Kishon Ephraim - Nema Nafte Mojsije

7/25/2019 Kishon Ephraim - Nema Nafte Mojsije

1/74

hHA LITERATUREPrvo kotoMilan KunderaALAGiovannino GuareschiDON CAMILLO

Mary Me CarthvVIJETNAMJean GenetDNEVNIK LOPOVAIvan RaosNA POETKU KRAJJohn LeCarre PIJUN Drugo koloArthur Hailey AERODROM 1 - 2 Vladimir ' abokov POZIV NA SMAKNUE Alojz Ma < tiANGI OFFGOTTOFF Giovannino Guareschi DON CAMILLO I NJEGOVO STADOBonumil Hrabal STROGO KONTFfOLIRANT VLAKOVIEPHRAIM KISHON / NEMA NAFTE, MOJSIJEBIBLIOTEKA MODERNE LITERATUREhlt DVADESET TREE KOLO hl"t

SVEZAK 138.Ureuje ZLA TKO CRNKOVIEPHRAIM KISHONNema nafte, Moj sijeIzabrao i preveo s engleskoga NIKOLA KRILikovno opremioALFRED PALZNANJE ZAGREB 1984Naslovi izvornika: Ephraim Kishon: NO OIL, MOSES Shikmona Publishing CompanyLtd.Jerusalera, 1975Ephraim Kisbon: ONE EDEN FOR RENT Shikmona Publishing Company Ltd.Jerusalem, 1980 Ephraim Kishon: UNFAIR TO GOLIATHBronfman Publishing, Tel Aviv, 1976 Ephraim Kishon: NOAHS ARK, TOURIST CLASSBronfman Publishers, Tel AvivEphraim Kishon: LOOK BACK, MRS. LOT!Bronfman Publishing, Tel AvivSva izraelska zajednica po Jahvinoj zapovijedi krene dalje iz pustinje Sina.Utabore se kod Refidima. Tu narodu ponestane goriva za daljnje putovanje. Zatonarod zapodjene prepirku s Mojsijem. Vikali su: Daj nam benzina da daljeputujemo!A Mojsije im odgovori: -Zato se sa mnom prepirete? Zato kuateJahvu? - Ali narod je eao za gorivom, pa je mrmljao na Mojsija i govorio:Zato si nas iz Egipta izveo, zemlje neobino bogate izvorima nafte? Zar daizginemo ovdje zajedno s naom djecom i stokom?to u s ovim narodom? zazivao je Mojsije Jahvu. - Jomalo pa e mekamenovati.Istupi pred narod! - rekne Jahve Mojsiju. -Uzmi sa sobom nekolikoizraelskih starjeina; uzmi u ruku tap kojim si udario Rijeku i poi. A ja u

stajati pred tobom ondje, u pustinji, pa udari tapom po pijesku i iz njega epotei nafta, toliko da narod moe dalje putovati.Mojsije uini tako naoigledizraelskih starjeina, podie tap i udari po pijesku pustinje, jednom pa drugiput, i udarao je po pijesku cijelog dana i cijele noi, ali nafta nije potekla.I Jahve mu rekne: Ne mogu vam pomoi, morat ete dalje putovati pjeice.Iputovao je narod izraelski pjeice etrdeset godina i stigao u zemlju Kanaan.Ali i tu su tekli samo med i mlijeko.Izlazak, 17r~1


2/74

Jeste li ikad vidjeli koljku bez ljuture ili stakleni eki? Jeste li ikaduli da bebe donose rode ili da se rak povlai naprijed? Jeste li ikad itali oministru koji ide pjeice? Niste? Onda proitajte ovo.AVANTURAMinistrova limuzina zaustavila se na pola puta. Gaby je iskljuio motor i rekaopreko ramena:ao mi je, gospodine, ali uli ste radio...

Mislio je na vijesti u devet sati, u kojima je javljeno da je Nacionalnisindikat vozaa odluio da smjesta stupi u trajk radi podrke kemijskimtehniarima. Gaby je iziao iz kola i otiao u sindikat po inspiraciju idirektive, a ministar je ostao nasred bune ulice.Ministar nije znao voziti automobil - oduvijek su ga zbunjivali ureaji koji nasebi imaju dugmad i isputaju praskave zvuke. Osobno je upravljao vozilom samojednom, u luna-parku, prije vie od etrdeset godina, ali to je vozilo bilodvosjed a sam ministar jomlad i ambiciozan ovjek, po struci kvalificiraninosasp'rava kod geodetskih mjerenja. Kasnije je pristupio Pokretu i vie nikadnije bio bez Gabvja ili nekog njemu slinog.7- E pa, trebalo bi da pozovem helikopter -bilo je jedino praktino rjeenje kojemu je palo na pamet. U jedanaest sati trebalo je da prisustvuje sjednici vlade u

povodu cementne krize.Ministar je neko vrijeme promatrao prolaznike, a onda ga je obuzeo neobianosjeaj da je upao u avanturu: naao se na ulici. Iznenadila ga je spoznaja da uzemlji ima toliko stranih ljudi; on sam viao je u svom uredu svakog dana ista,poznata lica. Stranci su dolazili u delegacijama ili en masse, kao na Dannezavisnosti ili kad se odrava finale kupera, ili kako se to vezove, mnogometili tako nekako...Ministar je potpuno sam krenuo trotoarom. Nakon nekog vremena osjetio je da muse vraa samopouzdanje i sjetio se, kao kroz maglu, da je to vejednom doivio.Naravno, sad je bio sasvim siguran, 1951! Kad je kamion udario u njegovautomobil pa se vratio kui pjeice, kroz itav grad!Ministar je spustio pogled i ispod zaobljenog trbuha ugledao vlastita stopalakako se ritmiki kreu: klip-klop, klip-klop, lijeva-desna. Njegova vlastitastopala! Zna hodati ulicom! Ugodan osjeaj. Samo mu cipele izgledaju nepoznate.Kako je doao do njih? Nikad nije sam sebi kupovao cipele, naravno. Kad malobolje razmisli, nikad nije nita sam kupovao, pa odakle mu onda te cipele?Ministar je zastao ispred jedne prodavaonice cipela i zagledao se u izlog. Naaose pred udom, to je bilo izvan svake sumnje. Cipele, muke i enske, stajale sutu u parovima, posvemu sudei promiljeno aranirane. Potaknut tim prizorom, ministar je uao uprodavaonicu, veliku prostoriju sa stelaama naokolo i stolcima u sredini. I tuje bilo mnogo cipela, kao na sajmu. Ministar se rukovao s ovjekom koji jestajao kraj vrata i upitao ga:- Kakvi su trendovi izvoza?- To pitajte nekog drugog - odgovorio je ovjek. - Ja traim antilopske cipeles gumenim onom.Ministar je obiao prostorije; da li svatko jednostavno sam uzima cipele, ili

imaju konobare? Priao mu je doktor u bijeloj kuti i upitao ime ga moeposluiti.- Poaljite mi nekoliko uzoraka - rekao je ministar dobrohotno.Tek kad se ponovo naao na ulici, sjetio se da nije rekao ovjeku svoje ime.Morat e malo ee nastupati na televiziji, pomislio je, i zapisao ubiljenicu: TV. Moj ivotni put.Vrijeme je brzo odmicalo. Trebalo bi da se javi svom uredu, da zatrai nekoprijevozno sredstvo. Eh, da, nevolja je bila u tome to nije znao kako da im sejavi. Veze je uvijek uspostavljao sekretar, a on je badanas morao otii u


3/74

Haifu da neto sredi. Ministar je pogledao oko sebe; je li mogue da su svi tiljudi oko njega sekretari?Spas je doao u obliku staklenog kaveza u kome se, nekim udom, nalaziotelefonski aparat. Ministar je uao i podigao slualicu.- Dajte mi vezu s ministarstvom, molim! -rekao je.Nita se nije dogodilo; aparat, na alost, nije pokazivao znake ivota. Jedan muje djeak kroz staklo pokretima pokazivao da najprije treba da ubaci neto u

aparat. Naravno, sjetio se - ta bio je predsjednik Skuptinskog odbora za kovaninovac i medalje! Uao je u najbliu prodavaonicu i zatraio eton.- Ovo je praonica rublja - rekao mu je neki starac. - Idite u potu.Bio je to svijet pun iznenaenja. Ministar je poeo traiti potu. Na suprotnojstrani ulice ugledao je crvenu kutiju i odmah je znao to predstavlja: u takvekutije ljudi ubacuju pisma nakon to ih napisu kod kue.- Oprostite - obratio se jednoj dami na uglu ulice. - Hoete li mi rei kojaboja znai da je doputeno prijei na drugu stranu?Bio je siguran da automobili prolaze kroz raskra uvijek kad gori zelenosvjetlo, ali vrijedi li to i za pjeake? Preao je s gomilom ljudi ulicu pricrvenom svjetlu i otkrio malu potu u neposrednoj blizini sanduia za pisma.Obratio se slubeniku koji je ispirao ae.- Molim vas, poaljite telegram da odmah dou po mene...

- He-he - rekao je vlasnik kioska. - Nemam propisanih formulara.Ministar je primijetio novine sloene ispred kioska, ali mu je bilo teko itatiih neoznaene. Bio je navikao da ih dobiva ujutro i da vani lanci iinformacije u njima budu zaokrueni.10- Koka-kolu?Ministar je klimnuo glavom; oednio je od te neplanirane etnje. Ispio je smeutekuinu do posljednje kapi i raspoloenje mu se popravilo. Badivna avantura,hodati tako sam ulicom, piti koka-kolu. Kad o tome bude priao kod kue! Vlasnikkioska potrao je za njim.- Hej, etrdeset pet agorota!Ministar ga je zaueno pogledao, a onda je shvatio o emu se radi i neodlunozavukao ruku u dep. Bio je, naravno, prazan. Plaao je uvijek sekretar. Zatoje taj momak morao badanas otii u Haifu?- Poaljite ... raun... ministarstvu... Prestao je trati tek kad suprodavaevepsovke zamrle u daljini. Teko diui, zastao je, pogleda prikovanog za visokeskele oko kue u gradnji. Gledao je kao opinjen, jer je do tada prisustvovaosamo polaganju kamena-teme-ljaca. Sve se radi malo previe buno, zakljuio je;a kakvu to sivu masu tamo mijeaju?- A git jontef.Pred njim je stajao, ispruene ruke, starac u pohabanoj odjei. Sigurno opetneki samodopri-nos. Uputio je starca da se obrati njegovom uredu.Sama iznenaenja, iznenaenja - red osvijetljenih prozora a iza njih slikepolugolih djevojaka! Ministar je podigao pogled i... da, ovog puta je pogodio:kino! Tako, dakle, izgledaju ta kina. Poelio je da ue i jednom pogleda pravifilm. Pokucao je na eljezna vrata, i izvirila je neka ena.

11::W-*^- Staje?- Htio bih da vidim film.- Ujutro nema predstave - rekla je ena. -Prva predstava je u 4.30.- Poslije podne nemam vremena.- Obratite se gospodinu Weissu... Nestala je. Ministar je primijetio neobinovelik, etvrtast automobil kako skuplja ljude koji stoje na ploniku. Autobus!Naravno, odmah se sjetio, ta zar nisu prolog tjedna povisili dotacije za


4/74

autobusni saobraaj u iznosu od 11,1% njihovog brutto prometa za 1971. i 1972.godinu? Uao je u autobus.- Do Ulice Havarkon, broj 71 - rekao je vozau.- Basi duhovit - rekao je voza. - Nosi se! udan svijet, sa udnim vlastitimpravilima!Ministar je pokuavao odgonetnuti gdje se tono nalazi, ali je to bilo teko bezpoznatih orijentira kao to su Hilton i Grki restoran. Ljudi su prolazili pored

njega kao da se nita ne dogaa. To je, dakle, Narod, to su Mase.' Glasai, ustvari. Smijeno! Prema rezultatima ankete, svaki trei od ovih neznanaca glasate za njega u listopadu. Ministar je volio te ljude i elio im svako dobro. Bioje socijalist od rane mladosti.- Dobili smo dva jednokratna dodatka od 23. sijenja...Vozase vratio, trajk je okonan. Zajedno su uli u crnu limuzinu.- U moj ured, Gaby.Automobil je odjurio. Ministar se vraao s druge planete u svijet svakidanjice.12Religiozni idovi u ovoj zemlji nadasve se uzdaju u Boga, ali su uz to, da stvarbude sigurna, uspostavili i nekoliko politikih stranaka, pa se dogodilo da testranke odravaju koalicionu ravnoteu i mogu oboriti svaku vladu u kojoj nesudjeluju. Posljedica je toga da moraju biti u svakoj vladi. Na kraju je ispalo

da imamo socijaldemokratski reim pod kontrolom Vrhovnog rabinata, koji budnopazi da Marx ostane koer. Kad god se dvije ideologije sukobe, sljedbenici istevjere izbiju na vrh. Zato se oni sami nikad ne mijeaju u sukobe, hvala Bogu!MALA BOJA MAFIJAPljaka Forkelevitcheve banke nije bila obina, svakodnevna pljaka.Pljakai, etiri bradata mukarca u crnim hasidskim kaftanima, upali su ravno usobu direktora, gospodina Theodora Forkelevitcha, i nakon kratke ali estokeprepirke izmeu njega i njegovog zeta, rabina Zalmana, voe bande, hasidi suvezali bankara za stolac i provalili u sef. Blagajnik, nakon to je dobio udaracbatinom po glavi, nije pruio neki naroit otpor, i samo je nemono promatraokako prazne sef i odlaze odnosei 430.000 funti u gotovom novcu.Glas o zlodjelu" brzo se proirio, a s njim i13uvjerenje da je pravi uzrok nesloga u porodici. Rabinovi uenici znali su zaozbiljna trvenja izmeu bankara bezvjerca i njegovog pobonog urjaka, trvenjakojima je glavni povod bio u kamatama to ih je banka naplaivala za odobrenezajmove. Rabin Zalman vie puta je obavijestio svog urjaka da nee podnosititakvo sramotno ponaanje u vlastitoj porodici, a kako rabinsko pravilo nalaeUpozori prije nego to kazni, napisao je na ulazu u banku krupnim slovima NEUZIMAJ NI LIHVE NI KAMATA (Levitski zakonik, 25, 36). Sva ta stroga upozorenjabila su, meutim, uzaludna: gospodin For-kelevitch je nastavio pozajmljivatinovac uz visoke kamate kao svaka druga banka, i za ta zlodjela stigla ga jezasluena kazna.Kako se moglo i oekivati, odnosi izmeu neposredno zainteresiranih osobapostali su pomalo napeti. Theodor Forkelevitch je stupio u vezu sa svojomsestrom i zamolio je da intervenira kod mua u njegovu korist, ali rabin Zalmanje ostao nepokolebljiv, i samo je citirao Bibliju: - Ako pozajminovca nekome

od mog naroda, ne namei mu kamata! (Izlazak, 22, 24).Gospodin Forkelevitch se naao u tekoj dilemi: s jedne strane, bio je tu njegovzet, ovjek od velikog ugleda zbog stroge pobonosti i odanosti tradicionalnimvrijednostima judaizma, a s druge strane bila je tu njegova banka, na rubu slomazbog nedostatka obrtnih sredstava. Pokuao je nagovoriti neke utjecajneortodoksne uglednike da kau koju rijenjemu u prilog, ali mu oni, premda supokazali razumijevanje za14injenice, nisu htjeli pomoi, naglaavajui da gospodin Forkelevitch moekriviti samo sebe, i citirajui izreku iz Talmuda o devi koja je eljela rogove,


5/74

a dobila grbu. Savjetovali su mu da pokrije gubitke dravnim zajmom, aliForkelevitch nije bio pristalica tako drastinih mjera. Umjesto toga, izgubio jeivce i u trenutku gorine uinio korak koji se ne moe nazvati ni idovskim nibratskim: prijavio je sluaj policiji.Policija se u poetku drala rezervirano, ne pokazujui mnogo volje da se uputau porodini sukob s religioznim implikacijama, ali kad je gospodin Forkelevitchpodnio i pismenu prijavu, nije imala drugog izbora nego da pozove rabina Zalmana

u policijsku stanicu, na prijateljski razgovor. Bankarov urjak, u svako dobaimpresivna patrijarhalna figura, nije ni pokuavao porei da je Mojsije rekaoOno to je kraom oduzeo neka u cijelosti vrati (Levitski zakonik, 5,23), ali jeobjasnio kako je postupio u skladu s onim Platit u vam prema plodovima djelavaih (Jeremija, 21,14). Nastavio je citirati rabinske i talmudske autoritete oduhu i slovu zakona, da bi na kraju retoriki upitao: - Nisu li Abana i Parparbolje od svih voda izraelskih? Ne bih li se mogao u njima okupati pa da postanemist?! (Kraljevi, II, 5,12).Policijski inspektor nije mogao sakriti koliko je dirnut tom demonstracijomplemenite dosljednosti u danima opeg osipanja morala, ali je bio prisiljen daistakne kako zakoni ove zemlje zabranjuju pljakanje banaka, utoliko prije tosve banke daju zajmove samo uz kamate.15

'- j- -i- Mene se ne tiu sve banke - izjavio je rabin Zalman - vesamo banka mogurjaka, jer taj nam je ovjek rod (Knjiga o Ruti, 2,20).- To je u redu - suglasio se inspektor - ali ja ipak ne mogu prijei prekoformalnog zahtjeva za vraanje ukradene imovine to ga je podnio tuitelj.Zakon, vidite...- U Ljetopisima se kae da novac nije neto o emu se u Salomonovo doba vodilorauna -odgovorio je rabin strogo - pa zato bi onda vodio o njemu rauna jedanForkelevitch?Pred tim neoborivim argumentom inspektor je neko vrijeme ostao bez rijei, aonda je doao k sebi i pustio rabina, zamolivi ga samo neka jojednom na mirurazmisli o svemu. Pred policijskom stanicom rabina je klicanjem doekala poveaskupina njegovih sljedbenika i trijumfalno ga odnijela do kue.Nakon toga stvar je preuzelo javno mnijenje i uslijedila je burna rasprava okopitanja je li pljaka bila opravdana ili nije. Antireligiozni krugovi odmah suiskoristili priliku.- Pljaka! - zakljuili su ogoreno. - Pljaka banke usred bijela dana!Kriminal u organizaciji i izvedbi ortodoksnih krugova!Religiozni je tabor ostao pri svome.- U redu - govorili su - dopustimo, rasprave radi, da je zaista izvrenapljaka. Ali tko je pljaka? Neki stranac? Goj? Neki neznanac? Ne! Djelo jeizvrio urjak, tuiteljev najblii rod! Prema tome, kao prvo, novac je ostao uporodici. Kao drugo, moramo se upitati (i dalje priznajui injenicu da je djeloizvreno) zastoje16izvreno? Iz pohlepe, da nam Bog oprosti? Iz elje za bogaenjem bez rada? Ne!Motiv je lien svakog materijalnog interesa; sve to je uinjeno, uinjeno je u

slavu imena Njegovog! Banka se ogrijeila o zapovijed Boju i neka sada snosiposljedice!Ta dostojanstvena obrana doekana je aplauzima, ali situacija u kojoj se naaoTheodor Forkelevitch stalno se pogoravala. Klijente njegove banke uhvatila jepanika pa su nagrnuli da povuku svoje uteevine iz praznih sefova, tako da jedrski zelenaForkelevitch bio konano prisiljen proglasiti steaj. Kad se todogodilo, postao je pravi histerik - angairao je odvjetnike i poeomaltretirati policiju zahtijevajui da pronae lopove i vrati mu njegov novac.To je, kako je zakljuila religiozna inteligencija, bio vepuki inat. Policijaje inila sve to je bilo u njenoj moi da se izvue iz delikatne situacije, ali


6/74

zakon je bio jai; nareeno joj je da nastavi istragu u razumnim granicama.Svi tragovi vodili su ravno u Plonitzerovu sinagogu, ali kad su stigli do vratasinagoge, istraitelji su dobili mig da stanu dok se ne razjasni kakve biposljedice istraga mogla imati na koaliciju s vjerskim strankama u Gradskomvijeu Tel Aviva.Jedan vjerski list objavio je uvodnik u kome je protestirao protivneprimjerenog pritiskaorgana vlasti. Ako danas prijeemo preko tako grubog

krenja odredaba naeg Svetog pisma kao to je sluaj s kamatama,pisalo je utom uvodniku, pored ostalog, nee li nas to neiz-7 '2 Nema nafte, Mojsije17bjeno odvesti u neto jogore? Hoemo li, kao sljedei korak, dobiti nudizam?Posljedica tog mranog upozorenja bilo je stavljanje Theodora Forkelevitcha ukuni pritvor. Meutim, ubrzo je puten, uz kauciju, zbog nedostatka dokaza.Forkelevitch je, u to vrijeme, bio vepotpuno slomljen, tjelesno i duevno, alije nastavio traiti svoj novac, premda je od dogaaja vebila prola godinadana i svi su vebili do grla siti i njega i njegove glupe banke. Stav javnogmnijenja najjezgrovitije je izrazio jedan od tribuna vladajue stranke, koji jena otvaranju Socijalistikog seminara za radnike voe rekao:

- Opljakati banku je grijeh, ali ljubav pokriva sve grijehe (Izreke, 10,12).U to vrijeme afera je bila veduboko zagazila u drugu godinu, a nikakvorjeenje nije bilo na vidiku. Theodor Forkelevitch je, dodue, bio veputen izbolnice za duevne bolesti i proglaen zdravim za praktine svrhe, ali je joostavljao dojam neuravnoteenog ovjeka. Naime, ponovo je poveo borbu zapovratak izgubljenog novca.A onda se, iznenada, stvar pokrenula s mrtve toke. Koalicija u Gradskom vijeuTel Aviva raspala se, rabin Zalman ponovo je zatvoren na petnaest dana i protivnjega je pokrenut pravi krivini postupak. Optube su bile ozbiljne: remeenjejavnog mira, oruana pljaka i utaja poreza na prihod - za sve to zajedno, mogaoje dobiti ak dvadeset pet godina robije. Rabin Zalman izjavio je kako nemapojma gdje je18novac, i kako ne namjerava odati svoje suuesnike. Nagovijestio je, meutim, daje novac u trenutku nepanje moda prebaen u inozemstvo. O tome je smjestaobavijeten Interpol.Javnost je, razumljivo, otro osuivala Theodora Forkelevitcha, koji je, eto,bacio u tamnicu vlastitog urjaka, ali onda je rabin iznenada puten jer se uMisni kae da nitko ne moe svjedoiti na sudu protiv pripadnika vlastiteobitelji i rodbine. Osloboeni zatvorenik i njegovi sljedbenici zaplesali su naulici vatreno hasidsko kolo, slavei ponovno uspostavljanje koalicije u Gradskomvijeu. Rabin Zalman postao je simbol malog ovjeka koji se junaki suprotstaviosilama opresije. Ipak, optuba protiv njega ostala je u policijskom dosjeu, pasu svi pripadnici napaene porodice mobilizirani ne bi li nekako nagovoriliForkelevitcha da povue tubu.- Za kim ideu potjeru? - citirali su Prvu knjigu o Samuelu (24,15). - Zamrtvim psom? Za buhom? Nakon tri i pol godine?

- Ali oni su mi ukrali 430.000 funti - uporno je tvrdio Forkelevitch,neizljeivi fanatik.Na kraju su ga nagovorili da pristane na arbitrau, povjerenu trojici neutralnihrabina. Rabini su sjeli i raspravljali punih est mjeseci, razmatrajui sveaspekte zakona, zakonske i izvanzakonske presedane, i konano, na opeiznenaenje, zakljuili da novac treba smjesta, u roku od osamnaest mjeseci,vratiti vlasniku. Njihova presuda bila je zasnovana na pretpostavci da novacnije ukraden vesamo, da tako ka-2- 19II


7/74

-v?emo, uzajmljen, u skladu s onim stihom u Izre-kama koji kae da je dunik slugazajmodavca. Prema tome, ako se na rabina Zalmana gleda kao na dunika, znai kaona slugu, na Theodora treba gledati kao na zajmodavca, to jest gospodara. A kakosluga mora sluati svog gospodara, i kako je pisano (Levitski zakonik, 19,10):Ne skupljaj opala zrna po svom vinogradu, i ne beri grozdove do posljednjeg,proizlazi da sluga mora vratiti 430.000 funti do posljednjeg penija gospodaru,

odnosno Vrhovnom rabinatu, koji e postupiti s novcem kako nae za potrebno.Budui da bi, zakljueno je dalje, bilo nedopustivo da se Theodor Forkelevitchtako lako izvue nakon svih nevolja koje je prouzrokovao, nareeno mu je da sesveano zakune da nikad vie nee pozajmljivati novac uz kamate, da nee puitina sabat i da nee jesti neisto meso stvorenja to puze i gmiu po zemlji -lasice, mia, kornjae i njima slinih.itava je zemlja odahnula iz dubine due -prerano, na alost, jer se nakonosamnaest mjeseci pokazalo da je novac jednostavno nestao. Rabin Zalman tvrdioje kako je zaista imao namjeru da ga vrati, ali da ga nigdje nije mogao pronai.Kako je do tog otkria sluajno dolo upravo kad je izbila nova kriza koalicije,policija je izvrila svoju dunost i uhapsila rabina Zalmana, jednog pomonikaministra i dvojicu uenika jeive1. Sva etvorica trenutno oekuju da buduosueni na doivotnu robiju, i nita ih ne

idovska vjerska kola, osnovna ili srednja.\20moe spasiti ukoliko ne doe do neoekivanog obrata prilikom glasanja opovjerenju novoj koalicionoj vladi i njenoj vanjskoj politici, u skladu spoznatim stihom iz Propovjednika (1,6): I kovitla se sad ovamo sad onamo.21liBorba doseljenika s problemima to ih donosi ivot pod novim suncem ispunjena jetelefonskim razgovorima i mlakim pismenim preporukama. Vrlo brzo doseljeniksaznaje bolje reeno, tome ga odmah naue njegovi izraelski roaci - da bezpreporuke koju e potpisati ovaj ili onaj nee nita postii. Veze, vee, veze,to je jedino to je potrebno ovjeku da bi napredovao u novom drutvu, u komesvatko trai slobodnu fotelju, stolicu ili klupu u prvom redu. Sjeam se krugato sam ga i sam optrao po toj nacionalnoj sportskoj stazi.VRTULJAKMorao sam srediti neto u vezi s nekim aranmanima i jedino to mi je jobilopotrebno bio je potpis Bensiona Spiegela. Rekli su mi da e sve biti sreeno zatjedan dana ako Spiegel potpie. Kad sam uo da mi je potreban Spiege-lovpotpis, prvo to sam pomislio bilo je: Tko poznaje Bensiona Spiegela? Tko odmojih znanaca poznaje Spiegela?A onda su mi rekli: Ako zaista elite da vamSpiegel to potpie, bit e najbolje da uhvatite vezu sa Saltzmanom zato to onsvakog petka uveer karta sa Spiegelom.Poeo sam traiti Saltzmanove znance i naao se pred zidom. Ne znam kako da toobjasnim, ali istina je - nikako nisam mogao pronai22pogodnu linost. Bio sam na rubu oaja kad sam pukim sluajem sreo Birnboima.

Upitao je da li mislim na Saltzmana koji dri radionicu za popravak kiobrana, akad sam mu rekao da upravo na njega mislim, lice mu se ozarilo.- Ja imam vezu sa Saltzmanom - rekao je. -Nije badirektna veza, ali moe bitikorisna. Moja ogorica, da tako kaem, radi s gospodom Bar-Hon u enskom drutvuza borbu protiv zagaivanja ovjekove sredine, a ona, ta gospoa Bar-Hon,stanuje vrata do vrata...- Sa Saltzmanom! - uzviknuo sam. - Sjajno!- Ne, ne sa Saltzmanom nego sa Schweitze-rom, koji je nekad ivio u istomkibucu s pomonikom inspektora vatrogasne brigade okruga Petah-Tikvah. A brat jetog inspektora nitko drugi nego...


8/74

- Saltzman!- Ne, nego mladi Bialazerevitch, ija se najstarija ki udala za Rosnerovogroaka, koji je kurir kod...- Saltzmana!- Ne, nego kod Dova Golanija, Eksport-im-port. A Dovova sekretarica je mojasupruga. A suprug moje ene nije nitko drugi nego...- Saltzman!

- Ne... to sam ja... ja sam njen suprug... -Birnboim me je pogledao pomalozbunjeno. Ta veza, znai, ne vrijedi. Moram pokuati nekim drugim pravcem...Zahvalio sam mu na dobroj volji, i rastali smo se.23',2* -V" -3-I sad, kako da stignem do tog Saltzmana? Moda preko Bensiona Spiegela? Tko biod mojih znanaca mogao poznavati Bensiona Spiegela?Nije vrijeme da opisujem sve one lukave manevre s pomou kojih sam na krajuuspio dobiti pravi pravcati stan u predgrau Tel Aviva. Dopustite samo da vamkaem da je, sudei po stilu i veliini, taj stan graen u rano klaustrofobinodoba. Ali i za takav stan, da ga namjestite, potrebno je raspolagati izvjesnimfondovima. Iz oajne situacije u kojoj smo se nali, mogli smo se izvui samo na

jedan nain - pljakom. I tako smo zatvorili oi, uli u banku i podigli ruke.IDUGORONI ZAJAM24- Ako sam vas dobro razumio, gospodine, vi biste eljeli da vam odobrimo zajam usvrhu vae osobne ekonomske stabilizacije - rekao je gospodin Feintuch, vlasniki predsjednik poslo-vodnog odbora Feintuch Bank Limited. - Zahvalni smo vam naukazanom povjerenju, gospodine. Dopustite mi da izrazim svoje vrsto uvjerenjeda e banka uiniti sve to je u njenoj moi kako bi vam osigurala traenikredit.Razgovor se vodio u tako sveanom tonu od samog poetka. Iskusni bankar primioje k srcu moje probleme od trenutka kad sam prekoraio prag njegovog ukusnonamjetenog ureda. Istina, trebalo nam je dobra dva sata da doemo do takokonkretne rasprave. Gospodin Feintuch25je zapoeo s opirnom analizom moralno-huma-nitarnih aspekata itavog problema:graaninu -to jest meni - potreban je stanovit kapital da bi opremio stan. Tadanastupa drutvo - to jest svijet financija - kako bi mu pruilo pomoi iromotvorilo vrata.- Mi nismo samo financijeri - naglasio je gospodin Feintuch - veljudi kojislijede odreene moralne principe. Uzmite samo rijekredit, koja vue korijeniz latinskog credere, vjerovati, imati povjerenje. I zaista, uzajamno povjerenjetemelj je naeg poslovanja. Budite uvjereni, gospodine, u najbolje elje, kakomoje, tako i uprave i cjelokupnog osoblja!Nekako smo se izvukli iz dubina konih naslonjaa, pa smo vrsto stegli rukujedan drugom. Kakav prijem! I gospodinu Feintuchu, primijetio sam, stajala jeknedla u grlu.

- E pa, lijepo - nastavio je istim sveanim tonom. - A o kojoj se svoti radi?- est tisua.- Centi?- Ne, funti.Gospodin Feintuch je jedva primjetno problijedio, zamolio da ga ispriam iotiao da se posavjetuje sa svojim pomonicima. Vratio se nakon pola sata slicem zguvanim u oduevljen, iako malo usiljen osmijeh.- Je li vastan, nekim sluajem, pod hipotekom, ako smijem pitati?- Nije.


9/74

- Hvala bogu! - Prosijedom bankaru oteo se uzdah olakanja. - to se tieotplate, morat26emo, naravno, zatraiti da nam potpiete mjenicu za svaku mjesenu ratu.- Razumije se.Gospodin Feintuch je upitao koliko e mi vremena biti potrebno da vratim dug.- Ako vam odobrimo zajam od 6.000 funti na pet godina - objasnio je - mjesena

rata iznosit e sto funti. Je li vam to previe?- Pa i jest.- U tom sluaju, gospodine, moda bi vam vie odgovarao kredit s duim rokomotplate? Ako vam damo kredit na deset godina, mjesena rata bit e samo 50funti.- Mnogo vam hvala.Gospodin Feintuch je uviavno klimnuo glavom, to je bio pokret karakteristianza itavo njegovo dotadanje dranje.- U ova inflaciona vremena dugoroni zajmovi uvijek su dobar poslovni potez -pripomenuo je, ne trudei se previe da sakrije alac. -Meutim, kako je za nasinteres klijenata na prvom mjestu, moram vam skrenuti panju, gospodine, nauobiajenih deset posto godinje.- ta to znai?

Gospodin Feintuch je uzeo sa stola tabelu i upoznao me s relevantniminjenicama.- Na 6.000 funti zajma s rokom otplate od pet godina platit ete 1.500 funtikamata. Na deset godina, to bi bilo... da vidim... 3.000 funti.- Jao! - prostenjao sam. - To je, uz mjesene rate, prilino velik iznos!- Ma, i nije! - pourio se gospodin Feintuch27*>


10/74

sam lisnicu i napisao gospodinu Feintuchu ek na taj iznos, za to sam dobioodgovarajuu potvrdu. Zatim sam potpisao tri stotine ezdeset mjenica na po16,50 funti i pripremili smo odgovarajue formulare za hipoteku na stan, s timda ih iranti potpiu sutradan. Dugoroni zajam je prava stvar. Moja je supruga,dodue rekla kako bi bilo bolje da sam odmah uzeo zajam na pedeset godina, jerbismo u tom sluaju plaali samo deset funti mjeseno.- To je zaista lukavo - osmjehnuo sam se -ali gdje da naem 9.000 funti za

unaprijed uraunate kamate?- Ah, to je sitnica - rekla je. - Danas nije nimalo teko dobiti dugoronizajam.ene!29;.'


11/74

Zatim je kupio nov model zapremnine 900 litara, s automatskim odmrzavanjem. Uzto je kupio kauna razvlaenje s madracima od pjenaste gume iz Belgije i ivaumainu, da ima na emu drati akvarij. ini se, naime, da je stalna elja zakupovanjem jedna od osnovnih psihikih komponenata ovog naroda i da on naprostone moe provesti dan a da neto ne kupi. Naprosto luduju za ivotnim standardom,ti idovi.Nai su zakonodavci- konano shvatili da se red moe uspostaviti samo politikom

vrste ruke, pa su odluili da poveaju dnevnice poslanicima Kneseta. Zatim suuputili masama posljednju opomenu:- Snizite standard - upozorili su stanovnitvo. - Snizite ga smjesta!- Snizite ga sebi odgovorio je Weinreb. - I ja elim imati automobil!Vlasti su na to uzvratile udvostruavanjem carine na automobile i opimpoveanjem poreza, zahvaajui tako polovicu financijskih sredstava u rukamastanovnitva. idovi su na to samo poveali rad u fuu i sve se ubrzo vratilo nastaro. Zatim su udvostrueni porezi ponovo udvostrueni, idovi su pronali novehonorarne32poslove, i opet nita nije postignuto. Naprotiv, kad su razne dabine na koladostigle 560% osnovne cijene, Weinreb je kupio i drugi automobil, za enu, izato to je to bila dobra investicija. Kupio je uz to i kolica za serviranje i

par glasovira. Vlada je shvatila da je kucnuo as za novo stezanje remena iograniila sredstva za slubene rukove u skupim restoranima samo na viefunkcionere, da bi nakon toga navalila na graane novim taksama, porezima,doprinosima, nametima, zmijama i korpionima. Zidovi su uzvratili prekovremenimradom, honorarnim radom na tri mjesta i joetiri tezge, podizanjem kredita idodatnim poslovima, kao to su uvanje male djece, svjedoenje na sudu, skidanjeogrlica s pasa koji etaju bez gospodara i igranje pokera s poetnicima. Tako suponovo uravnoteili svoje kune budete i navalili da kupuju kue s pogledom nadvije strane i sa pet pravaca vjetra. Masovno su letjeli u Hong Kong da kupujujeftine kamere. Vlada je uvela poseban porez na sva neslubena putovanja iimenovala posebnu komisiju kojoj je bio zadatak da istrai taj neprirodnifenomen neprestanog rasta sve ' nieg ivotnog standarda.Istrana komisija zasjedala je kraj bazena u hotelu Sharon, analizirajuimjeseni budet prosjenog graanina Z. Weinreba, koji ima plau od 1.590izraelskih funti brutto, tj. netto 610 funti.Evidencija mjesenih trokova dala je sljedee rezultate:3 Nema nafte, Mojsije33Otplata kreditaDoprinosiAutomobilNabava devizaKuna pomonicaOsiguranjeKnjige, kazaliteMesoOdjea

Odmor i rekreacijaRazno560 funti80 funti140 funti1050 funti400 funti92 funti3 funti510 funti


12/74

100 funti350 funti2010 funtiUkupno610 funtiKomisija je zajedno s izvjetajem podnijela i ostavku, a vlada je bezoklijevanja izvela nov udar. Porezi su poveani za 65%, doprinosi za 92%,

potanska tarifa za 108%. Na to su se idovi odrekli spavanja, poeli raditinou honorarno na pet mjesta, pronali jopo desetak tezgi i uz to ujutro kraliboce od mlijeka i arulje iz uredskih zahoda. Supruge su im pomagale, odlazeiuz naknadu na ritualno kupanje umjesto stidljivih nevjesta, a djeca su uvalamjesta za parkiranje na ulicama. ivotni standard nije snien ni za centimetar.Vodei dravni funkcioneri, pa ak i guverner dravne banke, uzalud suupozoravali:- Produktivnost je porasla za samo 0,3%, a nai dugovi u inozemstvu dosegli suiznos od pet milijardi dolara. Igrate se vatrom!Na to je Weinreb podigao u dnevnoj sobi velik kamin i zamijenio automobil zavei iluksuzniji. U znak odmazde, Odbor za financije Kneseta poveao je ministarskeplae na do tada neuven iznos i poduzeo niz novih mjera za snienje ivotnog

standarda, ukljuujui tu i poveanje poreza na prihod neozenjenih oeva sadvoje djece za 102%. ivotni standard konano se stabilizirao, ali nakon dvadana mirovanja ponovo je poeo rasti. Ljude je zahvatila kratkotrajna groznicakupovanja pa su poeli za-stakljivati balkone i nabavljati jagode na prigodnimrasprodajama.Zatim ih je iz vedra neba pogodila devalvacija. Cilj joj je bio neutraliziratikupovnu monaroda. Od toga trenutka idovi nisu prestali kupovati. Premapodacima iz tampe, ivotni standard je porastao za daljnjih 2,3% ...Vlada je sinohisterino zajecala:- Zato... zato... ne snizite... - upitala je, jedva zadravajui suze.Graani su odveli vladu na stranu i apnuli joj u uho:- Volimo visok ivotni standard kao to ga volite i vi.- U redu odgovorila je vlada. - Zato to odmah niste rekli?I to je bio poetak rasprave oko toga tko je kriv za inflaciju.\ "'* L35U zemlji koja je tek prije nekoliko godina stekla nezavisnost, jouvijek semoete penjati uz ljestvice drutvenog uspjeha preskaui po nekoliko stepenica.Naravno, to ne znai da se ovjek koji stigne do vrha mora promijeniti.Naprotiv, on po pravilu ostaje onaj isti srdani momak, uvijek spreman da senae sa starim drugovima. Pitanje je samo kad e sekretarijat zakazati sastanak.POLJUBAC DRUGA ROKOTOWSKOGNedavno odranu proslavu esnaestog roendana sela Sichin pratila je s velikimzanimanjem cijela zemlja, najvie zbog toga to je tadanji predsjednik vladegospodin David Ben-Gurion obeao da e poastiti veteransko naselje svojimosobnim posjetom. Dolazak Staroga slubeno je potvrdio i Kabinet predsjednikavlade, izvrene su odgovarajue pripreme za taj veliki dogaaj, i inilo se da

sve ide glatko dok se na sceni, kako se to kae, nije pojavio Rokotowsky.Nevolje su, u stvari, zapoele onog trenutka kad je veteran Munik Rokotowsky,jedan od osnivaa naselja, izjavio pred svojim prijateljima da namjeravaostvariti svoj ivotni san i polj ubiti predsj ednika kad ovaj doe na proslavu.- Tako u cmoknuti starog Davida - rekao je36Rokotowsky, lukavo se cerei - da e do neba poskoiti od veselja.Kao to smo rekli, Rokotowsky je bio jedan od osnivaa naselja pa mu je mjestobilo u prvim redovima slavljenika, ali takve neodgovorne izjave izazvale su kod


13/74

organizatora sveanosti stanovitu nelagodu. Zato su pozvali starog zadrugara nasastanak Odbora.- Drue Rokotowsky - rekli su mu slubeno - jesu li istinite glasine danamjeravapoljubiti naeg predsjednika vlade i ministra obrane?- Nego ta! - osmjehnuo se Rokotowsky dobroudno. - im ugledam Davida,zalijepit u mu poljubac na obraz, tako mi Boga da hou!- Drue Rokotowsky - rekli su mu - jesi li siguran da e to premijeru i

ministru obrane biti drago?- Kakvo je to sad glupo pitanje? - odgovorio je Rokotowsky uvrijeeno. - Nasdvojica smo, konano, prije pedeset godina zajedno radili na plantai narani.Moja baraka bila je trea slijeva od njegove barake. David e naprosto poskoitiod radosti, zapamtite to sam vam rekao, poskoit e od sree.Delikatno pitanje nalo se na dnevnom redu prvog narednog zasjedanja Mjesnogodbora Sic-hina. Rasplamsala se burna debata. Jedan od drugova po imenu YashaGuberov optuio je lanove predsjednitva Odbora da koriste proslavu za jaanjevlastitih pozicija i nepotistike makinacije.- Ako ga Rokotowsky poljubi - zaprijetio je Guberov - poljubit u ga i ja!37- Drugovi! Drugovi! - vikao je predsjednik udarajui akom po stolu, uzaludpokuavajui da uspostavi red u uskomeanoj dvorani. - Ne moemo dopustiti da

svatko radi to mu se svidi! Glasajmo!Munik Rokotowsky - kako se moglo i oekivati - dobio je etiri glasa vie i takoje imenovan, ovog puta na zahtjev javnosti, da slubeno poljubi predsjednika uime sela. Kako bi se, meutim, izbjegao svaki nesporazum u vrijeme izvrenja,Mjesni sekretarijat je uputio Kabinetu predsjednika vlade preporueno pismo,stilizirano kako slijedi:Dragi drugovi,ast nam je obavijestiti vas da je jedan od naih lanova, Munik Rokotowsky,izvijestio ovaj sekretarijat o svojoj namjeri da poljubi predsjednika vlade iministra obrane kad on u vrijeme proslave posjeti nae selo. Nakon krae debate,Odbor se u principu suglasio s planom druga Rokotowskog, ali smo ga, naravno,upozorili da konano odobrenje moe dati samo Kabinet predsjednika vlade. Zbogtoga vas molimo da nas obavijestite o vaem stavu i date nam neophodne tehnikeupute.U nadi da e ovaj zahtjev zadrugara-veterana i starog lana partije naii navae razumijevanje, ostajemo s drugarskim pozdravom,Mjesni odbor Sichinetrnaest dana kasnije stigao je odgovor iz Kabineta i u njemu suglasnost dadrug Roko-38towsky poljubi premijera, kako je predloeno. Iako se premijer sjea navedenogdruga samo kao kroz maglu,reeno je dalje u pismu, dao je svoj pristanakuzimajui u obzir sveanu atmosferu i emocionalne faktore.U pismu je daljenaglaeno da ljubljenje treba izvriti na kulturan i dostojanstven nain - tojest nakon to predsjednik vlade izie iz automobila i uputi se prema zgradimjesnog odbora. Drugu Roko-towskom bit e doputeno da istupi iz redovaoduevljenog stanovnitva i utisne poljubac na obraz predsjednika vlade i

ministra obrane, drei ga istodobno u drugarskom zagrljaju, koji ni u komsluaju ne smije trajati dulje od trideset sekundi. Iz razloga sigurnosti,Mjesni odbor je duan to hitnije dostaviti Kabinetu etiri fotografije drugaRokotovvskog formata propisanog za putnu ispravu, i broj njegove osobne karte.Pismo je izazvalo veliko zadovoljstvo u redovima stanovnika sela Sichin.Radovali su se to e predstojea proslava dobiti malo intimniji karakter.Jedina nezadovoljna osoba bio je sam autor ideje.- Kako to oni misle, pola minute? - mrmljao je stari zadrugar, dubokouvrijeen. - Za koga me oni smatraju, za meko kuhano jaje? A to e biti akoDavid mene ne pusti, venastavi da me grli?


14/74

- To su slubena stanovita - objasnili su mu. - Zasnivaju se na bogatimiskustvima u javnim nastupima, i svaka pojedinost briljivo je analizirana.Vremena su se promijenila, drue. ivimo u modernoj dravi, a ne pod Turcima.39

- U redu - rekao je Rokotowsky. - Onda neu.- to nee?

- Neu da poljubim Davida. Radili smo na istoj plantai, moja baraka bila jetrea slijeva od njegove, moda ak i druga. Ako ne mogu zagrliti starog drugakako se meni svia, onda ga uope neu zagrliti.Bio je tvrdoglav ovjek taj drug Rokotowsky. Moda je zato nakon toliko godinabio samo obian zadrugar. Sva nastojanja Mjesnog odbora da izmijeni njegovuodluku ostala su uzaludna.- Zato smo onda isposlovali dozvolu? - nasrnuli su na starca. - Kako e toizgledati ako predsjednik vlade doe, izie iz kola i stane oekujui poljubac,a nitko se ne pojavi da to obavi?Joneugodnije bilo je to to su organizatori proslave doapnuli neto tampi,nagovjetavajui da se na samom poetku sveanosti u selu Sichin moe oekivatispontani susret izmeu predsjednika vlade i jednog od seoskih veterana, susretkoji e, po svemu sudei, biti veoma emocionalan.

A sad - kakva bruka!- Poljubi ga, Munik, poljubi - nagovarali su buntovnika. - Inae emo nainekog drugog, bogami hoemo!- Naite nekog drugog!Munik Rokotowsky zatvorio se u svoju kuu, ozlojeen, a Odbor je sazvao hitansastanak, na kome je dolo do vrlo otre prepirke. Drug40Yasha Guberov zahtijevao je da jubilarni poljubac bude povjeren njemu, tvrdeikako po svim pravima treba da bude prvi poslije Rokotovv-skog, ali predsjednikOdbora je predloio da se izvrilac demokratski odredi kockom. Drugi su opetpredlagali da se pozove netko sa strane, osoba s vie iskustva u tim stvarima.Na kraju je zakljueno da odluku o personalnim promjenama donese Kabinetpredsjednika vlade.Dragi drugovi- glasilo je pismo Odbora -iz tehnikih razloga na koje nemoemo utjecati, morali smo se odrei usluga druga Roko-tovvskog u vezi sljubljenjem predsjednika vlade prilikom njegova posjeta. Kako su, meutim,pripreme za taj intimni dogaaj vezavrene, i kako vesvi sa nestrpljenjemoekuju da vide tu scenu, bit emo vam zahvalni ako nam pomognete u izboru novogkandidata iz redova naih zadrugara. Kandidat koga izaberete postupit e,naravno, u skladu s ranije dostavljenim direktivama.Tjedan dana kasnije u selo je stigao mlad ovjek strogog dranja, slubenipredstavnik Kabineta predsjednika vlade. Nakon to se upoznao sa situacijom,izvrio je, bez mnogo buke, potrebnu selekciju - izbrisao je s popisapotencijalnih poljupcodavaca najprije sve zadrugare natprosjene visine, a zatimsve brko-nje. Na kraju je odabrao jednog zadrugara simpatine vanjtine koji jesluajno bio i sekretar mjesne partijske organizacije. Nakon toga je na kartinaselja nacrtao kretanje svih sudionika, a put sretnog sekretara od mjesta gdje

e se pro-41biti kroz kordon ucrtan je isprekidanom linijom. Sigurnosti radi, na samom trguispred zgrade Mjesnog odbora takoer su nacrtane jasno vidljive oznake - mjestogrljenja oznaeno je bijelim krugom, a mjesto odakle e sekretar krenuti velikimznakom X.Nekoliko proba, odranih dan prije sveanosti, osigurale su glatko odvijanjeceremonije. Sretni partijski funkcioner dobio je detaljne informacije u pogleduintenziteta zagrljaja - s obzirom na godine predsjednika vlade i ministra obrane- dok je problem trajanja rijeen tako to je dogovoreno da poljupcodavac polako


15/74

broji u sebi do trideset, pa da onda pusti predsjednika. Predstavnik Kabinetapokazao se kao ovjek s velikim iskustvom u aranmanima te vrste, te je dao ipotrebne upute policiji, a nije zaboravio ni na fotografe. Pobrinuo se, naime,da im za vrijeme snimanja susreta sunce bude iza lea.- Predsjednik vlade i njegova pratnja stii e u 11.20 - zakljuio jepredstavnik. - Otii e tono u 12.00.Nadam se da e sve ii kako treba.I zaista, zahvaljujui pedantnom planiranju, ceremonija je obavljena bez greke.

Predsjednik vlade i njegova pratnja stigli su u 11.20. Dok su ili prema zgradiMjesnog odbora, sretni partijski funkcioner se probio do Starog, bacio mu se okovrata i poljubio ga. Predsjednik vlade se srdano osmjehnuo, iako ga je pomalozbunjivalo to ovjek broji ... 28, 29, 30, putaj! Nakon poljupca predsjednikvlade je priao djevojici s buketom cvijea u atmosferi drugarske42srdanosti i nesputanosti, to se odrazilo i u glasnom klicanju okupljene mase.Samo jedan od zadrugara nije sudjelovao u tom slavlju. Munik Rokotowsky stajaoje potpuno sam na samom kraju palira, a suze su mu tekle niz lice. On je radiosa sadanjim premijerom na plantai narani, to je bio njegov poljubac. Poljubacza koji mu se vie nikad nee pruiti prilika.43I

Ljudi meu nama na koje se gleda sa najvie zavisti jesu lihimi, emisari.Emisari raznih stranaka kreu svakog ponedjeljka i etvrtka na put prema obalamaiz bajke da tamo sakupljaju priloge za nau siromanu zemlju ili nagovarajuidove da se dosele u naraj na zemlji. Nai emisari sudjeluju i na raznimmeunarodnim skupovima i predstavljaju nau dravu koliko im to njihoveograniene sposobnosti omoguavaju.Prije svakog putovanja emisar mora poloiti teak ispit i razbijati sebi glavunad pitanjima kao to su: Otkad ste lan stranke?, Koji je broj vaestranake knjiice*?, Jeste li aktivno sudjelovali na prolim izborima?islino. To je dobro provjerena metoda, ali ponekad se dogaa da kandidat nijeupoznat sa svim finesama protokola.BON VOYAGE- ast mi je, gospodine, da vas u ime stranke i stranakih institucija pozdravimu povodu sko-rog odlaska na meunarodni kongres. Mislimo da je izbor bio zaistasretan i da vi imate sve potrebne kvalifikacije da predstavljate nau zemlju natom znaajnom skupu. Koristim ovu priliku da vas obavijestim, gospodine, kako mije povjeren zadatak da vam dam nekoliko praktinih uputa koje e vam pomoi dauspjeno obavite tu teku misiju. Znamo da vam nai44savjeti, u stvari, nisu potrebni, ali se ipak nadamo da ete pravilno ocijenitinapore to ih inimo u vau korist.Dogaa se, ponekad, da sitne stvari presudno utjeu na dojam to e ga ljudistei o nekoj osobi. Zbog toga vas moram zamoliti da se ni u kom slu aju neobraate drugim delegatima sa ti pet minuta nakon to vam budu predstavljeni.Dalje, moram vas zamoliti da se suzdravate i ne priate stare viceve prevedenes jidia, jer delegati na kongresu ne znaju jidipa nee shvatiti poantu.Mislim, takoer, kako ne bi bilo naodmet da pripazite da ne nudite delegate

drugih zemalja izraelskim cigaretama, jer ostali narodi, na nau veliku radost,vie ne smatraju izraelske proizvode udima improvizacije. Moda je nepotrebnoda vas podsjeam, ali u ipak uzeti slobodu da vas upozorim kako nije zgodno dapokazujete prstom u ljude i stvari oko sebe. I, naravno, kako ne treba da sesluite prstima ako na stolu stoji pribor za jelo.to se tie ponaanja za stolom, gospodine, poznato mi je da se vama u tompogledu ne moe nita prigovoriti. Ipak, ako ste sluajno zaboravili, nijepreporuljivo da jelo prije konzumiranja izgnjeite na tanjuru vilicom, ne bitrebalo da prstima vadite groice iz kolaa i nipoto ne treba da traite postolu posudu za otpatke kakve postoje u kibucima. Savjetujemo vam da juhu jedete


16/74

dok orkestar svira mareve ili dok je dvorana izuzetno buna. To se odnosi i naakanje zuba poslije jela.45Boravak u svjetskoj metropoli iskoristit ete, sasvim sigurno, za obilazakznamenitosti. U takvim prilikama ponaajte se prirodno, ali ne previe prirodno.Ne bacajte omote od okolade s balkona u kazalitima ili na pod u muzejima. Ni ukom sluaju ne prekidajte vodia primjedbama kako starina ima i kod nas, u

Ashkelonu. U hotelu, napojnicu moete dati posluzi, ali nikako direktoru.Po pravilu, moramo raunati sa neto manjim stupnjem inteligencije ostalihdelegata; ustanovit ete da su u nekim stvarima prave neznalice. Tako, naprimjer, obino nisu naroito dobro informirani o stranakom sistemu u naojzemlji, pa vas ne treba iznenaditi ako ne pokau razumijevanje za vaesarkastine primjedbe na raun drugih stranaka.Savjetujem vam da ne pokuavate poduavati delegate biblijskom jeziku. Kad sepovede rijeo kulturnim pitanjima, bit e najbolje da usvojite taktiku potpuneutnje.Bit e takoer mudro da izbjegavate kontro-verzna pitanja kao, na primjer,koliko zarauje ovaj ili onaj delegat, zato se ne razvede od ene, je li vekupio friider i, ako jest, koje zapremnine?Ne vjerujem da delegati biti posebno impresionirani ako im kaete da ste u

Izraelu vevie od trideset pet godina, jer oni ive u svojim zemljama odroenja.Na veerama to e ih u vau ast prirediti mjesni idovi, nemojte previe otronapadati idove koji bojkotiraju cionistike sastanke, jer46time, u stvari, vrijeate cioniste koji dolaze na sastanak. Nemojte nagovaratisluateljstvo da smjesta emigrira u Izrael. Dajte im bar toliko vremena daspakiraju kofere.Nadam se da ete primiti ove savjete u istom duhu s kojim vam ih dajem, iprijateljski vas upozoravam da ne itate novine za vrijeme istupanja drugihdelegata. Osim toga, morate uiniti nadljudski napor da ne zadrijemate zavrijeme debate, jer to u inozemstvu nije obiaj i... i da budem precizniji...rekao sam da budem precizniji ... Moram vas zamoliti za jonekoliko trenutakapanje... Probudite se, gospodine ... to vam je?... Gospodine, zaboga,probudite se!...47dAko iz tehnikih razloga doseljenik u Izrael ne moe postati lijenik, najboljeto moe uiniti jest da potrai mjesto u dravnoj slubi.Slubenike plae u Izraelu su prilino niske, ali zato slubenici imaju estepauze i zbog toga se smatraju intelektualcima.Najneobinija osobina izraelskog inovnika jest da ga naprosto nema. Ili, boljereeno, on je tu, ali nije u svom uredu. Slubenici su stalno na konferencijama.Razloga za odravanje konferencija ima na tisue. Neke konferencije traju podva-tri dana, druge opet samo po pet-est sati. Za to vrijeme treba ekati. Uredu, pa priekajmo.METEORSKA KARIJERAJednog vrueg ljetnog dana moj tast Bern-hard, stari cionistiki aktivist koji

se nedavno doselio u Izrael, dobio je preporuku1 naslovljenu na poduzee zaizgradnju stanova Amidar sa zahtjevom da mu imenovano poduzee dodijeli stan ine naplati vie od uobiajene cijene, ako je ikako mogue. I tako sam krenuo u1 Drava nema mogunosti da svakom novom doseljeniku dodijeli stan, ali zatonagrauje stare cionistike borce na drugi nain. Logina je posljedica toga dasu sad svi stari cionistiki borci. Dosad je slubeno registrirano vie odpedeset bivih sekretara Theodora Herzla.48upravu Amidara da osobno sredim stvar. Popeo sam se stubama do sobe 314 ipotraio gospodina Heshvana, koji vodi brigu o takvim stvarima.


17/74

U sobi 314 nije bilo ni ive due. Raspitao sam se u susjednoj sobi, i tamo sumi rekli da je gospodin Heshvan na konferenciji kod gospodina Sterna, ali da ese za koji trenutak vratiti.- Vi samo sjedite, gospodine, samo sjedite. E pa, sjedao sam i ustajao i ponovosjedao, aonda je u sobu 314 uao neki ovjek i upitao:- Gdje je Heshvan?

- Na konferenciji kod Sterna odgovorio sam. - Sjedite.ovjeku se oigledno urilo, pa je nestao. Nekoliko minuta kasnije u sobu jeuao jedan slubenik i poeo se nervozno osvrtati.- Ne uzbuujte se - rekao sam mu. - Heshvan je kod Sterna. Treba svakogtrenutka da se vrati. Sjedite.- Hvala - rekao je. - Kad se Heshvan vrati, recite mu neka odmah doe nasastanak kod Mavera.- U redu - rekao sam.Neto kasnije doao je drugi slubenik, malo deblji, i upitao:- Gdje je Kirschner?- Maloprije je bio ovdje odgovorio sam. -im se Heshvan vrati sakonferencije kod Sterna, ja u ga poslati. Sjedite.- U redu rekao je debeli momak. - A moete li mi rei je li stigao da

pregleda plan stambene izgradnje u Ramat Aronu?III4 Nema nafte, Mojsije49- Vjerojatno jest - rekao sam.- Onda u ponijeti dosje sa sobom. Ako bude traio Feintucha, recite mu da samna konferenciji kod Mavera.I to se dalje dogaalo, ta mislite? Nekoliko sekundi kasnije vratio seKirschner, trei.- Gdje je dosje Ramat Aron? Stari e podiv-ljati ako mu ga smjesta ne donesem.- Ama, koji vam je vrag? - izderao sam se na Kirschnera. - Nema pola minutekako ga je Feintuch odnio na konferenciju kod Starog.- A gdje je Heshvan?- Joje kod Sterna. I ja ga ekam,- U redu - rekao je Kirschner. - Ako je tako, hoete li biti tako ljubezni pada vratite one Goldbergove planove u dosje Giv'at Seren?- Naravno - odgovorio sam. Otiao sam do ormara, nakon kraeg traenja naaodosje Giv'at Seren i ubacio u njega Goldbergove planove. U sobu je iznenada upaoFeintuch.- Gospode Boe! - uzviknuo sam, gubei ivce. - Zato niste na konferenciji?Stari je u stranom stanju... zar elite da opet eksplodira?- Upravo sam poao. Svratio sam po Goldbergove planove.- I sad ih traite, Feintuch, kad sam ih veuloio u dosje Giv'at Seren? -viknuo sam. -1 ja sad treba da ih ponovo izvlaim! Svi zloupotrebljavaju mojudobru volju, a ja, budala, to doputam.Feintuch je nekoliko trenutaka samo treptao oima, oigledno zbunjen.- Maloprije su mi rekli da ih Meyer trai -

50promucao je, ispriavajui se. Kakvo je vae miljenje o tim planovima?- Nisu loi - izjavio sam. - Bilo kako bilo, zanima me ta e Stari rei.Feintuch je odnio planove Maveru, ali prije nego to e izii, rekao mi je kakoStari eli da pregledam popise stanara novog stambenog naselja Shekem i podnesemizvjetaj Sternu. Smjesta sam se bacio na posao i poeo paljivo provjeravatipopis.Nekoliko minuta kasnije pojavio se Feintuch s porukom da Mayer eli smjestarazgovarati sa mnom.


18/74

- Imam samo dvije ruke! - poalio sam se i otiao do Starog. Mayer je htio dauje moje miljenje o kvaliteti graevinskih radova u Ramat Aronu. Rekao sam muotvoreno da su kue preblizu jedna drugoj i da su prozori premaleni. Kirschnerje poeo mucati kako je to uobiajena stvar.- Briga mene da li je uobiajena! - rekao sam. - Ovako dalje ne ide!Stari je rekao da sam sto posto u pravu i saopio Kirschneru da moe ii (sad eme omrznuti, pomislio sam), a meni je naredio da se osobno pozabavim dosjeom

Ramat Aron. Odmah sam poslao po Feintucha i naloio mu da mi u roku od dvadesetetiri sata podnese izvjetaj. Zatim sam telefonirao u Opi odsjek, naruio kolai odvezao se na gradilite. Izmijenio sam nekoliko rijei s poslovoom,pregledao nacrte, izvrio neka manja poboljanja i otpustio jednog nemarnogininjera bez prava na otpremninu.4* 51JKad sam se vratio u upravu, tamo su me svi uzbueno ekali. Kirschner je vebiopoeo da me ogovara, ljubomoran na moju meteorsku karijeru. Vidio sam krajikomoka kako je problijedio kad je dotrao Feintuch i rekao da me Stern poziva nahitno savjetovanje. Podnio sam Sternu iscrpan usmeni izvjetaj o tokugraevinskih radova, a on je kritizirao sporost gradnje.- ujte, Stern - rekao sam mu. - Bez autoriteta ne mogu nita uiniti.

Stern je prihvatio moje stanovite, smjesta sazvao izvanrednu konferenciju iobavijestio kolektiv da me je imenovao za svog zamjenika. Mayer je natuknuoneto o tome kako sam u slubi tek kratko vrijeme, ali Stern je vebio naviknutna takve intrige i, zakljuujui sastanak, demonstrativno mi stegao ruku,hrabrei me da nastavim kako sam poeo.Pourio sam se u svoj ured da se na brzinu upoznam s problemima Giv'at Serena.Tamo sam zatekao jedno novo lice. Mayer ga je predstavio - bio je to gospodinHeshvan. Smjesta sam mu povjerio vaan zadatak u vezi s registracijom novihstanara, a zatim sam rekao:- Nisam udovite, ali zahtijevam urednost i tonost, a posebno zahtijevam odsvojih slubenika da u vrijeme kad je ured otvoren za stranke ne dre nikakvekonferencije. Ta praksa, naime, moe imati vrlo neugodne posljedice.Nakon toga sam dodijelio svom tastu kompletan stambeni blok u Ramat Ganu ipodigao akontaciju na plau. Od tog dana radim u upravi Amidara. Stranke primamod 11 do 13 sati, soba314. Ako me ne naete u mojoj sobi, znajte da sam na konferenciji - i sjedite,gospodine, sjedite!__. 52-53Nitko, naravno, ne prisiljava nove doseljenike da postanu idealisti i ive ukibucima. Nema plodnijeg polja za privatnog poduzetnika od male zemlje kao toje naa.Ako se, na primjer, proire glasine da je neki novi doseljenik dobio dozvolu dauveze kutiju ivaih igala, to smjesta izaziva paniku na tritu jer jednakutija ivaih igala zadovoljava nae petogodinje potrebe.U takvim sluajevima, nai financijski arobnjaci (imamo i takvih, a ne samogenijalne vojskovoe) brzo pokupuju za sitne pare sve postojee zalihe, a kutiju

novog doseljenika bace u more. Ta operacija donosi im golemo bogatstvo. Ustvari, nije uope vano da u kutiji budu igle. Najvanije je baciti kutiju umore. Ili bar neki kutijast predmet.U naim krajevima trgovci ne uivaju ugled kao u Sjedinjenim Dravama. Modazato to nisu tako korektni prema kupcima.Nikad neu zaboraviti postolara u Bronxu koji je u izlogu imao veliki natpis:CIPELE POPRAVLJAMO DOK EKATE. Trebalo mu je tri mjeseca da popravi moje cipele,ali ne mogu porei da sam cijelo vrijeme ekao na njih. Ameriki obrtnici suvrlo temeljiti.


19/74

U Britaniji, svaki otac zna sa prilino velikim stupnjem sigurnosti to e bitinjegov sin kad odraste - trgovac, industrijalac, dravni slubenik, socijalistili lord, ili ijedno i drugo.Ovdje nije tako. Ovdje ni odrasli ne znaju od ega e sutra ivjeti.Dogaa se da ovjeka upitaju da li zna gdje je neka ulica, pa da on postaneturistiki vodi.54

Ja, na primjer, proizvodim strojeve za pranje rublja. U poetku sam studiraokiparstvo i radio kao noni uvar dok nisam postao pisac. I vjerojatno bih jouvijek popravljao radio--aparate da nas Spiegelovi nisu pozvali.LANANA REAKCIJASve je poelo jedne prohladne nedjeljne veeri kad smo supruga i ja otili uposjet kod Spiegelovih i dva sata se dosaivali kao nikad do tada. Bila je toprava nepravda jer su Spiegelovi, naroito Aurel, zaista srdani i zabavnidomaini, ali razgovor je nekako zapinjao tako da smo u deset sati mogli dratioi otvorene samo s pomou palca i kaiprsta. U pola jedanaest prsti su miutrnuli pa sam postao svjestan da, ukoliko smjesta ne krenemo kui, neu imatisnage da probudim enu. Sakupio sam svu preostalu energiju, ustao i rekao damoramo ii.- Ne moete nam to uiniti - trgnula se iz sna gospoda Spiegel. - Kamo odjednom

urite?- Oprostite - rekao sam - ali znate... zaista moram krenuti... zato to...moramo obaviti jojedan vaan posao... imamo sastanak... zaista mi je ao...- Ne budi lud - rekao je Aurel. - Zar to ne moe priekati?- Znada bih radije ostao s vama - rekao sam muklim glasom - ali zaista moramopouriti, jer emo zakasniti na posljednji autobus.55i'r- U jedanaest sati? A kamo to idete?- U Petah Tikvah1. Tamo imamo sastanak. Zaista mi je ao.- U redu - rekao je Aurel. - Dopustite mi bar da vas odvezem do autobusnestanice.- Ne! - usprotivio sam se. - Ne dolazi u obzir! Nema zaista nikakve potrebe...Aurel se, meutim, nije dao nagovoriti, veje obukao kaput i odvezao nas svojimkolima do autobusne stanice. Kad smo izili, rekao sam:- Mnogo ti hvala. Kad emo se opet vidjeti? Nakon toga smo krenuli prema naojkui. Alidobri Aurel je iskoio iz automobila i potrao za nama, smijui se.- Hej vi, aavi stvorovi! viknuo je. Autobus za Petah Tikvah ne stoji natoj stanici!Otpratio nas je do stajalita autobusa. Nigdje nije bilo ni ive due. Aurel jeprostudirao red vonje i uzdahnuo,- Boe, posljednji autobus otiao je prije pet minuta! Bami je ao! Sad stezbog nas propustili taj vani sastanak.- Nije vano. Zaista nije vano.- Ama, jest! Primijetio sam koliko si bio uzbuen. Znata? Odvest u vastamo svojim kolima!

- Nemoj! - vrisnuo sam, obuzet panikom. -Ne dolazi u obzir! Gostoprimstvo imasvoje granice!1 Petah Tikvah je gradiudaljen tridesetak kilometara od Tel Aviva, to jeDrilino velika udaljenost u Izraelu gdje u vlakovima moemo viati upozorenjaNE NAGINJI SE NAD JORDAN!.56- Dosta! - prekinuo me je Aurel. - Ne bih mogao oka sklopiti kad vas sad ne bihodvezao u Petah Tikvah.Da skratim priu, supruga i ja smo u toku cijele vonje do Petah Tikvaha gledalikako se svjetla Tel Aviva beznadno udaljavaju i tonuli u sve dublji oaj.


20/74

Konano smo stigli u mjeseinom obasjani Petah Tikvah.- Kamo da vas odvezem? - upitao je Aurel, jedva svladavajui zijevanje. Mozakmi je grozniavo radio. Jedina adresa koju sam znao u Petah Tikvahu bila jehotel Grinspan1 jer je tu nekad stanovao jedan od mojih vjerovnika. Zato samrekao Aurelu:- Odbaci nas do hotela Grinspan.Izili smo teturajui iz kola, toplo zahvalili Aurelu na ljubeznosti i uli u

hotel. Doekao nas je mrzovoljni portir.- Samo trenutak - rekao sam. - Odmah odlazimo.Dok smo stajali ekajui da ujemo zvuk automobila koji se udaljava, mojasupruga se iznenada okrenula i apnula:- Dolazi!Vrata su se otvorila i u predvorje je upao Aurel, objavljujui kako mu je hladnoi kako bi mu dobro dola alica aja. Portir je postao sumnjiav i upitao me.- Sto sve ovo znai? Koga vi, u stvari, traite?1 Ovdje su i hoteli u rukama idova. Kakw e se sve to zavriti?57- Koga traim? - rekao sam. - Imamo ovdje zakazan sastanak s nekim... Moram gaodmah vidjeti...- Kako se zove taj gospodin?

- Kako to mislite, kako se zove? ... Da, zbilja, kako se ono zove? ... Ako sedobro sjeam, Herskovitz. Da, je li stigao gospodin Hersko-vitz?- Jest - odgovorio je portir. - Ovdje je.- Hoete li, molim vas, pogledati jojednom? - rekao sam povienim tonom. -Sigurno je ovdje, zakazao nam je sastanak!- Pa, kaem vam da je ovdje. Soba 23.- E, to je banalik na Herskovitza! Imao sam predosjeaj da se nee pojaviti.- Ali on je ovdje! - dreknuo je portir. -Kaem vam da je ovdje!- Tko je ovdje?- Gospodin Herskovitz. U sobi 23. Pozvat u ga da side. - Podigao je slualicu.- Gospodine Herskovitz... oprostite to sam vas probudio. Jedan gospodin elihitno da razgovara s vama. -Zatim se okrenuo meni. - Pitao o emu se radi.- Povjerljiva stvar - rekao sam. - Samo u etiri oka.Kad je gospodin Herskovitz siao niz stepenice, u pidami i napola zatvorenihoiju, odjednom sam osjetio kako mi ovratnik koulje postaje pretijesan. Na elumoje supruge pojavile su se sitne kapi znoja dok je bacala enjive pogledeprema vratima. Samo Aurel je mirno pio aj. Herskovitz nam je priao tekimkoracima, ali se njegovo lice iznenada razvedrilo.58- Zdravo, stari moj! - reko je ozaren, prilazei Aurelu. - Otkud ti ovdje?Kakvo neoekivano zadovoljstvo!Dvojica prijatelja poela su tapati jedan drugog po leima dok smo mi staklenimpogledima zurili u strop. Konano je Aurel rekao Hersko-vitzu da ga, u stvari,traimo mi.- to ste eljeli? - upitao me je srdano.- Pa sad, stvar je ovakva... - rekao sam. -Puite li?- Ne.

- Ni ja. Nekad sam puio lulu, ali mi je doktor...- to ste eljeli?- Pa, sad, gospodine Herskovitz - rekao sam promuklo - moram vam rei da samzainteresiran.- Zainteresirani ste za to?- Znate ve.- Za strojeve za pranje rublja?- Da - viknuo sam. - Za strojeve za pranje rublja.- Onda shvaam vau urbu - rekao je Herskovitz. - Smjesta u telefoniratiNeumannu u Haderi.


21/74

- Ne! - jeknuo sam. - Nemojte sada! Kasno je. Razgovarat emo s Neumannomsutra.- alite se? - viknuo je Herskovitz. - Neu-mann sutra leti za Milano.Nakon toga je okrenuo broj, ispriao se ljuti-tom Neumannu to ga budi u to dobai objasnio mu da je ovjek upravo stigao iz Tel Aviva, pa da bismo moda mogliodmah sklopiti posao.59

^Neto kasnije Herskovitz se vratio za nastol i saopio nam da smjesta krenemou Haderu. Aurel sigurno nee imati nita protiv toga da nas odveze.- Hoeli, stari moj?Aurel, kisela lica, odvezao nas je u Haderu, gdje je nervozni Neumann smjestapreao na stvar i rekao da je 30% dionica joslobodno. Kupujete li, da ili ne?- Pa, sad - promucao sam - volio bih jomalo razmisliti prije konane odluke.- Kako god elite - rekao je Neumann, usta-jui. - Ali, za svaku sigurnost,odvest u vas do Weingartnera.- Ne, ne treba mi Weingartner! - viknuo sam, jedva istiskujui rijei krozgrlo. - Kupit u dionice!Zatim sam potpisao "neke papire, ali sve to se dogaalo bilo je obavijenoruiastom izmaglicom. Nekako smo osvijestili moju suprugu i u svitanje bili smo

opet u Tel Avivu.Na putu do ureda otvorio sam novine i na prvoj stranici ugledao krupnim slovimatiskanu vijest da Kompanija Neumann-Kishonpodie u Haderi najveu tvornicu zaproizvodnju strojeva za pranje rublja (Solel Boneh1 42%, Neumann 28%, Kishon30%). Kad bude radila punim kapacitetom, tvornica e opskrbljivati cijeli Bliskiistok.1 Knjige bi se mogle napisati o Solel Bonehu, tom kapitalistikom poduzeu ijije vlasnik socijalistiki savez sindikata. Da bi italac stekao stanovitupredodbu o veliini Solel Boneha, rei u da je jedan od njegovih integralnihdijelova i sama izraelska drava,60idovi su oduvijek bili pioniri progresa, od praoca Noe do Marka Spitza. U prvimdanima postojanja nove drave, na primjer, vlada je uvela stroga ogranienjaupotrebe elektrine energije, mnogo godina prije zapadnog svijeta, kome je bilapotrebna naftna kriza pa da otkrije sve ljepote restrikcija. Moramo ponovoukazati na injenicu da svega toga ne bi bilo da se Mojsije pobrinuo zaodgovarajue izvore u Obeanoj zemlji.BITKA OKO ELEKTRINIH REOATe zime svi su u naem susjedstvu kuhali na elektrinim reoima, iako je tovlada zabranila uz prijetnje otrim kaznama. Nitko ne zna zato smo mi takonepokoran svijet. Jedan pronicavi mladi student sa broja osam zakljuio je da seradi o pitanju zabranjenog voa i tim stvarima, dok su domaice tvrdile da jekuhanje na struju jeftinije, da im lonci s vanjske strane ne crne i da djecalake mogu zapaliti kuu ibicama nego s pomou reoa.- Samo naprijed - govorio sam najslaoj enici. - Samo ti kuhaj, srce mojetvrdoglavo, dok jednog dana ne doe vlada i ne iskljui nam struju - cak!- Gluposti - suprotstavljala se najslaa e-

61

r

nica. - Mislida vlada nema drugog posla nego da dolazi ak ovamo, u predgrae,kad na tisue domaica kri nacionalnu disciplinu usred samog Tel Aviva?Konano sam digao ruke; kakvog ima smisla igrati se jednookog u carstvuslijepih?U poetku je sve teklo bez problema. ene su kuhale na struju, a vlada je,inilo se, gledala na drugu stranu. Zadovoljne su ene skupile hrabrost, pa su


22/74

neke otile u svom samopouzdanju tako daleko da su kupile nove, vee reoe.Elektrini vodovi u naoj etvrti brujali so od optereenja.A onda je, jednog dana, vlada odluila da udari.Dogodilo se to jedne vrue srijede. ovjek u uniformi kaki boje priao jeelektrinim brojilima u kui broj tri i jedan od njih duboko ga jeimpresionirao. Brojilo gospode Snapir okretalo se kao zvrk. Vlada u uniformikaki boje smjesta je iskljuila struju u stanu gospoe Snapir i otila u nove

pobjede...Gospoa Snapir bila je prisiljena da dva i pol dana luta po hodnicima Uprave zadistribuciju elektrine energije i obija altere dok na kraju, naoruanalijenikom svjedodbom, nije uvjerila vladu da je jednostavno morala kuhati uto vrijeme, da je u pitanju bila ili struja ili njen ivot. Tada su joj - tektada - ponovo ukljuili struju.Kad su saznale da upotreba zabranjene struje moe imati za posljedicu viednevnoobigrava-62nje oko altera, kuanice je uhvatila panika. Sazvale su tajni sastanak i uveleizvanredne mjere opreza koje e onemoguiti da se ponovi katastrofalni incidentSnapir. Zatim su okupile djecu iz susjedstva koja su se cijelog dana igrala naulici, i rekle im neka upozore majke im se pojavi kakav stranac u kaki

uniformi. Signal je bio kolektivna imitacija sirene za zranu uzbunu.Mlada civilna zatita zauzela je poloaje dugranica nae etvrti, ali vlada jeuspjela da se neopaena provue kroz obranu. Jednog dana neki starac u crnomproao je jedva vukui noge kroz djeju frontu i polako se pribliio stambenimzgradama. Ispred broja est starac se iznenada uspravio i, prema izjavamaoevidaca, krenuo uza stube preskaui po tri stepenice.Kad su djeca dola k sebi i ukljuila imitaciju sirene, bilo je vekasno.Gospoa Bavit, visoka, lijepa ena, postala je druga rtva lukavog Zakona.Sirota ena vukla se po uredima tri dana i tri noi dok nije ishodila da seponiti kazna, dokazavi da je njena urjakinja belgijska dravljanka i da kaotakva nije duna poznavati lokalne propise.Ovaj drugi prepad uinio je da domaice postanu svjesne ozbiljnosti situacije.Brigada mladih dobila je instrukcije da zasvira uzbunu im se na naemteritoriju pojavi bilo kakva nepoznata osoba izmeu osam i osamdeset godina.Radi zbunjivanja neprijatelja, odlueno je da63signal umjesto sirene bude nacionalna himna Hatikvah.Ali vlada nas je ponovo nadmudrila. Potkraj tjedna jedna ena s naoarimaprodrla je u zabranjenu zonu, uputila se pravo prema brojilu u kui broj etirii, nakon to ga je pogledala, upala ravno u stan gospode Mazzeltov. Ovog putasluaj je bio malo sloeniji. Gospoa Mazzeltov je, naime, kuhala na elektrinojpegli -okrenula je peglu naopako i oigledno je koristila kao reso. Kad je ena-tajni agent upala u kuu, gospoa Mazzeltov joj je pokazala obavijest u novinamaprema kojoj je glaanje doputeno cijelog dana, do 19 sati.Naa lukava susjeda ipak je kanjena - morala je pola dana obigravati altere, auz to joj je zabranjeno da glaa dna svojih erpi.U nedjelju smo pretrpjeli jojedan teak poraz.

Oko deset sati djeca su iznenada zapjevala Hatikvah. Domaice su brzo reagirale,izvukle utikae i posakrivale reoe, a onda su prenijele lonce i erpe naplinska,kuhala i glasno zapjevale. pijun je upao kod gospoe Kalanivot na brojusedam, pronjukao naokolo i, idui za zadahom zapaljenog madraca, naao reso uspavaoj sobi. Izvukao ga je ispod kreveta i rekao:Vruje!Gospoa Kalanivot dobila je sedam dana.64Zatim je prst sudbine dodirnuo i nas.


23/74

Duboko u srcima nekako smo osjeali da je kucnuo naas i da emo se ovog putanai na velikom ispitu mi, najslaa enica i ja. Tako je i bilo. Ruali smo igraak je jotiho krkao na reou kad su. sveane note himne Hatikvah za-zvuale pod naim prozorima...Tek kad se praina slegla, ustanovili smo to se, u stvari, dogodilo. pijunelektrodistribucije probio se, izgleda, u nau etvrt preobuen u potara iuputio se ravno prema naoj kui. Arieh, mali bistri sin Mazzeltovovih,

primijetio je da navodni potar, umjesto pisama, nosi olovku i biljenicu, pa jezapjevao himnu iz sveg grla.Sauvao sam prisutnost duha, potrao i iupao utinicu.U istom trenutku neprijatelj je stigao do cilja...- Brojilo je stalo - apnula je moja supruga, bijela kao kre- ali ploa jejovrua!Vlada se popela uz stepenice i pokucala na naa vrata!Osjeao sam kako mi se konopac stee oko vrata.- ene jedu kiselo groe - dobaco sam osorno najslaoj enici - a muevimatrnu zubi! Propali smo!A onda mi je sinula spasonosna ideja. Otrao sam do plinskog kuhala, upalilo gai stavio elektrini reso na plamen, zajedno s grakom ...Tek tada sam rekao supruzi neka otvori vrata. Vlada samo to nam nije pala u

zagrljaj - pripre-5 Nema nafte, Mojsije65mala se, izgleda, da provali kroz vrata - uspravila se, odmarirala do naegkosog tornja s grakom u kuhinji i oprezno opipala plou.- Ha! Vrua je!- A to ste drugo oekivali? - rekao sam. -Pa stoji nad plamenom, zar ne?To ga je uzdrmalo, ali se brzo pribrao.- Elektrini reso na plinu? - viknuo je. -Jeste li poludjeli?- Jesam - rekao sam. - Jojuer.Ludilo nije kanjivo. Iz pijunovog grla oteo se straan krik, a onda je otraoi nestao u podnevnoj tami. ujem da je skrenuo pameu od stida to je dopustioda u borbi prsa o prsa oko elektrinog reoa jedan obian graanin pobijedivladu.66Naa zemlja je demokratska par excellence, u njoj su veodavno sruene svebarijere izmeu ljudi. Mi Izraelci vesmo se navikli na taj uas, ali turistimogu doivjeti neugodnosti.LJETOVANJE U IZRAELU- Konobar, halo, konobar!- Da, gospodine Steinberg?- Doruak za dvoje.- U redu, gospodine, dva doruka. Vestiu. Htio sam samo da vas pitam,gospodine Steinberg, je li istina da ste vi onaj pisac o kome piu novine?- Zovem se John Steinbeck.- Razumijem. Juer sam vidio vau sliku u novinama, ali na njoj, moram rei,vaa brada izgleda nekako vea. Pisali su da ostajete ovdje mjesec dana i da ste

doputovali inkognito kako vas ljudi ne bi uznemiravali. Je li ovo vaa supruga?- Da, ovo je gospoda Steinbeck.- Izgleda mnogo mlaa od vas.- Zamolio sam vas da nam donesete doruak.- Vestie, gospodine Steinberg. U ovaj hotel dolaze mnogi pisci. Prije tjedandana ovdje je5- 67* >*V=y-&,._


24/74

bio onaj momak to je napisao Egzodus. Jeste li itali Egzodus?- Nisam.- Nisam ni ja, to je predebela knjiga. Ali sam gledao Zorbu. Kad ste napisaliZorbu?- Zorbu nisam ja napisao.- Ljudi moji, kako sam uivao u tom filmu! Samo to nisam umro od smijeha kadje ona stara tresnula debelom stra...

- Meni donesite kavu, a mojoj supruzi aj.- Znai, vi niste napisali Zorbu?- Rekao sam vam da nisam.- Zato su vam onda dali Nobelovu nagradu?- Za Plodove gnjeva.- Znai, kavu u aj, je li tako?- Tako je.- Koliko takva nagrada donosi novaca, gospodine Steinberg? Je li tono da stedobili milijun dolara?- Kako bi bilo da nastavimo ovaj razgovor poslije doruka?- ao mi je, poslije neu imati vremena. A zato ste, u stvari, doli ovamo,gospodine Steinberg?- Zovem se Steinbeck.

- Vi niste idov, zar ne?- Nisam.- Tako sam i mislio. Ameriki idovi ne daju napojnice. teta to ste doliupravo sada, po ovom kinom vremenu. Nita se ne moe vidjeti. Ali vi modatraite u Izraelu neto posebno?- Meko kuhano jaje, ako smijem moliti.- Tri minute.68- Da.- Vestie. Poznato mi je, gospodine Steinberg, da u Americi nije obiaj ovakorazgovarati s konobarima, ali ovdje u Izraelu vlada drukija atmosfera. Uzgredbudi reeno, ja nisam uvijek bio konobar. Studirao sam dvije godine ortopediju,ali ovdje ne moete nita postii ako vas netko ne gura. Direktor je poljski...- Molim vas da naruite to jaje ...- Tri minute, gospodine Steinberg? ujte, to je zaista bio odlian film, Zorba!To ste zaista majstorski smislili! Nakuhar kae da ste napisali mnogo drama iscenarija za filmove, je li to istina?- Jest.- A to ste napisali?- Istono od raja, na primjer.- Gledao sam taj film! Tako mi boga, gledao sam ga! Da samo znate kako sam sesmijao! Onoj sceni kad pokuavaju da sagrade iaru za balvane...- To je iz Zorbe.- Tono, to je iz Zorbe. Pa to ste onda napisali?- O mievima i ljudima.- O Mickav Mouseu?- Umirem od gladi, prijatelju!

- ekajte malo. O mievima, rekli ste? Je li to ono kad ona lijepa glumicapokuava da spava s onim idiotom?- Kako ste rekli, molim?- Je li to film o onom krupnom momku, momku koji u stvari i nije tako krupan,ali mu69uguravaju jastuke i te stvari ispod odjee pa izgleda strano velik. I onda ondolazi sa svojim prijateljem koji je mrav, ali inae normalan, dok krupni momakvoli mieve ...- Poznat mi je sadraj mojih drama.


25/74

- Naravno. I tako, onaj veliki momak je krupan i treba ga cijelo vrijemenadzirati da ne prebije nekoga, ali gazdin siri bacio je oko na onu glumicu, pamu krupni momak tiho prie i, ljudi moji...- Mogu li razgovarati s direktorom?- Nema nikakve potrebe, gospodine Stein-berg. Sve e za tren oka biti sreeno.Tako mi boga, i meni su se svidjeli oni mievi! Kako sam se smijao! Ali to setie kraja, oprostite, kraj vam ne slui na ast, Steinberg. Kraj je grozan, ne

ini vam se? Zato ste morali ubiti onog krupnog momka? Samo zato to je malopriglup? Ne zamjerite, ali nije red ubijati ljude zbog toga.- U redu, preradit u dramu, samo mi konano donesite...- Spreman sam da jojednom pogledam komad i da vam ukazem na sve to nije uredu. I neu traiti da mi platite za to. Moda u vas jednom posjetiti uAmerici. Znate, ima mnogo toga to bih vam htio rei u etiri oka, ali sad nemogu. Prezauzet sam. Toliko toga se dogodilo, Zorba nije nita prema...- Hou li dobiti to jaje ili neu?- Subotom ne sluimo jaja. I tako, sluajte, gospodine Steinberg, kad vamispriam svoju ivotnu priu, vi ete na njoj zaraditi milijune,70ali meni to ne smeta. Mogao bih je napisati i sam, svi me nagovaraju da touradim, svi mi govore da sam lud to ne napiem roman ili operu ili neto

slino, ali ja sam uveer previe umoran za te stvari. Rekao sam svima neka senose do avola, ja u svoju priu dati Stein-bergu, nije mi stalo...- Smjesta siite sa stola!- Prije dvije godine... sluate li me? Prije dvije godine, u ljeto, potkrajljeta, poao sam sa enom u Sdom, ali je na pola puta taksi stao. Vozajepodigao haubu, zavukao glavu u motor i znate ta nam je na kraju rekao?- Ne vucite me za bradu, ujete li?- Ne, rekao je: Narode, crko je dihtung!Shvaate li, na pola puta za Sdom!Ne izmiljam, tako mi boga! I ta smo radili? Sjedili smo u taksiju cijele noi.Nemate pojma kako nam je bilo hladno! Ali vi ete od toga, siguran sam,napraviti bestseler. Bila je no, ujete li me, pa ak ni vaZorba... Hej, kamoste krenuli? Gospodine Steinberg, nisam zavrio priu... Ispriat u vam nekefantastine stvari... Koliko ostajete ovdje?- Vraam se kui prvim avionom!I71Pravda, kao i ena, uvijek kasni. Pa ta onda ?VANO JE IMATI DOBROG ADVOKATAPrije deset godina Billitzer je uzajmio od mene dvadeset funti na dva sata, uzobeanje da e mi novac vratiti koliko sutra. Kako to nije uinio, telefoniraosam mu, a on je zamolio da mu produim rok na tjedan dana. Nakon tjedan danaotiao sam k njemu i zatraio da mi vrati pare. Obeao je da e likvidirati dugdo ponedjeljka u podne. U etvrtak uveer posavjetovao sam se s advokatom, kojije zatim poslao Billit-zeru upozorenje da e ukoliko dug ne bude vraen u rokuod 72 sata nakon primitka ove opomene,on, kao moj zastupnik, poduzetiodgovarajue korake. Billitzer na to nije odgovorio ni nakon dva mjeseca, pa jeadvokat rekao kako on tu vie nita ne moe uiniti jer Billitzer jednostavno

odbija da plati. Prebacio sam sluaj iz njegovih ruku u ruke jednog boljegadvokata, koji je protiv Billitzera podnio tubu. Prva rasprava odrana je nakonpet mjeseci, ali se na njoj Billitzer nije pojavio, opravdavajui se boleu, paje nova rasprava zakazana za kraj sljedee godine. Sud, meutim, ni tada nijemo-72gao sasluati optuenog, jer je ovaj u meuvremenu otputovao u inozemstvo. ekaosam jogodinu i pol dana, a kako se Billitzer nije vratio, povjerio sam sluajdrugom, vrlo poznatom advokatu koji je pokuao obnoviti proces. Sudac je,meutim, odbio da vodi postupak bez prisutnosti optuenog. Podnijeli smo albu


26/74

viem sudu, ali on je odbio nazahtjev pozivajui se na propis prema komesudovi tog ranga ne vode graanske parnice ukoliko je sporni iznos manji odpedeset funti. ekali smo godinu ili dvije dana da se Billitzer vrati izinozemstva, a kad se vratio, ja sam mu preko javnog biljenika poslao jotrideset funti kako bih poveao njegov dug na okruglo 50 funti. Vii sud jenakon toga prihvatio nasluaj i naloio niem sudu da sudi optuenom inabsentia. Kako, meutim, optueni vie nije bio in absentia, jer se Billitzer -

kako je vespomenuto - u meuvremenu vratio iz inozemstva, suenje je odgoenodok se stvar ne raisti. Angairao sam jednog jopoznatijeg advokata pa smopodnijeli peticiju Vrhovnom sudu, zahtijevajui da ministar pravosua javnoobrazloi zato ne mogu naplatiti dug od Billitzera. Ministar pravosua jeodgovorio da se obratimo sudu. Nakon toga smo obnovili parnicu, ali rasprava jeodgoena jer je Billitzer zatraio odgodu. Otiao sam najuvenijem advokatu uIzraelu i ispriao mu svoju priu. Paljivo me je sasluao i savjetovao mi dapotraim Billitzera i premlatim ga. Otiao sam Billit-zeru i premlatio ga, a onmi je na licu mjesta vratio mojih 50 funti u gotovom.73A sad - jedno umorstvo u izraelskom stilu.SAVRENI ZLOINJedne veeri, kad se poeo sputati mrak a majke se poele brinuti gdje su i to

rade pripadnici mlade generacije, vrata naeg stana s tre-skom su se otvorila iu sobu je upao Shulteiss, potpuno izbezumljen. Podigao sam pogled sa broure oporezu na ukupni prihod koju sam upravo prouavao, i gotovo da nisam mogaopovjerovati svojim oima. Slavni Shulteiss, Shulteiss Velianstveni, ovjek saelinim uzetima umjesto ivaca i sa vie nego dovoljno samopouzdanja, stajao jetu pretvoren u unezvije-reno, drhtavo stvorenje u ijim se oima ogledao strahprogonjene srne.- Shulteiss! uzviknuo sam. - to se to, zaboga, dogodilo s tobom?Shulteiss je oprezno pogledao lijevo i desno, a zatim odgovorio drhtavim glasom:- Progoni me. Hoe da me natjera u ludilo.- Tko to?- Nemam pojma tko - promrmljao je Shulteiss. - Nema naina da to ustanovim,nema nikakve mogunosti da se branim! To mora da je utjelovljenje samog Sotone.Sistematski me uni-74stava i, to je jogore, radi to sluei se mojim vlastitim imenom.- Kako to?Shulteiss se sruio u naslonjai poeo priati svoju jezivu, gotovonevjerojatnu priu.- Jednog jutra, prije otprilike godinu dana -poeo je - probudilo me je upornotrubijenje taksija. Nakon to je nekoliko minuta pritiskao sirenu, vozasepopeo do mog stana i poeo udarati akama u vrata. Kad sam otvorio, zaur-lao je:Kog ste vraga naruivali taksi ako vam nije potreban?Shulteiss je duboko uzdahnuo.- Ja, naravno - nastavio je - uope nisam bio naruio taksi. Nevolja je u tometo u naoj zemlji ljudi vjeruju jedan drugom! Ako odete do stajalita taksijaili samo pozovete taksi preko telefona, nitko nita nee posumnjati. Taksisti

e odmah krenuti na adresu koju ste im dali. I tako, da skratim priu, do osamsati tog jutra stiglo je etrnaest taksija da me voze na posao. Susjedi jonisuzaboravili guvu to su je vozai izazvali. Jouvijek se sudim sa dvojicom ...Poeo sam shvaati da se netko slui mojim imenom s namjerom da me dovede doludila.Osjetio sam kako me trnci podilaze.- Kolona taksija predstavljala je tek poetak mojih nevolja - nastavio jeShulteiss. - Od tog trenutka vie nisam imao mira. Moj muitelj poeo jeodgovarati na novinske oglase, naruivati (u moje ime, naravno) sreke,leksikone, enciklopedije, kune potreptine, kozmetiku, li-


27/74

75I

jekove, sprave za jaanje miia, uitelje stranih jezika, kaueve, lijesove,cvijee, udavae ... ukratko, sve to se moe naruiti preko dopisnice ilitelefona. I to jonije sve! Upisao me je u Drutvo doseljenika iz Etiopije, uSavez bivih Sibiraca i Klub za ouvanje istoe obiteljskog ivota. Osim toga,

usvojio je dvoje marokanske siroadi...- Ali kako je mogue da nitko nije posumnjao ...- U tome i jest stvar. Nitko nita ne sumnja jer nitko i ne pomilja da mojapisma nisam ja pisao, da nisam ja onaj tko govori preko telefona, ve... mojubojica...Kad je izgovorio te posljednje rijei, suze su mu potekle niz obraze.- A tempo se pojaava iz dana u dan! Poznata je injenica da sam ja staripripadnik Ma-paija, pa me je pretplatio na vodei komunistiki list, s tim da miga dostavljaju u ured... Uz to je preporuenim pismom obavijestio Centralnikomitet Mapaija da ne elim vie biti lan zbog ope korupcije u redovima testranke. Jedva sam ih nagovorio da me ponovo prime. Poslije sam saznao da semoje ime nalo na listi kandidata Agudat Yisraela na nedavnim opinskimizborima ... Moje ime postalo je sinonim za licemjerja. Do lipnja sam bio

ugledan graanin, a sad susjedi okreu glavu od mene.- Zato? to se dogodilo?1 Agudat Yisrael je stranka bradatih ultra-ortodoksnih Izraelaca. To su naiidovi.76- Jednog jutra, dok sam bio na poslu, u moj stan su dola dva katolikaredovnika iz Naza-reta i, naoigled zaprepatenih susjeda, poprskali svetomvodicom pokustvo i koer posue. Saznao sam da je podlac poslao mali novaniprilog samostanu i pozvao redovnike da u zakazano vrijeme dou u moj stan.Shulteiss je leao u naslonjau kao iscijeena kuhinjska krpa, cvokoui zubima. Prijavio je mog punca nastavio je - naravno u moje ime, da krijumari uzemlju vicarske satove, i na nesreu, pokazalo se da je to istina... Planirasvaki potez upravo sotonski lukavo. Tako je, na primjer, poslao mom efu pismo smojim imenom na poleini, a u kuvertu je stavio pismo jednom mom prijatelju ukome je mog efa nazvao bijednim kretenom. ef je trebalo da stekne dojam kakosam u urbi stavio pismo u pogrenu kuvertu... Svakog tjedna daje oglas daizdajem namjetenu sobu za osam funti mjeseno, bez plaanja unaprijed, ili datraim kvalificiranu kuharicu koja govori maarski ... Elektrodistribucija miiskljuuje struju po jednom u svaka dva mjeseca na temelju obavijesti da senamjeravam odseliti u Rumunjsku ... Taj je vrag ak pokuao da alje uinozemstvo pisma sa skrivenim novanicama od pet funti. Policija jonijezavrila istragu... Moja jadna ena lei u bolnici jer je doivjela ivani slomkad ju je policija obavijestila da sam se objesio u jednoj zloglasnoj kui uJaffi.Shulteiss je glasno zajecao. Poela me je hvatati panika, glava mi je pucala odstranih misli.77

- Za vrijeme izbora poslao je svim mojim znancima okrunicu u kojoj izjavljujemda u glasati za Listu kuevlasnika, jer smatram da su oni, i samooni, nosiociistinski naprednog duha. Nitko me vie ne pozdravlja. Ljudi prolaze pored menekao da me nema. Situacija je postala kritina nakon jesenskih manevara, kad sume dva vojna policajca izvukla iz kreveta zbog toga to sam napisao pismonaelniku Generaltaba, u kome odbijam sudjelovati u vjebi jer mi to osobno neodgovara.Nakon toga vie se nisam mogao suzdrati.- Dobro, a tko izvodi sve te odvratne ale na tvoj raun? - prasnuo sam.


28/74

- Nemam pojma! - odgovorio je Shulteiss, takoer povienim glasom. - Nemamnikakve mogunosti da to ustanovim! Otkud znam? Moda to radiupravo ti!Ja? Za ime boje, i to je mogue...78Do sukoba dolazi ne samo izmeu oeva i sinova, veesto i izmeu samih oeva.U ovom kotlu za stapanje nacija mora ponekad doi i do rasnih nesporazuma.Primitivni i moralno nepouzdani bijeli doseljenici tvrdoglavo ostaju pri svom

uvjerenju da su idovi tamne puti primitivni i moralno nepouzdani.Mi osobno samo smo jednom podlegli rasnim predrasudama i jose i danas crvenimokad se toga sjetimo.GORKI ISPIT POTENJAPrije nekog vremena moja najslaa enica izjavila je kako vie nije kadraobavljati kune poslove koji su, otkad smo nabavili kanarinca, premaili granicepodnoljivog. Zahtijeva, dodala je, da smjesta angairamo iskusnu kunupomonicu1.Nakon to smo temeljito pretresli sve ponude, odluili smo se za Mazal, enukoja je u itavom susjedstvu uivala neosporan ugled. Mazal je1 Izraelske ene ne vole poslove vezane za vlastito kuanstvo, zbog vruine izato to ih smatraju zamornim. Majke se zapoljavaju i potpuno im je svejednoto im itava plaa odlazi na dvorkinje, samo da se ne zlopate u vlastitoj kui.

Logino rjeenje bilo bi da dvije prijateljice vode kuanstvo jedna drugoj zaodgovarajuu i, naravno, istu plau.7911Ibila ena srednjih godina, pripadnica orijentalne skupine pomalo kolnikogizgleda, zbog nao-ara s tankim elinim okvirom nesigurno nata-knutih na vrhnosa. Bio je to sluaj ljubavi na prvi pogled; znali smo od samog poetka da jeMazal ona prava osoba koja e rasteretiti moju premorenu suprugu.Sve je ilo sasvim glatko dok naa susjeda, gospoa Shavua Tov, nije posijalasjeme nepovjerenja u nae, za to uvijek spremne ui.- Vi ste ludi - rekla je gospoa Shavua Tov kad nas je posjetila jednog jutra iugledala Mazal kako energino zamahuje metlom. - Kad ena kao to je Mazalpristane da radi kod vas, ona to sigurno ne ini radi bijedne plae koju jojdajete.- A kakav bi drugi cilj mogla imati?- Da krade!Odbacili smo s gnuanjem tu neosnovanu klevetu. Mazal nikad ne bi uinila takvoneto. Slijedeeg ponedjeljka, meutim, moja supruga je primijetila da nas Mazalne gleda u oi dok pere pod, da se dri kao onaj Raskoljnikov u Zloinu i kazni.Primijetila je i to da ena ima nerazmjerno velike depove na haljini.Slijedei najbolje tradicije Herculea Poirota, potajno sam je promatraopretvarajui se da itam novine, pa sam primijetio da isti nau srebrninu snekim gotovo morbidnim uivanjem. Sumnjivi znaci postajali su sve brojniji.Napetost je rasla dok nije postala nepodnoljiva. Predloio sam da pozovemopoliciju, ali moja supruga, strastveni italac detektivskih romana, odmah80

mi je skrenula panju na injenicu da se svi nai dokazi protiv Mazal zasadsvode na pretpostavke. Zato smo hitno zatraili savjet gospode Shavua Tov.- Zloinca treba dovesti u iskuenje - savjetovala nam je naa susjeda. -Sakrijte neto, moda neku novanicu, negdje u stanu, i ako je nae a ne vrativam, moete je odvui ravno pred suca.Sutradan smo postavili zamku.Nakon temeljite rasprave odluili smo da sakrijemo novanicu od pet funti podotirau kupaonici.Bio sam cijelog dana tako napet da gotovo nita nisam mogao raditi, a kad smo seposlije podne sastali, moja ena se potuila na stranu glavobolju. Razradili


29/74

smo detaljan plan operacije, ija je bit bila u tome da supruga raznimlukavtinama zadri kradljivca dok ja ne pozovem snage sigurnosti.- alom1 - pozdravila nas je Mazal. - Nala sam pod otiraem u kupaonici desetfunti.Promrmljali smo neto, nesposobni da sakrijemo razoaranje, a zatim se povukli usvoje leglo, dotueni. Nekoliko minuta nismo bili kadri pogledati jedno drugo uoi.

- Ja sam, u stvari, uvijek imala povjerenja u nau Mazal rekla je mojasupruga konano. Znala sam da nisi bio u pravu kad si onako1 Openito prihvaeni hebrejski pozdrav. U prijevodu znai Mir!i jedan je odnajljepih i najizraajnijih pozdrava - osim, naravno, Haj!6 Nema nafte, Mojsije ^uporno tvrdio kako je to estito stvorenje sposobno da potkrada svojeposlodavce.- Znai, ja sam rekao da ona krade? - dreknuo sam. - Kako moerei takvoneto? Vedva dana pokuavam zatititi tu uzornu enu od tvojih uvredljivihinsinuacija...- Ha-ha-ha! Zaista si smijean, dragi moj!- Znai, josam i smijean, je li? - Potpuno sam izgubio ivce. - Onda te

molim da mi objasnizato si sakrila pod otiranovanicu od deset funti kadsmo se dogovorili da sakrijenovanicu od pet funti? Da je Mazal ukrala nanovac... to se, naravno, nije moglo dogoditi, ali recimo... izgubili bismo bezikakve potrebe pet funti.Nismo govorili jedno s drugim sve do veeri. Kad je Mazal zavrila dnevneposlove, dola je da nam kae laku no.- Laku no, Mazal - rekla je moja supruga srdano. - Nemojte sutra zakasniti.- U redu - odgovorila je dvorkinja. - eli li gospoda moda neto da mi da?- Da vam dam? Ne, Mazal, mislim da vam nemam to dati.Taj odgovor izazvao je najeu raspravu u naem susjedstvu u posljednjih dvijetisue godina1.1 Kod nas se sve dogaa prvi put nakon dvije tisue godinazbog dugog prekidau ivotu nae drave. Tako smo dobili prvu kolu jahanja nakon dvije tisuegodina, prvu tvornicu motocikla nakon dvije tisue godina i, vjerovali ili ne,ovo je prva zbirka izraelskih satirinih pria objavljena na engleskom jezikunakon dvije tisue godina. Zato zasluuje da se prema njoj odnosimo sastanovitim potovanjem.82- Gospoa, dakle, nema ta da mi da! -vrisnula je Mazal, a iz oiju joj jesuknula vatra i dim pakleni. - A to je s mojim parama, je li? Dobro vam jepoznato da ste pod otirau kupaonici gurnuli novanicu od pet funti, tako da jeja ukradem! Pametnjakovii, htjeli ste da me iskuate?Moja supruga promijenila je boju, a ja sam eljno oekivao da mi se pod nogamaotvori zemlja. To se, na alost, nije dogodilo.- Dobro, ta sad joekate? - rekla je Mazal, postajui nestrpljiva. - Modabiste htjeli zadrati moj novac?- Oprostite, gospoo - osmjehnuo sam se ponizno. - Uzmite vaih pet funti.

Mazal je iupala novanicu iz moje ruke i gurnula je u jedan od svojih ogromnihdepova.- Nema nikakvog smisla da istiem - dodala je - kako ne elim raditi u kui ukojoj se krade. Prava je srea to sam to tako brzo otkrila... Danas se ovjekvie ni u koga ne moe pouzdati. .. To je strano!Nikad je vie nismo vidjeli. Najgore je, meutim, u itavoj aferi to to jegospoa Shavua Tov ispriala itavom susjedstvu kako smo pokuali opljakatisirotu enu.Jr"83


30/74

EINSTEIN - ERVENKEOVA METODAEinstein-Ervinkeova metoda nastala je nedavno, tonije u dvadeset treoj minutinogometnog susreta izmeu Bugarske i Izraela koji je zavrio nezaboravnimporazom od 0:5 za nas.Sve do dvadeset tree minute Ervinke i ja smo sjedili u posljednjem redu tribinai grizli nokte promatrajui masakr ispod nas. Balka

Documents

Kishon Ephraim - Nema Nafte Mojsije