10 www.poslovni-savjetnik.com 12

Velimir Srića

ŠEFO

LOG

IJA

KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA

Peter Drucker je rekao da ne možemo upravljati promjenama, moramo biti ispred njih. Zato je zadatak svakog šefa shvatiti svijet nadolazeće mladosti jer ona čini tu budućnost koja je već počela. Ta je budućnost izvor novih po-slovnih šansi, a sastoji se iz niza malih „svjetova“ koji zajedno čine cjelinu:

Cool svijet – Današnji mladi i generacija njihovih roditelja sla-bo se razumiju. Njihovi su svjeto-vi možda isti, ali su viđeni različito. Pitate li mlade zašto su kupili baš

taj mobitel, zašto sjede u baš tom kafiću, zašto koriste baš tu tehno-logiju, druže se baš s tim ljudima i slušaju baš tu glazbu, odgovo-rit će da je to „cool“. Svi proizvo-di, usluge i tehnologija za te mla-de moraju biti „cool“ ili neće proći na tržištu.

Svijet brandova i hitova - Najmlađe generacije su odgajane na brandovima i hitovima kao te-meljnim izvorima uspjeha. Okru-ženi od rođenja carstvom moć-nih robnih marki od Microsofta i Levi’s do Disneya i Rolexa, od Ikeae i McDonalds’a do Nike i Coca Cole, od Googlea do Facebooka, oni su ovisnici o vrijednost robne marke, tražeći ravnotežu između sadrža-ja kutije i mašne kojom je ta kuti-ja ukrašena.

Svijet rata za talent – Nekad

smo zapošljavali ljude zbog zna-nja i vještina, a onda ih odgajali u skladu s organizacijskom kultu-rom tvrtke. Danas ih zapošljava-mo zbog karaktera, a onda učimo potrebnim znanjima i vještina-ma. Glavna borba postaje bitka za talente. Svi se trude pronaći i zaposliti talentiranog stručnjaka, genijalnog inovatora, rođenog prodavača, dobrog timskog rad-nika. Današnji mladi su u načelu obrazovaniji i sposobniji od bilo koje prethodne generacije.

Svijet Doriana Graya – U gla-sovitoj priči Oscara Wildea Dorian Gray ostaje vječni mladić, dok na-slikani portret stari umjesto njega. Kozmetička tvrtka Revlon otvore-no priznaje da je njena misija pro-davati mladost. Nekad je starost značila čast i mudrost koje zaslu-

žuju poštovanje. Danas svi želimo doživotno izgledati, misliti i pona-šati se kao mladi. Tom cilju podvr-gnuti su marketing, tehnologija, medicina i estetika. Nailazi sustav vrijednosti u kojem mladost po-staje roba koju svi žele kupiti.

Svijet Seinfelda i Dva i pol muškarca – Novi milenij donio je humor i (cinično) propitivanje svega postojećeg. Spomenute serije pokazuju važnost zajedniš-tva, međuljudskih odnosa, težnje da se bude u skladu sa sobom, a ne samo da se stvara financijski uspješna karijera. Nekad su nas učili struci, a nije bilo važno kako se snalazimo u međuljudskim od-nosima. Danas je emotivna inteli-gencija važnija od profesionalno-sti. Pobjeđuje onaj koji jače grize jer mu je stalo, a ne onaj koji je teh-

Duhovita definicija opisuje vođu kao prodavača nade. U vremenima pesimizma i crnila, šefovi moraju znati proizvesti nadu u budućnost. Naime, većinu naših akcija pokreću stvari kojima se nadamo, kojima težimo i koje očekujemo. Kakva nas budućnost čeka? Pokušajmo ju gledati na dva načina, kao prvo, bit ćemo optimisti i izbaciti iz priče „crne“ scenarije. Kao drugo, gledat ćemo na budućnost očima generacija koje dolaze. Prije svega zato što nikad u ljudskoj povijesti mladi, koji tek stupaju na poslovnu i političku scenu, nisu imali više znanja o temeljnim tehnologijama današnjice od generacija koje danas još drže kormilo u svojim rukama.

11 12 www. poslovni-savjetnik.com

nički spremniji.Virtualni svjetovi – Mladi su

odgojeni na Batmanu, Spiderma-nu, Gospodaru prstenova, video spotovima, Playstationu, pamet-nim telefonima i kompjuterskim igrama. Za njih je virtualni svi-jet jednako živ kao i fizička real-nost. Ljudi žele pobjeći iz real-nosti koja nije zadovoljavajuća u virtualni svijet bajki, snova i obe-ćanja. Hoteli Venice u Las Vega-su i u Taipeiu umanjene su kopije slavnog grada na laguni. Mladi tu-rist koji je posjetio original, reći će da su replike bolje. Voda u kana-lima ne smrdi, hrana u restorani-ma ima predvidljiv okus i nižu cije-nu, gondole su kompjuterizirane, a gondolijeri govore strane jezike.

Mobilni svijet – Danas je rad-no mjesto tamo gdje je pametni telefon. Mobilna komunikacija razbija prostorno-vremenske ba-rijere. Rad od kuće, virtualni ti-movi, učenje na daljinu, pokret-ni ured, telemedicina, virtualno poduzeće, elektronička trgovi-na, oblici su rastućeg trenda mo-bilnosti na koju se današnji mla-di navikavaju od rođenja. Oni su prva generacija u ljudskoj povije-sti koja uči roditelje kako koristi-ti ključne tehnologije sutrašnjice.

Starbucks svijet – Mladi da-nas žive konfekciju kao da je bu-tik. Prepoznaju se po tome što se žele razlikovati od drugih, a ne po tome što im žele sličiti. U Star-bucksu, broj različitih varijanti na-pitaka praktički je beskonačan. Netko može naručiti dvostruki ca-puccino bez šećera i kofeina s mli-jekom u prahu, a netko drugi jed-nostruku običnu kavu s šećerom i pravim šlagom. Kava koju piješ, odjeća koju nosiš, automobil koji voziš, novine koje čitaš, program koji gledaš ili glazba koju slušaš produžetak je tvoje osobnosti. Ne želimo biti prosjek, masa, broj, be-zimeni klijent i anonimni kupac. Želimo da nas poštuju.

Svijet duginih boja – Danas je planeta postala dvorište u ko-jem radimo s ljudima svih mogu-ćih kultura, sustava vrijednosti

i navika. To je sjajna prigoda da učimo od drugih i da se usavrša-vamo. Zato se u upravi moder-ne korporacije, ekipi koja snima film ili istraživačkom timu mogu naći ljudi sa svih kontinenata i predstavnici svih rasa. Valja se naviknuti na punu nacionalnu, vjersku, rasnu, kulturnu, jezičnu i spolnu ravnopravnost, na vari-jabilnost koja se temelji na ideji da je različito skoro uvijek bolje nego istovrsno.

Svijet inovacija – Klasični manager je išao u poslovnu ško-lu da uči analizirati, administri-rati, razvijati standarde, recepte i pravila upravljanja svijetom bi-znisa. Danas mladi traže učite-lja koji ih podučava da se snala-ze u konkretnim situacijama, da budu fleksibilni, da istražuju, da ne vjeruju teorijama nego vlasti-tom iskustvu i intuiciji. Umjesto da uče plivati u bazenu, izabrat će planinski potok. Umjesto da slije-de tuđi put, oni žele pronaći i sli-jediti vlastite snove.

Oduševi-me svijet – Poslov-no okruženje prošlosti bilo je upravljano ponudom. Oskudica je tjerala da kupujemo kad smo mogli i konzumiramo što se nudi. Suvremenim svijetom uprav-lja potražnja. Kupac je kralj koje-ga treba oduševiti. Isto vrijedi za međuljudske odnose. Očekivanja rastu na svim područjima. Ne za-dovoljavamo se površnim prija-teljstvima ili formalnim vezama. Odnos je ili odličan, ili ga ne treba biti. Prodavač, šef, roditelj, partner ili suradnik koji nas želi oduševiti

mora dati sve od sebe. Samo tako uradit će i ono što je mislio da ne može i nije u stanju.

Svijet Feniksa – Kao što se le-gendarna ptica Feniks iznova rađa iz vlastitog pepela, tako se valja vraćati na početak i propitivati ustaljene norme. O tome govo-re termini reorganizacija, redizajn i reinženjering. I vrhunska kom-panija je možda tek šest mjese-ci udaljena od bankrota. Ako se stalno ne mijenja, neće preživjeti. Svijet Feniksa uči nas da je važno učiti nove stvari ali i odučiti se sta-rih koje više ne vrijede. Ne možeš mlado vino stavljati u stare boce, jer će se ukiseliti.

Usudi-se svijet – Roditelji da-našnje omladine prvo su čili pra-vila, a tek su onda stupali u svijet akcije. Nerado su se izlagali riziku i hodali su utabanim stazama. Ni-šta ne može brzo. Prvi koncert do-lazi nakon desetljeća vježbanja za klavirom, prvi se projekt radi na-kon mnogih godina školovanja, prvi se roman piše nakon tisuće pročitanih knjiga, prvi se podu-zetnički pothvat započinje nakon dugog skupljanja iskustva u sjeni šefova i autoriteta. Današnji mla-di uče radeći i rješavaju proble-me kad na njih nalete poput dje-teta koje igra igru, krećući se bez kompleksa po virtualnom prosto-ru kao da je pravi.

Robovi znanstvenog optimizma

Naša tradicija temelji se na pouzdanju u rezultate znanstve-no-tehnološke revolucije jer nam

je ona nudila dobre odgovore na životna pitanja. Osobni, poslovni i politički svijet koji su nam objaš-njavali, izgledao je jasan, jedno-stavan, predvidljiv i shvatljiv, samo ako se potrudimo učiti. Taj je znanstveni optimizam najbo-lje opisao Albert Einstein, rekav-ši da je “Bog možda lukav, ali nije zločest”. Drugim riječima, prirodni zakoni su složeni no kad tad ćemo ih razotkriti.

Počeli smo nalikovati Aladinu koji vjeruje da u rukama ima ča-robnu svjetiljku znanosti. U njoj su pohranjena sva rješenja i duh koji iz nje izlazi dobar je i uslužan. Preostaje samo uporno trljati. No tehnologija, civilizacija i razvoj po-čeli su pokazivati mračnu stranu „čarolije“.

Želja da mijenjamo svijet da-nas ga uništava. Industrijalizacija je dovela do zagađenja, urbaniza-cija je donijela otuđenje, tehno-loški napredak je stvorio ozonske rupe i efekt staklenika, informati-zacija je ugrozila privatnosti, glo-balizacija je dovela u pitanje op-stanak lokalnih kultura, tradicija i običaja. Naišlo je doba krize i sumnje.

Zato današnji mladi ne treba-ju apsolutne istine već sve bolja pitanja. Cilj istraživanja nije naći, već tražiti. Istina je postala relativ-na, fluidna, ponekad zauvijek ne-uhvatljiva. Površina postoji da bi se kopalo ispod nje u potrazi za suštinom. Ona je tu da bi se pu-tovalo i tražilo, stalno nešto bolje, ali nikad ništa konačno. Cilj puto-vanja nije naći odredište, već pu-tovati.

Tko god želi ostvariti poslov-ni uspjeh u budućnosti, morat će dobro razumjeti opisane svjeto-ve koje žive današnji mladi. Kad oni postanu dominantni i zavla-daju našom planetom kao kupci, radnici, šefovi, političari, profeso-ri i manageri, donosit će odluke i ponašati se u skladu s opisanim sustavom vrijednosti. Ne razumi-jemo li danas tu budućnost, mož-da je sutra više nećemo imati.