Novinarski dom - 23. ožujka 2016.

Okrugli stolKamate i nezakonitosti u kreditima

ugovorenim prije 2010. godine

Tema broj 2.Metodologija za određivanje neugovorenih

kamatnih fiksnih marži

Autor i govornik: Goran Aleksić

PRAVOMOĆNA PRESUDA U KOLEKTIVNOM SUDSKOM PROCESU PROTIV 8 BANAKA

– nepobitni dokaz o nezakonitu manipuliranju kamatama

Presuda:

Nedvojbeno je utvrđeno da je 7 osuđenih banaka s dužnicima ugovorilo nepoštenu, a time nezakonitu i ništetnu ugovornu odredbu o načinu promjene kamate jed-nostranom odlukom banke u svim kreditima koji su ugovoreni u osuđenim bankama u razdoblju između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008. Zabranjeno je bankama da se ubuduće samovoljno ponašaju.

Krajem 2013., prije donošenja kolektivne pravomoćne presude, izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZID ZPK 143/13) propisana je obveza svim bankama da u postojećim ugovorima o kreditu s promjenjivim kamatama u kojima nisu definirani para-metri na temelju kojih se kamata mijenja i njihove uzročno-posljedične veze, banke moraju definirati (članak 11.a stavak 5.): 1. promjenjivi parametar (koji može biti referentna kamatna stopa Euribor odnosno Libor ili NRS ili prinos na trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana – ovisno o valuti i dogovoru s dužnikom) 2. fiksni dio kamate 3. razdoblja promjena kamatnih stopa.

Banke su po zakonu morale sve te elementedefinirati, uskladiti i ugovoriti s dužnicima.

Prosinac 2013. - prvi korak za određivanje kamatnih maržiZakon o izmjenama i dopunama

Zakona o potrošačkom kreditiranju(ZID ZPK 143/13, Narodne novine 143/13)

PRIMJER KAMATNE FORMULE

Konkretno, formula za kamatu na temelju članka 11.a stavka 5. ZPK-a najčešće izgleda ovako:

K = FM + 6M Ibor (Euribor, Libor) ili

K = FM + NRSK - kamataFM - fiksna marža6M Ibor - prosječni polugodišnji promjenjivi parametar Euribor ili Libor, najjed-nostavnije rečeno to je prosječna polugodišnja kamata za kredite bankama, koja se javno objavljujeNRS - nacionalna referentna kamatna stopa za kune ili stranu valutu, na koju najviše utječe kamata na oročene depozite u odnosnoj valuti

KAKO BANKE PROVODE ODREDBE ČLANKA 11.a STAVKA 5. ZPK-a?

NEZAKONITO!Umjesto da s dužnicima usklade i ugovore vrstu parametra, visinu fiksnog dijela kamate i razdoblja promjena kamatnih stopa – banke od 1.1.2014. sve to: 1. određuju jednostrano 2. dužnicima šalju obavijesti o jednostrano definiranim veličinama.

Banke postupaju jednako kao i kod povećanja kamata - ponovo svojevoljno i jed-nostrano određuju buduće vrijednosti kamatnih stopa počevši od 1.1.2014., a to znači da bez volje dužnika određuju visinu kamate.

Kasnije je i pravomoćnom presudom utvrđeno da su jednostrane odluke banaka u određivanju kamata ništetne.

U KONVERZIJI CHF KREDITA BANKE PONOVO KRŠE ZAKONNova nezakonitost dogodila se u konverziji CHF kredita u euro kredite.

1. Banke u simulacijama euro otplatnih planova primjenjuju nakon početnih kamata povećane kamate koje su se u euro kreditima povećavale jednostranim odlukama banaka - a to je pravomoćnom presudom utvrđeno ništetnim.

2. Osim toga banke u anekse unose fiksne dijelove kamata koji su također utemeljeni na odlukama banaka i na nezakonito uvećanim kamatama, a ne na početnim tržišnim uvjetima u trenutku kad je kredit ugovoren.

Da bi izvršili konverziju, CHF dužnici morali su svojim potpisom prihvatiti te dvije nezako-nitosti. Zakonom je propisano da CHF dužnici moraju biti izjednačeni s euro dužnicima. CHF dužnici ponovo su oštećeni, jer euro dužnici nisu egzaktno ugovorili povećanja kamata i fiksnu maržu, pa mogu privatnim tužbama biti obeštećeni, dok su CHF dužnici radi konverzije prisiljeni prihvatiti nezakonita povećanja kamata i nezakonitu maržu u euro kreditima.

• Člankom 3. ZID ZPK 143/13 odnosno novim člankom 11.a stavkom 5. ZPK-a propisana je obveza definiranja elemenata promjenjive kamate u ugovorima u kojima elementi promjenjive kamate nisu definirani.

• Člankom 13. ZID ZPK 143/13 propisana je obveza vjerovnikova usklađivanja elemenata kamate s dužnicima najkasnije do 1.1.2014.

• Člankom 1022. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) propisano je da ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanu obliku – a to se odnosi na bitne sastojke ugovora - uvjete davanja, uvjete korištenja i uvjete vraćanja kredita – to znači da nije moguće nikako drugačije nego ugovorno u pisanu obliku utvrditi kako se kredit vraća, a u uvjete vraćanja svakako spada i veličina kamate koju vjerovnik ne smije jednostrano odrediti.

• Člankom 26. stavkom 1. podstavkom 28. te stavkom 2. ZPK-a propisana je kazna od 80.000,00 kn do 200.000,00 kn za vjerovnika te 10.000,00 kn do 50.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi, koji u postojećem ugovoru bez ugovorenih elemenata promjenjive kamate s dužnikom ne ugovori propisane elemente promjenjive kamate.

KAKO JE PROMJENJIVA KAMATA PROPISANA ZAKONIMA?

• Ako se uzmu u obzir sve spomenute odredbe ZPK-a i ZOO-a, očigledno je da su banke prekršile odredbe obaju zakona. Umjesto da usklade i ugovore definirane parametre i razdoblja promjena kamatnih stopa s dužnicima, banke su samostalno i jednostrano, a time nepošteno i nezakonito definirale elemente promjenjivih kamata u postojećim već ugovorenim kreditima.

• Uslijed takva ponašanja banaka veliki broj dužnika pokrenuo je prekršajne postupke i već postoji na desetke nepravomoćnih prekršajnih kazna kojima se banke kažnjavaju s 80.000,00 kn te predsjednici Uprava banaka s 10.000,00 kn kazne po svakome pojedinačnom opisanom prekršaju.

NEZAKONITO PONAŠANJE – PREKRŠAJNI POSTUPCI

• Velika odgovornost za nezakonito postupanje banaka leži i na zakonodavcu, koji nije jasno i nedvojbeno propisao metodologiju za iznalaženje fiksnoga dijela kamate.

• Zbog toga je potrebno dodatno propisati tu metodologiju i zakonski retroaktivno od 1.1.2014. odrediti na koji način banke moraju definirati i nakon toga uskladiti te ugovoriti fiksni dio kamate s dužnicima.

• Ukoliko dužnik ne bi pristao na ugovaranje elemenata kamate, banka ne bi mogla biti okrivljena i kažnjena u potencijalnom prekršajnom postupku, a u takvome slučaju morala bi se primijeniti isključivo početna kamata ili eventualno kamata ograničena zakonom.

ODGOVORNOST ZA NEZAKONITE MARŽELEŽI I NA ZAKONODAVCU

• Da bi se fiksni dio kamate odredio legalno, to nije moguće nikako drugačije nego u skladu s uvjetima na tržištu u vrijeme ugovaranja kredita.

• Opće pravilo za ništetne ugovorne odredbe dolazi iz rimskoga prava i glasi: „Quod ab initio vitiosum est non potest tractu temporis convalescere - što ne valja od početka, neće se popraviti tijekom vremena“. To znači, da bismo nevaljane ugovorne odredbe konvertirali u valjane, moramo se vratiti na početak ugovornog odnosa i konverziju ništetne odredbe učiniti u skladu s početnim tržišnim uvjetima. • Takav način određivanja fiksnoga dijela kamate nije novost, takav način određivanja fiksnoga dijela kamate primijenjen je 2011. u Srbiji, Tamo su zakonom propisane prisilne odredbe na temelju kojih su banke morale fiksne marže dovesti u početne okvire iz vremena ugovaranja kredita.

TEMELJNA NAČELA ZAMETODOLOGIJU ODREĐIVANJA FIKSNE MARŽE

KAKO ODREDITI FIKSNI DIO KAMATE?• Metodologija je vrlo jednostavna. Od početno ugovorene kamate potrebno je oduzeti početnu vrijednost promjenjivog parametra (Euribor ili Euro Libor u euro kreditu, Libor u CHF kreditu ili u kunskim kreditima prosječna oročena kamata) i dobivena vrijednost je onda fiksni dio kamate.

• Razdoblja promjena kamata određuju se u skladu s primijenjenim promjenjivim parametrom, jednom, dvaput ili četiri puta godišnje.

Ako je netko u lipnju 2007. podigao euro kredit s početnom kamatom 6,1%, njegov fiksni dio kamate (FM) trebao bi iznositi:

FM = početna kamata – 12M Euribor za lipanj 2007. = 6,1 – 4,45 = 1,65%.

To bi značilo da bi vrijednost kamate u takvome kreditu počevši od siječnja 2016. iznosila -

K = FM + 12M Euribor za siječanj 2016. = 1,65 +0,05 = 1,7%.

Za usporedbu, u većini euro kredita koji su ugovoreni s ništetnom ugovornom odredbom o načinu promjene kamate, fiksni dijelovi kamate veći su od 5% pa i od 6%, što na kraju u izračunu donosi i kamate veće od 5% i od 6%. Nije teško zaključiti da su dužnici enormno oštećeni, zbog nepoštivanja zakona, nepoštivanja pravomoćne presude, ali i zbog manjkavosti samoga ZIDZPK 143/13, kojim uistinu nije propisana egzaktna metodologija za iznalaženje elemenata kamate.

JEDAN KONKRETNI PRIMJERPRAVILNOG ODREĐIVANJA MARŽE

Nezakonita visoka fiksna marža donosi rizik od ogromnih kamata u budućnosti. Visina Euribora unazad 8 godina bila je i preko 4, a to bi značilo da kamata s fiksnom maržom 6 može iznositi i čitavih 10% u budućnosti. Kada bi to i bilo zakonito, bilo bi problematično, međutim, radi se o kamatama koje su u preko 100 000 kredita formirane na apsolutno nezakonit način, samovoljom banke, i to se MORA DOVESTI U RED DOPUNOM ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU.

ŠTO DONOSI NEZAKONITA VISOKA FIKSNA MARŽA?

Crveno - Euro kredit iz listopada 2006. na temelju kojeg se konvertira CHF kredit 30. rujna 2015. sa stvarnim kretanjem kamate (FM 5,24 + 6M Euribor)

Zeleno – Euro kredit iz listopada 2006. s kamatom usklađenom s kretanjem Euribora (FM 2,35 + 6M Euribor)

Plavo – povijesno kretanje Euribora uz pretpostavku rasta od današnjih cca. 0% do cca.2,5% 2018.

FM je za cca. 3 postotna boda ili za 133% veći od njegove vrijednosti na temelju početnih uvjeta kreditiranja.

U ZPK-u, u članku 11.a stavku 5. stavak 2. postaje stavkom 3. te se dodaje novi stavak 2. koji glasi:

„Fiksni dio kamate određuje se na način da se od početno ugovorene kamate oduzme vrijednost promjenjivog parametra na dan ugovaranja kredita. Promjenjivi parametar u takvim slučajevima mora biti 12M Ibor za kredite s valutnom klauzulom te prosječna kamatna stopa na kunske oročene depozite za kredite bez valutne klauzule. Razdoblja promjena kamata određuju se u periodima od 1 godine. Usklađivanje elemenata kamate u postojećim kreditima u kojima to još nije obavljeno mora se obaviti retroaktivno izmjenama otplatnih planova počevši od 1.1.2014. te se novonastali višak u uplatama anuiteta mora reobračunati smanjivanjem, a manjak uplata povećavanjem preostalih glavnica, pri čemu se ne obračunavaju nikakve zatezne kamate. U konvertiranim kreditima na te-melju odredaba glave IV.A ovoga zakona moraju se obaviti novi izračuni otplatnih planova na temelju ovoga stavka te se eventualne preplate ili manjkovi uplata anuiteta moraju reobračunati smanjivan-jem ili povećavanjem preostalih glavnica, pri čemu se ne obračunavaju nikakve zatezne kamate.“

KONKRETNI PRIJEDLOG ZAKONSKE NORME

Radi izbjegavanja nedoumica, u završnim odredbama trebalo bi propisati:

a) Da se svi postojeći krediti u kojima nisu ugovorene fiksne marže moraju uskladiti sa zakonom u roku od 3 mjeseca, s primjenom retroaktivno od 1.1.2014.

b) Da se u slučaju kada dužnik ne pristaje na ugovaranje marže propisane zakonom, u njegovu kreditu primjenjuje početna ugovorena kamata, i to od 1. siječnja 2014.

c) Da za otplaćene kredite banka mora poslati potrošaču izračun i ponudu za vraćanje preplate u roku 3 mjeseca od stupanja na snagu zakona.

ZAVRŠNE ODREDBE ZAKONSKIH IZMJENA

HVALA NA POZORNOSTI!

Goran Aleksić

Udruga Franak neće nestati sve dokne nestane bezakonje koje ju je stvorilo.