,

- zahvatanja voda na otvorenim vodotocima

Analiza:

Kada je u pitanju način zahvatanja pitke vode na području ZDK mogu da kažem da je

posvećena velika pažnja detaljno su navedeni svi postojeći izvori vode, kao i načini

snabdijevanja stanovništva vodom po određenim općinama.

Pored toga su i navedeni svi kapaciteti postojećih izvora kao i broj korisnika. Pored toga što je

svakako za veliku pohvalu su navedene i buduće potreba za pitkom vodom po općinama

kantona u 2020. i 2030. godini.

Po mom mišljenju zadovoljenja potrebe stanovništva za pitkom vodom predstavljaju jedan od

najvažnijih, ako ne i najvažniji ciljev prilikom izrade prostornog plana, te je zbog toga

potrebno veliku pažnju posvetiti ovom dijelu prostornog plana.

Tkođer na osnovu zakona o prostornom uređenju ZDK član 17. stoji

Plan posebnog područja kantona donosi se za područje od značaja za kanton za koja se takva

obaveza utvrdi Prostronim planom Kanotona i programom mjera, ili za područje od značaja

za općinu kada se ta obaveza utvrdi Prostornim planom općine.

Plan posebnog područja od značaja za Kanton utvrđuje se naročito za:

- područje izgradnje hidroenergetskih građevina utvrđeno Prostornim planom Kantona

(manje od 30 MW instalirane snage)

- slivno područje hidroakumulacije, za potrebe snabdijevanja vodom u uvjetima kada

dvije ili više općina nisu osigurale mogućnost zajedničkog snabdijevanja,

- .......

- Područje zaštite i/ili eksploatacije mineralnih sirovina termomineralnih i izvorskih

voda,

- ......

Svakako pozitivna stavka u zakonu o prostornom uređenju da izvori nisu određeni

kapacitetom, nego su isključivo u nadležnosti kanotna. Po mom mišljenju ovo je dobra stvar

jer olakšava posao tako da se ne mora voditi računa o izdašnosti izvora te određivati kojem

nivou vlasti pripada.

Nedostatak u ovom dijelu prostornog plana po mom mišljenju jeste što ne postoji tačan

podatak o broju stanovnika koji ne posjeduju pitku vodu, kao niti najbolja mogućnost rješenja

njihovih potreba.

Ja smatram da je potrebno napraviti detaljnu studiju i ukupnom broju postojećih korisnika

svih vodovoda, izračunati kapacitet svih vodovoda te iskazati brojem koliko stanovnika ne

posjeduje pitku vodu i krenuti u izradu projekata za planiranje izgradnje novih vodovoda.

Svakako potrebno je naći najpovoljniji način za zadovoljenje njihovih potreba za pitkom

vodom i sagledati mogućnost proširenja postojećih vodovoda, zatim planiranje izgradnje

novih vodovoda iz novih ili postojećih izvora, kao ui vidjeti mogućnost izgradnje mini brana

na rijekama, a zatim planirati uređaje za prečišćavanje vode, kako bi ona nakon toga bila za

upotrebu. Ovo svakako nije najppovoljniji način, ali je nakada u nekim situacijama

neminovan.

Također, potrebno je obratiti pažnju na mogućnost iskorištavnja vode iz postojećih

hidroakumulacija koje je koristi za porizvodnju električne energije.

2.1. Zaštita voda

Prema projekciji stanovništva i razvoju privrede do 2030. godine za Kanton će biti potrebno

obezbijediti dodatnih 1,39 m3/s pitke vode što zajedno sa trenutno zahvaćenim čini 25%

raspoloživih količina u minimumu. Ukoliko se značajnije ne pokrenu aktivnosti na adekvatnoj

zaštiti voda na teritoriji Kantona, zahvatanje dopunskih 1,39 m3/s pitke vode neće biti

moguće, pa se planira slijedeće:

- zaštita izvorišta,

- izgradnja akumulacija,

- izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Dio prostornog plana koji se odnosi na zaštitu voda također je vrlo važan iz razloga što sva

posao je uzaludan ukoliko je postojeći izvori i izvorišne zone ne zaštite od raznih vrsta

optada.

Veliki problem na nivou kantona predstavlja nedostatak tretmana fekalnih voda, tako niti

jedna općina u ZDK ne posjeduje kolektore za tretaman otpadnih voda, što je svakako u

skladu sa standardima EU o tretmanu otpadnih voda nedopustivo.

Nažalosta ni zakon o prostornom uređenju ZDK ne nalaže nikakve kazne za općine koje ne

posjeduju kolektore za tretman otpadnih voda, te je prema tome nemoguće ni kazniti iste.

3. Valorizacija hidrografskog resursa Ze-do kanotna

Prema mom mišljenju izgradnja kolektora za tretman otpadnih voda treba da bude primarni

cilj prilikom izrade i dopune postojećeg plana, kako i obavezno uvođenja zakona za

kažnjavanje općina i industrijskih postrojenja koji ne posjeduju kolektore za tretman otpadnih

voda. Na ovaj način mi se u velikoj mjeri riješio problem vodosnabdijevanja, jer bi se

postojeći vodotoci bez velikih mjera za prečišćavanje i izgradnjom manjih hidrozahvata mogli

koristiti za snabdijevanje stanovnika pitkom vodom.

Svakako da donošenje samog zakona nije dovoljno, odnosno zakon samo na papiru ne znači

ništa nego potrebno zaista sakcionisati svakoga za kršenje bilo kojeg dijela zakona.

Tako je poznat slučaj u općini Visoko na vodozaštitnoj zoni vodovoda „Krečane“ gdje je

desila sječa šume u vodozaštitnoj zoni iako je ona bila obilježena i zakonski zaštićena.

MOGUĆNOST IZGRADNJE MINIHIDROELKTRANA SNAGE DO 30 MW

Kao što nam poznato u ZDK se nalazi TE Kakanj instalisane snage 450 MW, međutim ona se

ne nalazi u prostornom planu ZDK jer nije u nadležnosti ZDK, jer kao što je poznato svi

energetski objekti preko 30 MW su u nadležnosti kantona.

Mogućnost izgradnje protočnih hidroelektrana na području ZDK prije svega na rijeci Bosni

nažalost nisu zauzeli mjesto u prostornom planu ZDK. Tako da se tek nedavno razmatra

mogućnost izgradnje hidroelektrane „Vranduk“ na području općine Zenica.

Lokacija objekta: rijeka Bosna, područje Općine Zenica

Tip objekta - protočna derivaciona elektrana

Instalirana snaga: 19,63 MW

Godišnja proizvodnja: 96,38 GWh

Investicija: 127 miliona KM

Finansiranje: krediti i sredstva JP EPBiH

Područje HE Vranduk

Izvor: Google maps

Izgled brane HE Vranduk

Izvor: https://www.google.ba/search?q=hidroelektrana+vranduk

Pored ove mini hidroelektrena drugih projekata nema, osim jedino inicijativa kao što je npr.

Inicijativa vijećnika prof. Dr. Izeta Smajevića o mogućnosti izgradnje 4 mini hidrocentrale na

području općine Visoko, međutim ova inicijativa nije usvojena i nije izrađena nikakav

projekat.

U prilog ovome cu priložit tekst koji prati ovu problematiku:

„Visoko se nedavno odlučilo za izgradnju mini hidroelektrana (mHE), gledajući poprilično

daleko u budućnost. Razlog leži u činjenici da je posljednjih godina u Bosni i Hercegovini

prisutna prava ekspanzija mini hidroelektrana (mHE) koje su u postupku od projektiranja,

dodjele koncesije i izgradnje. Mada je od ideje do realizacije dug „papirnati“ i finansijski

put, u BiH će se graditi na stotine mini HE varijanti.

Ne postoji strogo određena definicija o klasifikaciji mHE izuzev ona koja se izražava u snazi

elektrane. Po riječima dobrih poznavaoca i relevantnoj literaturi, najčešće se spominje

granica do 5 MW. Ispod te granice su mini hidroelektrane.

U Visokom se od starta idejnih i projektnih aktivnosti pokušava uključiti uža lokalna

zajednica. Prva prezentacija je održana sa ciljem da se svi zainteresirani upoznaju sa

projektom. Mada se puno raspravlja o mHE po kafanama i na ulici, kod nas nije slučaj da

narod sazna za projekte kada su već u poodmakloj fazi pa postoji šansa da budu prihvaćeni

kao prijateljski.

U savremenom svijetu energija dobijena iz mini hidroelektrana, sunca, vjetra itd., se smatra

obnovljivom energijom, odnosno ovi izvori se tretiraju kao obnovljivi izvori energije koji

nemaju veliki negativan uticaj na okolinu.

Visočani osim finansijskih, raspravljaju i o drugim bitnim stavkama vezanim za mHE. Ima

dosta upitnika, ali i stručnjaka koji bi mogli dati odgovore.“( http://vipromo.ba/mini-

hidroelektrane-u-visokom-potez-buducnosti-ili-skupa-greska/)

Po mom mišljenju ovu oblast treba prepustiti stručnjacima te raditi i u koordinaciji sa zaštitom

okoliša, kao i mogućnost sanacije neželjenih poplava.

Svakako je potrebno i naglasiti da svi hidroenergetski objekti ispod 5 MW instalisane snage

su isključivo u nadležnosti općina, te prema tome one ne bi bile tretirane prostornim planom

ZDK.

Zaključak

Na osnovu svega dosada analiziranog iz prostornih planova Federacije, kantona i općine koje

smo radili na osnovu Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, te uredbe koja

dopunjava taj zakon, možemo zaključiti da naši prostorni planovi imaju dosta propusta koje

treba još da se dorade, kako u tekstualnom dijelu, a pogotovu u onom što se odnosi na

grafičku interpretaciju pomoću određenih tematskih karata.

Talođer smo primijetili da ni zakon o prostornom planiranju nije u potpunosti regularan u

smislu da ne definira mjesto geografa, biologa i drugih struka prirodnih nauka prilikom izrade

prostornih planova, te bi trebalo i na tome poraditi i donijeti određene amandmane na ovaj

zakon kako bi se ovo pitanje riješilo.

Literatura:

1. Zakon o prostornom planiranu i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (2/06)

2. Uredba o jednistvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata

3. Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028.godine

4. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO –DOBOJSKOG KANTONA, ZENICA, petak, 20.03.2009. Godina XIV - Broj 4

5. Prostorni plan Zeničko – dobojskog kantona (2009 – 2029.)

6. Glosar ključnih izraza korištenih u politikama prostornog razvoja u Europi, EUROPSKA KONFERENCIJA MINISTARA NADLEŽNIH ZA PROSTORNO/REGIONALNO PLANIRANJE (CEMAT), Lisabon, Portugal, 26.-27. listopada 2006.

7. Meteorološki godišnjaci od 1970 do 1984 god., Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo.

8. Hidrološki godišnjaci od 1965 do 1974 god., Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod za statistiku, Sarajeo.

9. Gografski informacioni sistem (GIS).

10. Google maps

11. http://vipromo.ba/

12. http://www.fhmzbih.gov.ba/