Ekonomske osnove države i

prava - V

Doc. dr Amina Nikolajev

Razmjena

• Veza između P i Pt

• Detrminirana P, ali je i dio P (kako?)

• Odvija se putem tržišta

• Predmet razmjene – roba

• Naturalna razmjena

• Novčana razmjena

• Organizacija i funkcioniranje privrede –stabilnost i efikasnost privrednog sistema

Roba

• Proizvod ljudskog djelovanja

• Svojim svojstvima zadovoljava neku

ljudsku potrebu

• Do nje se dolazi putem razmjene na tržištu

• Kvalitativna svojstva (upotrebna

vrijednost)

• Kvantitativna svojstva (prometna

vrijednost)

Roba• Zakon vrijednosti – kolebanje tržišnih

cijena (koje su uvjetovane djelovanjem ponude i potražnje) oko vrijednosti roba

• Teorije vrijednosti – odnos u razmjeni roba, faktora:

– Radna teorija (Petty, Smith, Ricardo, Marx)

– Subjektivna teorija (Menger, Weiser i Bohm-Bawerk)

– Teorija troškova proizvodnje (Mill)

– Sintetska teorija (Marshall)

Roba• Radna teorija vrijednosti:

– Rad određuje vrijednost robe

– Uloženi rad determinanta vrijednosti robe

– Upotrebna vrijednost robe –

korisnost/upotrebljivost za potrošača

– Prometna vrijednost robe – mogućnost zamjene

za druge robe

– Konkretan rad – stvara upotrebnu vrijednost

(različiti radovi – različite upotrebne vrijednosti)

– Apstraktan rad – rad općenito (sadržan u svim

robama, mjerilo kvantitativnih odnosa među

robama)

Roba

• Subjektivna teorija vrijednosti:

– Korisnost robe u potrošnji individue

– Vrijednost robe determinirana subjektivnom

ocjenom potrošača o korisnosti roba

– Vrijednost robe je funkcija korisnosti i rijetkosti

– Vrijednost robe određena je konkretnom a ne

apstraktnom korisnosti

– Cijene su f-je individualnog poređenja robe na

tržištu

Roba • Teorija troškova proizvodnje:

– Izmijenjeni vid radne teorije vrijednosti

– Vrijednost robe determinirana je troškovima

proizvodnje (proizvodnih inputa)

• Sintetska teorija vrijednosti robe:

– Teorija troškova proizvodnje (ponuda) +

Subjektivna teorija vrijednosti i korisnosti

(tražnja)

– Marshall - Teorija cijena (cijena je odraz

djelovanja ponude i potražnje)

Roba

• Oblici vrijednosti:

– Jednostavni (A = B)

– Razvijeni (A = B, C, D, E)

– Opći (A, B, C, D = F)

– Novčani – novac je opći ekvivalent, vremenski

i prostorno razdvaja se akt kupovine i prodaje

Novac

• Općeprihvaćeno sredstvo

plaćanja/razmjene

• Olakšava razmjenu roba i usluga

• Moć, olakšava/otežava život

• Podjednako važan i onima koji ga imaju i

onima koji ga nemaju

• Jedan od pokretača napretka

čovječanstva

Novac

• Historija novca

• Karakteristike novca:

– Prenosivost (pogodnost nošenja i prenošenja)

– Prepoznatljivost (original vs. falsifikat)

– Trajnost (fizička izdržljivost jer oštećenje onemogućava funkciju)

– Djeljivost (različiti apoeni)

– Standardizacija (iste nominalne vrijednosti se ne mogu razlikovati)

Novac• Funkcije novca:

– Mjera vrijednosti (obračunska jedinica u kojoj

se iskazuje vrijednost robe)

– Sredstvo prometa (posrednik između

kupovine i prodaje)

– Stvaranje blaga (tezauracija, izdvajanje iz

prometa)

– Sredstvo odgođenih plaćanja (kredit)

– Svjetski novac (konvertibilni novac, devizni

kurs)

Novac

• Bankarski novac vs. cash – deponovani

novac vs. gotovine

• Transakcijski novac

– M1 – koristi se za transakcije (cash +

bankarski novac)

– M2 – M1 + depoziti na štednim računima, po

kreditima, oročena sredstva, devizni depoziti, i

sl.

Novac

• Nestabilnost poslovanja privrede –

poremećaj u količini novca u opticaju

• Inflacija – veća količina novca, rast cijena,

pad vrijednosti novca

• Deflacija – manja količina novca, pad

cijena, rast vrijednosti novca

Banke

• Historija razvoja

• Finansijske institucije

• Monetarna i kreditna politika države –

reguliranje količine novca u opticaju

• Sistem Centralna banka – poslovne banke

• Centralna banka – novčani opticaj, kreditni

sistem i međunarodni platni promet

Banke

• Centralna banka – osnovne funkcije:

– Emisija novca

– Reguliranje kreditnog potencijala poslovnih

banaka

– Osiguranje likvidnosti poslovnih banaka

– Nadzor poslovanja banaka

• Reguliranje količine novca u opticaju -

Operacija otvorenog tržišta

Banke

• Grupe bankarskih poslova:

– Aktivni (funkcija zajmodavca)

– Pasivni (funkcija zajmoprimca)

– Neutralni (poslovi za komitente)

• Profit banaka – razlika između više

kamatne stope po kojoj odobravaju kredite

i niže kamatne stope po osnovu

deponovanih sredstava komitenata

Tržište

• Tržište – pojmovno određenje

• Ekonomski prostor

• Ponuda i tražnja – robe, usluge,

vrijednosni papiri, novac, rad

• Određivanje količine robe i cijena

• Institucionalni mehanizam razmjene

• Zavisi od proizvodnje i determinira

proizvodnju

Tržište

• Najracionalniji oblik organiziranja

privređivanja

• Ispoljavanje osnovne ekonomske

aktivnosti

• Pokreće na djelovanje pojedinca

(korištenje vještina, preuzimanje rizika,...)

• Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost,

promjenjivost

Tržište

• Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti

(dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)

• Uloga države:

– Liberalna koncepcija – savršena konkurencija,

suzdržavanje države od uplitanja

– Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država

donosi propise kojima:

• osigurava konkurenciju,

• organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti koje se ne

mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,

• ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna politika)

Tržište

• Tržišni mehanizmi – koordinacija,

unutrašnja logika

– Ponuda (spremnost ponuđača...)

– Tražnja (spremnost tražioca...)

– Cijena (novčani zraz vrijednosti robe)

– Konkurencija (kolebanje tržišnih cijena oko

vrijednosti robe)

Tržište

• Djelovanje tržišnog mehanizma

– Cijene

• signali proizvođačimai potrošačima

• utiču na ponudu i potražnju

• koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača

– Konkurencija – borba za cijene

• Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca

(po dubini)

• Takmičenje između ponuđača i potrošača (po

širini)

Tržište• Različite vrste:

– Predmet razmjene: • Uža – specijalistička (samo jedna vrsta roba i usluga)

• Šira – opća (sva dobra)

– Količina:• Na veliko (en gros)

• Na malo (en detail)

– Teritorij:• Lokalnom (regionalno)

• Nacionalno

• Međunarodno

– Utjecaj organa vlasti:• Slobodna (slobodne odluke prodavaca i kupaca)

• Vezana (različiti propisi)

Tržište

• Funkcije:

– Alokativna

• Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava)

na pojedine oblasti i grane privrede

• Zasniva se na odnosu P i T

– Selektivna

• Selekcija proizvođača na uspješne i manje

uspješne

• Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog)

– Distributivna

• Raspodjela društvenog proizvoda

Potražnja

• Spremnost kupaca....

• Grafikon potražnje

• Tablica ili skala potražnje - prikaz količina koje su potrošači voljni kupiti pri nekoj tržišnoj cijeni

• Zakon potražnje (odnos cijene i količine)

• Elastičnost potražnje – reagiranje potražnje na promjene faktora potražnje –dohodovna i cjenovna

Potražnja• Faktori intenziteta potražnje:

– Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i

cijene)

– Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja,

različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga)

– Cijena i dostupnost dobara (supstituiti)

– Ukusi potrošača (potražnja za određenim vrstama

roba)

– Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti)

– Mogućnost kupovine na kredit (podstiče potražnju)

– Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca)

– Posebni utjecaji (vremenske prilike)

Ponuda

• Spremnost ponuđača....

• Grafikon ponude

• Tablica ili skala ponude - prikaz količina koje su

prodavači voljni ponuditi i uz koju cijenu

• Zakon ponude (odnos cijene i količine)

• Elastičnost ponude – reagiranje ponuđene

količine neke robe na promjenu njene cijene

Ponuda

• Faktori intenziteta ponude:

– Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih –

profitabilnost, tendencija ka snižavanju)

– Cijena supstituta

– Organizacija tržišta (različite povlastice)

– Posebni utjecaji (vremenske prilike)

Tržišna ravnoteža

• Pojmovno određenje

• Grafikon

• Ekvilibrijska (ravnotežna) cijena

• Tržišna neravnoteža:

– Povećanje/smanjenje ponude

– Povećanje/smanjenje potražnje

Konkurencija

• Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu

• Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker)

• Monopol (jedan ponuđač, jedan tražioc, potpuno određuje cijenu robe koju prodaje/kupuje, koncentracija i centralizacija kapitala, price maker)

Savršena konkurencija

• Na strani ponude:

– Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju

– Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu

– Potpuna informiranost o djelatnosti drugih

• Na strani tražnje:

– Veliki broj kupaca

– Nepostojanje teškoća transporta

– Homogenost proizvoda (isti ili supstitut)

– Potpuna informiranost o cijenama

Monopol

• Na stani ponude samo jedan

• Nastanak:

– Prirodno (ograničeni prirodni resursi)

– Po osnovu pravnih propisa (isključivo pravo

proizvodnje)

– Po osnovu eksploatacije tehnoloških

pronalazaka

– Konkurentska utakmica (uklanjanje

ekonomski slabijih)

Monopol

• Velika proizvodna snaga? – velike sume kapitala

za proizvodnju i promet velikih razmjera?

• Koncentracija i centralizacija kapitala

• Monopolističke organizacije – kombinacija

raznih industrijskih grana

– Horizontalna (≠ privredne djelatnosti, = proizvodna

osnova)

– Vertikalna (niz uzastopnoh djelatnosti jednog

proizvodog procesa)

– Kombinacija kombinacija (horizontalna + vertikalna)

Monopol

• Monopolski proizvod (ne može se

nadomjestiti sličnom vrstom

proizvoda/supstitutom)

• Cijene se formiraju jednostranom odlukom

(iznad vrijednosti robe)

• Apsolutna moć određivanja cijena

ograničena je platnom sposobnošću

kupaca (struktura troškova)

• Prijelazni oblici nepotpune konkurencije:

– Duopol (dva)

– Oligopol (više)

• Ponašanje drugih odlučujuće:

– Samostalno nastupaju

– Dogovaraju se s drugima

– Ovisi od ekonomske moći

Monopol

• Oblici udruživanja:– Karteli (udružena preduzeća zadržavaju svoju

ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o visini robnih cijena, uvjetima zapošljavanja radnika, načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera itd., sindikati)

– Trustovi (preduzeća gube svoju ekonomsku samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima i jedinstvenim upravnim organima, holding kompanije)

– Koncerni (udruženi monopoli, njima pripadaju preduzeća raznih grana proizvodnje koja su finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili grupe moćnih vlasnika )

Monopol

• Oblici udruživanja:– Korneri (sporazumijevanje preduzeća o povlačenju

većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali tržištem)

– Ringovi (dogovaranje preduzeća o zajedničkom nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje trguje za svoj vlastiti račun)

– Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost)

Monopol

• Monopolska konkurencija?

– Postoji kada mu konkurairaju supstituti proizvoda

– Nenamjerna – postojanje dobrih supstituta (plin-

struja-ugalj; puter-margarin-ulje)

– Namjerna – namjerno diferenciranje proizvoda:

• Promjena sastava

• Dodajne koristi pri kupovini

• Promjena vanjskog izgleda

• Specifična obilježja

• Psihološka diferencijacija

Monopol• Cijena proizvoda? – veća zbog dodatnih

troškova diferencijacije

• Troškovi se pokrivaju iz povećane prodajne

cijene, proizvođači rade s minimalnom zaradom

zbog veće konkurencije

• Diferenciranje proizvoda za kupca korisno samo

ako se poveća ukupna korisnost

• Na kratki rok – kupac snosti troškove

diferencijacije (plaća veću cijenu)

• Na dugi rok – diferencijacija rezultira boljim i

jeftinijim proizvodima (konkurencija)

Antimonopolska politika

• Zabranjuje određene vrste ponašanja

(dogovaranje o cijenama:

• Održavanje minimalne/maksimalne maloprodajne

cijene

• Grabežljivo određivanje cijena

• Vezujuće cijene

• Diskriminacija cijena)

• Ograničava stvaranje i jačanje monopolskih

udruživanja (odredbe o veličini poduzeća)

• Važna za reguliranje privrednih tokova

Poduzeće

• Osnovna jedinica tržišne privrede

• Nositelj ekonomske aktivnosti

• Organiziran skup ljudi

• Rukovođena motivom ostvarenja profita

• Organizirani oblik djelovanja proizvodnih inputa i njihove alokacije

• Pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti (član 2)

• Mogu ga osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno (član 2)

Poduzeće

• Najpodesnija forma koordinacije

ekonomskih aktivnosti u ekonomskom

procesu

• Tržišna i menadžerska koordinacija

– Tržišna (info sa tržišta o cijenama, tržišna

kretanja)

– Menadžerska (interna alokacija resursa)

Poduzeće

• Prednosti u obavljanu poslovnih aktivnosti

– Masovna proizvodnja (proizvodnja velikog

obima, specijalizacija i podjela rada, veći

efekti manji utrošci)

– Osiguranje dodajnog kapitala (osnova većih

ulaganja i finansiranja)

– Organizacija proizvodnog procesa

(menadžer)

Poduzeće• Klasifikacija poduzeća prema:

– Djelatnosti: • Proizvodna i Uslužna

– Profitabilnosti:• Visokoakumulativna i niskoakumulativna

– Veličini:• Mikro (manje od 10 zaposlenika, ukupni godišnji

promet manji od 2 miliona €)

• Mala (manje od 50 zaposlenika, ukupni godišnji promet manji od 10 miliona €)

• Srednja (do 250 zaposlenika, ukupni godišnji promet ne prelazi 50 miliona €)

• Velika (globalna orijentacija)

Poduzeća

• Mala i srednja poduzeća (MSP) su

pokretači ekonomije

• Ključni su izvor zaposlenja, stvaraju poduzetnički duh i inovacije

• Nužna su za konkurentnost i održavanje nivoa zaposlenosti

• Velika poduzeća su više formalizirana, decentralizirana, te horizontalno i vertikalno kompleksna

Poduzeća

• Prednosti MSP:

– Postizanje veće inovativnosti

– Fleksibilnost proizvodnje

– Niža cijena radnog mjesta

• Slabosti MSP:

– Nedostatak menadžerskih sposobnosti

– Nedostatak finansijskih sredstava

Poduzeća• Klasifikacija poduzeća prema:

– Smještaju:

• Domaća - poslovna aktivnost se razvoija uglavnom

na domaćem tržištu

• Međunarodna (multinacionalna, globalna) -

sjedište u jednoj, odnosno matičnoj zemlji, a

poslovni pogoni i druge radne jedinice u drugim,

tzv. zemljama-domaćinima, mreža podružnica

proizvodnje, marketinga ili istraživanja razvoja

locirane u raznim zemljama

Poduzeća

• Klasifikacija poduzeća prema:

– Vlasništvu: • Privatna (individualni vlasnik i zajedničko

poduzeća većeg broja vlasnika: ortaštva i dionička društva)

• Državna (u državnom vlasništvu i/ili pod državnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge širokoj javnosti, a formirana su kao korporacije)

• Mješovita (kombinirano vlasništvo države i privatnih osoba ili nastalo udruživanjem kapitala domaćih i stranih subjekata)

Privredna društva

• Klasifikacija prema pravnom obliku

(Član 3.)

– društvo s neograničenom solidarnom

odgovornošću;

– komanditno društvo;

– dioničko društvo;

– društvo s ograničenom odgovornošću

Privredna društva• Društvo s neograničenom solidarnom

odgovornošću – svaki član društva odgovara za

obaveze društva neograničeno solidarno

cjelokupnom svojom imovinom

• Društvo s ograničenom odgovornošću – članovi

odgovaraju za obaveze društva do visine

uloženog kapitala

• Komanditno društvo (komanditor - tajni i

komplementar - javni član)

• Dioničko društvo (osnovni kapital podijeljen na

dionice)

Javno poduzeće

• Poseban oblik poduzeća

• Osnivaju se radi vršenja djelatnosti i pružanja usluga od javnog interesa

• Pružaju usluge javnog karaketra koje su dostupne svima jednako (gradski saobraćaj, vodosnadbijevanje i sl.)

• Pružaju usluge koje su pretpostavka poslovanja drugih privrednih subjekata (ptt saobraćaj, željeznice i sl.)

Računovodstvo

• Sistem računa na osnovu kojih se

kvantitativno iskazuju poslovne transakcije

• Princip dvojnog knjigovodstva – prihodi i

rashodi

• Osnovni elementi/ključni pojmovi:

– Bilans stanja

– Bilans uspjeha

Računovodstvo

• Bilans stanja

– ekonomska slika poduzeća

– pokazuje vrijednost poduzeća

– čine ga: aktiva (procijenjena vrijednost imovine

poduzeća ili prava), pasiva (obaveze, novac ili

obveznice koje duguje), neto vrijednost (razlika aktive

i pasive)

• Bilans uspjeha

– slika upješnosti poslovanja poduzeća

– pokazuje ukupne prihode i rashode