KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET...• Mira Čulap, Ante Čotić (zamjena) • Željko Jurišić • Vedran Skender Računovodstvo • Dubravka Mladinić, dipl. oec., voditeljica financijsko-računovodstvene

SVEUČILIŠTE U SPLITUKATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

SPLIT, 2019.www.kbf.unist.hr

RASP

ORE

D A

KAD

EMSK

E G

OD

INE

2019

./20

20.

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITURASPORED AKADEMSKE GODINE 2019./2020.

SVEUČILIŠTE U SPLITU

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Split, listopad 2019.

RASPORED AKADEMSKE GODINE 2019./2020.

Raspored akademske godine 2019./2020.Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu

Uredio: doc. dr. sc. Ante AkrapOdgovara: prof. dr. sc. Mladen Parlov, dekan

Računalni slog: Paola JukićTisak: Dalmacija papir, Split

ISSN 1849-7624

KAZALO

Opći podaci o ustanovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6

Povijesni osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

Sveučilište u Splitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

Ustrojstvo Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

• Vlast, uprava, uredi i službe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

• Nastavnici prema redu zvanja i izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

• Katedre i pročelnici katedri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

• Poslijediplomski studijI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

• Povjerenstva fakulteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

• Uredništva časopisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

• Studentske aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

• Nadnevci za nastavu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Raspored predavanja

• Diplomski filozofsko-teološki studij (FTS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

• Preddiplomski teološko-katehetski studij (Preddiplomski TKS) . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

• Diplomski teološko-katehetski studij (Diplomski TKS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

• Izborni predmeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

• Seminari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43

Tezarij za diplomski i završni ispit

• Način i uvjeti završetka studija (FTS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

• Tezarij za diplomski ispit (FTS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

• Način i uvjeti završetka studija (Preddiplomski TKS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

• Tezarij za završni ispit (Preddiplomski TKS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

• Način i uvjeti završetka studija (Diplomski TKS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

• Tezarij za diplomski ispit (TKS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Kalendar rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63

Popis studenata koji su završili pojedini studij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

6

SVEUČILIŠTE U SPLITU KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Zrinsko-Frankopanska 19 HR - 21001 SPLIT, p. p. 329

Tel. centrala: (021) 386-142, 386-152 E-mail: [email protected] ▪ Web: http://www.kbf.unist.hr

Tajništvo

Prodekanat za nastavu

Računalni ured

Računovodstvo

Izdavačka djelatnost

Prodekanat za znanost

Dekanat

Studentska služba

Knjižnica

• Tel. (021) 308-317 ▪ tel./fax: (021) 386-144• Rad sa strankama: od 9.00 do 12.00 sati

• Tel: (021) 308-314

• Tel: (021) 308-318, 308-321

• Tel. (021) 308-301, 386-166 ▪ fax (021) 386-138

• Tel. (021) 308-303

• Tel. (021) 308-300, 308-315

• Tel. (021) 308-316• Rad sa strankama: od 9.00 do 12.00 sati

• Tel: (021) 308-319• Otvorena za korisnike: svakim radnim danom od 8.00 do 19.00 sati

OPĆI PODACI O USTANOVI

• Tel. (021) 308-320

Poslijediplomski studij i međunarodna suradnja• Tel. (021) 308-322

Katolički bogoslovni fakultet

7

POVIJESNI OSVRT

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu nastao je udruživanjem Teologije u Splitu i Franjevačke Teologije u Makarskoj.

Teologija u Splitu najstarija je od svih postojećih visokoškolskih ustanova u južnoj Hrvatskoj, čak i kad se ne bi uzimala u obzir splitska katedralna škola, kojoj početci sežu u rani srednji vijek, kada je stara Salonska nadbiskupija uspostavljena u Splitu kao u novomu sjedištu.

U splitskoj katedralnoj školi predava-la su se, osim gramatike i druga slobodna umijeća, od pradavnih vremena, i teologija, što je poslije bilo usklađeno s odredbama lateranskih sabora, trećega (1179.) i četvr-toga (1215.) Štoviše, i u doba velike krize tih škola, prouzročene turskim osvajanjima, uvijek se u njoj predavalo makar praktično moralno bogoslovlje.

Prve jasne vijesti o radu splitske kated-ral ne škole, iz godine 1593. i 1594., svje do-če o nastojanjima da se usprkos ta daš nje mu siromaštvu osigura makar naj jed nostav niji oblik više bogoslovne nastave. Tadašnji splitski nadbiskup Ivan Dominik Marcot de Seraphinis zvani Foconio bio je godine 1581. osnovao Sjemenište, ali kada ga je godine 1594., zbog siromaštva, morao zatvoriti, odlučio je u tradicionalnoj katedralnoj ško-li, na koju se njegova Crkva ponovno vra-tila, osigurati nastavu iz bogoslovlja. Kada to nije moglo biti drukčije, ukinuo je nje-zin gramatički odjel, šaljući otada klerike u općinsku gramatičku školu, a pobrinuo se za uzdržavanje profesora moralnoga bogos-lovlja i Svetoga pisma, te odredio i učitelja glazbe.

U Nadbiskupskomu sjemeništu, koje je godine 1700. u Splitu otvorio nadbiskup Stjepan Cosmi, osim gramatičko-huma-nističke škole (gimnazije) radile su i dvije

sustavno uređene visoke škole: filozofska i bogoslovna. Za razliku od tadašnjih samo-stanskih škola, koje su bile namijenje-ne samo đacima i studentima određene redovničke zajednice, gramatičke, huma-nističko-retoričke i filozofske razrede u splitskomu Sjemeništu pohađali su sje-meništarci i mnogi svjetovni đaci iz Splita i drugih mjesta u pokrajini, a bogoslovne bogoslovi, iz različitih biskupija ondašnje Splitske metropolije. O ugledu toga viso-kog učilišta svjedoči dominikanski pro-vincijal Vanacca, koji ga je 1777. godine nazvao “sveučilištem dostojnim bilo kojeg europskog središta”. Vlasti Ilirskih pokrajina priznale su mu 1810. godine položaj sveu-čilišnoga liceja s pravom podjeljivanja aka-demskih naslova. Ta splitska bogoslovna škola djelovala je od početka XVIII. stolje-ća do godine 1821., kada je austrijska vlast obustavila rad svih tadašnjih bogoslovnih učilišta u Dalmaciji, pripremajući otvore-nje nove pokrajinske bogoslovne škole, usklađene s planom i programom drugih takvih škola u Carstvu. Splitski dvogodišnji filozofski studij, nazivan od godine 1810. i licej, nastavio je i dalje raditi sve dok nije, primjenom novoga austrijskoga školskog zakona, iz godine 1848., izgubio dotadašnji položaj više škole i pretvorio se u dva naj-viša gimnazijska razreda, u kojima je nasta-va filozofije bila svedena na tzv. filozofski uvod.

Odlukom cara Franje II., u Zadru je, godi-ne 1826. otvorena Visoka bogoslovna ško-la, za bogoslove svih tadašnjih dalmatinskih bis kupija s nastavnim programom jed nakim onomu na Bogoslovnomu fa kul te tu Beč-koga sveučilišta, a odlukom dal matinskih biskupa, odobrenom od Svete Stolice, to je učilište premješteno u Split, gdje radi od

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

8

godine 1922. Nakon usklađivanja nastav-noga plana i programa s onim na Bogos-lovnomu fakultetu u Zagrebu država mu je priznala fakultetsku razinu (najprije općom Uredbom o položaju rimokatoličkih bogos-lovnih škola, od 7. lipnja 1940., a potom i posebnom Uredbom o Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu, od 9. veljače 1941.). Tada je to bio petogodišnji studij, koji je nakon Dru-goga vatikanskog sabora produljen na šest godina. Učilište je od godine 1972. afilija-cijom povezano s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada mu je služ-beni naziv Teologija u Splitu.

Pri Teologiji u Splitu djelovao je Institut za teološku kulturu laika, osnovan 1970. godine, kao samostalna visokoškolska usta-nova (najprije dvogodišnji, potom trogo-dišnji studij sa sažetim programom) koji je godine 1990. prerastao u redoviti četvero-godišnji studij, a godine 1991. dobio naziv Teološko-katehetski institut te je, nastan-kom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta 1999., godine oblikovan kao Teološko-ka-tehetski smjer, a uvođenjem Bolonjsko-ga sustava (2005./2006.), preoblikovan u Preddiplomski teološko-katehetski studij i Diplomski teološko-katehetski studij. U tijeku je usklađivanje ovih studija s novim crkvenim propisima.

Franjevačka Teologija u Makarskoj ba šti-nik je filozofskih i bogoslovnih učilišta koja su postojala u franjevačkim samostanima još od XIII. stoljeća.

U Makarskoj je Franjevačka teologija nastala spajanjem učilišta u Šibeniku i Ma -kar skoj. Šibensko trogodišnje filo zofsko učilište osnovano je najkasnije 1699., a makarsko 1708. Četverogodišnje bogo slov-no učilište osnovano je u Šibeniku 1714., a u Makarskoj 1736. Za razliku od makarskoga,

koje je povremeno djelovalo kao general-no učilište II. stupnja, šibensko je bogos-lovno učilište 1735. proglašeno generalnim učilištem I. stupnja s pravom pripremanja lek tora, odnosno pro fesora priznatih u Franje vačkomu redu. Preustroj stvom škol-stva prema austrijskomu zakonodavstvu, 1828. g., iz učilišta je izdvojena filozofija, a oba su učilišta ujedinjena u bogoslovno učilište s prve dvije godine studija u Šibeni-ku i druge dvije u Makarskoj. Godine 1907. ujedinjene su sve četiri godine bogoslov-noga studija u Makarskoj. Godine 1936. bogoslovnomu studiju ponovno je pripojen filozofski stu dij, a učilište je nazvano Fra-njevačka vi soka bo go slovija u Makarskoj. Objavljivanjem Uredbe o položaju rimoka-toličkih bo goslovnih škola 7. lipnja 1940. priznat je fakultetom. Učilište je 1971. prvi put afilirano Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Teologija u Splitu i Franjevačka teologija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu, kao područni studi-ji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Na temelju međusobnih pregovora i Ugov ora o suradnji na području odgoja i kul ture sklopljena između Svete Stolice i Re publike Hrvatske, a odobrena 9. lip-nja 1997., biskupski su Ordinariji Splitske metropolije, u ime Teologije u Splitu, a pro-vincijal Franjevačke provincije Presve-toga Otkupitelja u ime Franjevačke teo lo gije u Makarskoj, 30. rujna 1997., potpisali Ugo-vor o udruživanju i o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Ugovor o radu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Splitu pot-pisan je 9. srpnja 1999., a istoga je dana Kongregacija za katolički odgoj u Vati ka nu izdala uredbu o osnivanju toga Fakulteta.


9

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

10

SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠTE U SPLITU Poljička cesta 35 HR - 21000 SPLIT

Tel.: (021) 558-200 ▪ Fax: (021) 348-163 http://www.unist.hr

Rektor

Glavni tajnik

Prorektor

• prof. dr. sc. Dragan Ljutić

• Filip Klarić - Kukuz, mag. iur

• izv. prof.dr. sc. Goran Kardum, prorektor za nastavu• prof. dr. sc. Tomislav Kilić, prorektor za poslovanje• prof. dr. sc. Đurđica Miletić, prorektorica za međunarodnu suradnju• izv. prof. dr. sc. Željko Radić, prorektor za pravne poslove i razvoj ljudskih

potencijala• prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije

USTRO

JSTVO KBF-a

11

Uprava Fakulteta

Vlast Fakulteta

Prodekani

Tajništvo

Studentska služba

Služba za poslijediplomske studije

Dekan

• Veliki kancelar: mons. dr. sc. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, vlast je Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i zastupnik Ordinarija Splitske metropolije.

• Veliki vicekancelar: fra Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja.

• za znanost: izv. prof. dr. sc. Josip Dukić• za nastavu: doc. dr. sc. Ante Akrap

• Željko Udiljak, dipl. iur., tajnik Fakulteta [email protected]• Ivana Papac, dipl. iur., tajnica i voditeljica kadrovske službe [email protected]

• s. Petra Mirjana Šakić, dipl. teologinja, voditeljica [email protected]

• Ana Peroš, dipl. teologinja, voditeljica referade poslijediplomskih studija [email protected]

• prof. dr. sc. Mladen Parlov

• Fakultetsko vijeće

USTROJSTVO KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

UREDI I SLUŽBE NA FAKULTETU

Ured za međunarodnu suradnju• doc. dr. sc. Ivan Macut, voditelj i Erasmus koordinator,

član Povjerenstva za Erasmus pri Sveučilištu u Splitu [email protected] • Ana Peroš, dipl. teologinja, tajnica [email protected]

UST

ROJS

TVO

KBF

-a

12

Knjižnica

Izdavačka djelatnost

Čistačice

• Ana Škaričić, dipl. kat., dipl. knjižničarka, voditeljica knjižnice [email protected]

• Paola Jukić, dipl. ing., voditeljica [email protected]• Linda Markov, stručna suradnica [email protected]

• Mira Jurišić • Marija Tabak

Dostavljač/ica

Vratar

Domar

• Mira Čulap, Ante Čotić (zamjena)

• Željko Jurišić

• Vedran Skender

Računovodstvo• Dubravka Mladinić, dipl. oec.,

voditeljica financijsko-računovodstvene službe [email protected]• Ljiljana Tomić, voditeljica računovodstva [email protected]

Sistem inženjer • Željko Matas, dipl. ing. [email protected]

Povjerenik za studente s invaliditetom• prof. dr. sc. Josip Mužić [email protected]

Duhovnik za studente laike

Koordinator nastavnih baza

Služba za znanstveno-istraživačke projekte

• mr. sc. Jenko Bulić [email protected]

• doc. dr. sc. Domagoj Runje drunje2@kbf-st .hr

• Doris Žuro, mag. soc., voditeljica dzuro@kbf .unist .hr

13

NASTAVN

ICI

Docenti

Redoviti profesori

Izvanredni profesori• dr. sc. Alojzije Čondić alcondic@gmail .com• dr. sc. Josip Dukić jossd@tiscali .it

• dr. sc. Ante Mateljan amateljan@kbf-st .hr• dr. sc. Marinko Vidović mvidovic@kbf-st .hr• dr. sc. Ivan Tadić itadic@kbf-st .hr• dr. sc. Josip Mužić jmuzic@kbf .unist .hr• dr. sc. Ante Vučković avuckovic@kbf-st .hr• dr. sc. Mladen Parlov mladenparlov@gmail .com• dr. sc. Ivan Kešina ikesina@kbf-st .hr• dr. sc. Anđelko Domazet [email protected]• dr. sc. Jadranka Garmaz jadrankagarmaz@gmail .com• dr. sc. Ivica Žižić izizic@kbf-st .hr• dr. sc. Ivan Bodrožić ivan .bodrozic@gmail .com

Poslijedoktorandi• dr. sc. Emanuel Petrov donepetrov@gmail .com• dr. sc. Miljenka Grgić gmiljenka@gmail .com• dr. sc. Ivica Jurić ivicajurich@gmail .com• dr. sc. Boris Vidović bvidovic@kbf-st .hr• dr. sc. Domagoj Volarević domagoj .volarevic@du .t-com .hr

NASTAVNICI PREMA REDU ZVANJA I IZBORA

• dr. sc. Šimun Bilokapić simun .bilokapic@st .t-com .hr• dr. sc. Domagoj Runje drunje2@kbf-st .hr• dr. sc. Marijo Volarević mvolarevic@kbf-st .hr• dr. sc. Ante Akrap ante .akrap@st .t-com .hr• dr. sc. Edvard Punda donedvard@gmail .com• dr. sc. Željko Tolić zeljko .tolic3@gmail .com• dr. sc. Ivan Macut ivanmacut@libero .it• dr. sc. Mihael Prović mihael .provic@gmail .com

Asistenti• mr. sc. Gina Šparada gsparada@kbf .unist .hr• mr. sc. Ivan Lovrić ivan .lovri@gmail .com• mr. sc. Ante Rako anterakohr@gmail .com

14

NAS

TAVN

ICI

Viši predavač

Predavači

Vanjski suradnici

Umirovljeni nastavnici

Nenastavno osoblje

• mr. sc. Jenko Bulić [email protected]

• prof. dr. sc. Branko Matulić [email protected]• doc. dr. sc. Ante Obad [email protected]• doc. dr. sc. Angelina Gašpar [email protected]• dr. sc. Jure Hrgović [email protected]• doc. dr. sc. Ana Jeličić [email protected]• Vedran Torić, prof. [email protected]

• doc. dr. sc. Josip Delić [email protected]• dr. sc. Ante Stjepan Čovo [email protected]• prof. dr. sc. Mate Marijan Mandac• prof. dr. sc. Slavko Kovačić [email protected]• dr. sc. Božo Bulat [email protected]• mr. sc. Ivan Matković• dr. sc. Jure Jurić Šimunović [email protected]• doc. dr. sc. Božo Norac-Kljajo [email protected]• prof. dr. sc. Juraj Brkan [email protected]• mr. sc. Marko Babić [email protected]• mons. dr. sc. Marin Barišić [email protected]• prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić [email protected]• prof. dr. sc. Stipe Nimac [email protected]• prof. dr. sc. Nikola Bižaca [email protected]• izv. prof. dr. sc. Dušan Moro [email protected]• prof. dr. sc. Marijan Vugdelija [email protected]• mr. sc. Mirko Mihalj [email protected]• prof. mo. Šime Marović [email protected]• izv. prof. dr. sc. Ivan Jakulj [email protected]• mr. sc. Miljenko Odrljin [email protected]• prof. dr. sc. Luka Tomašević, emeritus [email protected]

• mr. sc. Josip Periš [email protected]

• s. Maneta Mijoč, dipl. teologinja • dr. sc. Jure Strujić

Asistenti• mo. Ivan Urlić [email protected]• mr. sc. Šimun Markulin simunmarkulin@gmail .com

15

KATEDRE

I. Katedra filozofije, prof. dr. sc. Ante Vučković

Oznaka ISVU Naziv predmeta Nastavnik/ici

KBF102A 186045 Povijest filozofije – stari vijek I. Tadić

KBF102B 186046 Povijest filozofije – srednji vijek A. Akrap

KBF104 82134 Etika I. Kešina

KBF105 82135 Kozmologija I. Tadić

KBF106 82136 Opća psihologija I. Tadić/B. Vidović

KBF107 82137 Metodologija znanstvenog rada A. Vučković/G. Šparada

KBF121A 186036 Povijest filozofije – moderna I. Kešina

KBF121B 186037 Povijest filozofije – suvremena A. Vučković

KBF122 82140 Latinski jezik II I. Kešina/J. Hrgović

KBF123 82141 Logika A. Akrap

KBF201 82145 Filozofska antropologija I. Kešina

KBF202 82146 Psihologija religije J. Mužić/B. Vidović

KBF203 82147 Ontologija A. Vučković

KBF221 82152 Teodiceja I. Tadić

KBT102 82554 Povijest filozofije – stari i srednji vijek A. Akrap

KBT103 82555 Uvod u filozofiju A. Vučković

KBT104 82556 Razvojna psihologija I. Kešina/G. Šparada

KBT121 82558 Povijest filozofije – moderna i suvremena J. Mužić

KBT122 82559 Praktična filozofija I. Kešina

KBT125 82561 Opća psihologija I. Tadić/B. Vidović/G. Šparada

KBT221 82567 Filozofijski govor o svijetu i Bogu I. Tadić

KBT225 82571 Komunikologija A. Jeličić

KBT403 82588 Sociologija J. Mužić

KBT404 82589 Psihologija religije J. Mužić/B. Vidović

• prof. dr. sc. Ivan Tadić• prof. dr. sc. Ante Vučković• prof. dr. sc. Ivan Kešina• prof. dr. sc. Josip Mužić• doc. dr. sc. Ante Akrap

• dr. sc. Boris Vidović• doc. dr. sc. Angelina Gašpar• dr. sc. Jure Hrgović• mr. sc. Gina Šparada• doc. dr. sc. Ana Jeličić

KATEDRE I PROČELNICI KATEDRI

16

KATE

DRE

II. Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta, doc. dr. sc. Domagoj Runje

III. Katedra Svetoga pisma Novoga zavjeta, prof. dr. sc. Marinko Vidović

• doc. dr. sc. Domagoj Runje • dr. sc. Miljenka Grgić

• prof. dr. sc. Marinko Vidović • mr. sc. Ivan Lovrić


KBF126 82144 Opći uvod u Sveto pismo D. Runje

KBF206 82150 Hebrejski jezik I D. Runje/M. Grgić

KBF304 82525 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – Petoknjižje i povijesne knjige D. Runje

KBF305 82526 Biblijska teologija Staroga zavjeta D. Runje/M. Grgić

KBF321 82155 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – proroci i mudrosni spisi D. Runje/M. Grgić

KBT304 82566 Uvod u Petoknjižje i egzegeza D. Runje

KBT321 82577 Uvod u proroke i mudrosnu literaturu i egzegeza D. Runje/M. Grgić

KBT505 82601 Biblijska teologija Staroga zavjeta D. Runje


KBF226 82154 Biblijski grčki jezik M. Vidović

KBF401 82530 Uvod i egzegeza Novoga zavjeta: sinoptici M. Vidović/I. Lovrić

KBF402 82531 Ivanovski korpus M. Vidović

KBF422A 189899 Pavlovski korpus M. Vidović

KBF422B 189900 Nepavlovski epistolarni dio M. Vidović/I. Lovrić

KBF423 82538 Biblijska teologija Novoga zavjeta M. Vidović/I. Lovrić

KBT301 82572 Uvod u evanđelja i egzegeza M. Vidović

KBT322 82578 Uvod u poslanice i egzegeza M. Vidović

KBT506 82602 Biblijska teologija Novoga zavjeta M. Vidović

17

KATEDRE

IV. Katedra Temeljnoga bogoslovlja, prof. dr. sc. Anđelko Domazet

• prof. dr. sc. Anđelko Domazet• doc. dr. sc. Ivan Macut

• doc. dr. sc. Edvard Punda

• prof. dr. sc. Mladen Parlov • prof. dr. sc. Ivan Bodrožić


KBF101 82131 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja A. Domazet

KBF224 82153 Svjetske religije E. Punda

KBF301 82523 Kršćanska objava A. Domazet

KBF322 82527 Crkva Kristova E. Punda

KBT202 82574 Crkva Kristova I. Macut

KBT205 82565 Kršćanska objava E. Punda

KBT224 82570 Kršćanstvo i religije A. Domazet


KBF204 82148 Patrologija I. Bodrožić

KBF205 82149 Povijest dogmi M. Parlov

KBT324 82579 Patrologija I. Bodrožić

V. Katedra Povijesti kršćanske literature i kršćanskoga nauka, prof. dr. sc. Mladen Parlov

VI. Katedra Dogmatskoga bogoslovlja, prof. dr. sc. Ante Mateljan

• prof. dr. sc. Ante Mateljan • dr. sc. Emanuel Petrov


KBF302 82522 Otajstvo Trojedinog Boga A. Mateljan/E. Petrov

KBF405 82534 Kristologija E. Punda

KBF406 82535 Pneumatologija M. Parlov/E. Petrov

KBF421 82536 Teološka antropologija A. Mateljan/E. Petrov

18

KATE

DRE

VII. Katedra Moralnoga bogoslovlja, doc. dr. sc. Šimun Bilokapić

• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić• mr. sc. Šimun Markulin

• doc. dr. sc. Marijo Volarević


KBF303 82524 Osnovno moralno bogoslovlje Š. Bilokapić

KBF323 82528 Bogoštovlje i kreposti Š. Bilokapić/Š. Markulin

KBF403 82532 Spolni, bračni i obiteljski moral Š. Bilokapić

KBF507 82548 Bioetika Š. Bilokapić

KBF503 82544 Društveni nauk Crkve M. Volarević

KBF522 112099 Duhovno bogoslovlje M. Parlov

KBT204 82564 Kršćanska duhovnost M. Parlov

KBT305 82575 Osnove moralne teologije Š. Bilokapić

KBT306 82576 Bogoslovne i moralne kreposti Š. Bilokapić/Š. Markulin

KBT325 82580 Društveni nauk Crkve M. Volarević

KBT424 82595 Spolni, bračni i obiteljski moral Š. Bilokapić

KBT201 82562 Kršćanski govor o Bogu A. Mateljan/E. Petrov

KBT423 82594 Teološka antropologija i eshatologija A. Mateljan

KBT425 82596 Pneumatologija i Mariologija A. Domazet/E. Petrov

KBT504 82600 Sakramenti općenito i inicijacija A. Mateljan

KBT503 82599 Kristologija E. Punda

KBT522 82604 Sakramenti ozdravljenja i služenja A. Mateljan


KBF501 82542 Sakramenti općenito i inicijacija A. Mateljan

KBF523 82550 Sakramenti ozdravljenja i služenja A. Mateljan

KBF557 82624 Mariologija A. Domazet

19

KATEDRE

VIII. Katedra Pastoralnoga bogoslovlja, izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić

• izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić • dr. sc. Ivica Jurić


KBF426 82541 Temeljna pastoralna teologija A. Čondić

KBF504 82545 Posebna pastoralna teologija A. Čondić

KBT402 82587 Pastoralna teologija A. Čondić/I. Jurić

KBT521 82603 Pastoral župne zajednice A. Čondić

IX. Katedra Ekumenskoga bogoslovlja, doc. dr. sc. Ivan Macut

• doc. dr. sc. Ivan Macut


KBF324 82529 Ekumensko bogoslovlje I. Macut

KBF524 82585 Istočno bogoslovlje I. Macut

KBT326 82581 Ekumensko bogoslovlje I. Macut

X. Katedra Liturgike, prof. dr. sc. Ivica Žižić

• prof. dr. sc. Ivica Žižić• mo. Ivan Urlić

• prof. dr. sc. Branko Matulić• dr. sc. Domagoj Volarević


KBF124 82142 Crkvena glazbena kultura I. Žižić/I. Urlić

KBF207 82151 Osnove gregorijanskog pjevanja I. Žižić/I. Urlić

KBF222 84664 Liturgika I. Žižić/D. Volarević

KBF506 82547 Teologija liturgijskih slavlja I. Žižić

KBT106 82557 Crkvena umjetnost B. Matulić

KBT327 82582 Crkvena glazba I. Žižić/I. Urlić

KBT406 82591 Liturgika I. Žižić/D. Volarević

KBT426 82597 Liturgijska glazba I. Žižić/I. Urlić

20

KATE

DRE

XII. Katedra Kanonskoga prava, v. d. doc. dr. sc. Ante Akrap

• doc. dr. sc. Ante Akrap • mr. sc. Ante Rako


KBF404 82533 Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga ZKP A. Akrap/A. Rako

KBF425 82540 Druga knjiga Zakonika kanonskoga prava A. Akrap/Zamjena za M. Mršu

KBF502 82543 Zakonik kanonskoga prava (knjige: V., VI. i VII.) A. Akrap/Zamjena za M. Mršu

KBF521 82549 Posvetiteljska služba Crkve – IV. knjiga ZKP A. Akrap/A. Rako

KBT422 82593 Ustrojstvo Katoličke Crkve A. Akrap/Zamjena za M. Mršu

KBT405 82590 Temeljna načela kanonskoga prava i sakramenti A. Akrap/A. Rako

XI. Katedra Crkvene povijesti, izv. prof. dr. sc. Josip Dukić

• izv. prof. dr. sc. Josip Dukić • doc. dr. sc. Željko Tolić


KBF103 191111 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka J. Dukić

KBF125 191088 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba Ž. Tolić

KBT101 191107 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka J. Dukić

KBT123 191106 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba Ž. Tolić

21

KATEDRE

XIII. Katedra Religiozne pedagogije i katehetike, prof. dr. sc. Jadranka Garmaz

• prof. dr. sc. Jadranka Garmaz• doc. dr. sc. Mihael Prović• mr. sc. Jenko Bulić

• mr. sc. Josip Periš, pred.• Vedran Torić, prof.


KBF223 84665 Katehetika J. Garmaz/M. Prović

KBF424 82539 Didaktika i metodika religioznog odgoja i kateheze J. Garmaz

KBF505 82546 Vjeronauk i kateheza osnovnoškolske djece J. Garmaz/J. Periš

KBF565 82614 Kateheza srednjoškolaca M. Prović

KBT401 82586 Povijest kateheze i katehetike J. Garmaz/J. Periš

KBT421 84055 Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata M. Prović

KBT501 82598 Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladih J. Garmaz

KBT523 82605 Kateheza odraslih J. Garmaz/J. Periš

KBT203 82563 Didaktika i metodika religioznog odgoja M. Prović/J. Bulić/

KBT222 82568 Opća pedagogija M. Prović/J. Bulić

KBT223 82569 Opća katehetika J. Garmaz/J. Periš

KBT302 84575 Vjerski odgoj predškolske djece J. Garmaz

KBT303 84576 Izbor i interpretacija književnih djela M. Prović/ V. Torić

22

POVJ

EREN

STVA

23

POVJEREN

STVA

22

POVJ

EREN

STVA

23

POVJEREN

STVA

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI

Kršćanstvo i suvremena kultura

Povijest teologije i kršćanskih institucija

• prof. dr. sc. Ivan Bodrožić

POVJERENSTVA FAKULTETA

Povjerenstvo za materijalno-financijsko poslovanje KBF-a

Povjerenstvo za prelaske studenata s drugih učilišta

Povjerenstvo za nagrađivanje

Povjerenstvo za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija

• prodekan za nastavu, predsjednik• izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić• mr. sc. Josip Periš

• prof. dr. sc. Marinko Vidović, predsjednik • prof. dr. sc. Anđelko Domazet• doc. dr. sc. Mihael Prović• dr. sc. Boris Vidović• s. Petra Mirjana Šakić, dip. teologinja, voditeljica Studentske službe

• prodekan za znanost, predsjednik • prof. dr. sc. Ante Vučković• prof. dr. sc. Jadranka Garmaz• prof. dr. sc. Ivica Žižić• doc. dr. sc. Domagoj Runje • voditeljica službe poslijediplomskih studija

• prof. dr. sc. Ante Mateljan, predsjednik• dr. sc. Emanuel Petrov• dr. sc. Ivica Jurić

• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić

Povjerenstvo za razredbeni ispit i upise

• prodekan za nastavu, predsjednik• nastavnik koji je obnašao službu prodekana za nastavu

u prošlomu mandatu - doc. dr. sc. Domagoj Runje• prof. dr. sc. Josip Mužić• dr. sc. Boris Vidović• mr. sc. Jenko Bulić • mr.sc. Gina Šparada• Vedran Torić, prof., suradnja po potrebi

24

POVJ

EREN

STVA

25

POVJEREN

STVA

• prodekan za znanost, predsjednik• doc. dr. sc. Željko Tolić• dr. sc. Miljenka Grgić• mr. sc. Ivan Lovrić• Ana Škaričić, dipl. kat., dipl. knjižničarka, voditeljica knjižnice

Povjerenstvo za knjižnicu

• prodekan za znanost, predsjednik • prof. dr. sc. Marinko Vidović• mr. sc. Ante Rako• Željko Udiljak, dipl. iur., tajnik Fakulteta• predsjednik Studentskoga zbora na KBF-u• Ivana Papac, dipl. iur., voditeljica kadrovske službe, suradnja po potrebi

Povjerenstvo za izradu Statuta i pravilnika KBF-a

Povjerenstvo za poslijediplomski studij

• prodekan za znanost, predsjednik • doc. dr. sc. Šimun Bilokapić, voditelj studija Kršćanstvo i suvremena kultura• prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, voditelj studija Povijest teologije i kršćanskih institucija• prof. dr. sc. Ante Vučković• doc. dr. sc. Edvard Punda• predstavnik studenata poslijediplomskog studija

Povjerenstvo za studijske programe

Odbor za unapređenje kvalitete

Povjerenstvo za praćenje kvalitete Poslijediplomskoga studija

• prodekan za nastavu, predsjednik• nastavnik koji je obnašao službu prodekana za nastavu

u prošlomu mandatu - doc. dr. sc. Domagoj Runje• prof. dr. sc. Jadranka Garmaz • mr. sc. Gina Šparada• voditeljica službe poslijediplomskih studija• Petar Balta, vanjski dionik

• prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, predsjednik• doc. dr. sc. Edvard Punda• doc. dr. sc. Domagoj Runje• s. Petra Mirjana Šakić, diplomirana teologinja, voditeljica Studentske službe• predsjednik Studentskoga zbora na KBF-u• Benjamin Vrdoljak, student• Doris Žuro, mag. soc., voditeljica ureda za projekte

• prof. dr. sc. Josip Mužić, predsjednik• prof. dr. sc. Anđelko Domazet• doc. dr. sc. Edvard Punda

24

POVJ

EREN

STVA

25

POVJEREN

STVA

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost

• prodekan za znanost, predsjednik• doc . dr . sc . Mihael Prović• doc. dr. sc. Ivan Macut, urednik Službe BožjePovjerenstvo za natječaje

Etičko povjerenstvo

Povjerenstvo za unutarnju prosudbu osiguranja sustava kvalitete

Odbor za unapređenje nastave

Povjerenstvo za znanstvene projekte i znanstvenu djelatnost

Povjerenstvo za odabir kandidata u okviru programa međunarodne mobilnosti

• prof. dr. sc. Anđelko Domazet, predsjednik• prof. dr. sc. Ivan Bodrožić• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić• doc. dr. sc. Edvard Punda• dr. sc. Boris Vidović

• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić, predsjednik• prof. dr. sc. Josip Mužić• mr. sc. Šimun Markulin• mo. Ivan Urlić• studentski pravobranitelj

• prof. dr. sc. Ante Vučković, predsjednik• dr. sc. Domagoj Volarević• Ivana Papac, dipl. iur., voditeljica kadrovske službe• dr. sc. Miro Radalj, vanjski dionik• Danijela Jurčević, predstavnik studenata

• Prodekan za nastavu, predsjednik• Predsjednik Odbora za kvalitetu, prof. dr. sc. Jadranka Garmaz• Voditelj doktorskog studija Kršćanstvo i suvremena kultura, prof. dr. sc. Ivan Bodrožić• Voditelj studentske službe, s. Petra Mirjana Šakić, dipl. teologinja• Predsjednik studentskog zbora na KBF-u

• prodekan za znanost, predsjednik• prof. dr. sc. Jadranka Garmaz• doc. dr. sc. Marijo Volarević• dr. sc. Boris Vidović• dr. sc. Domagoj Volarević• predstavnik studenata PDS-a• voditelj ureda, suradnja po potrebi

• Erasmus koordinator• tajnica ureda za međunarodnu suradnju• prodekan za nastavu• doc. dr. sc. Angelina Gašpar, prof. engleskoga jezika• predstavnik studentskoga zbora na KBF-u

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

26

UREDNIŠTVA ČASOPISA

Zrinsko-frankopanska 19, p. p. 329 HR – 21000 Split

Tel. 021/386-166 ▪ fax: 386-138 E-mail: [email protected]

Web-stranica: http://hrcak.srce.hr/crkva-u-svijetu

Trg Gaje Bulata 3 HR – 21000 Split

Tel./fax: 021/308-301 ▪ 541-722 E-mail: [email protected]

Web-stranica: http://hrcak.srce.hr/sluzba-bozja

CRKVA U SVIJETU

SLUŽBA BOŽJA

prof. dr. sc. Mladen Parlov, glavni i odgovorni urednik

doc. dr. sc. Ivan Macut, glavni i odgovorni urednik


27

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

• Domaagoj Omrčen Milić (FTS), član, predsjednik SZ• Marija Matanović, zamjenica

• Šime Pleadin (FTS), član, zamjenik predsjednika SZ• Antonela Matijaš, zamjenica

• Izabela Tasovac (Preddipl. TKS), član• Viktorija Jerković (Dipl. TKS), član, tajnica SZ-a

• Marija Mijić (Dipl. TKS), zamjenica• Darko Rapić (PDS ), član

Članovi studentskoga zbora:

Odraz – Studentski časopis:

Studentski zbor Sveučilišta u Splitu:

Sveta misa za studente:

• izdavač: Studentski zbor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu• e-mail: [email protected]• urednica: Antonija Krokar• izlazi jedan put godišnje

• www.szst.hr

• utorkom u 13.00 sati i prema dogovoru

Zimski semestar:• Početak predavanja: 30. rujna 2019.• Završetak predavanja: 24. siječnja 2020.• Božićni blagdani: 23. prosinca 2019. – 7. siječnja 2020.

Ljetni semestar:• Početak predavanja: 2. ožujka 2020.• Završetak predavanja: 12. lipnja 2020.

Ispitni rokovi:• Zimski: 3. veljače – 28. veljače 2020.• Ljetni: 16. lipnja – 10. srpnja 2020.• Jesenski: 31. kolovoza – 25. rujna 2020.

Upisi: • 16. rujna – 2. listopada 2020.

NADNEVCI ZA NASTAVU

RASPORED PREDAVANJA ZA AKADEMSKU GODINU 2019./2020.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

30

STUDIJSKI PROGRAMI

Održavanje predavanja

Opisi predmeta

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu od ak. god. 2005./2006. izvodi nastavu prema novim studijskim programima, koji su usklađeni prema novomu europskom sustavu studija. Od ak. god. 2015./2016. nastava se izvodi prema novim elaboratima studijskih programa Sveučili-šta u Splitu. Podaci u elaboratima kontinuirano se ažuriraju sukladno aktualnim promjenama u izvođenju nastave dotične akademske godine. Na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveuči-lišta u Splitu (KBF) ustrojeni su:

• Integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij (FTS), koji traje pet godina i treba steći 300 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv magistar/a teologije.

• Preddiplomski teološko-katehetski studij (Preddiplomski TKS), koji traje tri godine i treba steći 180 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaurea) katehetike.

• Diplomski teološko-katehetski studij (Diplomski TKS), koji traje dvije godine, a upisuje se nakon završenoga preddiplomskog teološko-katehetskog studija i treba steći 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv magistar/a katehetike.

Studij se sastoji od obveznih i izbornih predmeta te seminara. Svaki semestar u pravilu nosi ukupno 30 ECTS bodova, a akademska godina u pravilu nosi 60 ECTS bodova, u što se ubrajaju svi upisani predmeti i seminari studijskoga programa. ECTS – European Credit Transfer and Accumulation System je europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova. Više na: http://ec.europa.eu/education/index_en.htm Studenti prve i druge godine svih programa imaju pravo upisati izvannastavne sportske aktiv-nosti, ukupno 30 nastavnih sati po semestru.

• Obvezni predmeti se u pravilu održavaju od ponedjeljka do petka od 8.00 do 12.45 sati.• Izborni predmeti se u pravilu održavaju ponedjeljkom i utorkom od 16.00 do 17.45 sati.• Seminari se u pravilu održavaju četvrtkom od 11.00 do 12.45 sati.• Svi su oblici nastave obvezni.

NAPOMENE

Opisi svih obveznih i izbornih predmenta i seminara mogu se pronaći na web stranici www.kbf.unist.hr

RASPORED PREDAVAN

JA

31

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTS

A. Domazet KBF101 82131 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 30 3

I. Tadić KBF102A 186045 Povijest filozofije – stari vijek 45 2,5

A. Akrap KBF102B 186046 Povijest filozofije – srednji vijek 30 2,5

J. Dukić KBF103 191111 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka 60 6

I. Kešina KBF104 82134 Etika 45 4

I. Tadić KBF105 82135 Kozmologija 30 3

I. TadićB. Vidović KBF106 82136 Opća psihologija 45 4

A. VučkovićG. Šparada KBF107 82137 Metodologija znanstvenoga rada 30 2

I. KešinaJ. Hrgović KBF108 82138 Latinski jezik I.* / Izborni 30 3


I. Kešina KBF121A 186036 Povijest filozofije - moderna 30 3

A. Vučković KBF121B 186037 Povijest filozofije - suvremena 45 3

I. KešinaJ. Hrgović KBF122 82140 Latinski jezik II. 30 3

A. Akrap KBF123 82141 Logika 45 4

I. ŽižićI. Urlić KBF124 82142 Crkvena glazbena kultura 30 2

Ž. Tolić KBF125 191088 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba 75 6

D. Runje KBF126 82144 Opći uvod u Sveto pismo 30 3

Izborni** 30 3

Izborni 30 3

I. GODINA FTS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

DIPLOMSKI FILOZOFSKO-TEOLOŠKI STUDIJ

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

32


I. Kešina KBF201 82145 Filozofska antropologija 45 4

A. Vučković KBF203 82147 Ontologija*** 45 5

I. Bodrožić KBF204 82148 Patrologija 60 6

M. Parlov KBF205 82149 Povijest dogmi 30 3

D. RunjeM. Grgić KBF206 82150 Hebrejski jezik I. 30 3

I. Žižić I. Urlić KBF207 82151 Osnove gregorijanskog pjevanja 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSJ. MužićB. Vidović KBF202 82146 Psihologija religije 45 3

I. Tadić KBF221 82152 Teodiceja*** 60 5

E. Punda KBF224 82153 Svjetske religije 30 3

M. Vidović KBF226 82154 Biblijski grčki jezik 30 3

D. RunjeM. Grgić KBF321 82155

Uvod i egzegeza Staroga zavjeta - proroci i mudrosni spisi 45 5

Izborni 30 3Izborni 30 3Seminar 30 5

* Upisuju svi studenti koji u srednjoj školi nisu učili Latinski jezik. Drugi studenti popunjaju ECTS bodove (ukupno 30) izbornim predmetom.

** Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunja dodatnim pisanim radom, koji predviđa određeni predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izraditi četiri takva rada (12 ECTS bodova od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba imati najmanje 15 autorskih kartica i biti napisan znanstvenom metodom.

*** Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

II. GODINA FTS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

RASPORED PREDAVAN

JA

33


A. Domazet KBF301 82523 Kršćanska objava 75 7

A. MateljanE. Petrov KBF302 82522 Otajstvo Trojedinoga Boga* 45 5

Š. Bilokapić KBF303 82524 Osnovno moralno bogoslovlje 75 6

D. Runje KBF304 82525 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta - Petoknjižje i povijesne knjige 45 4

D. RunjeM. Grgić KBF305 82526 Biblijska teologija Staroga zavjeta 30 2

Izborni 30 3

Izborni 30 3

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSI. ŽižićD. Volarević KBF222 84664 Liturgika 75 5

J. GarmazM. Prović KBF223 84665 Katehetika 60 4

E. Punda KBF322 82527 Crkva Kristova 60 6

Š. BilokapićŠ. Markulin KBF323 82528 Bogoštovlje i kreposti 75 6

I. Macut KBF324 82529 Ekumensko bogoslovlje 45 4

Seminar 30 5

III. GODINA FTS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

* Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

34

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSM. VidovićI. Lovrić KBF401 82530

Uvod i egzegeza Novoga zavjeta: sinoptici 45 4

M. Vidović KBF402 82531 Ivanovski korpus 30 2

Š. Bilokapić KBF403 82532 Spolni, bračni i obiteljski moral 60 5

A. AkrapA. Rako KBF404 82533

Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga Zakonika kanonskoga prava 30 3

E. Punda KBF405 82534 Kristologija* 60 5

Izborni 30 3Izborni 30 3Seminar 30 5

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSM. ParlovE. Petrov KBF406 82535 Pneumatologija 30 2

A. MateljanE. Petrov KBF421 82536 Teološka antropologija* 60 6

M. Vidović KBF422A 189899 Pavlovski korpus 45 4

M. VidovićI. Lovrić KBF422B 189900 Nepavlovski epistolarni dio 30 2

M. VidovićI. Lovrić KBF423 82538 Biblijska teologija Novoga zavjeta 30 2

J. Garmaz KBF424 82539 Didaktika i metodika religioznoga odgoja i kateheze 45 3

A. AkrapZamjena za M. Mršu

KBF425 82540 Druga knjiga Zakonika kanonskoga prava 45 4

A. Čondić KBF426 82541 Temeljna pastoralna teologija 60 4

Izborni 30 3

IV. GODINA FTS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

* Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

RASPORED PREDAVAN

JA

35

* Opisi svih obveznih i izbornih predmenta i seminara mogu se pronaći na web stranici www.kbf.unist.hr


A. Mateljan KBF501 82542 Sakramenti općenito i inicijacija 60 4


KBF502 82543 Zakonik kanonskoga prava (knjige: V., VI. i VII.) 45 4

M. Volarević KBF503 82544 Društveni nauk Crkve 45 P15 V 6

A. Čondić KBF504 82545 Posebna pastoralna teologija 60 4

J. Garmaz J. Periš KBF505 82546

Vjeronauk i kateheza osnovnoškolske djece

30 P15 V 4

I. Žižić KBF506 82547 Teologija liturgijskih slavlja 45 2

Š. Bilokapić KBF507 82548 Bioetika 30 3

Izborni* 30 3

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSA. AkrapA. Rako KBF521 82549

Posvetiteljska služba Crkve – IV. knjiga Zakonika kanonskoga prava 45 4

M. Parlov KBF522 112099 Duhovno bogoslovlje 45 4

A. Mateljan KBF523 82550 Sakramenti ozdravljenja i služenja 45 4

I. Macut KBF524 82585 Istočno bogoslovlje 30 2

KBF525 82551 Diplomski rad 11

KBF526 82552 Diplomski ispit 5

V. GODINA FTS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

36


A. Domazet KBF101 82131 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 30 3

Ž. Tolić KBT123 191106 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba 60 6

A. Akrap KBT102 82554 Povijest filozofije - stari i srednji vijek 60 5

A. Vučković KBT103 82555 Uvod u filozofiju 30 3

I. Kešina G. Šparada KBT104 82556 Razvojna psihologija 60 5

B. Matulić KBT106 82557 Crkvena umjetnost 45 3

A. VučkovićG. Šparada KBF107 82137 Metodologija znanstvenoga rada 30 2

Izborni* 30 3


J. Mužić KBT121 82558 Povijest filozofije – moderna i suvremena 60 5

I. Kešina KBT122 82559 Praktična filozofija 60 5

J. Dukić KBT101 191107 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka 60 5

I. TadićB. VidovićG. Šparada

KBT125 82561 Opća psihologija 60 P 30 V 6

D. Runje KBF126 82144 Opći uvod u Sveto pismo 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3

I. GODINA PREDDIPLOMSKOGA TKS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

PREDDIPLOMSKI TEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ

RASPORED PREDAVAN

JA

37

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSA. MateljanE. Petrov KBT201 82562 Kršćanski govor o Bogu ** 45 5

M. ProvićJ. Bulić KBT203 82563

Didaktika i metodika religioznog odgoja 60 5

M. Parlov KBT204 82564 Kršćanska duhovnost 60 4

E. Punda KBT205 82565 Kršćanska objava ** 45 4

D. Runje KBT304 82566 Uvod u Petoknjižje i egzegeza 45 4

Izborni 30 3

Seminar 30 5


I. Tadić KBT221 82567 Filozofijski govor o svijetu i Bogu ** 45 4

M. ProvićJ. Bulić KBT222 82568 Opća pedagogija 60 5

J. Garmaz J. Periš KBT223 82569 Opća katehetika 60 5

A. Domazet KBT224 82570 Kršćanstvo i religije ** 60 5

A. Jeličić KBT225 82571 Komunikologija ** 45 P 15 V 5

Izborni 30 3

Izborni 30 3

II. GODINA PREDDIPLOMSKOGA TKS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

* Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunjava dodatnim pisanim radom, koji predviđa neki predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izraditi jedan takav rad (3 ECTS boda od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba imati najmanje 15 autorskih kartica i biti napisan znanstvenom metodom.

** Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

38


I. Macut KBT202 84574 Crkva Kristova 45 5

M. Vidović KBT301 82572 Uvod u evanđelja i egzegeza 45 3

J. Garmaz KBT302 84575 Vjerski odgoj predškolske djece 30 P 15 V 3

I. Macut KBT326 82581 Ekumensko bogoslovlje 30 3

Š. BilokapićŠ. Markulin KBT306 82576 Bogoslovne i moralne kreposti 45 4

M. Volarević KBT325 82580 Društveni nauk Crkve 30 4

Izborni* 30 3

Seminar * 30 5


M. Volarević KBT305 82575 Osnove moralne teologije 60 4

D. RunjeM. Grgić KBT321 82577

Uvod u proroke i mudrosnu literaturu i egzegeza 45 3

M. Vidović KBT322 82578 Uvod u poslanice i egzegeza 45 3

I. Bodrožić KBT324 82579 Patrologija 45 4

M. Prović V. Torić KBT303 84576 Izbor i interpretacija književnih djela 30 3

I. ŽižićI. Urlić KBT327 82582 Crkvena glazba 30 3

I. Macut KBF524 82585 Istočno bogoslovlje 30 2

KBT328 82583 Bakalaureat, pisani rad 5

KBT329 82584 Završni ispit 3

III. GODINA PREDDIPLOMSKOGA TKS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR


RASPORED PREDAVAN

JA

39

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSJ. Garmaz J. Periš KBT401 82586 Povijest kateheze i katehetike 45 4

A. ČondićI. Jurić KBT402 82587 Pastoralna teologija 60 5

J. Mužić KBT403 82588 Sociologija 60 5

J. Mužić B. Vidović KBT404 82589 Psihologija religije 60 5

A. AkrapA. Rako KBT405 82590

Temeljna načela kanonskoga prava i sakramenti 45 4

I. Žižić D. Volarević KBT406 82591 Liturgika 60 4

Izborni * 30 3

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sati ECTSJ. Garmaz M. Prović KBT421 84055

Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata

45 P 15 V 5


KBT422 82593 Ustrojstvo Katoličke Crkve 45 4

A. Mateljan KBT423 82594 Teološka antropologija i eshatologija 45 5Š. Bilokapić KBT424 82595 Spolni, bračni i obiteljski moral 30 3A. DomazetE. Petrov KBT425 82596 Pneumatologija i mariologija 30 3

I. ŽižićI. Urlić KBT426 82597 Liturgijska glazba 30 2

Izborni 30 3Seminar 30 5

I. GODINA DIPLOMSKOGA TKS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

DIPLOMSKI TEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ

* Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunjava dodatnim pisanim radom, koji predviđa određeni predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izraditi jedan takav rad (3 ECTS boda od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba imati najmanje 15 autorskih kartica i biti napisan znanstvenom metodom.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

40


J. Garmaz KBT501 82598 Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladih45 P 15 V 5

E. Punda KBT503 82599 Kristologija 45 5

A. Mateljan KBT504 82600 Sakramenti općenito i inicijacija 60 5

D. Runje KBT505 82601 Biblijska teologija Staroga zavjeta 30 3

M. VidovićI. Lovrić KBT506 82602 Biblijska teologija Novoga zavjeta 30 3

Š. Bilokapić KBF507 82548 Bioetika 30 3

Izborni* 30 3

Izborni 30 3


A. Čondić KBT521 82603 Pastoral župne zajednice 60 5

A. Mateljan KBT522 82604 Sakramenti ozdravljenja i služenja 45 4

J. Garmaz J. Periš KBT523 82605 Kateheza odraslih

45 P 15 V 5

KBT524 82606 Diplomski rad 11

KBT525 82607 Diplomski ispit 5

II. GODINA DIPLOMSKOGA TKS-a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR


RASPORED PREDAVAN

JA

41

* Student može tijekom studija, uz savjet s prodekanom za nastavu, upisati najviše do 15 ECTS bodova na drugim sastavnicama (usp. Pravilnik o vanjskoj suradnji Sveučilišta u Splitu, čl. 9.).

ZIMSKI SEMESTAR

Skupina – A: Ponedjeljak

Skupina – B: Utorak

I Z B O R N I P R E D M E T I


J. GarmazM. Prović

KBF565 82614 Kateheza srednjoškolaca 30 3

A. Vučković KBF615 112602 FIlozofija kao oblikovanje života 30 3

I. ŽižićI. Urlić KBF639 185983 Dječje popjevke u liturgiji i župnoj katehezi 30 3

Š. BilokapićŠ. Markulin KBF640 185988 Gender teorija – antropološki izazov 30 3

A. Obad KBF629 140844 Pacijent i zdravstvo30P20S10V

6

Ž. Tolić KBF617 112611 Povijest franjevačkoga reda 30 3

A. Mateljan KBF556 82612 Misiologija 30 3

A. ČondićI. Jurić KBF627 140643 Laički crkveni pokreti u Hrvatskoj 30 3


A. Akrap KBF584 82617 Dijaloška filozofija – Martin Buber 30 3

M. ProvićJ. Bulić

KBF602 84767 Pedagogija duhovnih zvanja 30 3

A. Gašpar KBF622 129214 Engleski jezik teologije I 30 3

A. Jeličić KBF641 185989 Crkva i film 30 3

I. Kešina KBF531 83434 Filozofija i prirodoznanstveno istraživanje 30 3

I. ŽižićI. Urlić

KBF642 186049 Glazbeni praktikum za katehezu i liturgijski pastoral

30 3

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

42

LJETNI SEMESTAR

I Z B O R N I P R E D M E T I


A. Domazet KBF557 82624 Mariologija 30 3

A. Akrap KBF582 82627 Pojam Boga poslije Auschwitza 30 3

A. AkrapA. Rako KBF559 82625 Pravni položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj 30 3

A. Gašpar KBF 623 129228 Engleski jezik teologije II 30 3

J. GarmazJ. Periš KBF 633 144593

Osobitosti župne kateheze u aktualnim hrvatskim prilikama 30 3

D. Runje KBF605 172925 Uvod u intertestamentalnu literaturu 30 3

I. ŽižićI. Urlić KBF643 186052 Zborno pjevanje 30 3


J. DukićV. Torić KBF540 82621 Staroslavenski jezik i glagoljaštvo 30 3

Š. Bilokapić KBF547 82610 Spolno nasilje 30 3

I. ŽižićD. Volarević KBF625 140641 Liturgijska godina 30 3

M. Prović KBF619 112614 Vjerski odgoj osoba s teškoćama u razvoju 30 3

A. ČondićG. Šparada KBF637 174075

Aktivno slušanje u savjetodavnoj praksi. Psihološko-pastoralni vid.

15P15V 3

I. ŽižićI. Urlić KBF643 186052 Zborno pjevanje 30 3

Skupina – C: Ponedjeljak

Skupina – D: Utorak

RASPORED PREDAVAN

JA

43

ZIMSKI SEMESTAR

S E M I N A R I


J. GarmazM. Prović KBS194 159173

Inkluzivni pristup vjerskog odgoja djece s teškoćama u razvoju 30 5

E. Punda KBS201 186001 Vjera: dar iskustvo, spoznaja 30 5

I. ŽižićD. Volarević KBS202 186006

Himni i antifone u Časoslovu rimskoga obreda 30 5

A. VučkovićB. Vidović KBS205 186017 Emocije 30 5

J. Dukić KBS142 82639 Splitsko-makarska biskupija za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Dokumenti 30 5

A. AkrapA. Rako KBS185 126327 Ženidbena privola 30 5

LJETNI SEMESTAR


Ž. Tolić KBS195 159174 Crkveni sabori 30 5

M. Vidović KBS180 112624 Spolnost kod Pavla, posebno u 1 Kor 30 5

A. Čondić I. Jurić KBS187 140843 Socijalna dimenzija evangelizacije 30 5

A. Vučković KBS199 172929 Filozofija i životna forma 30 5

D. RunjeM. Grgić KBS197 172927 Povijesno-kritička analiza proročkih tekstova 30 5

Š. BilokapićŠ. Markulin KBS203 186012

Crkva u digitalnom dobu – mogućnosti i izazovi 30 5

M. Volarević KBS166 84785 Žena i muškarac između 'novoga' i 'staroga' feminizma 30 5

TEZARIJ ZA:

DIPLOMSKI ISPIT FTS-a, ZAVRŠNI ISPIT PREDDIPLOMSKOGA TKS-a,

DIPLOMSKI ISPIT TKS-a

46

TEZA

RIJ

• Filozofsko-teološki studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispi-ta, koji ima ukupno 5 ECTS bodova.

DIPLOMSKI RAD• Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti, koje su zastupljene u diplom-

skomu studiju. • Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje 30 autorskih kartica.• Student je dužan prijaviti naslov diplomskoga rada i voditelja rada u Studentsku službu

makar šest mjeseci prije diplomskog ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.• Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno tijekom akademske godine,

a nalaze se u akademskoj knjižici.• Makar jedno od tri područja diplomskog ispita mora biti neposredno teološkoga karaktera i pri-

padati sustavnoj, biblijskoj ili pastoralno-liturgijskoj teologiji.• Dva mjeseca prije diplomskog ispita student prijavljuje ispit i odabrano područje za diplomski

ispit, koje je drukčije od područja koje pokriva diplomski rad.• U vremenskomu razdoblju od tjedan dana Dekanski kolegij studentu, koji je prijavio ispit,

dostavlja drugo područje diplomskog ispita.

DIPLOMSKI ISPIT• Diplomski je ispit javan. • Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. • U prvomu dijelu ispita pristupnik predstavlja diplomski rad i odgovara na pitanja članova

povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 10 minuta.• Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga povjerenstva iz dva studij-

ska područja. Jedno studijsko područje predlaže student kod prijave diplomskog ispita, a jedno studijsko područje određuje dekanski kolegij najduže tjedan dana nakon prijavlje-noga diplomskog ispita.

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU

ZA FILOZOFSKO-TEOLOŠKI STUDIJ

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA

47

TEZARIJ

UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU

ISPITNO POVJERENSTVO

• Dekan imenuje predsjednika ispitnoga povjerenstva i dva člana iz dva predmetna područja.• Predsjednik i članovi ispitnoga povjerenstva mogu biti nastavnici Filozofsko-teo loš koga

studija u znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i više.• Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskoga ispita, a članovi povje-

renstva ga potpisuju.

1. Odslušan predviđeni studijski program. 2. Položeni svi ispiti iz obveznih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Dva tjedna prije nadnevka diplomskog ispita u Studentsku službu treba dostaviti:

• prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada -

jedan s ocjenom i potpisom voditelja,• potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za diplomski ispit,• osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže

za pristup diplomskom ispitu.5. Uplatiti naknadu za tiskanje diplome i dopunskih isprava.

48

TEZA

RIJ

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

1. Stvarnost, narav i predmet Objave, bogoduhost Svetoga pisma, osobito klasična biblijska mjesta, istina Svetoga pisma, književni rodovi (Dei Verbum).

2. Izvještaj o stvaranju čovjeka i problematika iskonskoga grijeha (Post 1-3): književni sastav i teološka poruka.

3. Poziv, uloga i zadaća proroka u Izraelu: Iz 6,1-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.4. Razvitak i važnost mesijanske ideje u Staromu zavjetu; izabrana mesijanska mjesta:

Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34.5. Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih psalama (1; 8; 14;

23; 58; 90; 118; 121; 126; 137).

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

1. Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinoptičkih evanđelja. Govor na gori (Mt 5-7).

2. Posebnosti Ivanova evanđelja s posebnim osvrtom na Prolog (1,1-18).3. Prigodnost Pavlovih spisa i razvitak njegove misli prema kronologiji njihova nastanka.4. Abrahamov lik u Pavlovoj misli prema poslanicama Galaćanima i Rimljanima.5. Krist i njegovo svećeništvo u Poslanici Hebrejima.

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

1. Značenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave (epifanijski, instrukcij-ski, personalistički), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elementi biblij-skoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata učiteljstva Crkve: dogmatska konstitucija Dei Verbum, odnos između Pisma, Predaje i Učiteljstva, refleksija o vjeri kao sastavno-mu dijelu događaja Objave.

2. Povijest Isusa Krista: Isusova poruka, njegova čudesa, kristološki naslovi, Isusova smrt i uskrsnuće. Vjera Crkve o Isusu Kristu: Isusovo božanstvo, njegovo otkupiteljsko djelo, teorije spasenja tijekom povijesti.

3. Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega naroda. U Crkvi, koja je tijelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih

TEZARIJ ZA DIPLOMSKI ISPIT - FTS

I. FILOZOFIJA

1. Novovjeka metafizika.2. Søren Kierkegaard, kršćanstvo, subjektivnost i istina.3. Hans Georg Gadamer i univerzalnost hermeneutike.4. Etika - ćudoredan čin kao slobodan čin.5. Filozofska antropologija - Povijesna pozadina razvoja antropološke misli.

49

TEZARIJ

vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke konstitucije Lumen Gentium.

4. Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.5. Crkvenost i znanstvenost bogoslovlja kao sustavnoga razmišljanja o Objavi i vjeri.

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA

1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicej-skomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijesti teološke misli te najvaž-nije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije Antiohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pastir). Apokrifna književnost. Apologetika u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Justin, Tacijan, Aristid iz Atene, Teofil Antiohijski, Atenagora). Heretička i antiheretička književnost u drugomu stoljeću, a napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i naj-važniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci latinske književnosti u Africi (Tertulijan, Ciprijan).

2. Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori uključe-ni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska ško-la (Teodor Mopsuestijski, Ivan Zlatousti).

3. Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim i Au gu-stin). Ras koli i krivovjerja na Zapadu: donatizam, maniheizam, priscilijanizam i pela-gijanizam.

4. Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor.

5. Pojasniti pojam dogma te razvoj pojma kroz povijest. Pojasniti odnos između dogme i Objave, odnosno između dogme i Svetoga pisma. Izložiti čimbenike razvoja dogme, modele razvoja dogme (J. E. Kuhn, K. Rahner), granice dogme te kriterije autentično-ga razvoja dogme (J. H. Newman). Tradicija i Pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijesti vjere u Novomu zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba članaka Apo-stolskoga vjerovanja s Nicejsko-carigradskim.

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

1. Trinitarna teologija: vjera u Trojedinoga Boga utemeljena je na biblijskoj objavi Staroga i Novoga zavjeta a njezin je konačni lik plod višestoljetnoga rasta vjerničkoga posvještenja sveobuhvatnosti biblijskoga govora o Bogu.

2. Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.

3. Teološka antropologija: čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.

50

TEZA

RIJ

4. Sakramenti: pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.

5. Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je istinski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE

1. Norme moralnosti. O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko tradicionalno utemeljenje). Ljudska savjest – subjektivna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjesti, vrste savjesti u djelovanju; kriva savjest). Moralni zakon – objektivna norma (pojam, definicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona).

2. Moralne kreposti. Pojam i vrste kreposti razboritosti (definicija, konstitutivni elementi, čini, stjecanje). Pavlovska teologija kreposti razboritosti (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krepost pravednosti kao opća i posebna krepost, odnos pravednosti i prava, klasična podjela pravednosti, povreda pravednosti. Duhovna jakost - pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krepost umjerenosti: osobine o pojam umjerenosti, novozavjetno uokvirenje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznosti.

3. Etika spolnosti: antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Spolnost u kontekstu kršćanskog otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnosti u kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnosti, norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni moral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnog odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.

4. Ljubav, spolnost i plodnost u braku: definicija braka. Brak u Bibliji. Predbračni period. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao insti-tucije. Stabilnost braka i razvod. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obiteljske ustanove danas. Moralni stavovi i vrjednote u obiteljskom životu. Odgovorno rađanje i kontra-cepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.

5. Bioetika: opća i posebna: nastanak, širenje i definicije bioetike. Bioetički modeli (socio-biološki, liberalno-radikalni, pragmatično-utilitaristički, personalistički). Metoda istra-živanja u bioetici. Laička/katolička bioetika. Antropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino tijelo. Načela personalističke bioetike. Modeli odnosa liječnik-pacijent. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnostika. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontra-cepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojan-stvo smrti. Ovisnosti. Infekcija HIV-om.

VIII. PASTORALNO BOGOSLOVLJE

1. Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja. 2. Pastoralno značenje Drugoga vatikanskog sabora i poimanje pastoralnih smjernica

u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.

51

TEZARIJ

3. Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode pastoralnoga bogoslovlja.

4. Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.5. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.

IX. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

1. Povijest ekumenskoga pokreta i nastanak Ekumenskoga vijeća Crkava.2. Stav Katoličke Crkve o ekumenizmu do Drugoga vatikanskog sabora.3. Dekret Drugoga vatikanskog sabora Unitatis redintegratio.4. Katolička načela ekumenizma.5. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint.

X. LITURGIKA

1. Osnove teologije liturgije. Definicija liturgije prema Drugomu vatikanskom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.

2. Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijesti liturgije od Novoga zavjeta pa do Drugoga vatikanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijesti različitih zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.

3. Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otajstava u krugu liturgijske godine.

4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao mjesto ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografija. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumenti XX. stoljeća o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.

5. Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga slavlja, kristološki temelj sakramentalnosti, središnjost euharistije u cjelini sakramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharistija kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharistijskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, četiri euharistijske molitve.

XI. CRKVENA POVIJEST

1. Političko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva, početci Crkve, progoni kršćana, priznanje kršćanstva, odnos kršćana prema nekršćanima. Crkva u doba Konstantinove dinastije (306. - 361.), Valentinijanove (364. - 394.), Teodozijeve (394. - 455.) i Justinijanove dinastije (518. - 610.).

2. Seobe i pokrštenje narodâ. Papinska država. Istočni raskol, obnova Crkve, križarski ratovi i inkvizicija. Starovjekovna i srednjovjekovna krivovjerja. Raskol zapadnoga kršćanstva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori.

3. Avignonsko razdoblje (1309. - 1378.) i kriza jedinstva zapadne Crkve (1378. - 1418.). Obnova Crkve nakon Tridentskoga sabora. Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648.) i

52

TEZA

RIJ

Westfalski mir (1648.). Francuska revolucija i Crkva. Socijalno pitanje. Questio Romana. Crkva i totalitarizmi u XX. stoljeću.

4. Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne crkvene povijesti. Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne dinastije. Ćirilo-metodska baština. Redovnici na hrvatskomu tlu.

5. Crkva u Hrvatskoj u doba turske i mletačke vladavine. Crkva u XVIII. stoljeću. Liberalizam i Crkva. Hrvatski narodni preporod. Hrvatski katolički pokret. Crkva u XX. stoljeću.

XII. KANONSKO PRAVO

1. Božji narod: obveze i prava vjernika laika, klerika i članova ustanova posvećenoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve: vrhovna Crkvena vlast, Rimska kurija, biskupi, biskupije i župe.

2. Kaznene mjere u Crkvi: kažnjavanje kažnjivih djela općenito, kazneni zakoni i kaznene zapovijedi, podložnici kaznenih mjera, kazne općenito, kazne za pojedinačna kažnjiva djela.

3. Priprava na ženidbu i ženidbene zapreke (dokumenti potrebni za ženidbu, ispit zaručnika i način utvrđivanja njihova slobodnog stanja, napovijedi, postupak za ženidbu, zabrane prisustvovanja (kan. 1071.), ženidbene zapreka, oprost od ženidbenih zapreka).

4. Ženidbena privola (definicija i odlike privole, nesposobnost za davanje ženidbene privole (kan. 1095.), okolnosti koje utječu na ženidbenu privolu: zabluda, zlonamjerna prijevara, hinjena privola, uvjetna privola, prisila i strah).

5. Sakramenti kršćanske inicijacije (odredbe o materiji i formi sakramenata krštenja, potvrde i euharistije; redoviti i izvanredni djelitelji sakramenata kršćanske inicijacije; primatelji tih sakramenata; kumovanje na krštenju i potvrdi).

XIII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

1. Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. Etimološko, tradicijsko i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelosti. Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.

2. Kateheza u službi trajnoga odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.

3. Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Teorije religioznoga razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.

4. Identitet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebratio catechetica.

5. Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, metode i sadržaji vjeronauka, biblijska didaktika, HNOS u vjeronauku.

53

TEZARIJ

• Preddiplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga završnog rada i izlaganjem toga rada pred ispitnim povjerenstvom. Taj ispit ima ukupno 3 ECTS boda.

PISANI ZAVRŠNI RAD

• Završni se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti koje su zastupljene u trogodišnjemu preddiplomskom studiju.

• Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje 30 autorskih kartica.• Student je dužan prijaviti naslov završnoga pisanog rada i voditelja rada u Studentsku služ-

bu najmanje šest mjeseci prije završnog ispita. Završni rad ocjenjuje voditelj rada.• Nadnevci završnoga ispita predviđeni su u akademskoj knjižici.

ZAVRŠNI ISPIT

• Završni je ispit javan.• Završni se ispit sastoji od izlaganja završnoga pisanog rada i odgovora na jednu tezu po

izboru dekanskog kolegija, te na jednu tezu iz područja koje student sam bira, a koje je različito od područja iz kojeg je pisao završni rad.

• Izlaganje traje 15 minuta, a ispit 20 minuta.• Završni ispit na Preddiplomskomu teološko-katehetskom studiju može se ponoviti samo

jedanput time da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije biti manji od 60 dana.

NAČIN ZAVRŠETKA PREDDIPLOMSKOGA TEOLOŠKO-KATEHETSKOG STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP

USMENOM ZAVRŠNOM ISPITU


54

TEZA

RIJ

UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU ZAVRŠNOM ISPITU

ISPITNO POVJERENSTVO

• Dekan imenuje dva člana ispitnoga povjerenstva od kojih je jedan mentor izloženoga rada.• Predsjednik ispitnoga povjerenstva ne može biti mentor pisanog rada.• Predsjednik i član ispitnoga povjerenstva mogu biti nastavnici u znanstveno-nastavnomu

zvanju docenta i više. • Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskog ispita koji potpisuju

oba člana.

1. Odslušan predviđeni trogodišnji studijski program. 2. Položeni svi ispiti iz obveznih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Dva tjedna prije nadnevka završnog ispita u Studentsku službu treba dostaviti:

• prijavnicu s ocjenom završnoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga završnog rada -

jedan s ocjenom i potpisom voditelja,• potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za završni ispit,• osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže

za pristup završnom ispitu.5. Uplatiti naknadu za tiskanje diplome i dopunskih isprava.

55

TEZARIJ

TEZARIJ ZA ZAVRŠNI ISPIT - PREDDIPLOMSKI TKS

I. FILOZOFIJA

1. Anzelmov ontološki dokaz Božjega postojanja.2. Treći put Tome Akvinskoga.3. Ćudoredan čin kao slobodan čin.

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

1. Bogoduhost Svetoga pisma, osobito klasična mjesta, istina Svetoga pisma, književni rodovi.

2. Temeljne antropološke tvrdnje u Post 1-3. 3. Sinajski savez i Deset Božjih zapovijedi (Izl 20,1-21; Pnz 5,1-21): važnost i glavna poruka.

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

1. Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinoptičkih Evanđelja. Isusov antitetični govor u Mt 5,21-48.

2. Rječničke, stilske, kompozicijske i teološke posebnosti Ivanova Evanđelja s posebnim osvrtom na tumačenje Prologa (1,1-18).

3. Pavlova misao prema kronologiji nastanka njegovih spisa, stav prema Židovima.

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

1. Tumačenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave (epifanijski, instrukcijski, personalistički), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elementi biblijskoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata Učiteljstva Crkve: dogmatska konstitucija Dei Verbum, odnos Pisma, Predaje i Učiteljstva, refleksija o vjeri kao sastavnomu dijelu događaja Objave.

2. Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega naroda. U Crkvi, koja je tijelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke konstitucije Lumen gentium. Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.

3. Raščlamba različitih vidova pojma religije kao što su: značenje pojma religija, sveto kao središte religije, nastanak svetoga prostora, svetih mjesta, mitova itd. Velike religije svijeta: islam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam, njihovi sveti spisi, slika o Bogu, antropologija, putovi spasenja. Neke temeljne odrednice sadržane u crkvenim dokumentima glede odnosa prema nekršćanskim religijama.

56

TEZA

RIJ

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA

1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicejskomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijesti teološke misli te najvažnije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije Antiohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pastir). Apologetika u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Justin, Tacijan, Aristid iz Atene, Teofil Antiohijski, Atenagora). Heretička i antiheretička književnost u drugomu stoljeću te napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i najvažniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci latinske književnosti u Africi (Tertulijan, Ciprijan).

2. Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori uključeni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska škola (Teodor Mopsuestijski, Ivan Zlatousti).

3. Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim i Augustin). Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor.

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

1. Svetopisamski temelj i teološko značenje kršćanskoga govora o Trojedinomu Bogu.2. Proces prihvaćanja trojstvene vjere u tradiciji Crkve. 3. Sveza Trojstva sa stvaranjem, utjelovljenjem, otkupljenjem, Crkvom i međureligijskim

dijalogom.

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE

1. Norme moralnosti. O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko tradicionalno utemeljenje). Ljudska savjest – subjektivna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjesti, vrste savjesti u djelovanju, kriva savjest). Moralni zakon – objektivna norma (pojam, definicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona).

2. Kršćansko poimanje i vrjednovanje države (teorije o nastanku države, smisao i svrha države, Crkva i država, opravdani rat, problem smrtne kazne.

3. Moralne kreposti. Pojam i vrste kreposti razboritosti (definicija, konstitutivni elementi, čini, stjecanje). Pavlovska teologija kreposti razboritosti (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krepost pravednosti kao opća i posebna krepost, odnos pravednosti i prava, klasična podjela pravednosti, povreda pravednosti. Duhovna jakost – pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krepost umjerenosti: osobine o pojam umjerenosti, novozavjetno oblikovanje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznosti.

57

TEZARIJ

VIII. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

1. Nastanak, razvoj i institucionaliziranje ekumenskoga pokreta i Svjetskoga vijeća Crkava.2. Dekret Drugoga vatikanskog sabora Unitatis redintegratio.3. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint.

IX. LITURGIKA

1. Ikonografske metode. Tijekom povijesti kršćanske sakralne umjetnosti nastale su različite ikonografske metode pomoću kojih su kršćanski umjetnici slikovito prikazivali svetopisamske tekstove. Dok se povijest likovne umjetnosti koristi ikonologijskim pojmovima (romanika, gotika, renesansa, barok i tako dalje), kršćanska sakralna umjetnost koristi ikonografijske pojmove (ikonografske metode), kao što su: simbolizam, simboličke scene, metoda redukcije, narativna metoda i metoda simulacije.

2. Crkvena glazba. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Bogoslužno pjevanje u prvim kršćanskim stoljećima. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi.

3. Crkvena glazbena kultura u Hrvata. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško pjevanje, specifičnost crkvenoga liturgijsko-glazbenog izričaja na hrvatskomu tlu. Kapelništvo u bazilikalnim i katedralnim crkvama s posebnim osvrtom na kapelnike splitske katedrale. Cecilijanski pokret u svijetu i njegova prisutnost u Hrvatskoj.

X. CRKVENA POVIJEST

1. Političko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva. Početci Crkve, progoni kršćana, priznanje kršćanstva. Odnos kršćana prema nekršćanima i širenje Crkve.

2. Papinska država, istočni i zapadni raskol. Obnova Crkve, križarski ratovi i inkvizicija. Humanizam i renesansa i Crkva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori.

3. Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne crkvene povijesti. Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne dinastije. Redovnici na hrvatskomu tlu. Crkva i školstvo. Crkva i totalitarizmi XX. stoljeća.

XI. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

1. Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. Etimološko, tradicijsko i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelosti. Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.

2. Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Stupnjevi religioznoga razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.

3. Predškolci kao subjekti, sudionici i naslovnici kateheze. Obilježja predškolske dobi. Ciljevi, zadaće, metode i sadržaji vjerskoga odgoja predškolske dobi.

58

TEZA

RIJ

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU

ZA TEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ


• Diplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispita, koji ima ukupno 5 ECTS bodova.

DIPLOMSKI RAD I ODREĐIVANJE ISPITNIH PODRUČJA

• Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti koje su zastupljene u dvogodišnjemu diplomskom studiju.

• Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje 30 autorskih

kartica.• Student je dužan prijaviti naslov diplomskoga rada i voditelja rada u Studentsku službu

najmanje šest mjeseci prije diplomskog ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.• Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno tijekom akademske

godine, a nalaze se u akademskoj knjižici.• Usmeni dio diplomskog ispita obuhvaća samo područja koja su zastupljena u

dvogodišnjemu diplomskom studijskom programu.• Studijsko područje iz kojeg je pisan diplomski rad ne može biti i područje za usmeni ispit. • Dva mjeseca prije diplomskog ispita student prijavljuje ispit i odabrano područje za

diplomski ispit, koje je drukčije od područja koje pokriva diplomski rad.• U vremenskomu razdoblju od tjedan dana Dekanski kolegij studentu, koji je prijavio

ispit, dostavlja drugo područje diplomskog ispita.

DIPLOMSKI ISPIT

• Diplomski je ispit javan. • Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. • U prvomu dijelu pristupnik predstavlja diplomski rad i odgovara na pitanja članova

povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 10 minuta.• Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga povjerenstva iz dva

studijska područja. Jedno studijsko područje predlaže student kod prijave diplomskog ispita, a jedno studijsko područje određuje Dekanski kolegij najduže tjedan dana nakon prijavljenoga diplomskog ispita.

• Student izvlači po jednu tezu iz oba područja i odgovara na svako pitanje po 15 minuta.• Ispitno povjerenstvo po završetku ispita, na temelju ocjene diplomskog ispita, obrane

rada i odgovora na pitanja, sastavlja završnu ocjenu. Potom povjerenstvo priopćuje studentu postignutu ocjenu diplomskog ispita.

59

TEZARIJ

• Konačna ocjena studija dobiva se omjerom sveukupne ocjene studija i ocjene diplomskog ispita.

• Diplomski ispit na Diplomskomu teološko-katehetskom studiju može se ponoviti samo jedanput time da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije biti manji od 60 dana.

Uvjeti za pristup usmenomu diplomskom ispitu

1. Odslušan predviđeni studijski program. 2. Položeni svi ispiti iz obvezatnih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Dva tjedna prije nadnevka diplomskog ispita u Studentsku službu treba dostaviti:

• prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada –

jedan s ocjenom i potpisom voditelja,• potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za diplomski ispit,• osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže

za pristup diplomskom ispitu.5. Uplatiti naknadu za tiskanje diplome i dopunskih isprava.

Documents

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET...• Mira Čulap, Ante Čotić (zamjena) • Željko Jurišić • Vedran Skender Računovodstvo • Dubravka Mladinić, dipl. oec., voditeljica financijsko-računovodstvene