Unapreenje poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u krakim, brdskim i planinskim podrujima racionalno koritenje i zatita 271
DOI: 10.5644/PI2017.169.22
KAKO SPELEOLOGIJA MOE DOPRINIJETI POZNAVANJU KRKIH VODONOSNIKA?
PRIMJER IZ PEINE GOVJETICA
Simone MilanoloInstitut za hidrotehniku Sarajevo e-mail: [email protected]
Centar za kr i speleologiju Sarajevo e-mail: [email protected]
SaetakU zemlji kao to je Bosna i Hercegovina, koja se sastoji od vie od 50%
od karbonatnih stijena, kraki vodonosnici predstavljaju resurs od izuzetnog znaaja sa visokim nivoom osjetljivosti. Naalost, zona apsorbcije vode i izvori predstavljaju jedine take koje su lako dostupne za direktno posmatra-nje dok veina toka vode izmeu ove dvije zone ostaje skrivena duboko unu-tar krakog masiva. Speleolozi, istraivajui peine, posjeduju vjetine, alate, a esto i mogunost za proirivanje znanja o krakim vodonosnicima osigu-ravanjem pristupa i direktnim posmatranjem vodotokova i/ili podzemne vode u unutarnjem dijelu planine. Ovo moe predstavljati nevjerojatan potencijal za prikupljanje dodatnih podataka (ne samo vezanih za vodu), koje naunici potom mogu koristiti za integriranje/poboljanje dobrih upravljakih strate-gija za zatitu i racionalno koritenje krakih izvora. Na primjer, od 2010. godine, mjeoviti tim speleologa iz Italije i Bosne i Hercegovine unaprijedio je znanja o izvoru Govjetica (Kanjon rijeke Prae, Opina Rogatica) istra-ujui gotovo 10 km novog kanala ispod romanijskog masiva. Tokom ovih godina vodotok je praen na dugom putu od izvora ka glavnom ponoru (pei-na Megara, Opina Sokolac - trenutno u fazi istraivanje i jo uvijek udaljena vie od 10 km) i nekoliko podvodnih prolaza je proeno zahvaljujui starijim suhim kanalima lociranim na viim nivoima. Pored istraivanja peine, prika-zivanjem putanje podzemnog toka rijeke provedena su bioloka istraivanja a trenutno se vri uzorkovanje procjedne vode za hemijske i izotopske analize. Osim toga, instalirani su zapisivai podataka mjerenja kontinuiranog protoka procijeene vode i redovno se nadziru.Kljune rijei: Speleologija, krki vodonosnici
272 Unapreenje poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u krakim, brdskim i planinskim podrujima racionalno koritenje i zatita
Uvodirom svijeta, relativno topive stijene obuhvataju oko 20% suhe povri-
ne (iskljuujui dio zemljine povrine pokrivene ledenim kapama), dok sam karbonatni kr ini oko 10-15% kontinentalnog podruja (Ford & Williams, 2007). Nadalje, moe se procijeniti da gotovo jedna etvrtina svjetske popu-lacije ovisi direktno ili indirektno o krakim vodonosnicima za snabdijevanje pitkom vodom (Ford & Williams, 2007). Bosni i Hercegovini (BiH) pripada veliki dio dinarskog kra i karbonatnih stijena koji pokrivaju vie od 50% njene teritorije, do oko 65% (ii, 1998).
Rije kr izvorno se koristila za opisivanje kamenitih opustjelih pejzaa ili neplodnih povrina, esto u vezi s negativnom svijesti zbog neproduktivnosti ili tekih ivotnih uvjeta. Danas, percepcija vrijednosti ove vrste teritorija je pomaknuta prema novoj definiciji gdje Kr je jedinstven, neobnovljivi resurs sa znaajnim biolokim, hidrolokim, mineralokim, naunim, kulturnim, re-kreacijskim i privrednim vrijednostima (British Columbia, Ministry of Fo-restry, 2003). Prema tome, odrivo upravljanje kra moe se postii jedino ispravnim vrednovanjem svih ovih faktora i dubokim razumijevanjem njiho-ve kompleksne povezanosti.
Ispod povrine, kr predstavlja visoko razvijenu, hijerarhijski strukturira-nu, drenanu mreu koja esto u potpunosti zamjenjuje povrinsku hidrolo-giju. Naalost, zona apsorbcije vode i izvori predstavljaju jedine take koje su lako dostupne za direktno posmatranje, dok veina vodnih tokova izme-u ove dvije zone ostaje skrivena duboko unutar krakih masiva. Speleolozi, istraivajui peine, posjeduju vjetine, alate, a esto i mogunost za proi-rivanje znanja o krakim vodonosnicima osiguravanjem pristupa i direktnim posmatranjem vodotokova i/ili podzemne vode u unutarnjem dijelu planine. Ovo moe predstavljati nevjerojatan potencijal za prikupljanje dodatnih po-dataka (ne samo vezanih za vodu), koje naunici potom mogu koristiti za integriranje/poboljanje dobrih upravljakih strategija za zatitu i racionalno koritenje krakih izvora.
Cilj ovog rukopisa je pruiti uvid u obim i kvalitet podataka koje speleo-lozi mogu prikupiti i iznijeti na vidjelo iz podzemlja. Da bi se dostigao ovaj cilj, saeti su rezultati istraivanja u posljednjih 5 godina u trenutno najduoj poznatoj peini u BiH.
Opis lokacijeRomanijski masiv je relativno veliki plato, blago nagnut, sa podrujima na
viim nadmorskim visinama (oko 1.500 m) iznad kamenih stijena na zapad-noj strani opine Pala i naselja Mokro (Veliki Lupoglav 1.652 m), sredinjim
Posebna izdanja ANUBiH CLXIX, OPMN 26, str. 271-281
Unapreenje poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u krakim, brdskim i planinskim podrujima racionalno koritenje i zatita 273
prostorom oko 900 - 1.000 m dok se na istoku blago sputa prema gradu Ro-gatici i na kraju do rijeke Drine. Cijela povrina (uz izuzetak nekih podruja u blizini stjenovite litice) je naseljena, a glavne proizvodne aktivnosti vezane su za ispau i sjeu drva. S geolokog stajalita, cijeli masiv se odlikuje stije-nama trijaske starosti
Na niem nivou su pjeenjaci popraeni masivnim krenjakom sa amo-nitima, kreviti krenjaki greben i konano, svijetlo sivi krenjak s megalo-dontima i eventualno dolomitima. U zonama apsorbcije su samo slabe nazna-ke hidrografske mree i velike povrine gdje iste potpuno izostaju. Tipini su potoci koji teku po povrini u kratkim duinama vodotoka (vjerojatno zbog debelog sloja nepropusnih naslaga) prije nego to nestanu (potok Reetnica je savren primjer).
Ponovno izbijanje ovih voda nije tako oigledno, a od velikog broja okol-nih izvora, samo dva, po izdanosti, treba spomenuti. Na sjeveru, izvor rijeke Biotice (600 l/s minimalni protok na temelju hidrogeolokih mapa iz 1963.god.), dok je na istoku izvor rijeke Bereg (400 l/s minimalni protok). Ponovno izbijanje Govjetice (Opina Rogatica), koja se nalazi uz junu stranu unutar kanjona rijeke Prae, podno sela Banja Stijena, nije oznaeno na kartama (s izuzetkom hidrogeoloke karte bive Jugoslavije u mjerilu 1:500.000).
Prema napravljenim procjenama, od 2010.godine trebalo bi da ima mi-nimalni kapacitet od nekih desetak litara u sekundi, a najvie od nekoliko kubinih metara u sekundi. Hidrogeoloka karta u mjerilu 1:500.000 ukazuje na uspostavljenu hidroloku vezu izmeu utonua potoka Reetnica (Peina Megara - Opina Sokolac) i ponovnog izbijanja Govjetice na oko 14 km pra-volinijske udaljenosti (vidi Sliku 1). Na geolokoj karti u mjerilu 1:100.000 prikazan je tektonski diskontinuitet od nekoliko desetaka metara sjeveroisto-no od ponovnog izbijanja u smjeru sjever-zapad. U neposrednoj blizini po-novnog izbijanja Govjetice i dijela istog peinskog sistema, nalazi se bolje prouavana i poznata Mrana peina. Ova peina se nalazi nekoliko stotina metara uzvodno, na istoj strani rijeke, ali na oko 15-20 m vioj nadmorskoj visini od rijenog korita.
Historija istraivanjaUprkos brojnim zapisima i potpisima vidljivim du gotovo cijele Mrane
peine i onih koje se nalaze u fosilnim galerijama poslije prvog jezera u pe-ini Govjetica (koji datiraju iz ranog dvadesetog vijeka), u literaturi se na-lazi relativno malo podataka o ove dvije peine. Prvi zapisi o Mranoj peini datiraju iz ranih 1900-ih godina, iz perioda izgradnje uskotrane pruge du kanjona rijeke Prae, kada Viktor Apfelbeck, kustos muzeja u Sarajevu, i
Simone Milanolo: Kako spelologija moe doprinjeti poznavanju krkih vodonosnika? Primjer iz peine Govjetice
274 Unapreenje poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u krakim, brdskim i planinskim podrujima racionalno koritenje i zatita
svjetski poznat entomolog, poinje opisivati neke nove vrste insekata naenih u ovoj peini (Apfelbeck, 1907).
U lanku iz 1921.godine, oficir austro-ugarske vojske, Jiri Danes, odgovo-ran za pronalazak vanih nalazita kostiju u bosanskim peinama koje su se koristile kao sirovina za proizvodnju streljiva, opisuje rezultate svojih istra-ivanja u peinama romanijskog masiva i kanjon rijeke Prae (Danes, 1921). Meu brojnim peinama koje je posjetio, prisjetio se Mrane peine. Ona je predstavljena kao destinacija za posjetitelje iz Sarajeva jo prije Prvog svjet-skog rata, oko kilometar duga i sa kostima peinskog medvjeda u prvom di-jelu peine.
Slika 1: Karta podruja sa lokacijom peine Govjetice i ponora potoka Reetnica u peini Megara. Takoer su prikazane i ostale poznate peine.
U periodu izmeu dva svjetska rata, peina je bila zatvorena metalnim vratima na novom, umjetno proirenom, ulazu.
Peina Megara
Posebna izdanja ANUBiH CLXIX, OPMN 26, str. 271-281
Unapreenje poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u krakim, brdskim i planinskim podrujima racionalno koritenje i zatita 275
Betonsko stubite takoer je bilo izgraeno za silazak u prvu prostoriju. S obzirom na njenu vanost, 1957. godine provedeno je detaljno topografsko istraivanje pomou naprednih geodetskih metoda za taj period. Meutim, do sada je dostupan samo crte u umanjenom mjerilu, koji je objavio Salihovi 1963. godine (Salihovi, 1963). Na temelju ovog nalaza, ponovnim crtanjem 2004. godine u Dujakovievoj knjizi o peinama Republike Srpske (Dujako-vi, 2004), duina peine je procijenjena na oko 1.200 m (potvreno novim mjerenjima izvrenim u 2012. godini). Na istoj karti iz 1963. godine takoer je prikazana peina Govjetica do prvog jezera. Nakon Danesa, nova pale-ontoloka istraivanja proveo je Slikovi iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, najvjerojatnije tokom sedamdesetih godina (Slikovi, 1979. i Brajkovi et. Al, 1997). Prema nevaeem zakonu o zatiti prirode bive Jugoslavije iz 1965. godine, Mrana peina je proglaena rezervatom prirode od geolokog znaaja, dok je
