KAKO IZVJEŠTAVATI O

U EVROPSKU UNIJU?

KAKO IZVJEŠTAVATI O

U EVROPSKU UNIJU?

Istinito

Nepristrasno

Tačno

E�ikasno

Generativno

Racionalno

Analitički

Ciljano

Interesantno

Jasno

Izverzirano

KAKO IZVJEŠTAVATI O INTEGRACIJIU EVROPSKU UNIJU?

KAKO IZVJEŠTAVATI O

U EVROPSKU UNIJU?

PREDGOVOR IMPRESUM

IzdavačDirekcija za evropske integracijeĐoke Mazalića 5, Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik izdanja DirekcijeEdin Dilberović

AutoricaMarina Kavaz-Siručić

LekturaDirekcija za evropske integracije

Grafičko rješenje i priprema za štampuLana Babić

ŠtampaBlicdruk d.o.o., Sarajevo

Tiraž300 primjeraka

Sarajevo, 2018.

KAKO IZVJEŠTAVATI O

U EVROPSKU UNIJU?

PREDGOVOR

6

Ako bismo željeli evidentirati karakteristiku integracije u Evrop-sku uniju koja se odnosi na sve subjekte društva u državi koja pristu-pa Uniji, bila bi to ona da je integracija u Evropsku uniju proces uče-nja. U ovom procesu uči najprije državna uprava, uče privrednici, uči civilno društvo, uče mediji. Ovi posljednji pritom, s obzirom na svojstveni najdirektniji kontakt s građanima, sve „naučeno“ prenose građanima do-prinoseći istovremeno njihovom „učenju“. A od tog učenja u konačnici za-visi eventualno referendumsko odlučivanje o budućem članstvu u Uniji.

Neupitna je stoga važnost podrške ovom medijskom „učenju“, i fi-nansijska i stručna, a poznati su i izazovi za održivost i efektivnost ove podrške. Sami medijski profesionalci često ukazuju na otežavajuće okol-nosti za sveobuhvatno bavljenje temama u vezi s integracijom u Evrop-sku uniju: nedostatak vremena za adekvatnu pripremu tekstova ili prilo-ga o ovim temama, nemogućnost specijalizacije za ove teme, nedostatak ostalih resursa, nerazumijevanje urednika i zbog toga nedostatak pro-stora za publiciranje ovih sadržaja, nedostatak mentora. Nisu ove ote-žavajuće okolnosti obilježje jedino bosanskohercegovačkog medijskog prostora, nego su, također prema stajalištima medijskih i komunikacij-skih profesionalaca u susjednim državama, primjenjive u cijeloj regiji.

Razumijevajući i uvažavajući spomenute okolnosti i probleme, a opet imajući na umu nezamjenjivu ulogu medija i medijskih profesionalaca, Di-rekcija za evropske integracije je odlučila pripremiti štivo pred vama. Želje-li bismo da ga shvatite prije svega dobronamjerno i kao svojevrsne tips and

7

tricks od onih koji se stručnim i operativnim poslovima u vezi s integracijom u Evropsku uniju bave svakodnevno, ali s druge strane kamere ili fotoaparata.

Svjesni smo da ovo nije ni približno podrška koja bi bila imuna na opisane simptome. Ali vjerujemo da će u ovom štivu barem pojedini medijski profesionalci (a za neke pouzdano zna-mo da su za ove teme zainteresirani) pronaći koristan savjet ili trik.

Mirela Ćosić

UVOD

9

Posljednje istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine o Evropskoj uniji i procesu integrisanja koje je provela Direkcija za evropske integracije pokazalo je da bi na referendumu o članstvu u EU, nešto više od 69% građana glasalo pozitivno. Riječ je o solidnom nivou podrške, naročito uporedi li se sa rezultatima sličnih istraživanja u susjedstvu1.

No u odnosu na ispitivanja javnog mnijenja u prethodnih nekoliko godina, rezultati pokazuju kontinuiran pad podrške građana BiH integraciji u EU2. Razlozi su višestruki. Integracija u EU je višegodišnji proces za koji se čini da traje duže nego bi to građani željeli, a još nije u završnoj fazi. Izazovi s kojima se EU suočava posljednjih godina i loše vijesti o finansijskoj i migrantskoj krizi, odnosima s Turskom i Rusijom, referendumu o izlasku Britanije iz bloka 28, kao i terorističkim napadima na evropskom tlu uticali su na porast populizma u članicama EU. On je, pak, pokrenuo talas euroskepticizma koji je zapljusnuo i regiju Zapadnog Balkana.

U široj javnosti (de)popularizaciji procesa integracije i Unije kao sta-bilne, sigurne i prosperitetne zajednice evropskih država, doprinose države aspirantice nedovoljno odlučnim i brzim reformskim koracima, ali i sama EU nemajući adekvatan odgovor na izazove funkcionisanja u proširenim sastavi-ma.

1 Na referendumu sa pitanjem „Da li podržavate učlanjenje Srbije u EU?”, 49% odsto građana Srbije glasalo bi za, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja koje je 2017. provelo Ministarstvo za evropske integracije Srbije.2 Podrška 2016. iznosila je 76%, 2015. 78%, a 2014. čak 85%. Sva godišnja istraživanja provedena u prethodnih deset godina dostupna su na http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/istrazivanje/default.aspx?id=1905&langTag=bs-BA&template_id=120&pageIndex=1

10

Pojedini dopisnici svjetskih medija iz Brisela i pripadnici akademske zajednice ukazuju da je popularnost integracije povezana s lošim vijestima koje potiskuju pozitivne priče, te da kroz vrijeme ne jenjava podrška Evropskoj uniji kao integrativnom projektu, već vladama država članica i institucijama EU.3

Pogledamo li zbilja nekolicinu evropskih printanih i internet medija od 15. juna 2017. primjerice, vidjećemo da je prostor koji zauzima vijest o ukidanju roaminga na teritoriji EU i koristima za vlasnike mobilnih telefona zanemariv u odnosu na najavu i očekivanja samita šefova država i vlada u Briselu. Takođe, posljednje istraživanje Eurobarometra te vrste, pokazuje da je 82% građana država članica zadovoljno životom u EU i ima trend rasta, dok istovremeno pada povjerenje građana u nacionalne vlade članica.4 Brojna su istraživanja javnosti potvrdila da niti građani EU niti oni u državama koje teže članstvu imaju dovoljno informacija o važnim aspektima integrirane Evrope i daljnjem proširenju EU, tj. da komunikacija o tome nije na nivou svakodnevice građana.

EU nije nikakva obećana zemlja, niti u njenim članicama teče med i mlijeko. Fakti, međutim, govore da je ona najjača svjetska ekonomija i mjesto sa najvišim prosječnim životnim standardom. O tome šta znači biti članicom

3 http://www.debatingeurope.eu/2016/04/13/how-has-eu-become-so-un-popular/#.WV9job71_Gg4 Prema istraživanju Eurobarometra iz 2016. 5% više stanovnika Unije u odnosu na prethodnu godinu ne gaji povjerenje u nacionalne vlade, koje imaju negativan imidž kod 64% građana (http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2137)

11

EU i u kojoj mjeri je to poželjno ili ne možemo ili ne imati stav. Ono što bi, međutim, neupitno trebalo biti raspoloživo su informacije o uticaju integracije u EU na naše živote.

U prenošenju i traganju za tim informacijama, neprikosnovenu ulogu imaju mediji, odnosno novinari. Onima koji izvještavaju o procesu integrisanja u Evropsku uniju ili to žele raditi, namijenjen je sadržaj ove publikacije.

MEDIJI SU (PRE)VAŽNI I TAČKA

13

Autor američke Deklaracije o nezavisnosti i treći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Tomas Džeferson je jednom prilikom izjavio: “Kada bih morao da biram između vlade bez novina ili novina bez vlade, bez oklijevanja bih izabrao ovo drugo”. U Džefersonovo vrijeme, razumije se, nije bilo ni radija, ni televizije ni interneta, no njegov bi izbor jednako vrijedio i danas. O značaju medija u modernim društvima izlišno je i govoriti. Mediji su, u svim postojećim oblicima, u toj mjeri važni i integrisani u sve što radimo da se svaki pojedinac doslovno može poistovjetiti sa predajnikom i prijemnikom, osnovama svake komunikacije. “Ljudi sutra razmišljaju o onome što je danas emitovano u dnevniku”, “ako društvene mreže nisu zabilježile, to se nije ni dogodilo”, “šta novine pišu ili je bilo ili će biti”, samo su neke od uvriježenih fraza koje naglašavaju važnost medija u onome što radimo i šta nam se događa.

Iako je svrha medija suštinski ostala nepromijenjena, njihova uloga itekako jeste. Ako su prvobitno i postojali da bi prenosili vijesti, tj. posredovali u komunikaciji, a potom otkrivali ono što je javnosti ostajalo nepoznato, mediji su se odmakli od izvorne uloge. Danas je sigurno da mediji vijesti ne prenose, već prodaju, odnosno da je informacija roba, kao i bilo koja druga, za koju važe zakoni ponude, potražnje, tržišta i profita. Vrijednost pravovremene i provjerene infromacije u globalnom svijetu mjeri se snagom oružja i nije nikakva slučajnost da su najuticajniji ljudi nerijetko i vlasnici ili dioničari medijskih društava, članovi njihovih upravljačkih struktura ili s medijima makar imaju posebno izgrađene odnose.

14

Mediji su i vrlo djelotvoran alat odnosa s javnošću, o čemu, čini se, institucionalna svijest nije dovoljno razvijena. Svojevrstan, a neutemeljen strah od medija nerijetko rezultira time da informacija koju institucija želi plasirati ili njena strana priče ne nađe put do odredišta. Mediji nisu ni prijatelji ni neprijatelji, ali će ako naiđu na zatvorena vrata (naročito iz više pokušaja) doći u poziciju da nagađaju. Informacije im treba pružati i zbog toga što na podršku idejama i postupcima nije realno računati u neinformisanom forumu, ma koliki on bio. Mediji su, dakle, i prenosioci i trgovci informacijama i kreatori javnog mnijenja i dio centara moći i alat odnosa s javnošću. Oni su prevažni da bi se o njihovoj važnosti uopšte raspravljalo.

KAKO DA VIJEST PROBUDI SVIJEST?

KAKO DA VIJEST PROBUDI SVIJEST?

16

U medijima, između ostalih, rade novinari, a njima nimalo nije lako. Novinarska je profesija globalno degradirana, a i dalje neprihvatljivo veliki broj novinara gubi život1 izvještavajući. Rijetke su redakcije sa potpuno adekvatnim uslovima rada, a primanja u većini njih su vrlo skromna i često neredovna. Medijsko tržište, naročito u državama Zapadnog Balkana do kraja odgovara idiomu “mala bara puna krokodila”, pa je imati provjerenu informaciju jedini ili prije svih prava rijetkost. Podkapacitiranost redakcija, nedostupni izvori i odsustvo vremena za lično usavršavanje u konkretnoj oblasti veliki broj novinara dovodi u poziciju da izvještavaju o svemu, često mijenjajući više resora i tema u samo jednom danu. Otežavajuća okolnost štampanim i elektronskim medijima je Internet koji zadaje neizdržive rokove.

U svemu tome vi ste novinar koji treba da izvještava o integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Totally unsexy2, rekli bi u Britaniji i bili bi u pravu. Integracija u EU je preobrazba cjelokupnog društva. Ona dugo traje, pa učinci nisu vidljivi odmah i na vlastitom primjeru. Ovoj temi ne manjka stručnih izraza i obilja skraćenica. S njom u vezi nema afera, intriga, zloupotreba položaja, pronevjera novca. Jednom riječju, nema ničega što rasprodaje tiraž ili brojke o gledanosti diže u nebesa. A vi i dalje imate urednika, rokove i pritisak da donesete makar pitku priču.

1 Prema podacima Međunarodne federacije novinara, u 2016. godini su 93 novinara izgubila život izvještavajući.2 Potpuno neprivlačno (engl.)

17

Višegodišnji monitoring bh. medija3 pokazuje da o integraciji u EU mediji izvještavaju gotovo uvijek sa dnevno-političkog aspekta ili u vezi sa protokolarnim događajima. Najčešći fokus tih izvještaja su susreti domaćih i evropskih zvaničnika, regionalni sastanci i skupovi, izjave i komentari političkih lidera u kojima nerijetko srećemo licitiranje datumima prelaska iz jedne u drugu fazu procesa integrisanja. Izvještaji o tome kako integracija u EU može da promijeni našu svakodnevicu, pogotovo nabolje, ili je to već i uradila, su rijetka pojava. Isto tako, medijski sadržaj namjenski posvećen integraciji u EU ima svega nekolicina medija u BiH4. Iako medijski radnici dvoje da li je bolje imati specijalizovan prostor za neku temu, ili ju je mudrije transferzalno uplitati u cjelokupan sadržaj, činjenica je da se integracija u EU u medijima pojavljuje u nedovoljnom obimu i suštinski nenačeta. Takva situacija doprinosi poimanju integracije u EU kao neprijemčivog i nerazumljivog procesa s kojim pojedinačno nemamo ništa i kojim se bave tamo neke institucije.

Budimo jasni do kraja, izvještavanje o procesu integrisanja u bosanskohercegovačkim medijima nije ništa drugačije od onog kakvo srećemo i u ostalim državama aspiranticama za članstvo u EU. Tzv. “sporovozni” odnosno tematski izvještaji o integraciji u EU teško će dospjeti na naslovne stranice novina ili u udarni termin informativnog tv programa.

3 Od 2011. Direkcija za evropske integracije provodi polugodišnje media mon-itoringe 22-25 štampanih, elektronskih i internet medija u BiH.4 npr. BHRT, RTRS, Radio Slobodna Evropa

18

Gradite li novinarsku karijeru na tome, onda vam je izvještavanje o integraciji u EU nepotreban teret što guta vrijeme i ostale resurse kojih vam svakako manjka. Želite li se, pak, afirmirati kao specijalista izvještač u nekoj oblasti, teško da ima boljeg načina da to uradite nego idući putanjom eurointegracije.

Primjera radi, krenete li sutra izvještavati samo o poljoprivredi i tome šta znači integrisati agrarnu politiku Evropske unije u državu i društvo kakvo je naše, štofa za izvještavanje vam neće manjkati do kraja radnog vijeka. I dok budete izvještavali o tome šta u razvoju poljoprivrede treba da radi bh. ratar, a šta država, da bi bila konkurentna evropskoj, kakve tehnološke mjere koriste evropski poljoprivrednici, kako se oni snalaze u godinama niskih otkupnih cijena, ili kako poljoprivreda utiče na okoliš, EU će u međuvremenu godišnje usvajati desetine novih propisa u zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a poljoprivredni proizvodi će biti još zastupljenija sirovina za proizvodnju zelene energije. I vaša informativna rijeka će dobiti nove pritoke. Situacija je vrlo slična i u pogledu okoliša, zaštite potrošača, sigurnosti hrane, energije, informacionog društva…

Zna li prosječni konzument medijskog sadržaja u BiH šta znači sigurnost proizvoda široke potrošnje u skladu sa standardima EU? Kome se treba obratiti ako kućanski aparat koji je kupio nije dobro deklariran? Kako treba da je označena hrana koja sadrži alergene? Šta je i kako djeluje RAPEX sistem? Zašto je živa protjerana iz toplomjera? Koji su standardi zaštite na radu koje BiH treba usvojiti da bi se prilagodila onima u EU? Koja je oprema za djecu sigurna za korištenje u BiH i ko to kontroliše? Kolike su kazne za saobraćajne prekršaje u državama EU i utiču li one na saobraćajnu kulturu?

19

Šta sve istražuje Eurobarometar? Čime upravlja EU, a čime isključivo države članice? Možemo li i kako koristiti budžetski novac EU? Za šta se sve koristi reciklažni otpad u EU i može li to inspirisati ovdašnje poduzetnike? Da li je tačno da sav paradajz i krastavac trebaju biti istog oblika i veličine da bi dospjele na tržište EU? Kojom brzinom putuju vozovi u EU? Koje elektronske usluge imaju građani EU? S kojim materijama u širokoj upotrebi životinje uzgajane za ishranu ljudi ne smiju dolaziti u kontakt? Šta su PISA testovi i kada će BiH u njima učestvovati? Šta je energetski efikasan objekat i zašto je važno graditi upravo takve? Šta regulira zakon o vinu? Ovo je samo djelić pitanja kojima je moguće pobuditi interes opšte javnosti za proces integrisanja i primjeri njegovih segmenata koji nas se itekako lično tiču. Integracija u EU je mnogo više od izvršavanja obaveza i ispunjenja uslova koje ovaj proces zahtijeva. Intergacija u EU je, svakako, puno više od protokolarnih susreta. Ona je, zapravo, lifestyle5 kojim se opredjeljujemo hoćemo li kolektivnim i pojedinačnim djelovanjem postati uređenije, bogatije i poželjnije društvo? Integracija u EU, jednako tako, znači kraj određenim praksama, pojavama i pravilima. Pa zašto onda o tome ne izvještavati?

5 životni stil (engl.)

SAVLADAJ FAKTE, POTRAŽI AKTE

21

Loša vijest za instant-medijske proizvode je da izvještavanje o inte-graciji u EU podrazumijeva čitanje enormne količine štiva. Dobra vijest za sve je što je veliki dio tog štiva moguće naći online. Kada su izvještavali o integraciji u EU u okviru njenog četvrtog proširenja 1995. novinari u Fin-skoj, Austriji i Švedskoj na raspolaganju nisu imali ni Google, ni Viber ni pravnu stečevinu EU dostupnu na webu. Ma koliko se činilo da je oduvijek tu, Google do 1998. nije postojao. Danas novinari u BiH ne samo da mogu bez naknade pretraživati propise u online izdanju EUR-lexa, Službenog gla-snika EU, već to mogu raditi i na jednom od službenih jezika BiH - hrvat-skom. Sredinom devedesetih nisu postojali današnji audiovizuelni servi-si Evropske komisije i Parlamenta pa ste po kadar, izjavu ili tonski snimak morali otići na mjesto događaja, u Brisel ili Strazbur. E-mailovi su tek ulazili u masovniju upotrebu, a fax je bio najčešći način prenošenja pisane poru-ke na daljinu. Zamislite kako je tek u takvim uslovima izazov bio biti aktu-elan. Tema je, podsjetimo, i tada, kao i danas bila jednako medijski unsexy.

O integraciji u EU, njenim formalnim procedurama, krit-erijima za članstvo, načinu odlučivanja, važnim i za svakodnevicu manje važnim aspektima zajednice evropskih država napisani su milioni strani-ca, pa posloženi u publikacije, periodiku, baze podataka i web stranice. Dodaju li se tome kontakti “živih” izvora u institucijama EU i BiH za do-bar tekst u štampanim medijima ili na internet portalima doslovno ne tre-ba napuštati radno mjesto. Novinari elektronskih medija zbog snimke “žive riječi” ipak moraju protegnuti noge. Savladati faktografiju u obradi teme u vezi sa integracijom u EU nikada nije bilo lakše. Tim više čudi što

22

medijskim izvještajima ne manjka krivih interpretacija. Tako se, primjer-ice, Evropsko vijeće pojavljuje pod nazivom Vijeće Evrope1, ili, dobijan-je Upitnika Evropske komisije znači novi ugovorni odnos između BiH i EU2. Osim što izvještavaju, mediji i edukuju, te pritišću izvršnu i zako-nodavnu vlast da ostvare ono što su planirale. S obzirom da bi ga uvijek valjalo povezati sa nekim od prioriteta u procesu, aktuelan povod za iz-vještavanje moguće je naći i u naizgled neinformativnim dokumentima kao što su akcioni planovi ili objave, pa čak i one u službenim glasilima.

1 Vijeće Evrope je međunarodna organizacija za promociju demokratije, zaš-tite ljudskih prava, vladavine prava i kulture na evropskom tlu. Evropsko vijeće je najviše političko tijelo EU koje utvrđuje opštu politiku EU i daje smjernice in-stitucijama EU. 2 Ugovorni odnos dvije strane ustanovljen je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Primjer prvi:Nakon što je Evropska komisija u Izvještaju za BiH za 2016. godinu navela prioritete za daljnji napredak u pro-cesu, pripremljen je Akcioni plan za njihovu realizaciju. U njemu su nadležne institucije precizirale kojim mjera-ma i kada planiraju uraditi ono što je Evropska komisija ocijenila prioritetnim. Samo ilustracije radi, jedna tak-va mjera je Usvojiti zakon o besplatnoj pravnoj pomoći FBiH. Nadležna institucija je zacrtala i rok. Aktuelan povod za medijski izvještaj može biti upravo približa-vanje ili istek roka, ako ne i događaj u vezi sa kojim neko treba besplatnu pravnu pomoć (deložacija, ost-varivanje socijalnih prava, povreda radnih prava i sl.).

23

MJERA:usvojitizakon o

besplatnojpravnojpomoći

NEREALIZOVANO REALIZOVANO

Uticaj Zakona na

svakodnevnicu

Iskustvakorisnika

Izazovi u

provedbiEvropska praksa

(npr. YourEurope Advice)

Razlozineusvajanja

Zakona

Posljedice

Opcijepromjenestanja

Tok informacija bi mogao izgledati kao u dijagramu br. 1.

Dijagram br. 1

24

Primjer drugi: Jedan od prioriteta u procesu integrisanja je i modernizacija propi-sa o zdravstvu i zaštiti na radu. U Akcionom planu iz prethodnog primjera zacrtana je mjera: Izraditi Pravilnik o preventivnim mjera-ma za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju vibraciji. Ovakav propis, između ostalog, definira koliko dugo u toku radnog dana zapos-leni smiju biti izloženi mehaničkim vibracijama ruku i cijelog tije-la, kako je moguće smanjiti i ublažiti vibracije, te šta je obaveza poslodavaca, a šta radnika u tom kontekstu. Neposredan povod za priču o tome kako napreduje priprema pravilnika, kakva rješenja će ponuditi i šta će od toga imati svi koji su u radu izloženi vibraci-ji opet može biti rok iz Akcionog plana, ali i najave, primjerice, ces-tovnih radova, kojih u jeku građevinske sezone nikada ne manjka.

Primjer treći:Institut za akreditiranje BiH objavio je na web stranici da podsjeća ti-jela za ocjenu usklađenosti na listu novih standarda sigurnosti liftova. Korištenjem standarda dolazi do usklađenosti sa zahtjevima Naredbe o sigurnosti liftova (Službeni glasnik BiH broj 99/12). Tijela za ocjenu usklađenosti su dužna svoje sisteme upravljanja do određenog roka prilagoditi izmjenama. Povod za izvještaj može biti objava Instituta ili rok za prilagodbu. Takav bi izvještaj informirao o tome koje sigur-nosne standarde liftovi u BiH moraju zadovoljavati, ko su sve ak-teri u njihovom propisivanju i provedbi, te kakvo je stanje u praksi.

25

Obrada teme mogla bi izgledati kao na dijagramu br. 2.

Povod za izvještavanje može biti i neki svjetski ili međunarodni dan1, a takvih je puno u godini. Tako je, primjerice, o programu EU Kreativna Evropa, koji podržava i sufinansira projekte u oblasti kulture i audiovizuelnog sektora, a za koji je Evropska komisija u izvještaju za 2016. navela da je izazvao veliki interes među akterima kulture u cijeloj BiH, više nego primjereno izvijestiti povodom 21. maja, Svjetskog dana kulturne raznolikosti.

Primijetićete, u svim navedenim primjerima, neposredan povod za izvještavanje nije dnevni događaj, a svaki je u neposrednoj vezi sa integracijom u EU.

1 Evropa 11. septembra proslavlja baštinu, 26. septembra jezike, 7. novembra nauku, a 25. avgusta noć slijepih miševa.

01

02

03

Šta propisuje Naredba o sigurnosti lifta?O kojim je novim standardima riječ?

Kakva je uloga nadležnih institucija (BATA, TOU, inspekcijski organi...)Koje su obaveze vlasnika, a koje održavateljaliftova?

Kakvo je stanje u praksi?Kako je oblast regulirana u EU?

Dijagram br. 2.

KAKO IZVJEŠTAVATI O

U EVROPSKU UNIJU?

DO IZVORA STO PUTIĆA

27

Ukoliko je na sastanku Vijeća Evropske unije ili na sjednici Evropskog parlamenta očekivana rasprava u vezi sa BiH, kao i zaključci povodom te rasprave, puno je načina kako biti informisan o sadržaju ovih sastanaka. Satnica i dnevni red sastanaka svih 10 formacija Vijeća EU danima prije sastanka postavljeni su u kalendaru događaja na web adresi Vijeća EU1, gdje su i najave sastanaka radnih tijela Vijeća EU, kao i Evropskog vijeća. Kalendar je moguće pretraživati ne samo po datumu sastanaka, već i po temama (budžet, poljoprivreda, zaštita potrošača, bregzit…). Vijeće EU na webu takođe objavljuje i saopštenja sa sastanaka. Za izvještavanje o procesu integrisanja važno je poznavanje nekog od tri radna jezika EU, njemačkog, francuskog2, a ponajprije engleskog, no pristup sadržaju zajedničkog sajta Vijeća EU i Evropskog vijeća utoliko je jednostavniji jer je dostupan i na hrvatskom.

Video inserte i izjave uoči sastanaka i to ne samo Vijeća EU, već i Evropskog parlamenta i Evropskog vijeća, kao i konferencije za novinare koje Evropska komisija svakodnevno, izuzev praznicima održava polovinom dana, prati i dostupnim čini Audio-vizuelni servis Evropske komisije3. Praćenje presica Evropske komisije dragocjen je izvor ideja, čak i ako tema konferencije nema izravne veze sa BiH, jer na njima često bude govora o prijedlozima Evropske komisije u pogledu zaštite potrošača, poljoprivredne 1 http://www.consilium.europa.eu/en/meetings/calendar/ 2 Početkom 1990-tih jedini dozvoljeni jezik na konferencijama za novinare Ev-ropske komisije bio je francuski, većina legislative EU pisana je na francuskom, a bez poznavanja ovog jezika bilo je nemoguće završiti bilo koji posao u Briselu. (EU: 28 članica, jedan zajednički jezik https://euobserver.com/opinion/128249)3 http://ec.europa.eu/avservices/video/videoByDate.cfm?sitelang=en

28

politike, energetike, ribolova... Audio-vizuelni servis bez naknade nudi i obilje arhivskih snimaka, fotografija i tonskih zapisa.

Evropski parlament, Vijeće EU i generalne direkcije (DGs) Evropske komisije, imaju glasnogovornike. Njihovi su kontakti dostupni u glasnogovorničkom servisu4. A sve prethodno navedeno na jednom mjestu objedinjuje Novinarska soba5 Evropske unije, neizostavan izvor informisanja. U njoj su najaktuelnije i najvažnije vijesti, kalendar događaja, saopštenja i izjave, kontakti za novinare, biblioteka fotografija, video i audio snimaka, kao i mnoštvo činjenica o politikama, institucijama i statistici EU. U novinarskoj sobi definisani su i uslovi pod kojima bez naknade možete iznajmiti kameru, tv i radijski studio ili pak tražiti pokrivanje slikom ili videom događaja u Briselu, ukoliko niste tamo.

Vrlo koristan izvor informacija u izvještavanju o procesu integrisanja u državama aspiranticama za članstvo u EU su delegacije EU u tim državama. Širom svijeta je 144 delegacija EU6. Institucije EU takođe imaju Facebook i Twitter profile, a značajan broj komesara, europarlamentaraca i zvaničnika EU aktivni su na društvenim mrežama ili pišu blogove. Opcije primanja newslettera i obavijesti na sajtovima EU omogućavaju da vijest stigne do vas i bez da za njom tragate.

Sa početnih stranica institucija EU moguće je ući na hiljade

4 https://ec.europa.eu/info/contact/press-services/press-contacts/press-con-tacts-spokespersons-service_en 5 https://europa.eu/newsroom/home_en 6 https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/area/geo_en

29

tematskih sajtova posvećenih svim životnim aspektima. Ukoliko, primjera radi istražujete kako studenti iz BiH mogu imati koristi od evropskih obrazovnih programa mobilnosti i mreža, nezaobilazne adrese su Evropska univerzitetska fondacija7 ili program Erasmus +8. Treba li vam za usporedbu u vašoj priči ilustracija ili grafikon, Eurostat9 nudi stotine grafova (o cijeni električne energije, broju putnika u vazdušnom saobraćaju, stopi razvoda, količini stoke, životnom standardu, religijskim ubjeđenjima…) u članicama EU. Stranica EU za novinare10 te mediji Euractiv11 i EUobserver12 bi neizostavno morali biti u bookmark meniju svakog novinara koji izvještava o integraciji u EU.

7 http://uni-foundation.eu/european-university-foundation/about 8 http://www.erasmusprogramme.com/ 9 http://ec.europa.eu/eurostat/help/first-visit/tools 10 http://www.eu4journalists.com/index.php/dossiers/english/C8/index.html# 11 http://www.euractiv.com/ 12 https://euobserver.com/

(SA)STAV SA STILOM

31

U medijskim izvještajima je možda najteže (sa)znanja o Evropskoj uniji i procesu integrisanja pretvoriti u sadržaj probavljiv prosječnom građaninu. To podrazumijeva da kompleksne poruke i hermetičan rječnik treba prevoditi na razumljiv jezik. Takođe, upotreba nesadržajnih izraza kao što su približavanje evropskim integracijama, aplikacija za sticanje kandidatskog statusa, opredijeljenost za članstvo u EU i sl, obrnuto je srazmjerna razumljivosti izvještaja. Osim što su jezički dvojbeni, ovi izrazi nisu ništa više od praznih riječi (empty words). Čak i u izvještajima sa zvaničnih susreta i protokolarnih posjeta, koji su medijskim konzumentima najmanje zanimljivi, a paradoksalno, najviše ih ima, treba tražiti humanu dimenziju priče. Ako su se, primjera radi, šefovi država ili premijeri sastali da razmotre neki regionalni izazov ili šansu u procesu integrisanja, pokušajte izvijestiti šta je bila konkretna tema njihovog susreta i šta bi od toga bilo korisno na nivou svakodnevice. Ako je tema sastanka ulaganje novca EU u putnu infrastrukturu, imajte spremne podatke o cestovnoj infrastrukturi u zemlji, područjima odsječenim od važnih putnih pravaca ili djelatnostima čijem razvoju ulaganje u putnu infrastrukturu ubrzano doprinosi. Ukoliko je BiH potpisala sporazum o učešću u nekoj regionalnoj inicijativi, istražite šta su najvažniji problemi i najveće prednosti tog regiona, pa inicijativu dovedite s tim u vezu. Kada izvještavate o integraciji u EU, s vremena na vrijeme uradite tzv. pa šta? (so what?) test i provjerite (s radnim kolegama ili članom porodice, naprimjer) da li im tema o kojoj izvještavate nešto znači. Ako je odgovor da, na dobrom ste putu.

Iako slikovit i svima razumljiv, sportski žargon nije primjenjiv uvijek

32

i na sve vrste izvještaja. Primjera radi, u rečenici: u utakmici sa EU, BiH zabija autogolove, osim o stilistici, mogli bismo polemizirati i o tačnosti, jer EU i BiH se ni na kojoj ravni poimanja ne takmiče. Onome što ne možete zamisliti u sportskoj opremi, nemojte pripisivati sportske atribute, pa potapanja, klizeće startove, prestupe i banane radije ostavite za izvještavanje sa sportskih bori-lišta.

Korisno je uspostaviti i njegovati profesionalne odnose sa ljudima koji su vam izvori informisanja, pogotovo ako ih učestalo koristite. Dati im realne rokove, naročito ako tema koju obrađujete nije povezana sa dnevnim događajem ili zahtijeva analitički rad. Dolazak do izvora informacije uvijek govori više o autoru nego o izvoru.

Na koncu, koliko god o nečemu znali, imajmo na umu koliko o tome još ne znamo. Vladanje materijom u bilo kojoj oblasti, osim truda i stalnog učenja, zahtijeva i vrijeme. Stoga nastojmo izgraditi, a ne nazivati specijalistu u sebi. Jednako tako, sagovornike koje o procesu integrisanja znaju više od prosječnog konzumenta medijskih sadržaja ili je njihov stav bitno javno pre-nijeti, preporučljivo je izbjegavati nazivati analitičarima. Ovaj je termin usljed prečeste i neadekvatne upotrebe postao profan. Komentarisanje društvene zbilje i događaja od ljudi ne pravi analitičare, pogotovo imajući u vidu njihove matične profesije.

I da, ne zaboravite da proces integrisanja ne završava nikada, pa ni nakon članstva u EU, kojoj sui generis obilježje sasvim pristaje.

UMJESTO ZAKLJUČKA

UMJESTO ZAKLJUČKA

34

Rezimirajmo, integracija u EU nije top medijska tema i bavi-ti se njome često znači ne biti na početnim stranicama ili u vrhu dnevnika. Stvarna ekskluziva u izvještajima o procesu integrisanja je skoro nezamisliva, a priprema teme podrazumijeva mnogo čitanja.

O integraciji u EU nije jednostavno, ali je, zahvaljujući danas dos-tupnim servisima i izvorima sve jednostavnije izvještavati. Naroči-to ukoliko ovaj proces posmatramo kroz prizmu svakodnevice i shva-timo da integracija u EU nije samo objava izvještaja o napretku ili predaja zahtjeva za članstvo. To je i online usluga i ograđeno gradilište i čistiji vazduh i ukidanje roaminga i uklanjanje barijera za poduzetnike.

Šta god radite i u čemu god učestvujete može biti dovedeno u vezu sa procesom integrisanja u EU. Drugim riječima, u šta god pogledate, eto teme. Istina, sporovozne, ali informativne, za čitatelje/ slušatelje/ gledatelje korisne, a za novinare probitačne.

KORISNE PUBLIKACIJE

KORISNE PUBLIKACIJE

36

Archer, C. (2000.) The European Union, Structure and Process. New York: Continuum.

Direkcija za evropske integracije. (2010.) Pojmovnik evropskih integracija. Sarajevo: DEI.

Evropska komisija. (2016.) 2016 Communication on EU Enlargement Policy [Internet] Dostupno na: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20161109_strategy_paper_en.pdf [pristupljeno 5. maja 2017.]

Evropska komisija, Generalna direkcija za komunikacije. (2009.) Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor. [Internet] Dostupno na: http://europa.ba/wp-content/uploads/2015/05/delegacijaEU_2011121405591575bos.pdf [pristupljeno 11. maja 2017.]

Fonten, P. (2007.) Evropa u 12 lekcija. Sarajevo: Delegacija Evropske komisije u BiH.

Informacioni centar Evropske unije u Beogradu. (2017.) Upoznajte EU. Beograd: EU Infocentar. [Internet] Dostupno na: http://euinfo.rs/files/Publikacije-srp/31-Upoznajte_EU_drugo_izdanje.pdf [pristupljeno 7. decembra 2017.]

Publications office of the EU. (2015.) Enlargement of the European Union. Luxemburg: EU

Staab, A. (2011.) The European Union Explained. Bloomington: Indiana University Press.

Warleigh-Lack, A. (2009.) European Union The Basics. Abingdon: Routledge.

O AUTORICI

Marina Kavaz-Siručić rođena je u

Sarajevu 1978.

Diplomirana je novinarka i magistrica

rodnih nauka.

Višegodišnji rad u printanim i

elektronskim medijima obuhvatio je i

izvještavanje o integraciji BiH u EU.

Glasnogovornica je Direkcije za

evropske integracije.

O AUTORICI

KAKO IZVJEŠTAVATI O

U EVROPSKU UNIJU?