kao instrukcijama. Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU … · 2017-07-19 · Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU gradiva, ... Tradicionalna struktura je bila dominantan koncept

Štreberaj

Harambašićeva 31, Zagreb

Telefon: 095 919 5191

E-mail: [email protected]

Prisoje j.d.o.o., OIB: 49336790665

Dragi naši studenti,

Pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija Raĉunovodstvo kao pomoć za

svladavanje gradiva i lakše razumijevanje zadataka koje rješavamo na našim

instrukcijama. Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU gradiva, a ne predstavlja

jedini materijal iz kojeg ćete uĉiti ovaj kolegij. Sluţbena literatura je objavljena na

stranicama fakulteta i ova skripta je raĊena po njoj. Za uspješno svladavanje gradiva i

posljediĉno dobru ocjenu iz ovog kolegija preporuĉamo vam ĉitanje knjige

„Raĉunovodstvo“ koja predstavlja obaveznu literaturu. Moţete ju kupiti ili posuditi u

knjiţnici. Osim toga, pohaĊajte redovito predavanja i pratite prezentacije, te ih

nadopunjujte informacijama koje ĉujete na predavanju.

ŢELIMO VAM PUNO SREĆE S UĈENJEM I ODLIĈNE REZULTATE!

SRETNO!

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



SADRŢAJ

1. RAZVOJ RAĈUNOVODSTVA ............................................................................................ 2

1.1. Razvoj raĉunovodstva kroz povijest ............................................................................... 2

1.2. Struktura raĉunovodstva .................................................................................................. 5

1.3. Raĉunovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj ......................................................... 9

1.4. Ponavljanje .................................................................................................................... 10

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I PRAVILA SASTAVLJANJA ............................................ 12

2.1. Raĉunovodstvena naĉela i raĉunovodstvene politike .................................................... 12

2.2. Pojam financijskih izvještaja ......................................................................................... 17

2.3. Bilanca (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŢAJU PODUZEĆA)..................... 20

2.3.1. Kriterij unošenja bilanĉnih pozicija ....................................................................... 22

2.3.2. Sadrţaj bilance ....................................................................................................... 24

2.3.3. Bilanĉne promjene .................................................................................................. 28

2.3.4. Vrste bilanci ........................................................................................................... 30

2.4. Raĉun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) – IZVJEŠTAJ O USPJEŠNOSTI

POSLOVANJA .................................................................................................................... 31

2.4.1. Metode sastavljanja raĉuna dobiti i gubitka ........................................................... 34

2.5. Izvještaj o novĉanom toku (IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U FINANCIJSKOM

POLOŢAJU PODUZEĆA) .................................................................................................. 37

2.5.1. Vrste novĉanih tokova ............................................................................................ 38

2.5.2. Metode sastavljanja izvještaja o novĉanom toku ................................................... 39

2.6. Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice)................................................................... 41

2.7. Bilješke uz financijske izvještaje .................................................................................. 41

2.8. Ponavljanje .................................................................................................................... 42

3. RAĈUNOVODSTVENI INSTRUMENTI .......................................................................... 51

3.1. Knjigovodstvene isprave ............................................................................................... 51

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



3.2. Knjigovodstveni konto .................................................................................................. 58

3.2.1. Pravila evidentiranja na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva ........................ 61

3.3. Kontni plan .................................................................................................................... 64

3.4. Poslovne knjige ............................................................................................................. 65

3.4.1. Osnovne poslovne knjige ....................................................................................... 65

3.4.2. Pomoćne poslovne knjige ....................................................................................... 67

3.4.3. Knjigovodstvene pogreške i metode ispravljanja ................................................... 68

3.5. Inventura ........................................................................................................................ 69

3.6. Ponavljanje .................................................................................................................... 72

4. RAĈUNOVODSTVENO PRAĆENJE TIPIĈNIH POSLOVNIH DOGAĐAJA ............... 77

4.1. Dugotrajna imovina ....................................................................................................... 77

4.2. Kratkotrajna imovina ..................................................................................................... 83

4.2.1. Zalihe sirovina i materijala ..................................................................................... 85

4.2.2. Zalihe trgovaĉke robe ............................................................................................. 88

4.2.3. Kratkotrajna potraţivanja, financijska imovina, novac i novĉani ekvivalenti ....... 91

4.3. Vremenska razgraniĉenja .............................................................................................. 93

4.4. Troškovi poslovanja ...................................................................................................... 94

4.5. Obraĉun proizvodnje ..................................................................................................... 98

4.5.1. Metode kalkulacije ................................................................................................. 99

4.6. Obveze i kapital ........................................................................................................... 101

4.7. Rashodi, prihodi i rezultat poslovanja ......................................................................... 104

4.7.1. Rashodi ................................................................................................................. 104

4.7.2. Prihodi .................................................................................................................. 105

4.8. Ponavljanje .................................................................................................................. 107

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



1

ŠTREBSY d.d.

Jeste li kad ĉuli za Štrebsy d.d.? Nemoguće da niste. To

je jedno od najpoznatijih svjetskih poduzeća. Teško da

ćete ga pronaći na Google-u jer se uglavnom medijski

ne eksponira. Ĉime se poduzeće bavi? Pa... zapravo

apsolutno svime. Od recikliranja toaletnog papira do

proizvodnje elipsi za podmornice, a povremeno nudi i

usluge wellnessa za sibirske tigrove. U svakom sluĉaju,

poduzeće je svestrano i bavi se svime što nam moţe

posluţiti kao primjer na instrukcijama.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



2

1. RAZVOJ RAĈUNOVODSTVA

U počecima ljudske djelatnosti kada je čovjek stvorio višak dobara i počeo ih razmjenjivati

za ona koja su mu nedostajala, javila se potreba za biljeţenjem tih dogaĎaja jer mu ih je bilo

teško pamtiti. Kako se razvijala trgovina, tako se razvijalo i računovodstvo.

U ovom poglavlju ćemo saznati i kojem našem sunarodnjaku pripadaju velike zasluge u

razvoju knjigovodstva i o čemu je on to pisao?! Upoznat ćemo se sa različitim definicijama i

strukturama računovodstva koje su se izmjenjivale kroz dugi povijesni razvoj. TakoĎer su se

razvijala i odreĎena pravila, standardi kojih se moraju pridrţavati svi poslovni subjekti, a mi

ćemo naučiti koja su to obvezna i za koga u Republici Hrvatskoj. Pa krenimo....

1.1. Razvoj raĉunovodstva kroz povijest

Raĉunovodstvo se prvi put pojavilo sa poĉecima ljudske djelatnosti, kada je ĉovjek stvarao

višak dobara i poĉeo ih razmjenjivati za ona koja su mu nedostajala. Pošto mu je to sve bilo

teško pamtiti, poĉeo je biljeţiti te dogaĊaje. Za to su se koristile glinene ploĉe koje se

smatraju prvim raĉunovodstvenim dokumentom.

Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, pismeni i privilegirani

su bili raĉunovoĊe srednjeg vijeka, a usmenom predajom se

prenosila vještina i tradicija u voĊenju poslovnih knjiga.

Raĉunovodstvo se temeljilo upravo na voĊenju, odnosno

biljeţenju raĉuna u knjigama.

Djelo Hrvata Benedikta Bena Kotruljevića napisano 1458.

godine, izvornog naziva „Della mercantura et del mercante

perfetto ( „O trgovini i savršenom trgovcu“ ) je prvo oblikovalo

pravila dvojnog ili dvostavnog knjigovodstva koje je danas temelj

za poslovanje poduzeća. Prvi put je tiskano 1573. godine.

Slika 1: Benedikt Beno Kotruljević

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



3

Kroz dugi povijesni razvoj raĉunovodstva pojedinci i raĉunovodstvene institucije su razliĉito

definirali pojam raĉunovodstva. Kao najĉešća ĉetiri pristupa se izdvajaju:

1. Računovodstvo kao vještina, tehnika ili umijeće se smatra najstarijom definicijom.

Ameriĉki institut ovlaštenih javnih raĉunovoĊa (AICPA) definira raĉunovodstvo kao

„vještinu evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu izraţenih transakcija kao i

interpretacija rezultata te vještine“. Danas se vještina ili umijeće odraţavaju kroz

sposobnost kvalitetnog savladavanja poslovnog jezika odnosno jezika financijskog

odluĉivanja kako bi se moglo primjereno upravljati poslovnim subjektima.

2. Računovodstvo kao znanstvena disciplina polazi od toga da se na temelju

uspostavljenih naĉela koja pruţaju nekakav opći okvir u kojem djeluje

raĉunovodstvena praksa moţe doći do logiĉkih zakljuĉaka. Sastoji se od dva obiljeţja:

a) pozitivna obiljeţja – odnose se na postojeća znanja o raĉunovodstvenim

pojmovima, naĉelima, postupcima, metodama i instrumentima

b) normativna obiljeţja - odnose se na zakonske propise i usvojene raĉunovodstvene

standarde.

3. Računovodstvo kao usluţna funkcija poslovnog subjekta omogućava pruţanje

raĉunovodstvenih informacija o odreĊenim poslovnim dogaĊajima zainteresiranim

korisnicima (investitorima, kreditorima, menadţerima...). Investitora, koji ima višak

raspoloţivih novĉanih sredstava i ţeli ih uloţiti u dionice Štrebsy d.d.-a zanima je li

Štrebsy d.d. dobro za ulaganje, odnosno, kakvo je njegovo poslovanje? Je li

O ulozi knjigovoĊe je napominjao:

„Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time

da zna dobro i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna,

neka se dade pouĉiti ili neka drţi sposobna i vješta

mladića knjigovoĊu. Inaĉe će u njegovim trgovaĉkim

poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od

toga se ĉuvaj ako ti je draga ĉast i tvoje imanje.“

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



4

profitabilno? Je li u financijskim problemima? Ima li problema s naplatom? Sve su to

informacije koje ga zanimaju, kako bi odabrao najbolje poduzeće za ulaganje.

Kreditore zanima sigurnost povrata njihove glavnice s pripadajućim kamatama. Banku

kao kreditora će zanimati da li će Štrebsy d.d. moći uredno vraćati rate kredita.

Menadţerov posao je da poduzeće dobro radi, pa je nuţno konstantno kontrolirati

poslovanje, kako bi na vrijeme mogao reagirati na odreĊene probleme jer će ga

direktor nagraditi povišicom.

Sve te informacije koje pruţa raĉunovodstvo trebaju zadovoljiti odreĊena kvalitativna

obiljeţja:

a) troškovnu djelotvornost (korist koju dobiju zainteresirani korisnici je veća od

troška koji su imali da doĊu do tih informacija)

b) razumljivost korisnicima (dobivene informacije će im koristiti za donošenje

poslovnih odluka)

c) vaţnost (na vrijeme su raspoloţive i imaju vrijednost da se na temelju njih

moţe nešto predvidjeti u poslovanju)

d) pouzdanost (provjerene su, revidirane, istinite i poštene, nisu pod utjecajem

neĉijih interesa).

4. Računovodstvo kao dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta

polazi od toga da je raĉunovodstvo informacijski sustav koji mjeri poslovne dogaĊaje,

procesira odreĊene informacije u financijske izvještaje i komunicira pomoću

informacija s nositeljima odluĉivanja poslovnog subjekta. Tri elementa od kojih se

sastoji raĉunovodstvo kao informacijski sustav su:

mjerenje ili kvantificiranje poslovnih dogaĊaja u novĉanom izrazu te njihovo

evidentiranje na kontima

procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih

izvještaja - raĉunovodstveni proces

objavljivanje financijskih izvještaja.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



5

Slika 2: Raĉunovodstveni proces

vv

1.2. Struktura raĉunovodstva

Tradicionalna struktura je bila dominantan koncept strukture do poĉetka 60.-ih godina, a

usmjerena je na raĉunovodstvene postupke i procedure.

Slika 3: Tradicionalna struktura raĉunovodstva

KNJIGOVODSTVO ≠ RAČUNOVODSTVO

Knjigovodstvo je (vidljivo iz slike 3) uţi pojam od raĉunovodstva jer je ono njegov

evidencijski dio i smatra se najvaţnijim.

Raĉunovodstveno

planiranje

Knjigovodstvo Raĉunovodstvena

kontrola

Raĉunovodstveno

informiranje

Raĉunovodstvena

analiza

Prikupljanje podataka o nastalim

poslovnim dogaĊajima

Analiza poslovnih dogaĊaja

Evidentiranje u poslovnim knjigama

Sastavljanje probne bilance

Sastavljanje financijskih izvještaja

KORISNICI RAĈUNOVODSTVENIH INFORMACIJA

ULAZ

PROCES OBRADE

IZLAZ

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



6

o Raĉunovodstvenim planiranjem se iskazuju planirani budući dogaĊaji izraţeni u

novcu, koji će poslije biti evidentirani u knjigovodstvu (npr. planira se zarada,

prodajna cijena proizvoda, koliĉina nabave proizvode, troškovi koji će se pojaviti

tijekom poslovanja...).

o Knjigovodstvo je dio raĉunovodstva orijentirano na prošlost, a evidenciju provodi u

poslovnim knjigama primjenom metode dvojnog knjigovodstva. Prema ovom

konceptu se smatra najvaţnijim dijelom raĉunovodstva. Da bi se poslovni dogaĊaji

evidentirali u knjigovodstvu trebaju zadovoljiti sljedeće kriterije:

poslovni dogaĊaj treba nastati

treba imati mjerljivu vrijednost (moguće ga je vrijednosno izraziti)

treba utjecati na promjenu postojećeg stanje temeljnih raĉunovodstvenih

kategorija (utjecati na povećanje ili smanjenje imovine, obveza, kapitala,

prihoda, rashoda i financijskog rezultata)

treba postojati vjerodostojna knjigovodstvena isprava o tome.

Npr. Štrebsy Fon d.o.o. prodaje mobitel (poslovni dogaĊaj je nastao) u vrijednosti od 1500kn

(ima mjerljivu vrijednost) za što je ispostavljena izlazna faktura br.52 (postoji vjerodostojna

isprava). Štrebsy Fon-u su se povećali prihodi od prodaje, ali i potraţivanja od kupaca jer

faktura nije još naplaćena (promijenilo se stanje temeljnih raĉunovodstvenih kategorija).

o Raĉunovodstvena kontrola slijedi nakon knjigovodstva, tako da kontrolira dokumente,

ispravnost i toĉnost knjiţenja, odnosno kvalitetu podataka koji su sadrţani u

rezultatima raĉunovodstvenog planiranja i knjigovodstva.Ona treba ispitati jesu li se

neki dogaĊaji propustili evidentirati i jesu li neki dogaĊaji laţno evidentirani.

Raĉunovodstvena kontrola ima dva cilja:

a) zaštitu imovine od gubitaka i kraĊa

b) osiguranje toĉnosti raĉunovodstvenih podataka.

o Raĉunovodstvena analiza usporeĊuje ostvarene poslovne aktivnosti sa onima koje su

planirane, takoĊer se mogu vršiti usporedbe s rezultatima poslovnih subjekata koji

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



7

posluju u istoj djelatnosti. Na taj naĉin je moguće otkriti uzroke njihovih odstupanja i

donijeti odreĊene mjere za njihovo otklanjanje.

o Raĉunovodstveno informiranje objedinjuje sve prethodne faze, te ima zadatak

prezentiranja informacija zainteresiranim korisnicima (internim ili eksternim). Naĉin

informiranja: pismeni ili usmeni. Najvaţniji pismeni oblik su financijski izvještaji

(bilanca, raĉun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice, izvještaj o

novĉanom toku te bilješke uz te izvještaje). Za potrebe upravljanja su takoĊer ĉesto

nuţne i druge informacije kao npr. o naplativosti potraţivanja, o obvezama prema

dobavljaĉima, o stanju na novĉanim raĉunima. Kao što studenti imaju prijepis svih

ocjena kao izvještaj o svom radu, tako i poslovni subjekti imaju svoje financijske

izvještaje iz kojih se dolazi do zakljuĉaka njihovom financijskom poloţaju i

uspješnosti poslovanja.

- Krajem 20.stoljeća, uslijed globalizacije svjetske ekonomije, brzog razvoja informatiĉke

tehnologije i povećanja zahtjeva korisnika informacija, tradicionalnu strukturu je zamijenila

suvremena funkcionalna struktura računovodstva. Prema ovom konceptu, teţište

promatranja je na korisnicima informacija, pri ĉemu se svi procesi smatraju korisnima

samo ako zadovoljavaju potrebe korisnika.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



8

Slika 4: Suvremena struktura raĉunovodstva

- Sa stajališta korisnika raĉunovodstvo se dijeli na:

1) Financijsko raĉunovodstvo je primarno okrenuto vanjskim korisnicima, pruţa

povijesne podatke, a u praksi se naziva eksterno raĉunovodstvo. Financijski izvještaji

su krajnji „proizvod“ ovog raĉunovodstva.

2) Upravljaĉko raĉunovodstvo osigurava informacije primarno za unutarnje korisnike.

Planiranje i kontrola se istiĉu kao najvaţnije akitvnosti ovog raĉunovodstva. Za

uspješno poslovanje, nuţno je postavljanje planova koje ţelimo ostvariti, a koji su

proizašli na temelju odreĊenih dogaĊanja u prošlosti.

3) Raĉunovodstvo troškova sadrţi sve dijelove upravljaĉkog i jedan dio financijskog

raĉunovodstva što vidimo iz slike 4 (preuzima sve aktivnosti koje se odnose na

evidentiranje troškova i metoda obraĉuna troškova). Ovo raĉunovodstvo sadrţi sve

aktivnosti planiranja i kontrole troškova.

RAĈUNOVODSTVO

Financijsko

raĉunovodstvo

Upravljaĉko

raĉunovodstvo

Raĉunovodstvo

troškova

Dnevnik

Glavna knjiga

Pomoćne

poslovne

knjige

Financijski

izvještaji

Bruto bilanca

Raĉunovodstvo

obraĉuna

proizvodnje

Planiranje

Kontrola

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



9

1.3. Raĉunovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj

Kao posljedica globalizacije svjetske ekonomije krajem 20. i poĉetkom 21. stoljeća javila se

potreba za harmonizacijom (ujednaĉavanjem) raĉunovodstvene regulative i financijskih

izvještaja. Kada je Republika Hrvatska postala ĉlanica Europske unije bilo je potrebno naše

raĉunovodstvo prilagoditi raĉunovodstvenim standardima EU-e, kako bi za sve vrijedila ista

pravila „igre“ i omogućila se usporedivost raĉunovodstvenih informacija.

Na meĊunarodnim trţištima se koriste ameriĉki raĉunovodstveni standardi (US GAAP) ili

MeĊunarodni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI), a mogu se koristiti i

nacionalni raĉunovodstveni standardi.

U Republici Hrvatskoj velika poduzeća i ona ĉiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi

moraju obvezno primjenjivati MSFI-a, a malim i srednjim poduzećima je dopuštena

primjena MSFI-a ili hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI-a).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



10

1.4. Ponavljanje

SIGURNO STE SPREMNI PRIJEĆI NA IDUĆE POGLAVLJE JER OVA PITANJA VEĆ

„RASTURATE“

1) Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi poslovni dogaĊaj bio predmetom knjigovodstvene

evidencije su:

a)

b)

c)

d)

2) Raĉunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije potrebne prilikom

sastavljanja financijskih izvještaja za eksterne korisnike zove se:

a) Raĉunovodstvo troškova

b) Upravljaĉko raĉunovodstvo

c) Financijsko raĉunovodstvo

3) Nabroji ĉetiri pristupa raĉunovodstvu:

4) Raĉunovodstvena kontrola je dio ___________________________strukture raĉunovodstva

kojoj prethodi ______________________________ (koja faza?), a iza koje slijedi faza

____________________________________________.

5) Knjigovodstvo je ________________ pojam od raĉunovodstva jer predstavlja njegov

__________________________ dio.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



11

6) Raĉunovodstvena kontrola ima za cilj

_____________________________________________________________________ i

_____________________________________________________________.

7) Velika poduzeća i ona ĉiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi:

a) moraju obvezno primjenjivati MSFI-a i HSFI-a

b) ne moraju obvezno primjenjivati MSFI-a

c) moraju obvezno primjenjivati MSFI-a

d) moraju obvezno primjenjivati HSFI-a.

8) Prema ________________________________________raĉunovodstva, teţište

promatranja je na ______________________________________.

9) ____________________i ______________________ se istiĉu kao najvaţnije aktivnosti

upravljaĉkog raĉunovodstva koje je primarno usmjereno na __________________korisnike.

10) Raĉunovodstvo troškova sadrţi sve dijelove ____________________ raĉunovodstva i

jedan dio _____________________ raĉunovodstva koji se odnosi na

_____________________________________.

11) Prema suvremenoj funkcionalnoj strukturi raĉunovodstva, raĉunovodstvo se sastoji od:

a) raĉunovodstvenog planiranja, raĉunovodstvene analize i financijskog raĉunovodstva

b) financijskog, upravljaĉkog raĉunovodstva i raĉunovodstvenog informiranja

c) knjigovodstva, raĉunovodstvene kontrole i raĉunovodstvenog planiranja

d) financijskog, upravljaĉkog i troškovnog raĉunovodstva

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



12

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I PRAVILA SASTAVLJANJA

U našoj se svakodnevnici potrebno pridrţavati raznih pravila i zakona. Primjerice, student

mora prijaviti ispit u odreĎenom roku koji mu je zadan, poloţiti odreĎen broj ECTS-a kako bi

mogao upisati iduću godinu i sl. Tako se Štrebsy d.d. mora pridrţavati odreĎenih načela,

politika i standarda po kojima sastavlja svoje financijske izvještaje kako bi bili

reprezentativni, razumljivi i usporedivi.

U ovom poglavlju ćete se upoznati sa osnovnom računovodstvenom jednaţbom nakon čega

ćete shvatiti razloge postavljene jednakosti. Naučit ćete i temeljne financijske izvještaje,

pozicije od kojih se isti sastoje, metode po kojima se sastavljaju, kako bi mogli doći do

zaključaka o njihovoj meĎusobnoj povezanosti.

2.1. Raĉunovodstvena naĉela i raĉunovodstvene politike

Razvoj raĉunovodstva je zahtijevao i razvoj odreĊenih standarda kojih se moraju pridrţavati

svi poslovni subjekti. U prethodnom poglavlju smo nauĉili da se u Republici Hrvatskoj mogu

koristiti meĊunarodni ili nacionalni standardi financijskog izvještavanja što ovisi o djelatnosti

koja se obavlja. Unutar svih tih standarda su se razvila raĉunovodstvena naĉela.

Raĉunovodstvena naĉela su temeljna pravila koja odreĊuju koncepciju i osnovne

karakteristike raĉunovodstva, a nuţna su za prezentiranje financijskih izvještaja.

Sustav općeprihvaćenih raĉunovodstvenih naĉela se sastoji od:

Općeprihvaćenih koncepata

Općeprihvaćenih naĉela

Općeprihvaćenih postupaka

Općeprihvaćeni raĉunovodstveni koncepti:

Koncept poslovnog subjekta definira poduzeće kao samostalnu cjelina

neovisnu o drugim poduzećima ili vlasnicima, te se u financijske izvještaje

ukljuĉuju samo one transakcije koje se odnose na poslovanje toga poduzeća

bez obzira na onu imovinu i transakcije koje su u osobnom vlasništvu vlasnika

(npr. ukoliko vlasnik privatno posjeduje motocikl on se ne ukljuĉuje u imovinu

poduzeća). U sluĉajevima velikih poslovnih subjekata koji posluju npr. kao

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



13

koncerni sastavljaju se konsolidirani financijski izvještaji koji pritom ukljuĉuju

sva poduzeća koja su dio tog koncerna, a u nekonsolidiranim financijskim

izvještajima su vidljive informacije o iskljuĉivo jednom poduzeću.

Koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neograničenosti poslovanja

pretpostavlja nastavak poslovanja poduzeća i u sluĉaju poslovanja s gubitkom

sve dok postoji vjerojatnost za ostvarivanjem buduće dobiti.

Koncept odreĎenog vremena tj.obračunskog razdoblja se nadovezuje na

prethodni koncept, a prema njemu se zahtijeva financijsko izvještavanje u

odreĊenim intervalima. Takav vremenski interval se naziva obraĉunsko

razdoblje. Za eksterne korisnike je uobiĉajeno obraĉunsko razdoblje godina

dana.

Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da je kupovna snaga novĉane

jedinice nepromijenjiva tijekom vremena. Na temelju navedenog se zakljuĉuje

da se u sluĉaju inflacije ili deflacije mora izvršiti korekcija, tj. ponovna

procjena pozicija izvještaja jer nisu vrednovane novĉanim jedinicama iste

vrijednosti, što moţe znaĉajno iskriviti sliku o financijskom poloţaju i

uspješnosti poslovanja.

Općeprihvaćena raĉunovodstvena naĉela:

1) naĉelo nabavne vrijednosti (troška nabave) je jedno od najznaĉajnijih naĉela kojima

se zahtijeva da se poslovni dogaĊaji zasnivaju na nabavnoj vrijednosti, tj. trošku

nabave. Svi troškovi koji nastaju prilikom stjecanja nekog oblika imovine spadaju u

trošak nabave.

Primjer, Štrebsy Ţito d.o.o. kupuje 5000 kg ţita u vrijednosti od 50.000 kn. Troškovi

utovara i prijevoza su plaćeni sa ţiroraĉuna iznosu od 10.000 kn. Ukupan trošak

nabave ţita osim kupovne cijene obuhvaća i troškove utovara i istovara. U poslovnim

knjigama Štrebsy Ţita d.o.o. ova sirovina će se na zalihama evidentirati u iznosu od

60.000 kn.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



14

2) naĉelo objektivnosti zahtijeva da financijski izvještaji budu sastavljeni na osnovi

objektivnih podataka (objektivnom vrijednošću se smatra nabavna vrijednost), a ti

podaci trebaju biti dokumentirani.

3) naĉelo realizacije tj.stjecanja prihoda je vezano uz pravila priznavanja prihoda i

naĉelo nastanka dogaĊaja, te se zahtijeva da prihodi budu priznati onda kad je nastao

dogaĊaj, a ne kad je novac stvarno primljen. Na isti se naĉin tretiraju i rashodi.

Primjerice, ŠtrebsyShirt d.o.o. je prodalo 50 kom zelenih majca po cijeni od 30

kn/kom za što je ispostavilo fakturu br.12. U tom sluĉaju poduzeće ŠtrebsyShirt d.o.o.

odmah ostvaruje prihod od prodaje u vrijednosti od 1500 kn iako kupci još nisu platili.

4) naĉelo materijalnosti ili znaĉajnosti zahtijeva da u financijskim izvještajima budu

sadrţane sve znaĉajne informacija koje bi prikazale pravu sliku poduzeća.

5) naĉelo potpunosti je usko povezano s prethodnim naĉelom, a zahtijeva da

financijskim izvještajima budu sadrţane sve relevantne informacije potrebne za

ocjenu poslovanja, te da nijedna vaţna informacije ne bude izostavljena.

6) naĉelo dosljednosti ili konzistentnosti zahtijeva da se poslovni dogaĊaji evidentiraju

prema unaprijed utvrĊenim pravilima koji se ne smiju naknadno mijenjati. Ukoliko

doĊe do promjena politike, razloge treba obrazloţiti i kvantificirati utjecaj na rezultat

poslovanja. Jednom izabrana raĉunovodstvena politika se treba dosljedno

primjenjivati.

7) naĉelo opreznosti ili razboritosti proizlazi iz neizvjesnosti poslovanja. Prihodi se

priznaju kad su zaraĊeni, odnosno sigurni, a rashodi i kada su mogući. Cilj je da

poduzeće ima manje novĉanih izdataka u tekućem razdoblju, a dio dobiti „prenijeti“ u

buduća obraĉunska razdoblja kada se mogu oĉekivati poteškoće u poslovanju.

8) naĉelo prevage suštine nad formom definira formu kao vanjski izraz suštine.

Promjene se trebaju obuhvatiti i prezentirati u suglasju sa njihovim sadrţajem tj.

suštinom, a ne samo u suglasju sa zakonskom normom. Ustvari, što je pisac htio reći?

Ako drţava zahtijeva da se bilanca prikaţe na odreĊeni naĉin, nije dovoljno zadovoljiti

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



15

samo tu normu, nego je potrebno da ono što piše ima stvarnog smisla, odnosno da je

odraz pravog stanja u poduzeću.

Raĉunovodstvene politike su posebna naĉela, osnove, dogovori, pravila i praksa koje

primjenjuju subjekti pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.

Izabrane raĉunovodstvene politike je vaţno objaviti, jer ne postoji jedinstvena

raĉunovodstvena politika koju bi primjenjivala sva trgovaĉka društva, nego svako trgovaĉko

društvo moţe aktivno odreĊivati svoju raĉunovodstvenu politiku te tako bitno utjecati na

sadrţaj financijskih izvještaja.

(SKRIVENI DOBICI) SKRIVENI GUBICI

AKTIVA

Podcjenjivanje imovine

-više amortizacijske stope

(degresivna metoda)

-zalihe vrednovati po niţim

vrijednostima

-otpis potraţivanja

Precjenjivanje imovine

-niţe amortizacijske stope

(progresivna metoda)

-zalihe vrednovati po višim

vrijednostima

-izbjegavanje otpisa

potraţivanja

PASIVA

Precjenjivanje obveza

-obraĉun dugoroĉnih

rezerviranja za rizike i

troškove

-obraĉun PVR

Podcjenjivanje obveza

-izbjegavanje obraĉuna

dugoroĉnih rezerviranja za

rizike i troškove

-izbjegavanje obraĉuna PVR

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



16

Metode vrednovanja imovine i obveza su:

- trošak nabave (povijesni trošak)

- tekući trošak (cijena)

- sadašnja vrijednost

- fer vrijednost

- vrijednost podmirenja

- trošak zamjene

- trţišna vrijednost

- utrţiva vrijednost

- netovrijednost koja se moţe realizirati

- nadoknadiv iznos.

Poslovni subjekt moţe birati razliĉite metode vrednovanja imovine i obveza i tako izravno

utjecati i na visinu imovine, obveza i kapitala u bilanci, kao i na visinu troškova tj. rashoda u

raĉunu dobiti i gubitka.

Zloupotreba „naĉela opreznosti“ dovodi do stvaranja tihih priĉuva (skrivenih dobitaka,

latentnih rezervi) i skrivenih gubitaka.

Podcjenjivanjem imovine, tj.precjenjivanjem obveza se

smanjuje kapital, odnosno, dobit tekuće godine se iskazuje u

manjem iznosu od stvarno ostvarene dobiti. Kako je to

moguće? Primjerice, menadţment poduzeća odluĉi otpisivati

dugotrajnu imovinu višim amortizacijskim stopama u

poĉetnim razdobljima (degresivna metoda). Na taj će naĉin

imovina biti podcijenjena, a više amortizacijske stope će

rezultirati višim troškovima amortizacije koji će pak utjecati na smanjenje našeg financijskog

rezultata.

Precjenjivanjem imovine, odnosno podcjenjivanjem obveza se kapital „uvećava“, tj.dobit

tekuće godine se iskazuje u većem iznosu od stvarno ostvarene dobiti.

Na koji naĉin? Primjerice, poduzeće ŠtrebsyTech d.o.o. se bavi prodajom laptopa za koje je

potrebno izdvojiti odreĊena novĉana sredstva za moguće kvarove u garantnom roku. U tom

Obveze se mogu vrednovati

po ovim metodama, a imovina

po svim.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



17

sluĉaju menadţment odluĉi na poĉetku godine izdvojiti manje sredstava nego inaĉe. Na taj

naĉin su se podcijenile obveze, nastali su niţi troškovi što je rezultiralo povećanjem dobiti.

Naĉelo opreznosti primjenjivo na kategorijama raĉuna dobiti i gubitka kaţe da:

Primjena odreĊene raĉunovodstvene politike UTJEĈE na vrijednost financijskog rezultata

ISKLJUĈIVO U KRATKOM ROKU što ovisi o poslovnoj politici poduzeća, a

DUGOROĈNO ona NEMA UTJECAJA NA FINANCIJSKI REZULTAT!!!

2.2. Pojam financijskih izvještaja

Financijski izvještaji su konaĉni proizvod financijskog raĉunovodstva, a namijenjeni su

unutarnjim i vanjskim korisnicima. Zašto se sastavljaju? Kako bi širem krugu korisnika

olakšali donošenje ekonomskih odluka, a to je moguće ukoliko im se pruţe relevantne,

pouzdane, razumljive informacije o financijskom poloţaju poslovnog subjekta.

Slika 5: Korisnici financijskih izvještaja

Korisnici financijskih izvještaja se najĉešće dijele na unutarnje (interne) i vanjske

(eksterne). Najznaĉajniji unutarnji korisnik financijskih izvještaja je menadţment poduzeća.

Raĉunovodstvene informacije su vaţne za funkcije planiranja i kontrole, kao i za realizaciju

brojnih drugih menadţerskih funkcija, aktivnosti i zadataka. Menadţer si misli: „Moj posao je

da ovo poduzeće dobro radi, stoga moram konstantno kontrolirati poslovanje kako bih

pravovremeno uvidio ako postoje neki problemi. I da, ako budem dobar, moţda dobijem i

novi auto .“

VLASNICI

ZAPOSLENI

MENADŢMENT KUPCI

DRŢAVA

ZAJMODAVCI

DOBAVLJAĈI

INVESTITORI

JAVNOST

UNUTARNJI

VANJSKI

Prihode treba priznati samo kad su sigurni, a

rashode i onda kad su mogući !!!

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



18

Eksterni korisnici:

Investitori trebaju financijske informacije kako bi procijenili sigurnost svojeg ulaganja kroz

sadašnju i buduću financijsku snagu poduzeća.

(Investitor si misli: „Imam višak raspoloţivih novĉanih sredstava i ţelim ih uloţiti u dionice

nekog dioniĉkog društva. Zanima me je li ovo poduzeće dobro za ulaganje, odnosno, kakvo je

njegovo poslovanje? Je li profitabilno? Je li poduzeće u financijskim problemima? Ima li

problema s naplatom? Sve su to informacije koje me zanimaju, kako bih odabrao najbolje

poduzeće za ulaganje“).

Kreditore (zajmodavce) zanima sigurnost povrata glavnice s pripadajućim kamatama, pri

ĉemu se razlikuju interesi onih koji su angaţirali kratkoroĉna sredstva od onih koji su dali

dugoroĉne kredite

(Banka si misli: „Ok, ovo poduzeće ţeli kredit. Ajmo vidjeti kako posluje to poduzeće,

odnosno hoće li nam ono biti sposobno uredno vraćati rate kredita?“).

Slika 6: Unutarnji korisnici financijskih izvještaja

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



19

Drţavu i njezine institucije zanimaju informacije koje se odnose na kreiranje i ostvarivanje

porezne politike, prije svega u smislu ispravnog obraĉuna i pravovremene uplate proraĉunskih

prihoda od strane poreznih obveznika.

(Drţava si misli: „Je li ovo poduzeće ostvarilo dobit tekuće godine kako bih mogla napuniti

moj proraĉun?“)

Slika 7: Vanjski korisnici financijskih izvještaja

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



20

Temeljni financijski izvještaji su:

Bilanca (izvještaj o financijskom poloţaju)

Raĉun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti

poslovanja)

Izvještaj o novĉanom toku (izvještaj o promjenama u financijskom poloţaju)

Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice

Bilješke uz financijske izvještaje

2.3. Bilanca (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŢAJU PODUZEĆA)

Poslovnom subjektu je potrebna odreĊena imovina kako bi obavljao svoju djelatnost, kao i

odgovarajući izvori te imovine. Tako primjerice Štrebsy Pek-u d.o.o., proizvoĊaĉu i

prodavaĉu pekarskih proizvoda, trebaju objekti u kojima će peći kruh, peciva i sl., skladištiti

zalihe (brašno, šeĉer, sol...), kao i objekti gdje će prodavati te proizvode.

Bilanca se definira kao SUSTAVNI PREGLED IMOVINE, KAPITALA I OBVEZA NA

ODREĐEN DATUM.

Što to zapravo znaĉi?

Na toĉno odreĊeni datum, koji je obiĉno kraj godine, odnosno 31.prosinca, poduzeća

sastavljaju bilancu kako bi vidjeli kakvo je trenutno stanje njihove imovine i izvora te

imovine. Moţe se reći da je to zapravo snapshot pozicija bilance!

Kako bilanca prikazuje trenutno stanje, trenutaĉnu sliku s odreĊenim danom, za nju se kaţe da

je STATIĈNI financijski izvještaj.

Bilanca se sastoji od AKTIVE i PASIVE. Aktivu bilance ĉini imovina kojom raspolaţe

poslovni subjekt, a pasiva se sastoji od glavnice (kapitala) kao vlastitog izvora financiranja i

obveza koje predstavljaju tuĊe izvore financiranja.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



21

Slika 8: Shematski prikaz bilance

Uvijek mora postojati bilanĉna ravnoteţa, što je i osnovna znaĉajka bilance. Zašto je to tako?

Sva imovina koju neko poduzeće posjeduje mora

imati svoj izvor.

Štrebsy d.d. na raĉunu u banci ima 100.000 kn?

Odakle taj novac? Je li se financiralo iz kredita

banke ili je uloţen iz vlastitih sredstava? To je sve

vidljivo iz bilance kao izvještaja koji prikazuje

imovinu kojom poduzeće upravlja i porijeklo te

imovine.

Dakle, AKTIVA (gdje je novac?) mora biti jednaka PASIVI (odakle taj novac?).

Aktiva Pasiva

IMOVINA

KAPITAL

OBVEZE

Resurs koji je pod

kontrolom poduzeća, a

proizlazi iz prošlih

dogaĊaja i od njega se

oĉekuju buduće

ekonomske koristi

Ostatak imovine

nakon odbitka svih

njegovih obveza

Postojeći dugovi

poduzeća, proizašli iz

prošlih dogaĊaja, za ĉije

se podmirenje oĉekuje

smanjenje resursa koji

utjelovljuju ekonomske

koristi

Slika 9: Prikaz bilanĉne ravnoteţe

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



22

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE

KAPITAL = IMOVINA - OBVEZE

Buduće ekonomske koristi imovine postoje ako:

- imovina moţe biti korištena za proizvodnju dobara i usluga koje će se kasnije

prodati

- moţe biti razmijenjena za drugu imovinu

- korištena za podmirivanje obveza, raspodijeljena vlasnicima.

Pojmovi „aktiva“ i „imovina“ se u svakodnevnom komuniciranju poistovjećuju, kao što se

poistovjećuju i pojmovi „pasiva“ te „kapital i obveze“. No meĊutim, u aktivi je moguće da se

nalazi izgubljena imovina koja predstavlja smanjenje financijske snage, a to je „gubitak iznad

visine kapitala“.

Na aktivnoj strani bilance se prikazuju sredstva prema njihovim pojavnim oblicima i stvarnoj

funkciji u ukupnom poslovanju, dok se na pasivnoj strani bilance sredstva razvrstavaju u

skupini prema njihovoj namjeni, odnosno izvoru.

2.3.1. Kriterij unošenja bilanĉnih pozicija

Pri sastavljanju bilance postoji odreĊena zakonitost kojim redoslijedom unositi bilanĉne

pozicije. Poznati su kriteriji:

likvidnosti (opadajući i rastući)

sigurnosti i

roĉnosti.

Kriterij likvidnosti se odnosi iskljuĉivo na aktivu bilance. Dakle, promatraju se pozicije

imovine prema tome koliko se brzo pretvaraju u novac, odnosno prema stupnju unovĉivosti.

Taj stupanj moţe biti dvojak:

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



23

a) OPADAJUĆI – znaĉi da u aktivu bilance najprije unosimo najlikvidnije oblike

imovine (kratkotrajna imovina i to novac), zatim kao što i sam naziv kaţe, likvidnost

opada pa će nam zadnja pozicija biti ona imovina kojoj najduţe treba da postane

novac (dugotrajna nematerijalna imovina).

b) RASTUĆI – je analogno tome suprotan, što znaĉi da se u aktivu bilance najprije unose

najnelikvidniji oblici imovine (dugotrajna nematerijalna imovina) nakon ĉega

likvidnost raste pa se unose sve likvidnije pozicije.

Kriterij sigurnosti je suprotan kriteriju opadajuće likvidnosti tj. istovjetan je kriteriju

rastuće likvidnosti, jer se u aktivu najprije unosi najsigurnija imovina (dugotrajna imovina),

pa se na kraju unosi najlikvidnija imovina, odnosno novac. Ovaj kriterij je takoĊer vezan za

pozicije aktive.

Kriterij roĉnosti se odnosi na pasivu bilance. Izvori financiranja se promatraju s obzirom

na rok vraćanja, pa tako razlikujemo trajne izvore financiranja (vlastite), dugoroĉne i

kratkoroĉne obveze. Ovaj kriterij takoĊer moţe biti opadajući ili rastući. Sukladno kriteriju

opadajuće roĉnosti najprije se unose najtrajniji izvori sredstava, a to je kapital poduzeća sve

do onih izvori sredstava koji će se najbrţe podmiriti, a to su kratkoroĉne obveze. Rastuća

roĉnost podrazumijeva obrnutu situaciju (najprije se unose kratkoroĉne obveze, a posljednja

pozicija su kapital i rezerve).

Ukoliko se pozicije aktive unose prema kriteriju rastuće likvidnosti, pozicije pasive moraju

biti evidentirane prema kriteriju opadajuće roĉnosti. Ako smo u aktivi bilance prvo

evidentirali dugotrajnu imovinu, na strani pasive moramo poĉeti sa najtrajnijim izvorima

sredstava. TakoĊer vrijedi i obrnuto.

Tablica 1: Kriteriji za sastavljanje bilance

KRITERIJI UNOSA POZICIJA

AKTIVE

KRITERIJI UNOSA POZICIJA

PASIVE

1. Funkcionalnost 1. Namjena

2. Likvidnost

-opadajuća

-rastuća

2. Roĉnost

-rastuća

-opadajuća

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



24

2.3.2. Sadrţaj bilance

IMOVINA (SREDSTVA, AKTIVA)

Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji će ostati nepromijenjen u roku duljem od jedne

godine ili jednog normalnog poslovnog, odnosno proizvodnog ciklusa (a to je vrijeme od

nabave materijala do konaĉne naplate gotovih proizvoda odnosno usluga).

Kratkotrajna imovina je onaj dio imovine koji će promijeniti svoj oblik u roku od jedne

godine ili jednog normalnog poslovnog(proizvodnog) ciklusa.

Imovina prema

pojavnom obliku

Materijalna

Nematerijalna

Imovina prema stupnju unovĉivosti

(vremenskom i funkcionalnom

kriteriju)

Dugotrajna

(stalna, fiksna, vezana)

Kratkotrajna

(tekuća, cirkulirajuća, obrtna, slobodna)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



25

BILANCA

(IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŢAJU PODUZEĆA)

I. POTRAŢIVANJA ZA UPISANI, A

NEUPLAĆENI KAPITAL

II. DUGOTRAJNA IMOVINA

1. Nematerijalna

- licencije, patenti, goodwill, koncesije,

zaštitni znakovi, know how, osnivaĉki

izdaci, izdaci za istraţivanje i razvoj,

dani predujmovi za nabavu

nematerijalne imovine, ispravak

vrijednosti dugotrajne nematerijalne

imovine (oduzima se)

2. Materijalna

- graĊevinski objekti, strojevi i oprema,

zemljište, stanovi, zgrade, uredski

namještaj, transportna sredstva, garaţe,

skladišta, biološka imovina (voćnjaci,

osnovno stado, višegodišnji nasadi...),

knjige u knjiţnici, umjetniĉka djela, dani

predujmovi za nabavu materijalne

imovine, ispravak vrijednosti dugotrajne

materijalne imovine (oduzima se)

3. Financijska

- DANI dugoroĉni krediti (mi smo

nekom dali kredit, to je naša imovina jer

će on nama taj kredit vratiti i mi ćemo

zaraditi na kamatama)

-dani dugoroĉni zajmovi, dani dugoroĉni

depoziti, dane dugoroĉne kaucije

- KUPLJENI dugoroĉni vrijednosni

papiri (kupljene dionice i obveznice su

uvijek dugoroĉni vrijednosni papiri,

ukoliko nije zadano drugaĉije; mi smo

to kupili, to je naša imovina)

4. Potraživanja

- dugotrajna potraţivanja od poreznih

društava, potraţivanja od prodaje na

dugoroĉni kredit

I. KAPITAL I REZERVE

- upisani temeljni kapital

-dobit tekuće godine (neto dobit)

-zadrţana dobit

-gubitak tekuće godine (oduzima se)

-preneseni gubitak (oduzima se)

-premije na emitirane dionice (trţišna

vrijednost dionice veća od nominalne

vrijednosti)

-diskont na emitirane dionice (trţišna

vrijednost dionice niţa od nominalne

vrijednosti) (oduzima se )

-zakonske rezerve

-statutarne rezerve

-revalorizacijske rezerve

-rezerve za otkup vlastitih dionica

II. DUGOROĈNA REZERVIRANJA

ZA RIZIKE I TROŠKOVE

III. DUGOROĈNE OBVEZE

-PRIMLJENI dugoroĉni krediti (mi smo

uzeli npr.od banke kredit, mi imamo

obvezu taj kredit vratiti uvećan za

kamate, pošto je rijeĉ o dugoroĉnom

kreditu, onda je to dugoroĉna obveza)

- IZDANI dugoroĉni vrijednosni papiri

(mi smo nekome dali npr. obveznicu na

dvije godine. Zašto? Zato što nama

trenutno treba novac, mi dajemo

nekome obveznicu, a on nama novac

koji ćemo mi poslije morati vratiti

uvećan za kamate)

- primljeni dugoroĉni zajmovi, depoziti i

kaucije

R

A

S

T

U

Ć

A

L

I

K

V

I

D

N

O

S

T

O

P

A

D

A

J

U

Ć

A

R

O

Č

N

O

S

T

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



26

III. KRATKOTRAJNA IMOVINA

1. Zalihe

- zalihe sirovine i materijala, gotovih

proizvoda, zalihe trgovaĉke robe, zalihe

proizvodnje (=nedovršena proizvodnja=

proizvodnja u toku), zalihe sitnog

inventara, zalihe auto guma, zalihe

ambalaţe, priĉuvnih dijelova, dani

predujmovi za nabavu kratkotrajne

imovine, dugotrajna imovina

namijenjena prodaji

2. Potraživanja

- od kupaca, od drţave za pretporez, od

zaposlenih, od povezanih društava, od

osiguravajućih društava za naknadu štete

3. Financijska

- DANI kratkoroĉni krediti (do 1 god)

- KUPLJENI kratkoroĉni vrijednosni

papiri (komercijalni zapisi su uvijek

kratkoroĉni)

- primljeni ĉekovi, mjenice

- dani kratkoroĉni depoziti

- dane kratkoroĉne kaucije

4. Novac u banci i blagajni

- ţiroraĉun, tekući raĉuni, devizni raĉuni,

glavna blagajna, pomoćne blagajne,

porto blagajna, blagajna prodavaonice

IV. PLAĆENI TROŠKOVI

BUDUĆEG RAZDOBLJA I

NEDOSPJELA NAPLATA

PRIHODA

-unaprijed plaćena najamnina, reklama....

V. GUBITAK IZNAD VISINE

KAPITALA

IV. KRATKOROĈNE OBVEZE

-obveze prema dobavljaĉima

-PRIMLJENI kratkoroĉni krediti

-IZDANI kratkoroĉni vrijednosni papiri

-izdani ĉekovi, mjenice

-obveze prema zaposlenima

-obveze za porez (npr. porez na dodanu

vrijednosti i porez na dobit)

-obveze za primljene predujmove (mi

smo primili predujam i imamo obvezu

isporuĉiti nešto za što nam je dan

predujam)

-obveze za dividende

-obveze za primljene kratkoroĉne

zajmove, depozite i kaucije

V. ODGOĐENO PLAĆANJE

TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG

RAZDOBLJA

- obraĉunati troškovi reklame,

marketinga...

UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA

DANI PREDUJMOVI IDU UVIJEK TAMO GDJE I ONO ZA ŠTO SU DANI (npr. ako smo

dali predujam za nabavu zemljišta, to ćemo staviti pod dugotrajnu materijalnu imovinu jer je

zemljište dugotrajna materijalna imovina ).

R

A

S

T

U

Ć

A

L

I

K

V

I

D

N

O

S

T

O

P

A

D

A

J

U

Ć

A

R

O

Č

N

O

S

T

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



27

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI IDE UVIJEK TAMO GDJE I ONO ĈIJU VRIJEDNOST

ISPRAVLJA I STAVLJA SE U ZAGRADE, ODNOSNO ODUZIMA SE!!!

IZVORI IMOVINE (PASIVA)

To mogu biti razliĉite pravne i fiziĉke osobe od kojih poduzeće pribavlja sredstva (banke i

druge financijske institucije, poduzeća - dobavljaĉi, vlasnici, graĊani).

Prema vremenskom roku vraćanja dijelimo je na:

Kratkoroĉne obveze – podmiruju se u roku od jedne godine ili jednog normalnog

poslovnog ciklusa.

Dugoroĉne obveze – podmiruju se u roku duljem od godine dana ili jednog

normalnog poslovnog ciklusa.

Trajni izvori imovine (glavnica, kapital)

Izvore imovine prema vlasništvu dijelimo na VLASTITE (KAPITAL, GLAVNICA) I

TUĐE (DUGOROĈNE I KRATKOROĈNE OBVEZE).

Na koji naĉin moţe doći do povećanja ili smanjenja izvora imovine?

Poduzeće Štrebsy Nekretnine d.d. se bavi prodajom nekretnina . Ovo dioniĉko društvo je

ostvarilo pravo na kredit koji će utrošiti za kupnju zemljišta na kojem će se graditi novi

stanovi. Za nabavu ove dugotrajne materijalne imovine Štrebsy Nekretnine d.d. povećalo je

svoje obveze, tako što sad banci mora vratiti glavnicu kredita s pripadajućim kamatama.

Dakle, nabavom ove imovine obveze poduzeća su se povećale. Kako bude otplaćivalo taj

kredit banci, obveze će se smanjivati!

Do povećanja kapitala moţe doći ako vlasnik poduzeća Štrebsy Nekretnine d.d. dobije

eurojackpot i odluĉi cijeli dobiveni iznos dodatno uloţiti u svoje poduzeće. Ako se odluĉi da

će se cijeli iznos ostvarene neto dobiti tekuće godine zadrţati u poduzeću, takoĊer će doći do

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



28

povećanja kapitala. No ukoliko se izglasa da će se baš ove godine isplatiti dividenda

dioniĉarima, tada će doći do smanjenja kapitala.

Tablica 2: Uzroci povećanja i smanjenja kapitala i obveza

2.3.3. Bilanĉne promjene

Kada poslovni subjekt obavlja svoju funkciju, to utjeĉe na knjigovodstvene promjene koje

djeluju na promjenu u sastavu imovine, obveza i glavnice. Svi se poslovni dogaĊaji mogu

sumirati u tipiĉne knjigovodstvene dogaĊaje koji izazivaju ĉetiri vrste bilanĉnih promjena.

Tablica 3: Bilanĉna kretanja (promjene)

POVEĆANJE SMANJENJE

OBVEZE Nabava imovine Podmirenje obveza

KAPITAL Dodatno ulaganje

Zadrţana dobit

Raspodjela

vlasnicima

Preneseni gubitak

AKTIVA (IMOVINA) PASIVA (IZVORI IMOVINE)

CENTRIPETALNA

KONCENTRIĈNA KRETANJA

CENTRIFUGALNA

KRETANJA

PERIFERNA KRETANJA

KRETANJA

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



29

Promjene koje se dogaĊaju iskljuĉivo u aktivi se nazivaju koncentriĉne promjene, a odnose

se na istovremeno povećanje i smanjenje aktive. Ĉest je sluĉaj da nam kupci doznaĉe na

ţiroraĉun iznos koji su nam dugovali, u tom sluĉaju nam se povećalo stanje na ţiroraĉunu, a

smanjila su se naša potraţivanja prema kupcima. Ovakvi knjigovodstveni dogaĊaji dovode do

kvalitativnih promjena kod imovine, ali se kvantitativni iznos sume bilance ne mijenja.

AKTIVA PASIVA

Ţiroračun +10.000

Potraţivanja od kupaca -10.000

Ukupno aktiva 0 Ukupno pasiva 0

Periferna kretanja se odnose na pozicije pasive, dakle istovremeno povećanje i smanjenje

pasive. Takav primjer je vidljiv kada uzmemo kredit u banci i iz tog kredita podmirimo

obvezu prema dobavljaĉu. U tom se sluĉaju smanjila naša obveza prema dobavljaĉu, dok se

obveza prema banci povećala. Kod ovih kretanja je takoĊer rijeĉ samo o kvalitativnim

promjenama, a periferna kretanja se nazivaju po tome jer se dogaĊaju izvan poslovnog

subjekta, u vanjskom svijetu (banka – dobavljaĉ).

AKTIVA PASIVA

Obveze prema dobavljačima -30.000

Primljeni dugoročni krediti +30.000

Ukupno aktiva 0 Ukupno pasiva 0

Povećanje aktive i povećanje pasive se odnosi na centripetalna kretanja (iz vanjskog svijeta

u bilancu). Tipiĉna takva promjena je prodaja emitiranih dionica, pri ĉemu dolazi do

povećanja stanja na ţiroraĉunu, jer smo emisijom dionica prikupili novĉana sredstva, ali

takoĊer i do povećanja temeljnog kapitala koji je pozicija pasive bilance. U ovom sluĉaju je

došlo i do kvalitativnih promjena, ali i kvantitativnih promjena, jer su se povećali i aktiva i

pasiva.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



30

AKTIVA PASIVA

Ţiroračun +100.000 Temeljni kapital +100.000

Ukupno aktiva 100.000 Ukupno pasiva 100.000

Ako smo vratili dio kredita, ili podmirili dio obveze prema dobavljaĉima, smanjio se iznos

novca na ţiroraĉunu, ali su se smanjile i naše obveze. Smanjenje aktive i pasive se naziva

centrifugalnim promjenama. Ovdje je takoĊer došlo i do kvalitativnih i kvantitativnih

promjena kod imovine i obveza. Centrifugalno kretanje se odvijalo od poslovnog subjekta u

vanjski svijet (dakle, s našeg ţiroraĉuna dobavljaĉima, bankama...).

AKTIVA PASIVA

Ţiroračun -5.000 Obveze prema dobavljačima -5.000

Ukupno aktiva -5.000 Ukupno pasiva -5.000

2.3.4. Vrste bilanci

Vrste bilanci s obzirom na namjenu:

- poĉetna ili osnivaĉka

- završna ili zakljuĉna

- bilanca spajanja odnosno fuzijska

- bilanca razdvajanja odnosno diobena

- sanacijska

- steĉajna

- likvidacijska

- pokusna (probna)

- konsolidirana bilanca.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



31

POĈETNA ILI OSNIVAĈKA bilanca se sastavlja prilikom osnivanja poslovnog

subjekta, kao što i sam naziv kaţe, kao i poĉetkom svake poslovne godine.

ZAVRŠNA BILANCA se obvezno sastavlja na kraju godine da bismo dobili uvid u

stanje imovine, obveza i kapitala na kraju godine.

FUZIJSKA BILANCA (BILANCA SPAJANJA) se sastavlja kada se dva ili više

pojedinaĉnih poduzeća integriraju tj.spajaju u jedno novo poduzeće.

BILANCA RAZDVAJANJA (DIOBENA) se radi ukoliko se sadašnji poslovni

subjekt razdvaja na više pojedinaĉnih, pravno samostalnih poslovnih subjekata.

SANACIJSKU BILANCU sastavlja poslovni subjekt koji je u steĉaju.

LIKVIDACIJSKA se sastavlja onda kada poslovni subjekt ide u likvidaciju, odnosno

kada nema ekonomske i financijske mogućnosti nastaviti s poslovanjem.

POKUSNA (PROBNA) BILANCA se sastavlja prije izrade bilance i raĉuna dobiti i

gubitka. Predstavlja iskaz stanja i prometa na kontima glavne knjige, a sastavlja se radi

provjere ispravnosti provedenih knjiţenja. Sastoji se od bruto bilance (prikaz stanja i

prometa na svim kontima glavne knjige, a sastavlja se radi provjere ispravnosti

provedenih knjiţenja) i saldo bilance.

KONSOLIDIRANA BILANCA je financijski izvještaj grupe, ali prezentiran kao da je

jedan poslovni subjekt. Dakle, sastavlja se kod sloţenog poslovnog sustava sa više

pravnih osoba koje sastavljaju svoju bilancu. Grupu ĉine matica i sve njezine

podruţnice, pri ĉemu je matica poslovni subjekt koji ima jednu ili više podruţnica. Pri

sastavljanju ove bilance je vaţno iskljuĉiti stavke proizašle iz internog poslovanja.

2.4. Raĉun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) – IZVJEŠTAJ O USPJEŠNOSTI

POSLOVANJA

Raĉun dobiti i gubitka je dinamiĉki financijski izvještaj koji prikazuje PRIHODE,

RASHODE I REZULTAT POSLOVANJA poslovnog subjekta u obraĉunskom razdoblju

(npr. 1.1.-31.12.2014).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



32

Odmah vidimo razliku u odnosu na bilancu koja kao statiĉki financijski izvještaj daje pregled

stanja imovine, kapitala i obveza na toĉno odreĊeni dan (31.12).

Slika 10: Povezanost financijskih izvještaja

PRIHODI – povećanje ekonomskih koristi u toku obračunskog razdoblja u obliku

povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice, ali

ne ono s osnove uplata sudionika u glavnici (npr. vlasnik uloţio u poduzeće 100.000

kn, povećala se imovina i povećala se glavnica, ali to nije prihod).

RASHODI – smanjenje ekonomskih koristi u toku obračunskog razdoblja u obliku

smanjenja imovine ili povećanja obveza što ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali

ne ono s osnove raspodjele glavnice sudionicima u glavnici (npr. glavna skupština

je izglasala isplatu dividende dioniĉarima, to znaĉi smanjenje imovine kad se

dividenda isplati i smanjenje glavnice, ali se ne smatra rashodom).

REZULTAT POSLOVANJA – se dobije kada se od ostvarenih prihoda oduzmu

rashodi, a moţe biti dobit ili gubitak. Dobit ili pozitivan financijski rezultat je

ostvarena ukoliko su prihodi veći od rashoda, dok je gubitak odnosno negativan

financijski rezultat ostvaren kada iznos rashoda nadmaši iznos prihoda.

PRIHODI – RASHODI = REZULTAT POSLOVANJA

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



33

PRIHODI

REDOVNI IZVANREDNI (ostali)

POSLOVNI FINANCIJSKI -prodaja dugotrajne

imovine

-otpis obveza

-inventurni viškovi

-naplaćena otpisana

potraţivanja

-prihodi iz prošlih

godina

-naplaćeni penali i

nagrada

-prodajna

vrijednost

proizvoda i usluga

-prodajna

vrijednost robe

-kamate

-dividende

-pozitivne teĉajne

razlike

RASHODI

POSLOVNI

IZVANREDNI REDOVNI

FINANCIJSKI

-troškovi prodanih

proizvoda i usluga

-troškovi prodane

robe

-troškovi razdoblja

- vrijednosna

usklaĊenja

- rashodi od kamata

- negativne teĉajne

razlike

-trošak prodane opreme

-otpis potraţivanja

-naknadno utvrĊeni

rashodi iz prošlih godina

-inventurni manjkovi

-kazne, penali i naknade

štete

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



34

TRI RAĈUNOVODSTVENA NAĈELA VEZANA UZ PRIZNAVANJE PRIHODA I

RASHODA:

NAĈELO NASTANKA POSLOVNOG DOGAĐAJA je kljuĉno da bismo priznali prihode

i rashode.

o Prihodi se priznaju kada su nastali (neovisno o tome da li smo primili novac za ono što

smo isporuĉili). Ĉim prodamo nešto i ispostavimo za to fakturu, knjiţimo prihod od

prodaje.

o Rashodi se priznaju kada su nastali (a ne kada su stvarno isplaćeni).

NAĈELO OPREZNOSTI:

o Prihodi i pozitivni rezultat poslovanja se iskazuju kad su oĉiti i potvrĊeni.

o Rashodi i negativni rezultat poslovanja se iskazuju kada postanu mogući.

NAĈELO SUĈELJAVANJA PRIHODA I RASHODA zahtijeva da se u raĉunu dobiti i

gubitka prihodima suĉeljavaju troškovi za koje se smatra da su uĉinjeni njihovim donošenjem.

2.4.1. Metode sastavljanja raĉuna dobiti i gubitka

Raĉun dobiti i gubitka se moţe sastaviti prema dvije metode:

METODA RAZVRSTAVANJA RASHODA PREMA FUNKCIJI ILI METODA

PRODANIH UČINAKA (prihodima razdoblja se suĉeljavaju samo dospjeli

troškovi proizvodnje, tj. dio troškova koji se odnosi na prodane gotove proizvode).

METODA RAZVRSTAVANJA RASHODA PO PRIRODNIM VRSTAMA ILI

METODA UKUPNIH TROŠKOVA (kao što naziv kaţe, ova metoda obuhvaća sve

troškove prema njihovim prirodnim vrstama).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



35

TRGOVINA

Metoda razvrstavanja troškova po

prirodnim vrstama (ukupnih

troškova)

A) POSLOVNI PRIHODI

1. Prihodi od prodaje trgovaĉke robe

B) POSLOVNI RASHODI

1. Rashodi od prodaje trgovaĉke robe

2. Rashodi trgovine (pobrojat ih ispod)

- npr. trošak plaća

- trošak el. energije ....

C) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (A-B)

D) FINANCIJSKI PRIHODI (npr. kamate,

dividende, pozitivne teĉajne razlike)

E) FINANCIJSKI RASHODI (kamate,

negativne teĉajne razlike)

F) DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH

AKTIVNOSTI (D-E)

G) IZVANREDNI PRIHODI ( prihod od

prodaje dug.imovine, inventurni viškovi)

H) IZVANREDNI RASHODI (rashod od

prodaje dug.imovine, inventurni manjkovi)

I) DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH

AKTIVNOSTI (G-H)

J)UKUPNI PRIHODI (A+D+G)

K)UKUPNI RASHODI (B+E+H)

L) BRUTO DOBIT (J-K)

M) POREZ NA DOBIT (20% na bruto dobit)

N) NETO DOBIT (L-M)

Metoda razvrstavanja troškova prema

funkciji (metoda prodanih uĉinaka)

A) PRIHODI OD PRODAJE TRGOVAĈKE

ROBE

B) RASHODI OD PRODAJE TRGOVAĈKE

ROBE

C) BRUTO MARŢA (doprinos pokrića) (A-B)

D) RASHODI TRGOVINE

E) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (C-D)

F) FINANCIJSKI PRIHODI

G) FINANCIJSKI RASHODI

H) DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH

AKTIVNOSTI

I) IZVANREDNI PRIHODI

J)IZVANREDNI RASHODI

K)DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH

AKTIVNOSTI

L)UKUPNI PRIHODI (A+F+I)

M)UKUPNI RASHODI (B+D+G+J)

N) BRUTO DOBIT

O)POREZ NA DOBIT

P)NETO DOBIT

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



36

PROIZVODNJA

Metoda razvrstavanja troškova po

prirodnim vrstama (ukupnih troškova)

A) POSLOVNI PRIHODI

1.Prihodi od prodaje gotovih proizvoda

B) POSLOVNI RASHODI (a+b-c)

a) poĉetne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (gledam konta „proizvodnja u toku“ i

„zalihe gotovih proizvoda“ i zbrajam poĉetna

salda na tim kontima So)

b)ukupni troškovi nastali u toku razdoblja

(pobrojat ispod sve troškove proizvoda i

troškove razdoblja)

c) konaĉne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (ovaj iznos stavljamo u zagrade)*

(ponovno na istim kontima „proizvodnja u toku“

i „zalihe got.proizvoda“, ali raĉunamo zakljuĉni

saldo(saldo izravnanja) na tim kontima Si ili Sz i

zbrajamo ta dva zakljuĉna salda; zakljuĉni saldo

se raĉuna tako da se od dugovne strane oduzme

potraţna strana)

C) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (A-B)

Dalje sve isto kao i kod trgovine

Metoda razvrstavanja troškova prema

funkciji (metoda prodanih uĉinaka)

A)PRIHODI OD PRODAJE GOTOVIH

PROIZVODA

B)RASHODI OD PRODAJE GOTOVIH

PROIZVODA (a+b-c)

a)poĉetne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (isto kao i po metodi lijevo)

b)troškovi proizvoda nastali u toku razdoblja

(gledaju se samo troškovi proizvoda, a iskljuĉuju

troškovi razdoblja)

c)konaĉne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (isto kao u metodi lijevo)

C) BRUTO MARŢA (A-B)

D) RASHODI RAZDOBLJA

E) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (C-D)

Dalje sve isto kao kod trgovine

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



37

2.5. Izvještaj o novĉanom toku (IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U

FINANCIJSKOM POLOŢAJU PODUZEĆA)

Poduzeća trebaju novac za voĊenje svog poslovanja, za plaćanje obveza i vraćanja novca

svojim ulagaĉima. Nerijetko se dogaĊa to da poduzeća iskazuju neto dobit u raĉunu dobiti i

gubitka, a imaju ozbiljnih poteškoća u podmirivanju svojih obveza.

Izvještaj o novĉanom toku (cash flow

statement) je temeljni financijski izvještaj

koji prikazuje promjene u financijskom

poloţaju poduzeća.

Ovaj izvještaj pruţa informacije o

novĉanim primicima i novĉanim

izdacima tijekom obraĉunskog razdoblja,

te stanju novca i novĉanih ekvivalenata na

kraju i na poĉetku obraĉunskog razdoblja.

TEMELJNE KATEGORIJE izvještaja o novĉanom toku su novac i novĉani ekvivalenti

Novac u blagajni i

novac na raĉunu u

banci

Kratkotrajna, visokolikvidna

ulaganja koja se brzo

konventiraju u poznate iznose

novca, a nisu pod znaĉajnim

utjecajem rizika promjena

vrijednosti, dakle kratkoroĉna

ulaganja s rokom dospijeća do tri

mjeseca – drţavne obveznice,

komercijalni zapisi...)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



38

2.5.1. Vrste novĉanih tokova

Novĉani tokovi se razvrstavaju na:

poslovne aktivnosti

investicijske (ulagateljske) aktivnosti, i

financijske aktivnosti.

POSLOVNE AKTIVNOSTI su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzeća.

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI (ulagateljske aktivnosti) su povezane uz promjene na

dugotrajnoj imovini. To su aktivnosti stjecanja i otuĊivanja dugotrajne imovine i drugih

ulaganja, koja nisu ukljuĉena u novĉane ekvivalente.

PRIMICI

-prodaja proizvoda, usluga,

robe

-primljene kamate

-primljene dividende

-primljene premije osiguranja

IZDACI

-isplate dobavljaĉima

-isplate zaposlenima

-isplate poreza

-isplate premija osiguranja

-isplate kamata

PRIMICI

-prodaja dug.materijalne i

nemater.imovine

-prodaja dionica, obveznica

drugih poduzeća

-povrat danih kredita drugima

IZDACI

-nabava dugotrajne mat.i

nemat.imovine

-kupnja dionica, obveznica

drugih poduzeća

-dani krediti

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



39

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI su vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaćaju promjene

vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza.

Plaćene i primljene kamate te dividende se mogu alternativno razvrstati i u druge

aktivnosti. Plaćene kamate i isplaćene dividende se mogu razvrstati u financijske

aktivnosti, jer je plaćanje kamata posljedica uzimanja kredita i financiranja

poslovanja. Isplata dividendi je pak povezana sa emitiranjem dionica radi financiranja

poslovanja, a na temelju emitiranih dionica dioniĉari ostvaruju pravo na dividende.

Primljene kamate i dividende su pak povezane sa ulagateljskim aktivnostima, jer smo

na temelju našeg investiranog novca zaradili iznos kamata (npr. na temelju danog

kredita) ili primili dividendu (npr. na temelju investicije u tuĊe dionice).

Vaţna je dosljednost u primjeni jednom utvrĊenog pravila!

2.5.2. Metode sastavljanja izvještaja o novĉanom toku

Izvještaj o novĉanom toku se moţe sastaviti prema dvije metode:

1) DIREKTNA

2) INDIREKTNA

Vaţno za naglasiti je to da se novĉani tokovi od poslovnih aktivnosti mogu sastaviti

primjenom ili jedne ili druge metode, dok bi se novĉani tokovi od financijskih i investicijskih

aktivnosti trebali uvijek utvrĊivati i prezentirati po direktnoj metodi.

PRIMICI

-od emisije dionica

-od emisije obveznica i

dr.vrijednosnih papira

-od primljenih kredita

IZDACI

-za otkup vlastitih dionica

-za dividende

-po osnovi otplate kredita

-otplata obveznica i

dr.vrijednosnih papira

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



40

IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU

-DIREKTNA METODA-

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1. Novĉani primici iz poslovnih aktivnosti

2. Novĉani izdaci iz poslovnih aktivnosti

3.NOVĈANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI *

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

1. Novĉani primici iz investicijskih aktivnosti

2. Novĉani izdaci iz investicijskih aktivnosti

3. NOVĈANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI **

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

1. Novĉani primici iz financijskih aktivnosti

2. Novĉani izdaci iz financijskih aktivnosti

3. NETO NOVĈANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI ***

ĈISTI NOVĈANI TOK (* + ** + ***)

+

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA POĈETKU RAZDOBLJA

= NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



41

2.6. Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice)

Ovaj izvještaj prikazuje promjene nastale na svim dijelovima glavnice. Osim promjena

glavnice s osnove uplate vlasnika i zarade od poslovanja, prikazuje i promjene gospodarskih

aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju glavnicu.

Iz dijela izvještaja koji predstavlja sadrţaj glavnice u pasivi bilance se mogu dobiti

informacije o zadrţanoj dobiti (zadrţana dobit prethodne godine plus dobit ili gubitak tekuće

godine minus dividende je jednako zadrţana dobit krajem tekuće godine).

Radi kompletnog uvida u promjene kapitala, osim uloţenog i zaraĊenog kapitala potrebno je

sagledati i onaj dio kapitala koji je posljedica usklaĊivanja knjigovodstvene vrijednosti

imovine s fer odnosno trţišnom vrijednosti, a radi toga se formiraju revalorizacijske rezerve.

2.7. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje su takoĊer sastavni dio temeljnih financijskih izvještaja, a

njihova obveza sastavljanja i prezentiranja je utvrĊena Zakonom o raĉunovodstvu.

Pruţaju korisnicima dodatne informacije, koje su im potrebne da pravilno razumiju

financijske izvještaje. Sluţe za objašnjenje, razradu i prezentiranje podataka iz bilance,

raĉuna dobiti i gubitka, izvještaja o novĉanom toku i izvještaja o promjenama kapitala

(glavnice).

Znaĉajan izvor kvalitetnih informacija potrebnih i vanjskim i unutarnjim korisnicima

za jednostavnije, potpunije razumijevanje podataka uz financijske izvještaje.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



42

Bilješke trebaju:

a) pruţiti informacije o tome koja je osnova za sastavljanje financijskih izvještaja i

odreĊenim raĉunovodstvenim politikama

b) objaviti informacije prema zahtjevima MSFI-a koje nisu prezentirane u bilanci,

izvještaju o dobiti, izvještaju o promjenama glavnice ili izvještaju o novĉanom toku

c) pruţiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u temeljnim financijskim

izvještajima, ali su vaţne za razumijevanje bilo kojeg od tih izvještaja.

Objavljivanje raĉunovodstvenih politika je bitna sastavnica bilješki.

2.8. Ponavljanje

AKO SMATRATE I OVA PITANJA JEDNOSTAVNIMA, VI STE ONDA VEĆ VEĆINU

TOGA USPJEŠNO SAVLADALI

1. Bruto bilanca je:

a) temeljni financijski izvještaj

b) rekapitulacija konta aktive

c) dokument koji sluţi za knjiţenje

d) prikaz stanja i promjena na svim kontima glavne knjige

2. Buduće ekonomske koristi imovine postoje ako se:

a) Imovina moţe razmijeniti za drugu imovinu

b) Imovina moţe koristiti za proizvodnju dobara i usluga koje se kasnije mogu

prodati

c) Imovina moţe koristiti za podmirivanje obveza ili za raspodjelu vlasnicima

d) Svi odgovori su toĉni

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



43

3. Navedite kojim aktivnostima u izvještaju o novĉanom toku pripadaju:

a) Novĉani primici s osnove prodaje stroja _____________________________.

b) Novĉani izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita ___________________.

4. Poslovni dogaĊaji koji utjeĉu na promjene strukture odnosno kvalitete pasive, uz

nepromijenjenu aktivu, izazivaju tzv.

a) centripetalna kretanja

b) centrifugalna kretanja

c) koncentriĉna kretanja

d) periferna kretanja

5. Isplaćena je gotovina iz blagajne na ţiroraĉun u iznosu od 1.000 kn. Navedeni poslovni

dogaĊaj utjeĉe na promjenu strukture _________________________ uz nepromijenjenu

_______________________________te predstavlja tzv.__________________bilanĉno

kretanje.

6. U temeljne raĉunovodstvene pretpostavke ne ubrajamo pretpostavku:

a) neograniĉenosti vremena poslovanja

b) poslovnog subjekta

c) objektivnosti

d) odreĊenog vremena, tj.obraĉunskog razdoblja

7. Tihe priĉuve ili __________________________ nastaju _____________________imovine

ili ___________________obveza. A neki od primjera su:

__________________________________________________________.

8. Naĉela, osnove, konvencije, pravila i postupci koje je managment usvojio prilikom

sastavljanja i prezenitranja financijskih izvještaja su:

a) raĉunovodstvene politike

b) raĉunovodstveni standardi

c) raĉunovodstvena naĉela

d) niti jedno od navedenog

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



44

9. Likvidnost trgovaĉkog društva moţe se vidjeti u:

a) Svim financijskim izvještajima

b) Raĉunu dobiti i gubitka i bilanci

c) Samo u bilanci

d) Samo u izvještaju o novĉanom toku

10. Povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos je:

a) Centripetalno kretanje

b) Centrifugalno kretanje

c) Koncentriĉno kretanje

d) Periferno kretanje

11. Prodaja emitiranih dionica za 20 000 kn je primjer za tzv.:





12. Podmirena je obveza prema dobavljaĉu doznakom sa ţiroraĉuna. Ova promjena

predstavlja:





13. Koja od navedenih transakcija je uzrokovala smanjenje i ukupne imovine i ukupnih

obveza za 5000 kn:

a) Kupovina uredskog namještaja za 5000 kn

b) Otplata bankovnog zajma od 5000 kn

c) Kupovina materijala od dobavljaĉa u vrijednosti 5000 kn

d) Naplata potraţivanja od kupaca u vrijednosti 5000 kn

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



45

14. Koji od sljedećih navoda toĉno opisuje neto dobit:

a) prikazuje se samo u raĉunu dobiti i gubitka

b) dobije se kao razlika prihoda i rashoda u sluĉaju kad su rashodi veći od prihoda

tekućeg razdoblja

c) povećava vlasniĉki kapital u bilanci i izraĉunava se u raĉunu dobiti i gubitka

d) prikazuje se samo u bilanci poduzeća

15. ________________ _______________ ostvaruje se pozitivnim poslovanjem poduzeća i

naknadnim ulaganjem vlasnika u poduzeće.

16. Kriterij ______________ zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku dospijeća.

17. Izbaci uljeza iz temeljnih raĉunovodstvenih kategorija: imovina, kapital, izdatak,

financijski rezultat, prihod.

18. Kvantitativna kretanja su _____________ i ____________, a kvalitativna su

____________ i ___________.

19. Najznaĉajniji oblici kratkotrajne imovine su:

1) __________________

2) __________________

3) __________________

4) __________________

20. Uspjeh poslovanja poduzeća moţe se vidjeti u ________________.

21. Razrada raĉunovodstvenih naĉela dana je u obliku raĉunovodstvenih:

a) Bilješki

b) Informacija

c) Pravila

d) Standarda

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



46

22. Poduzeće Z u bilanci ima vrijednost aktive 122.000. U strukturi imovine nalaze se zalihe

robe u vrijednosti od 18.000. Te zalihe su prodane za 22.000. MeĊutim, od kupaca je

naplaćeno samo 10.000. Prema tome, zbroj aktive nakon što su evidentirane ove transakcije

iznosi:

a) 116.000

b) 122.000

c) 126.000

d) 136.000

23. Prihodi su novac na ţiro raĉunu. T N

24. Neto dobit kao financijski rezultat nam ukazuje koliko imamo novca na ţiro raĉunu?

T N

25. Dani krediti i izdani vrijednosni papiri su imovina poduzeća. T N

26. Primljeni krediti i izdani vrijednosni papiri su obveza poduzeća. T N

27. Ministarstvo financija – Porezna uprava je zaduţeno za nadzor nad obavljanjem

raĉunovodstvenih poslova, a neovisna eksterna revizija je zaduţena (revizorske tvrtke)

osigurati da su financijski izvještaji realni i objektivni za njegove korisnike. T N

28. Osnovni elementi raĉuna dobiti i gubitka su _____________________,

_____________________ i _________________________________.

29. Izvještaji za eksterne korisnike su nestandardizirani (nisu propisani zakonom) dok su oni

za interne korisnike standardizirani. T N

30. Imovina koja će se pretvoriti u novac unutar godine dana ili unutar jednog poslovnog

ciklusa je __________________ imovina.

31. Resurs pod kontrolom poduzeća nastao kao rezultat prošlih dogaĊaja i od kojih se oĉekuju

buduće ekonomske korist je ____________________.

32. Imovina koja nema fiziĉka obiljeţja je ________________imovina.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



47

33. Postojeći dugovi poduzeća nastali kao rezultat poduzeća, a ĉije će podmirenje uzrokovati

odljev resursa iz poduzeća su ____________.

34. Financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na odreĊeni dan je

______________, a izvještaj koji prikazuje promjene u financijskom poloţaju poduzeća je

_____________________________________________.

35. Ukupna imovina minus ukupne obveze je _______________.

36. Obveze koje se trebaju platiti unutar godine dana su _______________________obveze, a

jedan primjer takve obveze je ____________________________________________.

37. Toĉna tvrdnja je:

a) da se povećanje rashoda knjiţi na potraţnoj strani

b) da prihodi i rashodi utjeĉu na vlasniĉki kapital

c) da se povećanje prihoda knjiţi na dugovnoj strani

d) niti jedan odgovor nije toĉan

38. Prema pravilima knjiţenja na kontima aktive i pasive:

a) povećanja na raĉunima imovine, obveza i vlastitog kapitala se evidentiraju na

dugovnoj strani

b) smanjenje na raĉunima imovine i obveza se evidentira na potraţnoj strani

c) povećanja na raĉunima imovine se evidentiraju na dugovnoj strani

d) smanjenja na raĉunima obveza i vlastitog kapitala se evidentiraju na potraţnoj strani

39. Prodajom trgovaĉke robe trgovina ostvaruje:

a) investicijske prihode

b) investicijske primitke

c) redovne prihode

d) izvanredne prihode

40. Pozicija koja je zajedniĉka bilanci i raĉunu dobiti i gubitka je:

a) iskljuĉivo dobit tekuće godine

b) novac na ţiroraĉunu

c) dobit ili gubitak tekuće godine (financijski rezultat)

d) kapital

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



48

41. Ostvareni gubitak predstavlja:

a) smanjenje kapitala

b) povećanje kapitala

c) ne utjeĉe na promjenu kapitala

d) potrebno je više informacija da bi se odredio utjecaj gubitka na kapital

42. Prihodi i rashodi se u poslovnim knjigama priznaju prema naĉelu:

a) dosljednosti

b) naplate i plaćanja

c) nastanka dogaĊaja

d) konzistentnosti

43. Pozicije aktive se unose u bilancu poduzeća prema kriteriju:

a) sigurnosti

b) likvidnosti i roĉnosti

c) likvidnosti i funkcionalnosti

d) namjene i roĉnosti

44. Novac na poĉetku razdoblja iznosi 5.000 kn. Novĉani tok iz poslovnih aktivnosti iznosi

30.000 kn, novĉani tok iz financijskih aktivnosti je negativan i iznosi 5.000 kn, a iz

investicijskih aktivnosti 10.000 kn. Koliko iznosi novac na kraju razdoblja?

a) 35.000 kn

b) 20.000 kn

c) 30.000 kn

d) 40.000 kn

45. Ako je gubitak veći od kapitala onda se zapisuje u ___________ (aktivi/pasivi) bilance

kao stavka _____________________________________________________.

46. Pozitivan financijski rezultat se ostvaruje ako su _______________ veći od

_________________ nastalih u obraĉunskom razdoblju.

47. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda predstavlja poziciju

____________________________ (aktive / pasive / raĉuna dobiti i gubitka).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



49

48. Gubitak tekuće godine se ostvaruje ako su _________________ veći od

_________________nastalih u obraĉunskom razdoblju.

49. Kriterij _______________likvidnosti zahtijeva da se u bilancu najprije unose najlikvidniji

oblici imovine, dok se s druge strane u pasivi bilance tada primjenjuje kriterij

_________________ roĉnosti.

50. Iskazan gubitak tekuće godine evidentira se u ______________ bilance kao

________________kapitala. Ako je iznos gubitka veći od kapitala, ta razlika se iskazuje u

__________________ bilance na stavci

___________________________________________________________.

51. __________________________ promjene utjeĉu na povećanje ukupne aktive i pasive, a

promjene koje ne utjeĉu na kvantitativne već kvalitativne promjene jesu

_______________________ i _________________________.

52. Ukupne obveze se dijele na:

a) kratkoroĉne, srednjoroĉne i dugoroĉne

b) kratkoroĉne, dugoroĉne i trajne

c) kratkoroĉne i dugoroĉne

d) kratkoroĉne, srednjoroĉne i trajne

53. Kupljeni vrijednosni papiri se biljeţe u:

a) pasivi

b) aktivi

c) raĉunu dobiti i gubitka

d) bilješkama

54. Temeljne vrste dugotrajne imovine su:

a) nematerijalna, kapital, financijska i potraţivanja

b) novac, materijalna, financijska i nematerijalna

c) nematerijalna, materijalna, financijska i potraţivanja

d) nematerijalna, zalihe, financijska i potraţivanja

55. Konta prihoda i rashoda nemaju poĉetni saldo u idućem razdoblju. T N

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



50

56. Osnovni elementi bilance su:

a) imovina, obveze i neto dobit

b) prihodi, rashodi i financijski rezultat

c) imovina, obveze i kapital

d) primici, imovina i kapital

57. Ostvarena dobit tekuće godine utjeĉe na:

a) povećanje obveza

b) povećanje kapitala

c) nema utjecaja na izvore sredstava

d) smanjenje kapitala

58. Osnovna podjela kapitala trgovaĉkog društva je:

a) kratkotrajni i dugotrajni

b) kratkoroĉni i dugoroĉni

c) vlastiti i tuĊi

d) uloţeni i zaraĊeni

59. U skupinu financijske imovine ulaze:

a) dani krediti

b) primljeni krediti

c) izdani vrijednosni papiri

d) novac

60. Ako se u bilanci prvo unosi novac, znaĉi da trgovaĉko društvo primjenjuje kriterij:

a) rastuće likvidnosti

b) opadajuće likvidnosti

c) opadajuće roĉnosti

d) niti jedno od navedenog

61. Kamate na primljene kredite ulaze u skupinu

_______________________________(financijskih rashoda/ financijskih prihoda/

kratkoroĉnih obveza).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



51

3. RAĈUNOVODSTVENI INSTRUMENTI

Ovo poglavlje je rezervirano za ključne računovodstvene instrumente vaţne za planiranje,

evidentiranje, analiziranje i izvještavanje zainteresiranih korisnika o rezultatima rada. Svi

podaci se moraju negdje zabiljeţiti, a upravo se računovodstveni instrumenti koriste kao

nositelji tih podataka. Ukoliko primjerice voditelju računovodstva trebaju neke informacije,

moći će ih pronaći u poslovnim knjigama, na kontima, pregledom knjigovodstvenih isprava,

odnosno, u računovodstvenim instrumentima.

3.1. Knjigovodstvene isprave

Poslovni subjekti se u svome poslovanju susreću s raznim ispravama, a mogu biti

knjigovodstvene, raĉunovodstvene i poslovne. Od navedenih su najzastupljenije

knjigovodstvene isprave.

Knjigovodstvena isprava (temeljnica) je pisani dokaz ili elektroniĉki zapis o nastalom

poslovnom dogaĊaju, a sluţi kao podloga za unos podataka u poslovne knjige i nadzor

nad obavljenim poslovnim dogaĊajem.

Tu se ubrajaju: izvodi banaka, ulazni i izlazni raĉuni, blagajniĉke isprave i dr.

Poduzeće ŠtrebsyĈoks d.o.o. je nabavilo kakao u vrijednosti od 20.000 kn. Njegov

knjigovoĊa ne knjiţi ovu promjenu na temelju toga što je njemu skladištar javio telefonski da

je kakao stiglo u skladište, već na temelju isprave ulaznog raĉuna dobavljaĉa i skladišne

primke koju je sastavio skladištar kada je zaprimio kakao.

Raĉunovodstvena isprava je širi pojam od knjigovodstvene isprave jer ukljuĉuje i one

isprave koje se ne odnose na stvarno nastali dogaĊaj (primjerice razni predraĉuni kao što je

predraĉun nabave ili predraĉun prodaje, dakle vezano je uz ono što mi planiramo da će se

dogoditi ali nije stvarno nastalo). Već smo u tradicionalnoj strukturi raĉunovodstva vidjeli

razliku raĉunovodstva i knjigovodstva iz ĉega proizlazi i razlika izmeĊu ovih dviju isprava.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



52

Poslovna isprava je najširi pojam i osim navedenih isprava obuhvaća i sve ostale isprave

(sklopljeni ugovor o prodaji robe, rješenje o zapošljavanju i sl.).

BITNI SASTOJCI KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE:

naziv i adresa izdavatelja isprave

naziv i redni broj isprave

datum i mjesto izdane isprave

kratki opis poslovne transakcije

vrijednost poslovne transakcije

peĉat i potpis ovlaštene osobe – izdavaoca isprave

Slika 11: Kreiranje knjigovodstvene isprave

1. SASTAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA se obavlja na mjestu i u

vremenu kada je nastala neka poslovna promjena. Moţe se sastaviti u jednom ili više

primjeraka, ruĉno, pisaćem strojem ili elektroniĉkim raĉunalom. Isprave moraju

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



53

sadrţavati minimum podataka kako bi se na temelju njih mogla izvršiti evidencija u

poslovnim knjigama.

Neispunjeni prostor na ispravi potrebno je oznaĉiti „knjigovodstvenim koljenom“

kako bi se onemogućilo naknadno dopisivanje podataka. Osobe koje imaju pravo

potpisa isprava, potpisom jamĉe da je isprava vjerodostojna i uredna.

2. LIKVIDATURA (KONTROLA) KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

Prije nego što unesemo knjigovodstvene isprave u poslovne knjige potrebno ih je

kontrolirati. Provjera toĉnosti, pouzdanosti i sposobnosti knjigovodstvene isprave sluţi

kao odgovarajuća podloga za unos podataka u poslovne knjige, a provodi se na mjestu

koje se zove likvidatura.

Kontrola isprava sastavni je dio preventivnih kontrolnih postupaka. Predstavlja preduvjet

toĉnosti i pouzdanosti fin. izvještaja.

Tri vrste kontrola:

a) FORMALNA (ima li isprava sve potrebne

elemente?)

b) RAĈUNSKA (da li su sve raĉunske operacije

ispravne?)

c) SUŠTINSKA (da li se poslovni dogaĊaj dogodio

baš onako kako je zabiljeţeno na samoj ispravi?)

Nakon izvršene provjere, na ispravu se stavlja znak da je isprava provjerena, nakon ĉega se

podaci unose u poslovne knjige.

S organizacijskog aspekta likvidatura moţe biti organizirana CENTRALIZIRANO (sva

dokumentacija je na jednom mjestu u poduzeću u kojem se onda isprave kontroliraju) i

DECENTRALIZIRANO (kontrola u okviru pojedinih funkcija, npr. nabave, prodaje.... gdje

se nalaze osobe zaduţene za praćenje pojedinih transakcija).

Kako bi izlazne informacije bile i pravodobne, osim toĉne valja utvrditi hodogram kretanja

isprave, odnosno put kretanja isprave od njezina ispostavljanja do njezina arhiviranja. Na taj

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



54

naĉin se ţeli definirati tko i gdje ispostavlja ispravu, tko je provjerava, kome se i u kojem roku

dostavlja, tko je knjiţi i na koji se naĉin i gdje isprava ĉuva.

3. ĈUVANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

Nakon što se na temelju isprave proknjiţio odreĊeni poslovni dogaĊaj, one se odlaţu i ĉuvaju

u arhivi odnosno pismohrani. U privremenoj arhivi koja se nalazi u prostorijama gdje je i

samo raĉunovodstvo, isprave se ĉuvaju sve dok se ne utvrdi godišnji obraĉun, odnosno dok ne

proĊe revizija. Nakon toga se isprave prenose u središnju arhivu i ĉuvaju u zakonom

predviĊenom roku:

rokovi ĉuvanja knjigovodstvenih isprava (ZOR, 1.1.2016.)

- trajno se ĉuvaju isplatne liste, analitiĉka evidencija plaća, dnevnica i honorara za

koje se plaćaju obvezni doprinosi

- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne poslovne knjige se ĉuvaju

najmanje 11 godina

- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u osnovne poslovne knjige se ĉuvaju

najmanje 11 godina.

Tablica 4: Podjela knjigovodstvenih isprava

KRITERIJ PODJELE VRSTE ISPRAVA

1. Mjesto izdavanja a) interne

b) eksterne

2. Obuhvatnost poslovnih promjena a) izvorne (originalne)

b) svodne (zbrojne, skupne)

3. Obrada podataka a) isprave koje se obraĊuju ruĉno

b) isprave koje se obraĊuju raĉunalno

4. Kriterij namjene

a) naredbodavne

b) opravdajuće

c) kombinirane

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



55

INTERNE ISPRAVE se sastavljaju unutar poslovnog subjekta (izlazni raĉuni kupcima,

uplatnice, isplatnice, izdatnice...).

Slika 12: Primjer interne knjigovodstvene isprave - izdatnica

EKSTERNE ISPRAVE dolaze iz okruţenja, odnosno od poslovnih partnera u poduzeće

(fakture dobavljaĉa tj. ulazni raĉuni, izvodi sa ţiroraĉuna...).

5. Vrste poslovnih dogaĊaja

a) isprave vezane uz blagajniĉko poslovanje

b) isprave vezane uz transakcije sa

ţiroraĉunom

c) isprave vezane uz transakcijama sa

sirovinama

d) isprave vezane uz transakcije s

proizvodnjom i gotovim proizvodima

e) isprave vezane uz transakcije nabave i

prodaje

f) isprave vezane uz nastanak troškova rada

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



56

ORIGINALNE ISPRAVE su osnova za dobivanje ZBROJNIH ISPRAVA. Isplatne liste za

svakog zaposlenika primjer su originalne isprave, dok je primjer zbrojne isprave isplatna lista

za sve zaposlenike.

Slika 13: Primjer originalne knjigovodstvene isprave

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



57

NALOGODAVNE (NAREDBODAVNE) ISPRAVE biljeţe transakcije kojima se daje nalog

nekoj drugoj osobi za izvršenje odreĊene radnje (nalog za isplatu novca studentu za odraĊenu

struĉnu praksu).

Slika 14: Primjer nalogodavne knjigovodstvene isprave

KOMBINIRANE ISPRAVE u sebi sadrţe nalog za izvršenje, ali i potvrdu izvršenja nekog

zadatka (npr. putni nalog- u 1. dijelu prikazuje se ime i prezime osobe koja se upućuje na put,

vrijeme odlaska i druge informacije koje ispostavlja nalogodavac, a radnik po povratku sa

sluţbenog puta, u 2. dijelu isprave podnosi obraĉun odnosno potvrdu izvršenja.)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



58

Slika 15: Primjer kombinirane knjigovodstvene isprave

3.2. Knjigovodstveni konto

Knjigovodstveni konto (nosioc podataka) – „bilanca u pokretu“!

KONTO ≠ FAKTURA

Instrument sistematizacije pojedinih oblika imovine, izvora imovine, prihoda, rashoda i

financijskog rezultata koji sluţi za skraćeno biljeţenje i sustavno praćenje poslovnih

dogaĊaja.

Na kontu se prikazuju rašĉlanjeni dijelovi bilance i raĉuna dobiti i gubitka. Za svaku poziciju

bilance se otvaraju posebna konta, takoĊer isto vrijedi i za pozicije raĉuna dobiti i gubitka što

se odnosi na troškove, prihode, rashode i financijski rezultat.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



59

Tablica 5: Konto

DATUM DOKUMENT OPIS IZNOS

Duguje Potraţuje Saldo

Sadrţaj konta (minimum podataka):

1. naziv konta (naziv pozicije koja se na tom kontu prikazuje)

2. broj konta

3. datum nastanka poslovne promjene

4. oznaku isprave na osnovi koje se evidentira

5. kratak opis poslovne promjene

6. vrijednost promjene

7. novonastalo stanje, tj.saldo konta.

Tablica 6: Vrste konta

Kriterij sistematizacije Vrste konta

Prema obliku

a) konta po foliji

b) konta po pagini

c) stupnjeviti (stepenasti) oblik konta

d) tabelarni (ameriĉki) oblik konta

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



60

Prema sadrţaju

a) konta aktive (konta imovine koja imaju

poĉetni saldo na dugovnoj strani)

b) konta pasive (konta kapitala i obveza, a

njihov poĉetni saldo je na potraţnoj strani)

c) aktivno-pasivna konta (konta koja imaju

obiljeţje aktivnog konta, ali u odreĊenim

sluĉajevima mogu poprimiti i obiljeţja

pasivnog konta, npr. ako kupci plate nešto

unaprijed tada prema njemu imamo obvezu, a

ne potraţivanje)

d) pasivno-aktivna konta (primarno su

pasivna konta, no mogu poprimiti i aktivni

saldo, npr.konto dobavljaĉa ukoliko smo im

unaprijed platili za nabavu odreĊenih sirovina,

materijala...i sl.)

Elementi uspjeha a) konta prihoda

b) konta rashoda

Samostalnosti

a) samostalna konta

b) nesamostalna konta (najĉešće korektivna

konta, koja ispravljaju vrijednost iskazanu na

glavnom kontu)

Prema sloţenosti poslovnih promjena a) analitiĉka konta (detaljna evidencija)

b) sintetiĉka konta

Poloţaj u bilanci a) bilanĉna konta

b) izvanbilanĉna konta

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



61

3.2.1. Pravila evidentiranja na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva

POĈETNO STANJE

(poĉetni saldo)

POVEĆANJE

SMANJENJE

ZAKLJUĈNO

STANJE (saldo

izravnanja)

SMANJENJE

ZAKLJUĈNO

STANJE (saldo

izravnanja)

Svaki poslovni događaj izaziva barem dvije promjene

suprotnog karaktera pa se i knjiži na najmanje dva mjesta

i to u istom iznosu na jednom ili više konta na dugovnoj, te

na jednom ili više konta na potražnoj strani, čime se

omogućava automatska kontrola ravnoteže !!!

BENEDIKT KOTRULJEVIĆ – 1573.

POĈETNO STANJE

(poĉetni saldo)

POVEĆANJE

KONTA AKTIVE

(IMOVINE)

KONTA PASIVE

( IZVORA IMOVINE)

Duguje

Duguje

Potražuje

Duguje Potražuje

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



62

Da bi točno proknjiţio/la neku poslovnu promjenu na t-konta potrebno je u svako

doba dana i noći znati:

1. Koje su pozicije bilance imovina, a koje izvori imovine

odnosno pasiva?!

2. Da se poĉetno stanje na kontu aktive kao i povećanje tog

konta biljeţi na dugovnoj (lijevoj) strani konta, dok se zakljuĉni

saldo i smanjenje konta aktive upisuje na potraţnu (desnu)

stranu.

3. Da se poĉetno stanje na kontu pasive kao i povećanje tog konta biljeţi na potraţnoj (desnoj)

strani, dok se zakljuĉni saldo i smanjenje konta pasive evidentira na dugovnoj (lijevoj) strani.

PRIMJER:

Poduzeće Štrebsy Ĉoksy d.o.o., koje se bavi proizvodnjom i prodajom ĉokolada, u tekućoj je

godini imalo iskazana poĉetna stanja na kontima zaliha kakaovca 10.000 kn, ţiroraĉun

100.000 kn i obveze prema dobavljaĉima 50.000 kn. Ovo poduzeće svojim dobavljaĉima

duguje 50.000 kn za prethodno isporuĉene zalihe kakovca i sad je odluĉilo podmiriti dio te

obveze sa ţiroraĉuna u iznosu od 30.000 kn.

So 100.000 30.000 (1) (1) 30.000 50.000 So

ŢIRORAĈUN

OBVEZE PREMA

DOBAVLJAĈIMA

ZALIHE SIROVINA

- KAKAOVAC

So 10.000

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



63

Uvijek se trebamo staviti u poziciju da smo MI poduzeće koje nam je zadano u zadatku i da se

nama dogaĊaju te poslovne promjene. Novac na ţiroraĉunu je naš novac, naša imovina

(kratkotrajna imovina, novac) i poĉetni saldo na aktivnim kontima knjiţimo na dugovnoj

strani (lijevoj). Obveze prema dobavljaĉima su kratkoroĉne obveze, jer svi oni od kojih smo

primili fakture za razne isporuke oĉekuju da ćemo im platiti što prije. Kapital i obveze su naši

izvori financiranja koje u bilanci prikazujemo na strani pasive. Na kontima izvora imovine

poĉetni saldo se nalazi na potraţnoj (desnoj) strani. Sad smo razjasnili knjiţenja poĉetnih

stanja .

Dogodila se poslovna promjena da smo odluĉili podmiriti dio obveze prema našim

dobavljaĉima. Više situacija nije ista. Sad se smanjilo stanje na našem ţiroraĉunu, jer smo

platili dobavljaĉima. Što se još smanjilo? Smanjile su se i naše obveze prema dobavljaĉima,

jer im nismo više duţni 50.000 nego 30.000 kn manje, dakle, još 20.000 kn. Smanjenje

aktivnog konta se knjiţi na potraţnoj strani, a smanjenje pasivnog konta na dugovnoj strani.

Zadovoljena je jednakost obiju strana (dugovna strana je jednaka potraţnoj strani)!

Sad kad smo savladali knjiţenje bilanĉnih pozicija, osvrnimo se ukratko na knjiţenje pozicija

raĉuna dobiti i gubitka:

PRIHODI se uvijek knjiţe na potraţnoj strani. Zašto je to tako? Ostvareni prihodi

utjeĉu na povećanje financijskog rezultata, a ostvarena neto dobit povećava naš

kapital. Povećanje kapitala se biljeţi na potraţnoj (desnoj) strani.

RASHODI I TROŠKOVI se uvijek biljeţe na dugovnoj strani. Oni pak smanjuju

financijski rezultat što utjeĉe na smanjenje kapitala, a smanjenje kapitala evidentiramo

na dugovnoj (lijevoj) strani konta.

PRIHODI

Nastanak

prihoda

D P

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



64

ZAKLJUĈIVANJE KONTA

AKTIVNA KONTA imaju veću dugovnu stranu od potraţne, pa radi izjednaĉavanja tih dviju

strana se kod zakljuĉivanja saldo izravnanja knjiţi na potraţnoj strani (iako suštinski pripada

strani većeg prometa).

PASIVNA KONTA imaju potraţnu stranu veću od dugovne te se radi izjednaĉavanja tih dviju

strana saldo izravnanja ili zakljuĉni saldo knjiţi na dugovnoj strani.

KONTA PRIHODA I RASHODA se zakljuĉuju meĊusobnim suĉeljavanjem na kraju

obraĉunskog razdoblja.

3.3. Kontni plan

Da bi se ubrzao knjigovodstveni posao, a u poslovne knjige uvelo više reda, konta su

oznaĉena brojem (šifrom) iz kontnog plana.

Kontni plan ili raĉunski okvir je pregledan popis naziva i šifri konta koji omogućuje lako i

jednostavno snalaţenje u poslovnim knjigama.

Kontni plan u RH nije zakonski propisan, već je propisan samo sadrţaj bilance i raĉuna dobiti

i gubitka iz kojih se izvodi kontni plan.

Prilikom formiranja kontnog plana potrebno je voditi raĉuna o:

a) formalnom okviru – izgled konta, kriteriji sistematizacije i rašĉlanjivanja

(dekadski – najrašireniji u praksi, abecedni, kombinirani)

b) materijalnom sadrţaju – bilanĉni, funkcionalni (primjenjuje se u RH) i kombinirani.

RASHODI D P

Nastanak

rashoda

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



65

3.4. Poslovne knjige

POSLOVNE KNJIGE predstavljaju skup evidencija koje poduzetnik vodi da bi osigurao

potrebne podatke o svome poslovanju.

Poslovne knjige mora voditi svaki poslovni subjekt. One na sudu mogu posluţiti kao dokazno

sredstvo, jer se u knjigama ne smije biljeţiti bez isprave koja dokazuje nastanak poslovnog

dogaĊaja (naĉelo dokumentiranosti).

3.4.1. Osnovne poslovne knjige

Ovo su najvaţnije knjige u knjigovodstvenoj evidenciji koje biljeţe sve poslovne dogaĊaje, a

obuhvaćaju DNEVNIK I GLAVNU KNJIGU. IzmeĊu dnevnika i glavne knjige postoji

povezanost, kako raĉunska tako i sadrţajna. U obje poslovne knjige biljeţe se isti

dogaĊaji, ali na razliĉit naĉin.

Osnovne poslovne knjige se ĉuvaju 11 godina.

POSLOVNE KNJIGE

OSNOVNE POMOĆNE

Dnevnik

Glavna knjiga Analitiĉka knjigovodstva

Knjiga blagajne

Knjiga inventara

Knjiga URA

Knjiga IRA

Knjiga popisa i dr.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



66

DNEVNIK je osnovna poslovna knjiga u koju se promjene unose konološki, tj.

vremenskim redoslijedom kako su nastale.

Dnevnik ima kontrolni znaĉaj (kontrolnu ulogu), koji se ogleda u tome da ukupni dugovni

promet mora biti jednak ukupnome potraţnom prometu dnevnika i mora odgovarati

ukupnome dugovnome i potraţnom prometu svih konta glavne knjige. Pored svoje kontrolne

uloge, dnevnik je vrlo vaţan jer olakšava pronalaţenje pogrešaka.

Slika 16: Osnovna poslovna knjiga - dnevnik

Slika 17: Glavna knjiga

GLAVNA KNJIGA je osnovna poslovna knjiga,

sveobuhvatna kronološka evidencija poslovnih

dogaĊaja na kontima imovine, obveza, kapitala,

prihoda, rashoda i rezultata poslovanja. Glavna

knjiga je rašĉlanjena bilanca i rašĉlanjeni raĉun

dobiti i gubitka.

Osnovne poslovne knjige se zakljuĉuju na kraju

poslovne godine, jer su one zapravo skup konta.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



67

3.4.2. Pomoćne poslovne knjige

Pomoćne knjige su dopuna osnovnim poslovnim knjigama, a sluţe za detaljnije prikazivanje

podataka iz glavne knjige.

Ukoliko neki poslovni subjekt ţeli detaljnije informacije o nekom poslu, odnosno odreĊenoj

poziciji, tada se organizira voĊenje pomoćnih poslovnih knjiga. One su najĉešće organizirane

kao analitičke evidencije tj. analitička knjigovodstva.

(Primjerice, kod konta kupaca u glavnoj knjizi će postojati jedan konto na kojem će se u

ukupnom iznosu prikazivati sve promjene na svim kupcima zajedno, dok će se u analitiĉkoj

evidenciji za svakog kupca otvoriti poseban konto na kojem će se biljeţiti svi potrebni detalji

za tog kupca).

Najĉešće se organiziraju analitiĉke evidencije:

- kupaca, dobavljaĉa, dugotrajne materijalne imovine, zalihe sirovina, proizvodnje,

troškova, gotovih proizvoda, trgovaĉke robe, plaća...itd.

KNJIGA BLAGAJNE sluţi za evidenciju gotovinskih uplata i isplata. Ĉine je blagajniĉki

izvještaji koji se najĉešće sastavljaju svakodnevno.

Podaci se u blagajniĉki izvještaj upisuju na temelju blagajniĉkih uplatnica (ispostavlja se za

svaku uplatu u blagajnu) i isplatnica (ispostavlja se za svaku isplatu gotova novca). U blagajni

na kraju svakog radnog dana treba biti onoliko novca koliko bi na osnovi uplatnica i isplatnica

trebalo biti.

KNJIGA INVENTARA je pomoćna poslovna knjiga u koju se biljeţe promjene vezane uz

dugotrajnu materijalnu imovinu. Ova knjiga prati sredstva od datuma njihove nabave, pa do

datuma njihova otuĊenja, pa se zakljuĉuje datumom otuĊenja nekog sredstva.

KNJIGA ULAZNIH RAĈUNA je pomoćna poslovna knjiga u koju se upisuju svi raĉuni ili

fakture dobavljaĉa za primljenu robu ili izvršene usluge. Unose se kronološkim redom, onako

kako su pristizali u poslovni subjekt.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



68

U KNJIGU IZLAZNIH RAĈUNA se biljeţe svi raĉuni poslani kupcima za isporuĉenu robu

ili uslugu, te su poredani kronološki onako kako su se izdavali.

KNJIGU POPISA moţe voditi prodavaonica da bi evidentirala promet robe. U knjigu popisa

se unose podaci o vrijednosti nabave robe, prodaje robe – dnevnome utršku, inventurnim

viškovima i manjkovima, sniţenju ili povećanju cijena robe u prodavaonici i sl.

3.4.3. Knjigovodstvene pogreške i metode ispravljanja

KnjigovoĊe svakodnevno zapisuju stotine podataka u raĉunovodstvene isprave i poslovne

knjige, pa je razumljivo da se bez obzira na ugraĊene kontrole kroz knjigovodstvene

programe potkradu i odreĊene pogreške.

KNJIGOVODSTVENE POGREŠKE mogu biti:

FORMALNE (nastaju povredom naĉela dvojnog

knjigovodstva kada dugovna strana nije jednaka

potraţnoj i lako se uoĉavaju i ispravljaju)

MATERIJALNE (dosta su sloţenije i teţe se

otkrivaju, a mogu nastati u sluĉaju da poslovni dogaĊaj nije uopće proknjiţen, da je

knjiţen dva ili više puta, krivo unesen iznos s knjigovodstvene isprave, knjiţenje

obavljeno na krivome kontu, konta ispravno odabrana, ali strane ne).

Metode otkrivanja knjigovodstvenih pogrešaka:

1. za otkrivanje formalnih pogrešaka se koriste:

a. metoda najkraće linije

b. metoda suţavanja polja pogrešaka

2. za otkrivanje materijalnih pogrešaka se koriste:

a. inventurni postupci

b. metoda konfirmacije ili potvrĊivanja.

Knjigovodstvene pogreške se mogu ispraviti:

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



69

precrtavanjem

storniranjem

dopunsko knjiţenje.

Metoda precrtavanja se koristi ĉesto pri ruĉnome knjiţenju za ispravljanje pogrešaka.

Ispravak se provodi tako da se pogrešan iznos precrta no i dalje ostaje vidljiv, a iznad njega se

upisuje ispravan iznos uz paraf (inicijale- poĉetna slova imena i prezimena) osobe koja je

obavila ispravak.

Stroniranje se provodi na dva naĉina:

1) metodom crvenog storna (pogrešan iznos se još jednom upiše na istu stranu konta,

ali crvenom bojom i uokviri, što odmah upućuje na to da je rijeĉ o korekciji knjiţenja)

2) metodom crnog storna ili obratnog knjiţenja (knjiţenje pogrešnog iznosa na

suprotnu stranu istog konta i knjiţenje ispravnog iznosa na odgovarajuću stranu

ispravnog konta).

Dopunsko knjiţenje se koristi ukoliko je knjiţenje zapisano na ispravnim kontima, ali u

manjem iznosu od potrebnog. Tada se doknjiţi samo potrebna razlika. Primjenom te metode

ista transakcija je zabiljeţena u dva zapisa, što moţe dovesti do krivog zakljuĉka da se radi o

dva poslovna dogaĊaja.

3.5. Inventura

U prodavaonicama odmorišta uz autoceste moraju biti na oprezu kada odjednom uĊe mnogo

ljudi. Zbog velike guţve prodavaĉi će biti zauzeti i neće moći uvijek paziti da kupci ne bi

nešto otuĊili. Dogodi li se kraĊa, a to nitko ne primjeti, stanje robe u prodavaonici neće

odgovarati stanju te iste robe u poslovnim knjigama. Kada će se otkriti ta neusklaĊenost?

Prilikom popisa robe ili inventure.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



70

POPIS ILI INVENTURA je popis svih sredstava (imovine) i

obveza radi usklaĊivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim

stanjem.

Svrha popisa je:

usklaĊivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem

zeteĉenim popisom,

kontrola pravilnosti rada i rukovanja imovinom osoba

kojima je ta imovina povjerena na ĉuvanje i rukovanje te

kontrola aţurnosti izvršenja obveza.

REDOVNI POPIS je zakonska obveza poduzetnika koji se provodi potkraj godine, s danom

31. prosinca, dakle prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

IZVANREDNI POPIS se provodi tijekom godine u sluĉaju promjene cijena proizvoda i robe,

statusnih promjena (spajanja poslovnog subjekta s drugim, razdvajanja poslovnog subjekta na

jedan ili više novih...), u sluĉaju primopredaje duţnosti odgovornih osoba, u sluĉaju vanjske

kraĊe i u drugim sliĉnim situacijama.

KONTINUIRANI POPIS se provodi neprekidno tijekom cijele godine.

POTPUNI POPIS se odnosi na popisivanje svih oblika imovine i obveza poslovnog subjekta.

Popis koji se provodi krajem godine je redovni, ali i potpuni popis.

POPIS

Prema opsegu

Prema vremenu

provedbe

-Redovni

-Izvanredni

-Kontinuirani

-Potpuni

-Djelomiĉni

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



71

DJELOMIĈNI POPIS se odnosi na popis samo pojedinih oblika imovine i obveza. Na primjer

ako se mijenja skladištar u skladištu robe, popisat će se samo roba u tom skladištu. Ova vrsta

popisa je obiĉno izvanredni popis.

Faze popisa:

1. Priprema popisa

2. Provedba popisa

3. Popisne razlike

Stvarno stanje > knjigovodstveno stanje

= inventurni višak

Stvarno stanje < knjigovodstveno stanje

= inventurni manjak

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



72

3.6. Ponavljanje

ODGOVARAJUĆI NA SLJEDEĆA PITANJA ĆETE SE UVJERITI DA OVO

POGLAVLJE IMATE „U MALOM PRSTU“

1. Što je konto? Navedite minimum podataka koje treba sadrţavati konto?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

________________________________________________________________________.

2. Koje se vrste kontrola provode pri kontroli knjigovodstvenih isprava?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________.

3. Kontrola vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava se provodi kao___________________

(preventivni/detektivni) kontrolni postupak. Provode je osobe ovlaštene internim aktom i to

na mjestu koje se zove________________________.

4. Knjigovodstvene pogreške mogu biti __________________ i __________________.

5.Pomoćna poslovna knjiga u koju se biljeţe promjene stanja i kretanja dugotrajne imovine:

a) analitiĉko knjigovodstvo kupaca

b) knjiga blagajne

c) knjiga inventara

d) ništa od navedenog

6. Prema namjeni knjigovodstvene isprave mogu biti:

a) Interne i eksterne

b) Originalne i zbrojne

c) Materijalizirane i digitalne

d) Nalogodavne, opravdavajuće i kombinirane

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



73


a) Povećanja na raĉunima imovine i obveza evidentiraju se na dugovnoj strani

b) Povećanja na raĉunima imovine evidentiraju se na potraţnoj strani

c) Smanjenja na raĉunima obveza i kapitala evidentiraju se na dugovnoj strani

d) Smanjenja na raĉunima imovine, obveza i kapitala evidentiraju se na potraţnoj strani

8. Koja se od sljedećih informacija nalazi u pomoćnim knjigama, ali ne i u glavnoj knjizi:

a) koliĉina primljenih zaliha na skladište

b) prihod od prodaje gotovih proizvoda u odreĊenom razdoblju

c) iznos primljenog kredita

d) trošak prodane robe za odreĊeno razdoblje

9. Temeljna raĉunovodstvena kontrola dvojnog knjigovodstva „duguje=potraţuje“ predstavlja

kontrolu:

a) Ulaza

b) Izlaza

c) Obrade

d) Sveg navedenog

10. Obveza trajnog ĉuvanja odnosi se na:

a) Isplatne liste

b) Dnevnik i glavnu knjigu

c) Isprave platnog prometa

d) Isprave na temelju kojih se podaci unose u poslovne knjige

11. Redovna inventura provodi se:

a) U toku cijele godine

b) Na kraju poslovne godine

c) U sluĉaju promjene cijena

d) U sluĉaju statusnih promjena

12. Crni storno je metoda ispravljanja knjigovodstvenih pogrešaka koja:

a) se moţe koristiti jedino kod ruĉne obrade podataka

b) vrši neutralizaciju pogreške knjiţenjem pogrešnog iznosa na suprotnu stranu istog

konta i knjiţenjem ispravnog iznosa na odgovarajuću stranu ispravnog konta

c) vrši neutralizaciju pogreške na istoj strani konta gdje je izvršeno pogrešno knjiţenje,

ali se taj iznos posebno oznaĉuje i predstavlja odbitnu stavku

d) ne vrši neutralizaciju knjigovodstvene pogreške

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



74

13. Obveza za PDV moţe se vidjeti u:

a) Glavnoj knjizi

b) Knjizi inventara

c) Knjizi ulaznih i izlaznih raĉuna

d) Svim pomoćnim knjigama

14. Inventura je popis __________ i ____________.

15. Koliĉina prodanih proizvoda za odreĊeno razdoblje će biti evidentirana u

__________________ knjigama, ali ne i u _________________knjizi.

16. Ukoliko je inventurom ustanovljeno 100 kom trgovaĉke robe, a u knjigovodstvenim

evidencijama postoji podatak da je stanje sirovina 130 kom, tada će se morati proknjiţiti:

a) manjak od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazu

b) manjak od 30 kom iskazanih u koliĉinskom izrazu

c) višak od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazu

d) rashod od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazu

17. Hodogram kretanja isprave je put od njezina _____________________ do

_______________________.

18. Primjer formalne pogreške je:

a) krivo unesen iznos s knjigovodstvene isprave

b) dugovna strana nije jednaka potraţnoj

c) poslovna promjena proknjiţena na ispravnim kontima, ali krivim stranama

d) knjiţenje obavljeno na krivom kontu

19. Izbaci uljeza:

a) knjiga blagajne

b) knjiga ulaznih i izlaznih raĉuna

c) glavna knjiga

d) knjiga inventara

20. Dnevnik ima ___________________ulogu koja se ogleda u tome da ukupni

____________ promet mora biti jednak ukupnome _______________ prometu.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



75

21. Knjiga inventara se zakljuĉuje na kraju godine. T N

22. Knjigovodstvene pogreške se mogu ispraviti:

a)

b)

c)

23. Prema sloţenosti poslovnih promjena konta dijelimo na:

a) Samostalna i nesamostalna

b) Analitiĉka i sintetiĉka

c) Konta aktive i konta pasive

d) Konta prihoda i konta rashoda

24. _________________ ______________ predstavljaju skup evidencija koje poduzetnik

vodi da bi osigurao potrebne podatke o svome poslovanju.

25. Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se __________________ redom upisuju sve

knjigovodstvene _________________ nastale u poduzeću.

26. U knjizi ulaznih raĉuna se nalaze:

a) dobavljaĉi

b) kupci

c) prihodi

d) glavna blagajna

27. Tri vrste inventure su ______________________, _______________________ i

____________________________.

28. Faze popisa su ________________________, _________________________ i

_________________________________________.

29. Knjigovodstvena isprava ili __________________ .

30. Raĉunovodstvena isprava je širi pojam od knjigovodstvene i poslovne isprave. T N

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



76

31. Primjer eksterne knjigovodstvene isprave je:

a) faktura kupcu

b) uplatnica

c) izdatnica

d) faktura dobavljaĉa

32. Na kraju godine se ne zakljuĉuje:

a) bruto bilanca

b) glavna knjiga

c) knjiga inventara

d) dnevnik

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



77

4. RAĈUNOVODSTVENO PRAĆENJE TIPIĈNIH POSLOVNIH

DOGAĐAJA

U ovom poglavlju ćete naučiti kako sve do sada naučeno primijeniti u odreĎenim

situacijama. Do sada ste naučili već mnogo bitnih izraza i definicija, a sljedeće će vam

pobliţe objasniti kako se dijele imovina i obveze te što sve spada u imovinu, obveze i kapital.

Metode kalkulacije su nešto što uopće nije znanstvena fantastika već nešto što, nakon

naučenog gradiva, spada u jednostavnu, svakodnevnu matematiku. Troškovi, izdaci i rashodi

su pojmovi koje ćete ipak morati naučiti razlikovati što neće predstavljati nikakve poteškoće.

Nabava, proizvodnja, prodaja... vrijeme je i za saznati gdje ćemo mi tu zaraditi. Neto dobit je

ono što nama ostaje, a naučit ćete i na koji način se ona sve moţe raspodijeliti i za što

iskoristiti.

4.1. Dugotrajna imovina

DUGOTRAJNA (STALNA ILI FIKSNA) IMOVINA je ona koja se postupno troši

(amortizira) i zadrţava svoj pojavni oblik tijekom ĉitavog korisnog vijeka uporabe. Koristi se

dulje od godinu dana u poduzeću i neće se utrošiti u jednom proizvodnom ciklusu.

To su primjerice;

Dugotrajna imovina je ona imovina društva koja:

ima korisni vijek dulji od jedne godine

nije namijenjena prodaji nego korištenju u poslovnom procesu (dotrajali kamion se

moţe prodati, ali on nije nabavljen da bi se prodavao nego koristio u poslovnom

procesu)

svoju vrijednost prenosi na uĉinke

postupno se troši, a trošenje dugotrajne imovine se naziva amortizacija.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



78

Već smo spomenuli na koji naĉin dijelimo dugotrajnu imovinu, pa ćemo se samo ukratko

podsjetiti !!!

Dugotrajnu imovinu prema pojavnom obliku i funkciji u nekom poslovnom procesu ĉine:

a) Nematerijalna imovina

Razni izdaci za razvoj, osnivaĉki izdaci, patenti, koncesije, licencije, franšize, zaštitni znak,

raĉunalni softver, goodwill, dani predujmovi za nabavu nematerijalne imovine i ostala prava

koja se nalaze u neopipljivom obliku, odnosno bez fiziĉkih obiljeţja. Ovaj oblik dugotrajne

imovine se moţe steći:

- Eksterno (zasebno stjecanje – kupnja, razmjenom, drţavnim potporama ili stjecanje

poslovnim spajanjima (goodwill))

- Interno (razvijanjem unutar poslovanja).

Kod internog razvijanja imovine potrebno je razlikovati fazu istraţivanja i fazu razvoja.

Troškove koji su nastali istraţivanjem nije moguće kapitalizirati, što zapravo znaĉi da ih nije

moguće uraĉunati u vrijednost nematerijalnog sredstva koje se razvija u poduzeću. Izdatke za

razvoj je moguće kapitalizirati ukoliko je zabiljeţeno da postoje uvjeti za isto i da je donesena

odluka o tome.

GOODWILL ili dobar glas poduzeća predstavlja razliku izmeĊu cijene koju je stjecatelj

spreman platiti i fer vrijednosti netoimovine (razlika izmeĊu imovine i obveza). Pojavljuje se

kao posljedica poslovnih spajanja. Primjerice, netoimovina nekog poduzeća vrijedi 1 000 000

kn, a vi za njega platite 1 300 000 kn. Upravo je razlog toga njegova reputacija na trţištu,

marka, struĉnost zaposlenih i menadţmenta, općenito know- how.

b) Materijalna imovina

Poduzeće posjeduje materijalnu imovinu radi korištenja u proizvodnji proizvoda, isporuci

roba ili usluga, u administrativne svrhe i ostalo. U materijalnu imovinu ubrajamo razna

postrojenja i opremu, nekretnine, zemljišta i šume, višegodišnje nasade, osnovno stado, alate,

pogonski inventar, prijevozna sredstva, dane predujmove i ostalu materijalnu imovinu.

c) Financijska

d) Potraţivanja

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



79

PROCES NABAVE: svi troškovi koji su nuţni u procesu nabave dugotrajne imovine

(cijena po kojoj smo je kupili, troškovi prijevoza, utovara, istovara, ukrcaja, iskrcaja, carine...)

se evidentiraju na kontu „IMOVINA U PRIPREMI“ (npr., ukoliko kupujemo neko

zemljište, onda ćemo otvoriti konto „zemljište u pripremi“)!!!

Nakon što se proknjiţe svi troškovi koji su se pojavili da bi ta imovina došla u poduzeće,

zatvara se konto „U PRIPREMI“ i nabavljena imovina se po TROŠKU NABAVE prenosi na

konto „IMOVINA U UPOTREBI“!

PROCESI DUGOTRAJNE MATERIJALNE I

NEMATERIJALNE IMOVINE

NABAVE

-kupnja

-nabava u vlastitoj reţiji

-primanje bez naknade

(donacija)

- inventurni višak

KORIŠTENJA

-trošenje

(obraĉun amortizacije)

LIKVIDACIJE

-prodaja

-rashodovanje

-davanje bez naknade

- inventurni manjak

KUPOVNA CIJENA

+

OVISNI TROŠKOVI

(utovar, istovar, prijevoz,

ukrcaj, iskrcaj, carina...)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



80

Kalkulacija troška nabave:

kupovna cijena (vrijednost prema fakturi dobavljaĉa umanjena za trgovaĉke

popuste i rabate)

carina i druge pristojbe

svi izravni troškovi potrebni za dovoĊenje sredstva u radno stanje i za

namjeravanu upotrebu.

MJERENJE DUGOTRAJNE IMOVINE:

- POĈETNO MJERENJE se odnosi na trošak nabave odnosno nabavnu vrijednost

- NAKNADNO MJERENJE podrazumijeva model troška (trošak nabave se umanji za

vrijednost amortizacije gubitke od umanjenja vrijednosti) ili model revalorizacije

(utvrĊivanje fer vrijednosti).

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji se knjiţi unutar kratkotrajne imovine

ukoliko se planira prodati unutar godine dana.

Upoznajte i Štrebsy Catering d.o.o. koje pruţa kvalitetnu ugostiteljsku uslugu kao što je

opskrba hrane i pića uzvanika na razliĉitim društvenim dogaĊajima i zabavama. Upravo u

svrhu obavljanja temeljne poslovne djelatnosti, ovom poduzeću je neophodno imati na

raspolaganju odreĊen broj automobila. Zbog uĉestalih kvarova jednog od automobila,

Štrebsy Catering d.o.o. odluĉi isti prodati i kupiti novi. Za ovo poduzeće automobil

predstavlja dugotrajnu materijalnu imovinu koja kroz duţe vremensko razdoblje

„pomaţe“ kratkotrajnoj imovini (hrana, piće, slastice) da postane novac. U ovom sluĉaju

kada je mendţment odluĉio prodati tu imovinu ona postaje kratkotrajna imovina i biljeţi

se na kontu „DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI“.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



81

AMORTIZACIJA

Ako odluĉiš danas prodati svoj mobitel, uz pretpostavku da je korišten neko vrijeme,

hoćeš li dobiti isti iznos novca koji si ti platio kad si ga kupio?

Da bar , ali odgovor je ne. Upravo je iznos amortizacije taj koji umanjuje vrijednost

tvog mobitela jer se on upotrebom „istrošio“!

Prema tome, amortizacija predstavlja vrijednosni iskaz trošenja dugotrajne

nematerijalne i materijalne imovine.

Koja sredstva podlijeţu amortizaciji?

ona za koje se oĉekuje da će se koristiit duţe od jednog obraĉunskog razdoblja

koja imaju ograniĉeni vijek uporabe

koja poduzeća drţe za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe i pruţanju usluga ili za

administrativne svrhe.

Sredstva koja su izuzeta od obveze obraĉuna amortizacije su:

imovina koja je u procesu nabave i nije raspoloţiva za uporabu (IMOVINA U

PRIPREMI)

predujmovi dani za nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

zemljište

šume i sliĉni obnovljivi resursi

TREBSY CATERING D.O.O.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



82

dugotrajna imovina namjenjena prodaji

ostala materijalna i nematerijalna imovina.

Prilikom knjiţenja troška amortizacije razlikujemo 2 principa:

1. NETO PRINCIP

2. BRUTO PRINCIP

MI KORISTIMO!!!

1.godina

2.godina

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



83

SUSTAVI I METODE OBRAĈUNA AMORTIZACIJE:

Razlikujemo dva sustava obraĉuna amortizacije: vremenski i funkcionalni.

Vremenski sustav obuhvaća tri metode obraĉuna: linearna (sredstvo se amortizira u jednakim

godišnjim iznosima), degresivna (u poĉetnim razdobljima se primjenjuju više stope

amortizacije koje se s godinama smanjuju) i progresivna (u poĉetnim razdobljima niţe stope

amortizacije koje potom progresivno rastu).

Funkcionalni sustav obuhvaća metode obraĉuna prema uĉinku i prema satima rada.

4.2. Kratkotrajna imovina

Kratkotrajna imovina je imovina koja se utroši u normalnom proizvodnom ciklusu i to je

obiĉno do godine dana.

Proizvodni ciklus se definira kao razdoblje od nabave i ulaza sirovine i materijala u poslovni

proces do trenutka naplate potraţivanja od kupaca kojima su prodani proizvodi.

Poduzeće Štrebsy Kristal d.o.o. je vodeće na trţištu u proizvodnji kristalnih vaza. Uobiĉajeni

proizvodni ciklus ovog poduzeća poĉinje kupnjom kristalnog stakla koje procesom

proizvodnje postaje gotov proizvod – kristalna vaza. Nakon što se isporuĉi u prodavaonice

SUSTAVI METODE

Vremenski

1. Linearna (pravocrtna)

2. Degresivna

3. Progresivna

Funkcionalni 1. Obraĉun prema uĉinku

2.Obraĉun prema satima rada

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



84

gdje će biti dostupne kupcima za prodaju, taj kristalne vaze postaju trgovaĉka roba. Kada

kupci kupe kristalne vaze, ovo poduzeće ima potraţivanja od tih kupaca, ukoliko nisu platili

odmah, odnosno, u gotovini. Nakon što Štrebsy Kristal d.o.o. naplati svoja potraţivanja,

ponovno dobiva novac i proizvodni ciklus kreće ispoĉetka.

Slika 18: Proizvodni ciklus poduzeća

Kratkotrajna imovina treba ispunjavati sljedeće uvjete:

drţi se za prodaju/potrošnju u redovnom tijeku poslovanja

primarno se drţi za trgovanje

oĉekuje da će se realizirati unutar 12 mjeseci

novac ili novĉani ekvivalenti (osim ako mu je ograniĉena mogućnost razmjene ili

uporabe za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje 12 mjeseci).

Nauĉili smo da se kratkotrajna imovina sastoji od zaliha, potraţivanja, financijske imovine i

novca u banci i blagajni.

Novac

Sirovina i materijal

Gotovi proizvodi

Trgovačka roba

Potraživanje od kupaca

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



85

4.2.1. Zalihe sirovina i materijala

Zalihe moţemo podijeliti na:

sirovina i materijal – zalihe koje su namijenjene potrošnji u proizvodnom procesu ili

pruţanju usluga

proizvodnja u tijeku (nedovršena proizvodnja) – zalihe koje se nalaze u nekoj od faza

proizvodnje

gotovi proizvodi – zalihe namijenjene prodaji u redovnom tijeku poslovanja

trgovaĉka roba - zalihe namijenjene prodaji u redovitom poslovanju

sitan inventar

rezervni dijelovi

dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine.

Procesi kod zaliha sirovina i materijala:

Proces nabave

Zalihe sirovina i materijala se mogu utvrditi ili po TROŠKU NABAVE ili po neto utrţivoj

vrijednosti koja se moţe realizirati, a to ovisi o tome koja je vrijednost niţa.

TROŠAK NABAVE SIROVINA I MATERIJALA ĈINE:

kupovna cijena (iznos koji moramo platiti dobavljaĉu nakon što se odbiju svi

popusti)

svi izravni troškovi koji su potrebni za dovoĊenje sredstava u radno stanje i za

namjeravanu upotrebu (prijevoz, utovar, istovar, carine, nepovratni porezi,

osiguranje...).

„Laiĉki“ reĉeno obuhvaća kupovnu cijenu i ovisne troškove.

Nabava i uskladištenje

sirovina i materijala

Utrošak sirovina i materijala u proizvodnji

Otuđenje zaliha sirovina i

materijala

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



86

Dvije temeljne metode (tehnike) evidentiranja uskladištenja i utroška zaliha sirovina i

materijala jesu:

evidentiranje po stvarnom trošku nabave

evidentiranje po planskom trošku nabave.

Kod evidencije po planskom trošku nabave razlikujemo:

POZITIVNO ODSTUPANJE = PLANIRANI TROŠAK > STVARNOG TROŠKA

(planirali smo više troškove, ali stvarni su bili niţi)

NEGATIVNO ODSTUPANJE = PLANIRANI TROŠAK < STVARNOG TROŠKA

(planirali smo niţe troškove, a oni su bili viši)

Za evidenciju utroška sirovina i materijala mi ćemo koristiti stvarni utrošak koji moţe biti

iskazan po metodama:

a) PROSJEĈNA PONDERIRANA CIJENA; vrijednost sirovina na zalihama se dijeli sa

ukupnom koliĉinom kojom se raspolaţe – vrijednosni saldo (vrijednosti dugovne

strane-vrijednosti potraţne strane) / koliĉinski saldo (koliĉine dugovne strane –

koliĉine potraţne strane)

b) FIFO (First In First Out) ; kada se utroše sve zalihe po prvoj nabavnoj cijeni prelazi se

na drugu i tako na ostale cijene sve do posljednje nabavne cijene

c) LIFO (Last In First Out) ; utrošak se prvo evidentira po posljednjoj nabavnoj cijeni i

ide se prema prvim nabavnim cijenama.

Za zadatke su vam potrebne prosjeĉna ponderirana cijena (PPC) i FIFO metoda.

Poslovne knjige koje se koriste kod evidencije zaliha sirovina i materijala su:

skladišna evidencija – pojedinaĉno i koliĉinski

analitiĉka evidencija (materijalno knjigovodstvo) – pojedinaĉno, koliĉinski i

vrijednosno

sintetiĉka evidencija (glavna knjiga) – zbirno, sintetiĉki i vrijednosno.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



87

Knjigovodstvene isprave koje se sluţe kao potvrda nastanka poslovnih dogaĊaja u

raĉunovodstvu zaliha sirovina i materijala:

skladišna primka – ispostavlja ju skladištar prilikom zaprimanja sirovina i materijala u

skladište

skladišna izdatnica - ispostavlja se u trenutku izlaza sirovina i materijala sa skladišta

(najĉešće u pogon)

meĊuskladišnica – ispostavlja se u sluĉaju kada se neka sirovina i materijal iz jednog

skladišta prenosi u drugo skladište unutar jednog poslovnog subjekta (ono skladište

koje prima ima povećanje vrijenodsti sirovina i materijala, ono skladište koje izdaje

ima smanjenje vrijednosti sirovina i materijala)

povratnica – ispostavlja se u sluĉaju povrata neutrošenih sirovina i materijala u

skladište

otpremnica - ispostavlja se u sluĉaju prodaje sirovina i materijala

odluka o vrijednosnom usklaĊenju zaliha sirovina i materijala – donosi menadţment i

sluţi kao podloga za raĉunovodstveno evidentiranje smanjenja knjigovodstvene

vrijednosti zaliha sirovina i materijala do neto vrijednosti koja se moţe realizirati.

inventurna lista – sastavlja se prilikom inventure i sluţi kao podloga za evidentiranje

inventurnih razlika.

REZERVNI DIJELOVI – su dio kratkotrajne imovine u obliku dijelova, sklopova ili ureĊaja

koji su nabavljeni kako bi se ugradili u:

nekretnine, postrojenja ili opremu prilikom popravaka ili odrţavanja sredstava za rad.

u vlastite proizvode u cilju daljnje proizvodnje odnosno koji bi sluţili za servisne

usluge.

SITAN INVENTAR – predmeti koji se najĉešće ne utroše jednokratno u poslovnom procesu,

a vijek trajanja tih predmeta moţe biti i duţi od godinu dana od trenutka njihova stavljanja u

uporabu. Najĉešće se radi o predmetima koji imaju fiziĉki oblik, imaju obiljeţje i kratkotrajne

i dugotrajne imovine. Vijek trajanja je ĉesto duţi od godinu dana, no njihov pojedinaĉni

trošak nabave je najĉešće manje vrijednosti (niţe od 3 500 kn). To su primjerice sitniji uredski

i pogonski inventar, pomagala za rad, pribor za spremanje i posluţivanje hrane i dr.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



88

Vrijednosno usklaĊivanje zaliha

Razlozi za vrijednosno usklaĊivanje:

smanjenje prodajne cijene

oštećenje zaliha

potpuno ili djelomiĉno zastarjevanje zaliha

procijenjeni troškovi dovršenja odnosno procijenjeni troškovi koji trebaju nastati

povećavaju trošak prodaje.

4.2.2. Zalihe trgovaĉke robe

TRGOVAĈKA ROBA je imovina koja se drţi radi daljnje prodaje u redovitom poslovanju.

Vodi se prema:

trošku nabave (kupovna cijena + ovisni troškovi) ili

prodajnoj cijeni (trošak nabave + razlika u cijeni).

Poduzeća koja se bave trgovinom imaju za cilj nabaviti trgovaĉku robu po niţoj cijeni kako bi

je prodali po višoj cijeni.

Oni obiĉno ne proizvode tu robu već se bave kupoprodajom trgovaĉke robe pa se iz tog

razloga poslovni proces kod trgovine razlikuje u odnosu na proizvoĊaĉka poduzeća ili ona

koja se bave pruţanjem usluga jer je zapravo puno kraći i jednostavniji.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



89

Trgovina Štrebsy Vitamins prodaje domaće voće i povrće. Danas je upravo stigao kamion sa

mandarinama iz Opuzena. Naruĉeno je 800 kg mandarina po cijeni od 1 kn/kg, što znaĉi da je

kupovna cijena iznosila 800 kn. Ne smijemo zaboraviti ni ostale troškove koje smo morali

platiti da bi te mandarine stigle do naše trgovine u Zagrebu. Utovar mandarina, prijevoz i

istovar smo platili 1 600 kn. Ukupno su nas mandarine koštale 2 400 kn, što oznaĉava trošak

nabave odnosno nabavnu cijenu mandarina koja iznosi 3 kn/kg. Da bismo zaradili, na tu

cijenu moramo dodati marţu i odluĉimo se za prodajnu cijenu od 6 kn/kg.

Naša trgovina ima i odreĊene troškove koje moramo svaki mjesec podmiriti. Sva sreća pa smo

mi vlasnici prostora trgovine i ne moramo plaćati najam, ali moramo isplatiti plaće za dva

djelatnika i podmiriti troškove elektriĉne energije. Svi ti troškovi postat će odmah i rashodi u

obraĉunskom razdoblju u kojem su nastali i moći ćemo ih suĉeliti sa nastalim prihodima u

istom obraĉunskom razdoblju.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



90

Zalihe robe u trgovini na veliko se vode ili po trošku nabave ili po prodajnoj cijeni koja u

sebi ukljuĉuje trgovaĉku marţu, odnosno razliku u cijeni.

Roba u prodavaonici (maloprodaji) se vodi po prodajnoj cijeni u kojoj je ukljuĉen PDV tj.

maloprodajnoj cijeni.

Poslovne knjige u poslovanju s trgovaĉkom robom:

skladišna evidencija

evidencija prodavaonice tj. knjiga popisa

robno i financijsko knjigovodstvo (odnosno analitiĉka i sintetiĉka evidencija).

Moţe se dogoditi da odreĊenoj robi padne kvaliteta ili doĊe do zastarjelosti robe pa je u tom

sluĉaju potrebno provesti vrijednosno usklaĊivanje robe (sniziti cijenu po kojoj se ona vodi na

skladištu). To se ne smije uĉiniti direktno na kontu zaliha trgovaĉke robe već se otvara

korektivni konto, konto ISPRAVKE VRIJEDNOSTI koji upravo to i ĉini, dakle ispravlja

vrijednost te robe. Naravno da za naše poduzeće nije poţeljna ova situacija tako da to za nas

predstavlja RASHOD OD VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA.

Ispravak

vrijednosti robe

Rashod od

vrijednosnog

usklaĊivanja robe

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



91

Uobiĉajeno je u trgovinama odreĊenim danima napraviti i popis odnosno inventuru kako bi

se provjerilo stanje robe. Uvijek se moţe dogoditi da nešto nedostaje ili neĉega ima više nego

što naše knjige pokazuju. U tom sluĉaju govorimo o INVENTURNIM MANJKOVIMA ili

VIŠKOVIMA. Za našu trgovinu inventurni višak predstavlja prihod, a obzirom nije nastao

našim redovnim poslovanjem smatrat ćemo ga izvanrednim prihodom, dok je inventurni

manjak zapravo naš izvanredni rashod.

4.2.3. Kratkotrajna potraţivanja, financijska imovina, novac i novĉani ekvivalenti

KRATKOTRAJNA POTRAŢIVANJA

Temeljna djelatnost poduzeća je prodaja proizvoda, robe ili usluga. Nerijetko se dogaĊa da

prodano nije odmah i naplaćeno. U tom sluĉaju poduzeća imaju potraţivanja od svojih

kupaca koja su najĉešći oblik kratkotrajnih potraţivanja.

Poduzeća takoĊer mogu isplatiti svojim djelatnicima odreĊene akontacije za sluţbena

putovanja, mogu ih teretiti i za nastale manjkove u poduzeću ili im pak dati nekakve

kratkoroĉne pozajmice. U tom se sluĉaju biljeţe potraţivanja od zaposlenih.

Kratkotrajna potraţivanja obuhvaćaju i potraţivanja od drţave i drţavnih institucija. To se

odnosi najĉešće na plaćene poreze po ulaznim raĉunima (kada nama dobavljaĉ isporuĉi

fakturu u kojoj je sadrţan iznos poreza) na temelju kojih se ostvaruje pravo povrata plaćenog

poreza. Moguće su i situacije da smo u tekućoj godini imali veća potraţivanja za plaćeni

porez (pretporez) nego što je bila naša obveza za PDV te u tom sluĉaju ostvarujemo pravo na

povrat razlike PDV-a.

Prihod od viškova Zalihe robe Rashod od manjkova

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



92

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Kada poslovni subjekti odluĉe uloţiti svoj novac na rok kraći od godine dana što je moguće u

obliku danih kredita drugima, ulaganjem u kratkoroĉne vrijednosne papire

(komercijalni i blagajniĉki zapisi, kratkoroĉne obveznice, dionice – ukoliko menadţment

takvo ulaganje okarakterizira kratkotrajnim). Primljeni ĉekovi i mjenice se takoĊer smatraju

kratkotrajnom financijskom imovinom jer će se unovĉiti u razdoblju kraćem od godine dana.

Poslovni subjekti svoj novac ulaţu u financijsku imovinu najĉešće radi oĉuvanja svog kapitala

i ostvarivanja odreĊene ekonomske koristi koja se ogleda kroz ostvarivanje prihoda od

kamata.

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI

MeĊu poslovnim subjektima se plaćanje najĉešće vrši putem ţiroraĉuna, što predstavlja

bezgotovinski oblik plaćanja. Moguća su i plaćanja gotovinom što podrazumijeva plaćanje iz

blagajne poduzeća.

Novĉani ekvivalenti su visoko likvidna, lako i brzo unovĉiva kratkoroĉna ulaganja koja nisu

pod utjecajem znaĉajnog rizika promjene vrijednosti. To su primjerice drţavne obveznice,

komercijalni i blagajniĉki zapisi.

OTVORENI AKREDITIV je instrument osiguranja plaćanja kojim organizacija platnog

prometa na zahtjev duţnika (pravne osobe koja kod nje ima raĉun) stavlja na raspolaganje

sredstva drugoj (pravnoj) osobi koja ih kao vjerovnik moţe koristiti na osnovi dokumentacije

predviĊene ugovorom sa duţnikom.

Primjerice, Štrebsy UGG d.o.o., koje se bavi trgovinom popularnih ţenskih ĉizama UGG-sica,

otvori akreditiv kod svoje banke na kojem polaţe sredstva u korist prodavatelja iz Amerike,

korisnika tog akreditiva. Banka potom obavještava prodavatelja ili njegovu poslovnu banku

da će mu sredstva iz akreditiva biti na raspolaganju kad ispuni obveze navedene u ugovoru, a

odnose se na isporuku ĉizama i dostavu potrebnih dokumenata.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



93

4.3. Vremenska razgraniĉenja

Vremenska razgraniĉenja se pojavljuju zbog vremenskog raskoraka (neusklaĊenosti) izmeĊu

nastanka izdatka i troška, odnosno prihoda i primitaka.

Postoje AKTIVNA I PASIVNA vremenska razgraniĉenja koja se evidentiraju u bilanci

poduzeća.

AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIĈENJA predstavljaju prijelazni oblik kratkotrajne

imovine („kvazi imovina“). Tu spadaju PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I

NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA. Kod aktivnih vremenskih razgraniĉenja je

karakteristiĉno to da prvo slijedi izdatak novca pa tek onda trošak.

Primjerice, unaprijed platimo najamninu za tri mjeseca. U tom sluĉaju smo prvo dali novac (iz

blagajne ili sa ţiroraĉuna) što znaĉi da nam je nastao izdatak, a kada najmodavac ispostavi

fakturu za najamninu nastati će trošak.

Ovdje morate pripaziti na to da dani predujam nije isto što i unaprijed plaćeni trošak budućeg

razdoblja, iako se u oba sluĉaja radi o tome da prvo nastaje izdatak novca. U prvom sluĉaju

mi dajemo predujam (novac) za neku imovinu koju nabavljamo, dok u drugom sluĉaju

unaprijed dajemo novac za neki trošak koji će nastati u budućnosti, a vezan je uz naše

poslovanje !

DANI PREDUJAM ≠AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIĈENJA

PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIĈENJA predstavljaju prijelazni oblik kratkoroĉnih

obveza. Odnose se na ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHODE BUDUĆEG

RAZDOBLJA.

OdgoĊeno plaćanje troškova podrazumijeva da se prvo priznaju troškovi, a tek kasnije

nastaje izdatak. Prihodi budućeg razdoblja se pojavljuju u situacijama kada se prihodi

unaprijed naplate.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



94

Za pojašnjenje bilanĉne pozicije „prihoda budućeg razdoblja“ moţemo ponovno upotrijebiti

primjer najamnine, ali u situaciji kada smo mi najmodavac i naplatimo najamninu za ĉetiri

mjeseca unaprijed. U tom sluĉaju smo ostvarili primitak novca na ţiroraĉun i prihod budućeg

razdoblja. Ovaj konto „prihoda budućeg razdoblja“ ćemo na kraju svakog mjeseca smanjivati

u korist konta „prihoda od najamnine“ kada je i realno da mi taj prihod ostvarujemo.

4.4. Troškovi poslovanja

TROŠKOVI SU VRIJEDNOSNO IZRAŢENI UTROŠCI RESURSA (rada, dugotrajne i

kratkotrajne imovine, tuĊih usluga) RADI ISPUNJAVANJA ODREĐENOG CILJA –

proizvodnje proizvoda, pruţanja usluga.

Troškovi su novĉani izraz upotrijebljenih resursa koji se koriste u svrhu postizanja odreĊenog

cilja ili ostvarenja uĉinka.

UTROŠAK predstavlja fiziĉko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju uĉinaka.

Trošak = utrošak x cijena

IZDATAK je smanjenje novĉanih sredstava, tj. odljev novca poslovnog subjekta.

RASHOD je smanjenje ekonomskih koristi kroz obraĉunsko razdoblje u obliku odljeva ili

smanjenja sredstava ili stvaranja obveze što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog

u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima.

Trošak ≠ Utrošak, Izdatak, Rashod !!!

TROŠKOVE UVIJEK BILJEŢIMO NA DUGOVNOJ STRANI

jer utjeĉu na smanjenje kapitala, a već smo nauĉili da se

smanjenje kapitala evidentira na dugovnoj strani!

D P TROŠKOVI

Nastanak troškova

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



95

PODJELA TROŠKOVA:

1. Prema vremenskom nastanku:

a) povijesni (prošli) - troškovi nastali u prošlom obraĉunskom razdoblju i na njih

menadţment ne moţe utjecati

b) zamjenski (sadašnji) – iznos troškova koji će nastati za nabavu nove imovine

sliĉnih obiljeţja

c) budţetirani (budući) – troškovi za koje se oĉekuje da će nastati u budućem

obraĉunskom razdoblju.

2. Prema reakciji na promjene aktivnosti (stupnju iskorištenosti kapaciteta):

a) fiskni

b) varijabilni

c) mješoviti

3. Prema funkcijama:

a) proizvodni – svi troškovi povezani sa procesom proizvodnje, a obuhvaćaju

troškove direktnog rada, materijala i opće troškove proizvodnje. Postaju rashodi

tek u razdoblju prodaje gotovih proizvoda.

b) neproizvodni troškovi – oni troškovi koji nisu povezani s proizvodnim

procesom. Obuhvaćaju troškove uprave, prodaje i administracije. Prenose se na

rashode u trenutku njihova nastanka.

4. Prema prirodi, podrijetlu i namjeni:

a) prirodne vrste troškova (npr. materijalni troškovi, troškovi usluga, troškovi

amortizacije, troškovi osoblja..)

b) funkcionalne vrste troškova (npr. troškovi nabave proizvodnje, prodaje...)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



96

5. Prema obuhvatu po nositeljima:

a) izravni (direktni) – evidentiraju se na temelju knjigovodstvenih isprava i lako se

rasporeĊuju na nositelje troškova (npr. troškovi direktnog materijala i rada)

b) neizravni (indirektni) – na nositelje troškova rasporeĊuju se naknadno pomoću

odreĊenih kriterija ili postupaka (npr. opći troškovi proizvodnje)

6. Prema poloţaju u financijskim izvještajima:

a) nedospjeli i dospjeli

b) troškovi proizvoda i troškovi razdoblja

c) primarni i konverzijski troškovi

7. Prema znaĉajnosti za donošenje poslovnih odluka:

a) relevantni

b) irelevantni

8. Prema mogućnosti kontrole:

a) kontrolabilni (kontrolirani) – menadţer moţe kontrolirati u odreĊenom

vremenu

b) nekontrolabilni (nekontrolirani)

Raspored troškova ovisi o djelatnosti društva i u skladu s time razlikujemo:

usluţnu djelatnost (obuhvaća prihod od prodaje usluga te troškove poslovanja)

trgovinu (prihod od prodaje robe i s druge strane trošak nabave prodane robe i

troškovi trgovine)

proizvoĊaĉku djelatnost (prihod od prodaje proizvoda i s druge strane troškovi

prodanih proizvoda i troškovi razdoblja)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



97

KAD ĆE TROŠAK PROIZVODA, A KAD TROŠAK RAZDOBLJA POSTATI

RASHOD ???

Kada skupimo sve troškove našeg proizvoda, direktni materijal, direktni rad i opće troškove

proizvodnje moţemo krenuti sa proizvodnjom. Naša proizvodnja ne mora dovršiti sve što je

bilo zapoĉeto pa samo ono dovršeno su zalihe gotovih proizvoda koje su potom spremne za

prodaju. Samo ona koliĉina koja se proda postaje rashod od prodaje gotovih proizvoda !

Trošak razdoblja (troškovi administracije, uprave i prodaje) postaju rashodi u istom

obraĉunskom razdoblju kad su nastali!

REZERVIRANJA ZA TROŠKOVE I RIZIKE

stvaraju se za neizvjesne troškove koji mogu uslijediti, a koji se odnose na sadašnje

uĉinke kao i gubitke kod nesigurnih poslova.

Uvjeti za iskazivanje rezerviranja u troškove i obveze:

a) obveza postoji sada ali je rezultat prošlih dogaĊaja

b) podmirenje obveze će rezultirati odljevom resursa (imovine)

c) iznos obveze se moţe utvrditi pouzdanom procjenom.

Trošak proizvoda Rashod Zalihe proizvodnje

(proizvodnja u

toku)

Zalihe gotovih

proizvoda

Rashod Trošak razdoblja

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



98

To su troškovi koje poslovni subjekt evidentira, ali koji nisu stvarno nastali nego se oĉekuje

da će nastati u budućnosti.

Postupak knjiţenja:

1. dugoroĉno rezerviranje i evidencija planiranih troškova

2. evidencija stvarnih troškova

ukidanje dugoroĉnih rezerviranja i evidencija prihoda od ukidanja rezerviranja

4.5. Obraĉun proizvodnje

MJESTO TROŠKA je funkcijski, prostorno ili stvarno zaokruţena jedinica u okviru

poduzeća, u kojoj ili u svezi s kojom su se javili troškovi i za koje postoji odgovornost.

Prema funkcionalnom kriteriju mjesta troškova se dijele na proizvodna i neproizvodna.

Prema funkciji u procesu proizvodnje proizvodna mjesta troškova (MT) se mogu podijeliti na:

o MT osnovne (glavne) djelatnosti

o MT sporedne proizvodne djelatnosti

o MT neindustrijske djelatnosti

o MT pomoćne djelatnosti.

Nositelj troškova je koliĉina proizvedenih proizvoda u razdoblju obraĉuna troškova i zaliha

nedovršenih proizvoda (proizvodnje u tijeku) na kraju razdoblja.

NOSIOCI TROŠKOVA SU PROIZVODI I USLUGE.

Raspored troškova na nositelje se provodi primjenom odgovarajuće metode kalkulacije.

KALKULACIJE su postupak izraĉunavanja neke cijene na osnovi stvarnih ili anticipativnih

troškova, vezanih uz stjecanje nekog uĉinka.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



99

4.5.1. Metode kalkulacije

METODA KALKULACIJE je raĉunsko-tehniĉki postupak koji omogućava da se troškovi

raspodjele na jedinicu uĉinka.

VRSTE KALKULACIJA

Prema vremenu:

- Planske

- Prethodne ili

predkalkulacije

- MeĊukalkulacije

- Naknadne ili

obraĉunske

Prema cijenama:

- Nabavne cijene ili

troška nabave

- Cijene proizvoda ili

usluge

- Prodajne cijene

Prema potpunosti obuhvaćanja

troškova kalkulacije cijene

proizvoda:

- Obuhvaćaju se svi

troškovi (kalkulacija

po punoj cijeni

koštanja)

- Obuhvaća se dio

troškova (kalkulacija

po varijabilnim

troškovima)

Prema karakteru troškova koji

se uzimaju u obzir kao temelj

vrednovanja uĉinaka:

- Planskim troškovima

- Stvarnim troškovima

- Standardnim troškovima

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



100

Prema naĉinu izraĉunavanja cijene proizvodnje uĉinaka postoje sljedeće metode kalkulacija:

A. DJELIDBENE ILI DIVIZIONE METODE KALKULACIJE (primjenjuju se kada

se na jednom mjestu troškova (pogon) proizvodi samo jedan ili jedna vrsta proizvoda):

o ĉista ili jednostavna djelidbena (koristi se u sluĉajevima kada se proizvodi

jedan proizvod, najĉešće u velikim serijama)

o kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva (koristi se kada se na jednom

mjestu troškova, pogon, izraĊuje nekoliko proizvoda, ĉiji su troškovi

zajedniĉki i po sastavu srodni)

B. DODATNE ILI ADICIJSKE METODE KALKULACIJE (koristi se u sluĉajevima

kada se na jednom mjestu troškova proizvodi VIŠE VRSTA PROIZVODA ili se jedan

proizvod proizvodi na DVA ILI VIŠE MJESTA osnovne djelatnosti):

o sumarne (za raspored indirektnih troškova na uĉinke koriste jedan „kljuĉ“,

npr. direktni rad, direktni materijal, ukupni direktni troškovi)

o elektivne (diferencirane) (za raspored svake grupe indirektnih troškova na

uĉinke koristi se više razliĉitih „kljuĉeva“)

C. METODE VEZANIH PROIZVODA (primjenjuje se kada se uz iste troškove dobiva

više proizvoda, odnosno kada se od jedne zajedniĉke sirovine proizvodi više vrsta

razliĉitih proizvoda; npr. drvna industrija, glavni proizvod – stol, nusproizvod –

piljevina)

D. KOMBINIRANE

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



101

4.6. Obveze i kapital

Obveze, kao jedan od triju najvaţnijih dijelova bilance, pokazuju koji dio imovine pripada

vjerovnicima kojima taj dio treba platiti u novcu ili vratiti u obliku druge imovine ili

pruţanjem usluga.

OBVEZE se definiraju kao što smo već nauĉili kao postojeći dugovi poduzeća proizašlih

iz prošlih dogaĊaja za ĉije se podmirenje oĉekuje smanjenje resursa koji ostvaruju

ekonomske koristi (MSFI).

Priznavanje obveza se obavlja kad su ispunjeni najvaţniji uvjeti:

1) to je sadašnja obveza

2) postoji vjerojatnost da će doći do odljeva novca ili druge imovine ili pruţanja

usluga na toĉno odreĊeni datum

3) obveza je rezultat prošlih dogaĊaja.

Ukupne obveze se dijele na:

1. KRATKOROĈNE obveze (sadašnje obveze koje će se podmiriti odljevom resursa li

pruţanjem usluga poslovnog subjekta u razdoblju do jedne godine):

obveze prema dobavljaĉima, obveze za izdane kratkoroĉne vrijednosne papire, obveze

za poreze, kamate, dividende, obveze za primjeljne kratkoroĉne pozajmice, obveze za

plaće zaposlenima, odgoĊena plaćanja troškova i prihodi budućih razdoblja ...

2. DUGOROĈNE obveze (one obveze koje se podmiruju u razdoblju duţem od jedne

godine ili od normalnog poslovnog ciklusa):

obveze za primljene dugoroĉne kredite, obveze za izdane dugoroĉne obveznice,

dugoroĉne obveze za predujmove, dugoroĉne obveze na osnovi najmova, za primljene

kaucije i depozite...

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



102

KAPITAL (GLAVNICA) JE NETO VRIJEDNOST IMOVINE, ODNOSNO OSTATAK

IMOVINE NAKON ODBITKA SVIH

OBVEZA.

IMOVINA = GLAVNICA + OBVEZE

GLAVNICA = IMOVINA – OBVEZE

KAPITAL moţe biti:

A. ULOŢENI (UPLAĆENI) kapital : uplata u novcu ili unos nenovĉane imovine, nije

predmet raspodjele meĊu vlasnicima sve do eventualne likvidacije poslovnog

subjekta.

B. ZARAĐENI kapital : dio kapitala koji nastaje obavljanjem profitabilnih aktivnosti

društva, a nastaje iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na dobit. On se

sastoji od rezervi i zadrţanih dobitaka.

Temeljni kapital se najĉešće prikuplja emisijom dionica koja mogu biti izdane po nominalnoj

vrijednosti, a mogu se ostvariti i premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak) ukoliko je

trţišna cijena dionice veća od nominalne vrijednosti. Ukoliko se dionice prodaju po iznosu

manjem od nominalne vrijednosti, tada se kaţe da se one prodaju uz diskont.

STRUKTURA GLAVNICE:

Upisani kapital, premije na emitirane dionice

Rezerve (zakonske, statutarne, rezerve za otkup vlastitih dionica...)

Revalorizacijske rezerve

Zadrţana dobit ili preneseni gubitak

Dobit tekuće godine

Gubitak tekuće godine

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



103

RASPODJELA NETO DOBITI PREMA ZTD.-u:

Pokriće gubitka prethodnih godina

Zakonske rezerve

Rezerve za otkup vlastitih dionica

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

PROMJENA UPLAĆENOG ILI ULOŢENOG KAPITALA se javlja iz dva razloga:

1. emisijom novih dionica

2. otkupom prethodno emitiranih dionica

PROMJENA ZARAĐENOG KAPITALA se dogaĊa iz nekoliko razloga, a najvaţniji su:

isplata dividendi

pokriće gubitka.

POJAM GUBITKA:

U svojoj bilanci poslovni subjekt moţe iskazati pozitivan financijski rezultat ili neto dobit

koja će povećati zaraĊeni kapital ili negativan financijski rezultat odnosno gubitak koji će

smanjiti zaraĊeni kapital.

Preneseni gubitak moţe biti:

a) gubitak iznad visine kapitala (iskazuje se u aktivi bilance)

b) gubitak do visine kapitala (iskazuje se u okviru glavnice u pozicijama preneseni

gubitak iz proteklih godina i gubitak tekuće godine).

GUBITAK TEKUĆE GODINE se pokriva u narednoj godini na teret zadrţane dobiti iz

proteklih godina, a ako ona nije dovoljna, preostala razlika se pokriva iz rezervi (zakonskih,

statutarnih i drugih).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



104

4.7. Rashodi, prihodi i rezultat poslovanja

4.7.1. Rashodi

Već smo se susreli sa pojmom rashoda i njihovom znaĉenju u raĉunovodstvu. Neki troškovi

postaju rashodi u istom obraĉunskom razdoblju kad su nastali (primjerice unutar godine

dana) i mogu se suĉeliti s prihodima iz istog razdoblja kako bi utvrdili financijski rezultat.

Neki će pak postati rashodi u idućim obraĉunskim razdobljima jer nisu ispunili uvjete da

postanu rashodi u razdoblju kad su nastali.

Poslovni rashodi USLUŢNIH PODUZEĆA se sastoje od troškova razdoblja koji postaju

rashodi razdoblja u istom obraĉunskom razdoblju.

Poslovne rashode PROIZVOĐAĈKIH PODUZEĆA ĉine rashodi prodanih proizvoda i

rashoda razdoblja.

Na zalihama gotovih proizvoda smo iste evidentirali po trošku proizvoda koji će postati

rashod od prodanih proizvoda kada se oni prodaju.

Troškovi proizvoda su oni troškovi koji se mogu uraĉunati u vrijednost zaliha proizvodnje i

gotovih proizvoda, a sastoje se od:

DIREKTNOG MATERIJALA (to je materijal direktno utrošen za proizvodnju

proizvoda, primjerice kakaovac za proizvodnju ĉokolade)

DIREKTNOG RADA (plaće djelatnika koji rade u pogonu, proizvodnji)

OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE (OTP) (trošak elektriĉne energije pogona,

trošak ĉišćenja pogona, amortizacije pogonskog dijela zgrade, trošak najma

pogonskog prostora i dr.)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



105

Kada se izraĉunaju svi troškovi proizvoda, kreće se sa proizvodnjom. U proizvodnji se ne

mora sve dovršiti što je stavljeno, tako da samo ono što je dovršeno (vrijednosno iskazano) se

biljeţi na zalihama GOTOVIH PROIZVODA.

Troškovi razdoblja su oni troškovi koji se ne mogu uraĉunati u zalihe proizvodnje i

gotovih proizvoda, pa terete prihode u razdoblju u kojem su nastali. To se odnosi na troškove

uprave, prodaje i administracije (primjerice,

trošak elektriĉne energije, telefona u odjelima

administracije,uprave i prodaje, trošak telefona u tim

odjelima, trošak reklame, plaće djelatnika

zaposlenih u ovim odjelima i dr.)

Navedeni troškovi će postati rashodi odmah u razdoblju u kojem su nastali.

4.7.2. Prihodi

Prihode smo takoĊer već nauĉili definirati kao „povećanje ekonomskih koristi tijekom

obraĉunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine, ili smanjenja obveza što ima

za posljedicu povećanje glavnice, osim onog u svezi s uplatama od strane sudionika u

glavnici.

Svako povećanje imovine ili smanjenje obveza ne predstavlja nastanak prihoda. Mi moţemo

povećati jedan oblik imovine tako da povećamo naše obveze (npr. kupili smo na kredit

kombajn, povećale su se naše obveze prema banci jer moramo vratiti glavnicu uvećanu za

kamate i povećala se naša dugotrajna imovina), ali to nije utjecalo na povećanje glavnice, tako

da se onda to ne smatra prihodom.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



106

Potrebno se pridrţavati nekoliko pravila prilikom priznavanja prihoda:

Naĉelo nastanka poslovnog dogaĊaja (ĉim smo nešto prodali ostvarili smo prihod, bez

obzira da li nam je plaćeno)

Naĉelo opreznosti

Naĉelo suĉeljavanja prihoda i rashoda

Prihode treba priznati onda kada postoji vjerojatnost da će doći do prilljeva budućih

ekonomskih koristi što se povezuje s povećanjem imovine ili smanjenjem obveza

(imali smo obvezu prema dobavljaĉu, ali nam je on oprostio taj dug, to je za nas

izvanredni prihod)

Prihodi se priznaju kada se njihov iznos moţe pouzdano izmjeriti

PRIHOD JE UVIJEK POTREBNO PRIZNATI U VISINI FER VRIJEDNOSTI (prodajna

vrijednost umanjena za diskonte i rabate) I BEZ POREZA NA DODANU VRIJEDNOST!!!

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



107

4.8. Ponavljanje

PONAVLJANJE JE „MAJKA ZNANJA“ PA ZAKLJUĈIMO :

1. Na kojem kontu knjiţimo troškove nabave dugotrajne imovine?

_______________________.

2. _______________________ je vrijednosni iskaz trošenje dugotrajne imovine.

3. Kupljene vrijednosne papire koji se namjeravaju drţati duţe od jedne godine ubrajamo

u:

a) kratkotrajnu financijsku imovinu

b) dugoroĉne obveze

c) dugotrajnu financijsku imovinu

d) dugotrajna potraţivanja

4. Kod knjiţenja troška amortizacije razlikujemo ___________________ i

____________ princip.

5. Koje sustave obraĉuna amortizacije poznajete:

a) Vremenski i linearni

b) Vremenski i obraĉun prema uĉinku

c) Vremenski i funkcionalni

d) Obraĉun prema uĉinku i obraĉun prema satima rada


a) povećanja na raĉunima imovine i obveza evidentiraju se na dugovnoj strani

b) smanjenja na raĉunima imovine, obveza i vlastitog kapitala evidentiraju se na

potraţnoj strani

c) povećanja na raĉunima imovine evidentiraju se na potraţnoj strani

d) smanjenja na raĉunima obveza i vlastitog kapitala evidentiraju se na dugovnoj

strain

7. Prodajom gotovih proizvoda trgovaĉko društvo ostvaruje:

a) izvanredne prihode

b) investicijske prihode

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



108

c) redovne prihode

d) investicijske primitke

8. Specifiĉna vrsta imovine koja ima neograniĉen vijek trajanja i za koju ne postoji

obveza obraĉuna amortizacije je:

a) licencija

b) postrojenje

c) zemljište

d) stroj

9. Troškovi proizvoda postaju rashodi ____________________________________.

10. Dodatna kalkulacija se koristi u sluĉaju:

a) proizvodnje sliĉnih proizvoda sa sliĉnom strukturom troškova

b) proizvodnje samo jednog proizvoda

c) proizvodnje više proizvoda uz iste troškove (glavni i sporedni proizvodi)

d) proizvodnje razliĉitih proizvoda sa razliĉitom strukturom troškova

11. S obzirom na kriterij podjele troškova prema stupnju iskorištenosti kapaciteta, odnosno

prema ponašanju u odnosu na promjenu aktivnosti, ukupni troškovi se mogu podijeliti na:

a) Proizvodne i neproizvodne troškove

b) Troškove proizvoda i troškove razdoblja

c) Fiksne i varijabilne

d) Primarne i sekundarne

12. Raspodjele vlasnicima i ostvareni gubici u poslovanju utjeĉu na:

a) Povećanje kratkoroĉnih i dugoroĉnih obveza

b) Povećanje kapitala trgovaĉkog društva

c) Smanjenje kratkoroĉnih i dugoroĉnih obveza

d) Smanjenje kapitala trgovaĉkog društva

13. Najĉešći izvanredni rashodi su:

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



109

a) _________________________

b) _________________________

14. Trošak nabave sirovina i materijala ne ukljuĉuje:

a) Trošak utovara i istovara sirovina

b) Kupovna cijena prema obraĉunu dobavljaĉa

c) Pretporez

d) Trošak prijevoza sirovina

15. Kada se utrošak sirovina vrednuje po cijeni (trošku nabave) koja je posljednja nabavljena,

pretpostavlja se upotreba metode:

a) FIFO

b) HIFO

c) LIFO

d) Prosjeĉnih ponderiranih cijena

16. Na poĉetku 2016. godine planirani trošak reklame iznosi 36 000 kn. Obraĉun troškova

knjiţi se kvartalno. Izdaci prema fakturama dobavljaĉa su nastali 15.7. i 30.11.2016. U

navedenim poslovnim dogaĊajima:

a) Trošak j eprethodio izdatku

b) Trošak nije nastao

c) Izdatak je prethodio trošku

d) Izdatak nije nastao

17. Prema metodi obraĉuna po potpunim troškovima proizvoda u troškove proizvoda se

ukljuĉuju:

a) Direktni rad, direktni materijal i troškovi prodaje i uprave

b) Direktni rad, direktni materijal i opći troškovi proizvodnje

c) Samo direktni rad i direktni materijal

d) Samo direktni materijal

18. Neto dobit raspodjeljuje se na:

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



110

a) Dividende, poreze i zadrţanu dobit

b) Rezerve, poreze i zadrţanu dobit

c) Rezerve, dividende i zadrţanu dobit

d) Dividende, rezerve i poreze

19. Kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva koristi se u sluĉaju:

a) Proizvodnje samo jednog proizvoda

b) Proizvodnje više proizvoda uz iste troškove (glavni i sporedni troškovi)

c) Proizvodnje razliĉitih proizvoda s razliĉitom strukturom troškova

d) Proizvodnje sliĉnih proizvoda sa sliĉnom strukturom troškova

20. Troškovi proizvoda postaju rashodi:

a) Kad kupac proizvod plati

b) U trenutku kad kupac naruĉi proizvode

c) U trenutku prodaje proizvoda kupcu

d) Prilikom sastavljanja raĉuna dobiti i gubitka

21. Troškovi kod kojih se u trenutku nastanka moţe odrediti na koji se nositelj troška odnose,

nazivaju se:

a) Proizvodni

b) Varijabilni

c) Direktni

d) Indirektni

22. U definiranju prihoda, izmeĊu ostalog, vaţno je istaknuti da prihodi proizlaze iz:

a) Povećanja imovine ili smanjenja obveza što utjeĉe na povećanje kapitala

b) Smanjenja imovine ili povećanja obveza što utjeĉe na smanjenje kapitala

c) Primitaka novca naplatom potraţivanja od kupaca

d) Razlike novĉanih primitaka i izdataka

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



111

23. Karakteristika kratkotrajne imovine je:

a) Vijek trajanja duţi od 365 dana

b) Vrijednost veća od 3 500 kn

c) Sudjelujući u gospodarskom procesu, neprestano mijenja svoj oblik

d) Niti jedan odgovor nije toĉan

24. Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju povremeno, prihodi se dijele

na __________________ i __________________ .

25. Vrijednosno usklaĊivanje potraţivanja od kupca ima za posljedicu nastanak:

a) Prihoda

b) Troška

c) Rashoda

d) Izdatka

26. U proizvodnom poduzeću troškove za koje se zaduţuje raĉun proizvodnje u toku

predstavljaju:

a) Troškovi proizvodnje gotovih proizvoda

b) Troškovi razdoblja i troškovi proizvoda

c) Utrošeni direktni materijal, direktni rad i opći troškovi proizvodnje

d) Niti jedan od navedenih odgovora nije toĉan

27. Što od navedenog jest kratkoroĉna obveza:

a) Izdane dionice

b) Dani kredit

c) Prodani proizvod

d) Primljeni kredit

28. Zalihe trgovaĉke robe u veleprodaji mogu se voditi:

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



112

a) Samo po prodajnoj cijeni bez PDV-a

b) Samo po prodajnoj cijeni sa PDV-om

c) Samo po nabavnoj cijeni

d) Ili po nabavnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni bez PDV-a

29. Stanje na ţiroraĉunu na poĉetku mjeseca je 12 000 kn. U toku mjeseca naplaćena su

potraţivanja u iznosu 4000 kn, a plaćeno je dobavljaĉima 2000 kn. Kupcima je prodano i

isporuĉeno proizvoda u vrijednosti 5000 kn. Stanje ţiroraĉuna na kraju mjeseca iznosi:

a) 14 000 kn

b) 19 000 kn

c) 11 000 kn

d) 1000 kn

30. Kamate na dane kredite ulaze u skupinu:

a) Dugotrajne imovine

b) Financijskih prihoda

c) Izvanrednih prihoda

d) Financijskih rashoda

31. Troškovi prema naĉinu nadoknaĊivanja iz ukupnog prihoda su:

a) Direktni i indirektni troškovi

b) Fiksni i varijabilni troškovi

c) Troškovi proizvoda i troškovi razdoblja

d) Troškovi sirovina, troškovi plaća i troškovi amortizacije

32. Kalkulacija je raĉunski postupak izraĉuna cijena. Metode kalkulacija su: ______________

ili _______________ i _________________ ili ________________ .

33. _____________ metoda pretpostavlja da se utrošak sirovina vrednuje po cijenama

sirovine koja je prva kupljena.

34. Vrijednosno usklaĊivanje potraţivanja od kupaca ima za posljedicu nastanak

____________.

35. Podjela troškova prema poloţaju u financijskim izvještajima sastoji se od troškova

proizvoda i troškova ______________, primarnih i ______________ troškova te

______________ i _____________ troškova.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



113

36. Koji od navedenih nisu troškovi prema vremenu nastanka:

a) Zamjenski

b) Povijesni

c) Godišnji

d) Planirani

37. Nosioci troškova su ____________ i _____________.

38. Tri podvrste _____________ metode su: ______________, progresivna i

_______________.

39. Obveze su:

a) Postojeći dugovi proizašli iz ______________ _____________

b) Uzrokuju odljev _______________

c) Mogu biti _______________ i _____________.

40. Metode dodatnih kalkulacija se dijele na:

a) Prethodne i naknadne

b) Jednostavne i sloţene

c) Sumarne i elektivne

d) Povezane i nepovezane

41. Kada dioniĉko društvo izglasa dividende svojim dioniĉarima dolazi do smanjenja

_________________ (imovine/kapitala) i povećanja _____________________

(obveza/rashoda).

42. Knjiga inventara se ne zakljuĉuje na kraju svake godine. T N

43. Kupljene obveznice kojima je rok dospijeća 5 mjeseci predstavljaju

_____________________ _________________________ imovinu.

44. Potraţivanja od kupaca nastaju u trenutku:

a) kada se kupcu isporuĉi roba

b) kada kupac plati

c) kada kupac naruĉi robu

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



114

d) u bilo kojem trenutku

45. Kamate na dane kratkoroĉne kredite ulaze u skupinu:

a) kratkotrajne financijske imovine

b) financijskih prihoda

c) financijskih rashoda

d) kratkotrajnih potraţivanja

46. Izglasavanjem dividendi svojim dioniĉarima, dioniĉko društvo zapravo:

a) smanjuje kapital i povećava novac

b) povećava kapital i smanjuje obveze

c) smanjuje kapital i povećava obveze

d) smanjuje novac i povećava kapital

47. Konta prihoda imaju konaĉni saldo na:

a) dugovnoj strani

b) potraţnoj strani

c) ne mogu imati saldo

d) ili na dugovnoj ili na potraţnoj strani

48. Obraĉunu amortizacije podlijeţe:

a) dugotrajna imovina namijenjena prodaji

b) zgrada u pripremi

c) licencija

d) šume i obnovljivi resursi

49. Poslovni rashodi usluţnih poduzeća će postati troškovi razdoblja u istom obraĉunskom

razdoblju kad su nastali. T N

50. U opće troškove proizvodnje ubrajamo troškove amortizacije pogonskog prostora,

troškove najma pogonskog prostora, trošak elektriĉne energije pogonskog prostora, trošak

reklame proizvoda, trošak plaća djelatnika u pogonu. T N

Documents

kao instrukcijama. Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU … · 2017-07-19 · Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU gradiva, ... Tradicionalna struktura je bila dominantan koncept