Æ I V I

ARHIPELAG

Projekt Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske,Hrvatskom turistiËkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom

U H R V A T S K O J

K UDA P LOV I T I , © TO V I D J E T IS P OMOR S K I M K A RTAMA , J U ÆN I D I O

Æ I V I

ARHIPELAG

Bit Êu vaπ vodiË kroz prekrasni i oËaravajuÊi hrvatski

arhipelag. Posljednjih petnaest godina plovio sam

Mediteranom i opisao svoja iskustva u knjigama Ӯivot

na brodu”, ”Plovidba Mediteranom” i ”Plovidba antiËkim

vodama”. Krajem osamdesetih moja æena i ja plovili smo

nekoliko godina dalmatinskim otoËjem i bili opËinjeni

njegovom ljepotom, kulturom i povijeπÊu. Napisao sam

nekoliko Ëlanaka o tome i poËeo prikupljati materijal za knjigu,

ali onda je poËeo rat pa su moji planovi odgoeni. Otplovili smo

istoËno prema Turskoj. S mirom i vjerom u buduÊnost Hrvatske,

vratili smo se i mi ovoj zemlji koja viπe nego ijedna moæe oæivjeti

ono πto Æivi arhipelag jest.

Nijedna zemlja na Mediteranu nema tako bogati arhipelag, sa

66 otoka, 652 otoËiÊa, 389 hridi i 78 grebena. To je jedno od

najboljih jedriliËarskih podruËja na svijetu. U upitniku koji je

izaπao u ameriËkom Ëasopisu ”Svijet krstarenja” skupina istaknutih

nautiËara ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otoËje, kao

najljepπe jedriliËarsko podruËje na svijetu. U ovoj zemlji s tisuÊu

otoka Ëekaju vas upeËatlijva iskustva u Ëistoj, nedirnutoj okolici, u

zemlji otoka s tradicijom i povijeπÊu koja datira od davnih vremena.

Ne æurite! Uæivajte u jedinstvenim otocima, gostoljubivom naro-

du, prekrasnoj tradicionalnoj odjeÊi, pjesmi i plesu! Uæivajte u mirisu

lavandinih polja, u ljepoti starih Ëvornatih maslina, u strogoj jedno-

stavnosti vinograda i odliËnim lokalnim vinima!

Potraæite viπe od uobiËajenih tehniËkih informacija o hotelima i

muzejima, navedenih u turistiËkim prospektima, i pronaite u arhipe-

lagu dublju dimenziju - upoznajte pravi, autentiËni Æivi arhipelag.

Ebbe Gustafsson, ©vedska. Bivπi ravnatelj Narodnog sveuËiliπta. Novinar, izdavaË”Skeppsrådet”, sluæbenog Ëasopisa ©vedskog jedriliËarskog kluba. Autor triju knjiga oplovidbi Mediteranom. »lan uprave ©vedskog jedriliËarskog kluba, koji ima 36.000 Ëlanova.Bivπi predsjednik ©vedskog jedriliËarskog kluba za Mediteran.

æ i v i a r h i p e l a g

HVAR

ZEMLJAZA SVA

GODI©NJADOBA

HrvatskaOvo je Hrvatska. Nigdje u Europi neÊete pronaÊi na tako relativno malom podruËju takvu

razliËitost krajolika i tako blagu klimu kao u Hrvatskoj. Sa 2600 sunËanih sati godiπnje i tempe-

raturom mora od 25 do 27 stupnjeva, ova obala i otoËje spadaju meu najsunËanija podruËja na

Mediteranu.

Hrvatska ima arhipelag s viπe od tisuÊu otoka. To su ostaci Dinarida koji su prekrivali ovo

podruËje prije mnogo milijuna godina, i kasnije potonuli u more. Danas se samo vrhovi uzdiæu

kao otoci te Ëine jedan od najveÊih arhipelaga na Mediteranu.

Na sjeveru je poluotok Istra s izrazito razvedenom obalom i mnogo odliËno zaπtiÊenih uvala.

Tu su smjeπteni neki od najljepπih gradova u Hrvatskoj, Ëija povijest datira iz antiËkih i bizantskih

vremena, te iz doba renesanse.

Otoci u Kvarnerskom zaljevu, juæno od Istre, pruæaju intenzivan i neodoljivi doæivljaj

prirode, posebno Cres, drugi po veliËini otok na Jadranu, na kojemu se gnijezdi bjeloglavi sup.

Tu je i Vransko jezero sa ”slatkim” podvodnim izvorima, odakle se pitkom vodom opskrbljuju i

Cres i susjedni otok Loπinj. OËaravajuÊa iskustva Ëekaju vas u starom mitskom gradu Osoru, na

juænom rtu Cresa, naseljenom joπ u neolitiku. PrivuÊi Êe vas bogatstvo kulturne i povijesne baπ-

tine otoka Krka, sa starim tvravama i riznicama umjetnina iz doba Venecije, u gradu Krku, ili

Ëuvena BaπËanska ploËa, najstariji pisani spomenik na hrvatskom jeziku. Posvuda u Hrvatskoj

privlaËi Ëudesna mjeπavina veliËanstvene prirode i tisuÊljetne kulture!

Ako se udaljite od obale nekoliko kilometara u unutraπnjost Istre, kao da ste se vratili stotinu

godina u proπlost. Na breæuljcima su smjeπteni privlaËni gradiÊi poput Buja i Groænjana, a u doli-

ni rijeke Mirne turistiËka je atrakcija Motovun, Bijeli grad, na 300 m nadmorske visine. IstoËno od

Rijeke uzdiæe se romantiËno gorsko podruËje - Gorski kotar s gustim πumama i odliËnim

pjeπaËkim stazama.

U unutraπnjosti, istoËno od Kvarnerskog zaljeva podruËja su veliËanstvene prirode, prije

svega planina Velebit s obiljem divljeg æivotinjskog svijeta i zadivljujuÊim pogledom niz 400 m

duboki klanac Velike Paklenice. IstoËno od Velebita je Ëudo prirode - nacionalni park Plitvice.

Skriven u gustim πumama - u divljem krajoliku - niz je od 16 jezera s nekoliko vodopada, a

najveliËanstveniji je od njih pored sela Plitvica, gdje se voda obruπava u rijeku Koranu s visine

od 76 m.

Posjet 900 godina starom gradu Zagrebu, politiËkom, kulturnom, gospodarskom i

znanstvenom srediπtu Hrvatske, nalikuje dolasku u klasiËni srednjoeuropski grad, poput BeËa

ili Budimpeπte. U slikovitoj okolici Zagreba, gdje je i nekoliko Ëuvenih ljekovitih kupaliπta, svo-

jevremeno je hrvatsko i maarsko plemstvo podiglo svoje palaËe i barokne dvorce okruæene

velikim imanjima.

OKUSITE HRVATSKU

Imam toliko predivnih uspomena iz Hrvatske: ljepota Kornatskog otoËja, vodopa-

di PlitviËkih jezera, slapovi rijeke Krke, uπÊe rijeke Neretve...

SjeÊam se i slasnih, primamljivih mirisa hrvatske kuhinje: peËeni

istarski svinjski but i domaÊe kobasice, tjestenina s tartufima, uso-

ljeni lubin, πkoljke na æaru, lazanje s jastogom, grdobina u listovi-

ma vinove loze, njoki s raËiÊima, rolada od kuniÊa i divlje πparoge

te jela od gljiva.

Hrvatska je kuhinja

zaista iznimno kvalitet-

na i privlaËna.

Ako posjetite

razliËite krajeve

Hrvatske, obogatit Êete

svoja gastronomska

iskustva. VeÊina otoka

i mnogi gradovi duæ

obale zapravo su

posebni gastronomski

svjetovi.

U Motovunu, u srediπnjem dijelu

Istre, posluæit Êe vas ukusnim riæotom

od gljiva;

u Groænjanu domaÊim kobasicama;

u Delnicama, u Gorskom kotaru,

dimljenom divljaËi (medvjee i srneÊe

meso);

u ©ibeniku ”visovaËkom begavicom”, ukusnim jelom od

janjetine i kiselog ovËjeg mlijeka;

na otocima odliËno

pripremljenim jastogom,

rakovima, ribom, oπtrigama i

drugim πkoljkama te kvalite-

tnim vinima;

na Cresu, Pagu, BraËu...

peËenom janjetinom, Ëiji speci-

fiËni okus potjeËe od slanih i

mirisnih trava. Poznat je braËki

vitalac, jegulje i æabe iz uπÊa

Neretve, a istarski i drniπki

prπuti na svjetskom su glasu.

Uvjeravam vas da Êe vam

se sir s otoka Paga dopasti kao

da je najfiniji francuski!

Iz bogatih vinograda specijalnim talentom domaÊih

vinogradara nastaju visoko cijenjena vina. »uvena crna vina

uz obalu su teran, merlot i cabernet u Istri, a srednjoj i juænoj

Dalmaciji opolo, plavac, babiÊ, pharos, bogdanuπa, dingaË i

postup.

Poznata bijela vina na obali su malvazija, ælahtina, vugava,

maraπtina, poπip i grk.

DALMATINSKI SPECIJALITETI

R E C E P T

CRNI RIÆOT "KAPETANOVA KU∆A"(za 4 osobe)

Sastojci: sipa 200 g, dagnje 200 g, lignji 200 gluk 100 gulje (pola biljno, pola maslinovo) 0,15 l1 ælica pirea od rajËicebijelo vino 0,10 lsol, papar, vegeta, perπin i Ëeπnjak (sve po æelji)sirova riæa 300 gcrnilo od sipe (po potrebi)

Priprema: Na mijeπanom ulju zaæutimo luk, azatim dodamo nasjeckanu sipu, oËiπÊene dagnje inasjeckane lignje. To se dobro izdinsta, zajedno sazaËinima (perπin, papar, vegeta, pire od rajËica iËeπnjak). Prelijemo bijelim vinom, dodamo riæu, apotom zalijemo vruÊom vodom i zacrnimocrnilom od sipe. Povremeno dodajemo malo vodedok riæa ne bude kuhana. Uz riæot dodamo πkoljkeu kori (dagnje, brbavice i πkampe).Posluæuje se uz parmezan.

POGLED NA DUBROVNIK

11

8

6 94

2

3

5

7

10

12

1

26

25

2423

22

19

21

18

16

15

14

13

20

17

Cavtat

DUBROVNIK

Slano

Prolaz HarpotiMLJETLASTOVO

KOR¨ULA

PELJE'AC

PLO¨E

BRA¨

HVAR

SU'AC

SPLIT

Makarska'OLTA

Splitska vrata

Rt P

loŁa

'IBENIKKORNATI

PA'MAN

UGLJA

N

DUGI OTOK

ZADAR

MOLAT

Virskomore

PAG

SILBAOLIB

LO'INJ M. Lo„inj

Pag

UNIJE

KVARNERI˘

KVARNER

KrkKRK

RABCRES

BRIJUNI PULA

Rt Kamenjak

Rovinj

Umag

I S T R A

Rt Savudrija

RIJEKA

SENJ

JABUKA

VIS

SVETAC

BI'EVO

PALAGRUfiA

GALIJULA

Novigrad

PoreŁ

Ra„a

Rabac

M. Draga

Opatija Bakar

Kraljevica

Crikvenica

N. Vinodolski

Ba„ka

Punat

Malinska

Omi„alj

'ilo

Cres

Rab

Sv. Juraj

Jablanac

Novalja

Karlobag

StarigradSilba

Ist

Novigrad

Bo0ava

Sali

Preko

Biograd n/m

MurterTisno

Vodice

Primo„ten

RogoznicaTrogir

RogaŁ

Omi„

Supetar

Sumartin

Milna

Hvar

Stari GradJelsa

Vis

Komi0a

Vela LukaKorŁula

Lastovo

Trpanj

Trstenik

Sobra

Ston

HRVATSKI HIDROGRAFSKIINSTITUT

21000 SPLITZrinsko - Frankopanska 161Tel: +385 (0)21 361 840Fax: +385 (0)21 347 242Telex: 26-270 HIRH

RAVNATELJ:

Dr. sc. Zvonko GræetiÊTel: +385 (0)21 433 344E-mail: office@hhi.hrwww.hhi.hr

Hrvatski hidrografski institut specija-lizirana je ustanova koja obavlja hidro-grafsku djelatnost istraæivanja moraradi sigurnosti plovidbe.

Osnovne aktivnosti instituta u okviruhidrografske djelatnosti:

• Sigurnost plovidbe• Pomorska kartografija• Hidrografska izmjera• Oceanografska istraæivanja• Kartografska reprodukcija• Izdavanje navigacijskih publikacija

PRODAJA POMORSKIH KARATAI NAUTI»KIH PUBLIKACIJA

1. PENUL, d.o.o. - SplitKopilica 5, 21000 - SPLIT, tel: +385 (0)21 490-709

• Prodavaonica Split, Obala Lazareta 1,21000 - SPLIT, tel.: +385 (0)21 591-503,fax: +385 (0)21 585-782

• Prodavaonica Zagreb, Mega Nautic Shop,Prisavlje 14, 10000 - ZAGREB,tel/fax: +385 (0)1 6196-480, 6196-481

• Prodavaonica Pula, Splitska 3, 52000 - PULA,tel.: +385 (0)52 591-321

• Prodavaonica Rijeka, Senjsko pristaniπte 3,51000 - RIJEKA, tel/fax: +385 (0)51 213-590

• Prodavaonica Zadar, Jurja Bijankinija 8,23000 - ZADAR, tel/fax: +385 (0)23 251-051

• Prodavaonica ©ibenik, Obala osloboenja br. 2,22000 - ©IBENIK, tel.: +385 (0)22 212-268

• Prodavaonica Dubrovnik, ACI marina Miho Pracat,Mokoπica, 20000 - DUBROVNIK,tel.: +385 (0)20 454-073

• Prodavaonica KorËula, Vinka Paletina br. 176,20260 - KOR»ULA, tel/fax: +385 (0)20 711-179

• Prodavaonica PloËe, Trg kralja Tomislava 9,20340 - PLO»E, tel.: +385 (0)20 679-271

2. NAVAL-ADRIA, d.o.o.Budicinova br. 7, 51000 - RIJEKAtel/fax: +385 (0)51 267-635Prodavaonica NAUTIKA, 51222 BAKARtel/fax: +385 (0)51 761-730, e-mail

3. INVENTING, d.o.o.A. Pomoraca 7/V, 10000 - ZAGREBtel/fax: +385 (0)1 6523-921

4. NAVIGATORERiva Amfora 7, »ervar-Porat, 52 440 - PORE»tel/fax: +385 (0)52 436-663

5. MARINERAObala kralja Petra Kreπimira IV br. 11,23210 - BIOGRAD NA MORUtel: +385 (0)23 384-882

6. TRINAESTICA-13,Ulica kneza Domagoja 3,23210 - BIOGRAD NA MORUtel: +385 (0)23 383-219

7. MEHANIC NAUTIC, d.o.o.Marka MaruliÊa 12, 22243 - MURTERtel: +385 (0)22 434-908, 435-062,fax: +385 (0)22 434-763

8. BORI LIBRA, d.o.o.Trg Slobode 2, 54 470 - UMAGtel/fax: +385 (0)52 741-934

9. NAUTIC, d.o.o.N.T.C., Zlatna luka, 23 206 - BIBINJE - SUKO©ANtel: +385 (0)23 393-958, mob: 098/272-650

10. NAVIS, d.o.o.Obala kneza Trpimira 4, 23 000 - ZADARtel/fax: +385 (0)23 335-025

11. NAVIGO, d.o.o.Ul. Nadbiskupa V. ZmajeviÊa 12, 23 000 - ZADARtel: +385 (0)23 214-823, fax: +385 (0)23 213-330

12. GEOSUSTAVINjegoπeva 3, 21000 - SPLITtel/fax: +385 (0)21 370-861, mob: 091/5378-294

13. VITAGRAF d.o.o.Slogin-Kula b.b., 51000 - RIJEKAtel: +385 (0)51 322-880, fax: +385 (0)51 212-622

14. INOX BRAMAR, d.o.o.Kralja Zvonimira 112, 22000 - ©IBENIKtel.: +385 (0)22 337-961

15. PLANET, t.o.B. J. Trogiranina 7, 21220 - TROGIR

16. V.B.Z, d.o.o.TomiÊeva 2, 10000 - ZAGREB,tel.: +385 (0)1 4812-537

Hrvatski hidrografski institut svoje karte i publikacije

prodaje iskljuËivo posredstvom ovlaπtenih distributera.

POVIJESTHRVATSKOGHIDROGRAF-SKOGINSTITUTA

Hidrografska djelatnost

na istoËnoj obali

Jadrana datira od poËetka 19. stoljeÊa, kada je prvu

izmjeru proveo ”otac moderne hidrografije” Charles

Beautemps-Beaupré, u razdoblju od 1806. do 1809.

godine. Na temelju njegove izmjere nastaje atlas s

petnaest pomorskih karata i planova te dvije

panorame.

Austrougarska mornarica obavila je

prvi sustavni premjer istoËnojadran-

skog akvatorija od 1822. do 1824.

godine i izdala 24 pomorske karte i

peljar ”Portolano del Mare Adriatico”.

Djelatnost je institucionalizirana 27. 4. 1860.

godine i od tada do danaπnjih dana, s prekidima za

trajanja svjetskih ratova, kontinuirano se provodi.

Na hrvatskom dijelu Jadrana austrougarska

mornarica je, meu prvim u europskim zemljama,

uspostavila hidrografsku sluæbu (1860.) koja se

svojom djelatnoπÊu produæuje sve do danaπnjih

dana, usavrπavajuÊi metode istraæivanja i tehnolo-

giju mjerenja.

Tijekom 140 godina rada u ovoj se instituciji

njegovao specifiËan stil izrade pomorskih karata i

publikacija, koji je i danas prepoznatljiv. U nekoliko

posljednjih godina novim dizajnom se nastoji osu-

vremeniti klasiËnu ponudu tih proizvoda i pri-

lagoditi je novom naËinu koriπtenja i novim kori-

snicima - pomorcima amaterima.

SIGURNOST PLOVIDBE

U danaπnje doba kada je Ëovjek otkrio mnogo

”nemoguÊeg”, vinuo se u svemir i πetao Mjesecom,

jedino mjesto na kojemu se joπ mogu naÊi mrvice

samoÊe ili avantura jest - more, jer ne moæete se

otisnuti na puËinu, a da ne osjetite poπtovanje

prema golemoj vodenoj masi koja diπe i æivi svojim

ritmom i ne da se ukrotiti.

Za sigurnu plovidbu morem potrebno je, osim

dobrog poznavanja specifiËnosti plovnog podruËja i

vremenskih prilika, imati i dobre priruËnike i karte

za navigaciju. Hrvatski hidrografski institut u tu

svrhu izdaje i odræava stotinjak karata razliËitih

namjena i mjerila, te publikacije vaæne za sigurnost

plovidbe pomorcima kojima je more posao, ali i

onima kojima je to hobi. Ova publikacija pokuπaj je

pribliæavanja tradicionalnih krutih zakonitosti

pomorske struke ljudima kojima je more hobi i

ljubav; zaljubljenicima u avanturu.

Djelatnici hidrografskog instituta æive s

pomorstvom i za pomorstvo, otvoreni su za sva

pitanja, zahtjeve i sugestije svojih korisnika. Mnogi

pomorci sluæe se pomorskim kartama i vjeruju ljudi-

ma koji su ih za njih izradili, jer - ploviti se mora.

HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT -KAKO DOBITI INFORMACIJE O PLOVIDBI JADRANOM

HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

Opisano podruËje dviju æupanija Splitsko-dal-

matinske i DubrovaËko-neretvanske obuhvaÊa

srednji i juæni dio istoËne obale Jadranskog mora od

rta PloËa do rta Oπtra i otoke u dvije skupine - srednjo-

dalmatinsko i dubrovaËko otoËje, koji se pruæaju u

smjeru istok zapad.

Ovo je podruËje raznolikih prirodnih ljepota i

blage mediteranske klime, a kao raskriæje putova

prema istoku i zapadu bilo je naseljeno veÊ u neoli-

tiku. U povijesnim razdobljima bilo je popriπte osva-

janja i naseljavanja od brojnih ilirskih plemena, grËkih

i rimskih kolonizatora, o Ëemu svjedoËe arheoloπki

nalazi i saËuvani spomenici. Hrvati su doπli u 7. sto-

ljeÊu i opstali na ovom prostoru u neprekinutoj teænji

da se odræe i saËuvaju slobodu. U srednjem vijeku i

dalje mijenjali su se osvajaËi - MleËani, Neretljani,

Otomani, Austrija, Francuska i Italija.

Uz bogatstvo arheoloπkih nalaza: Salona, Pharos

i Dimos na otoku Hvaru, Narona, Ston i Mali Ston,

Dubrovnik i Epidaurum, u mnogim su mjestima saËu-

vani spomenici arhitekture: Split, Trogir, KorËula,

Dubrovnik, Cavtat....

U svjetsku kulturnu baπtinu UNESCO-a uvrπtena je

Dioklecijanova palaËa, grad-muzej Trogir i Dubrovnik,

a delta Neretve Ramsarskom konvencijom uvrπtena je

na listu vaænih vlaænih podruËja.

Na ovom podruËju bogatom prirodnim ljepotama

nalazi se nacionalni park Mljet i park prirode Biokovo.

Riblji rezervati su uz rijeke Jadro i Vrlika, a ornitoloπki

rezervat na tri otoËiÊa pred Cavtatom - Mrkanu, Bobari

i Sutivanu. Park πume su: Marjan (Split), Gornje Ëelo i

Donje Ëelo (na otoku KoloËepu), na otoËiÊu Oπjak

(Vela Luka), u OrebiÊu i park πuma Hober (KorËula),

a zaπtiÊeni krajolici: Vidova gora, Pakleni otoci, otoci

©Êedro, ZeËevo, Ravnik, kanjon Cetine, dolina Blaca,

KoËje na otoku KorËula, Saplunara na otoku Mljetu i

otok Badija. Od spomenika parkovne arhitekture

najpoznatiji je Arboretum u Trstenom, koji je naæalost

u nedavnom poæaru teπko oπteÊen, ali je pokrenuta

akcija za obnovu.

U priobalju i na otocima klima je mediteranska, s

vruÊim i suhim ljetima i blagim kiπnim zimama, a u

zaleu kontinentalna, ali ublaæena mediteranskim utje-

cajem. Temperatura mora zimi gotovo nikada ne pada

ispod 10°C, a ljeti dostigne 27°C. Hvar ima 2.715

sunËanih sati godiπnje, Split 2.697 sati, Vela Luka 2.671

i Dubrovnik 2584 sati.

HRVATSKA OBALA JADRANA J u æ n i d i o

OBILJEÆJA I OZNAKE PODRU»JA

Ukupna povrπina: 22.216 km2

Povrπina kopna: 6.355 km2

Povrπina mora: 15.861 km2

Broj stanovnika: 601.329

Gradovi: Drniπ, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaπtela,

Komiæa, KorËula, Makarska, MetkoviÊ, Omiπ,

Opuzen, PloËe, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar,

Trogir, TuËepi, Vis, Vrgorac, Vrlika,

TuristiËka srediπta: Bol, Cavtat, Dubrovnik, Hvar,

Jelsa, Kaπtela, Komiæa, KorËula, Lopud, Makarska,

Mljet, OrebiÊ, Slano, Split, Stari Grad, Ston, Supetar,

Trogir, Trpanj, Trsteno, Vela Luka, Vis, Zaton.

Marine: Baπka Voda, Brela, Drvenik veli, Dubrovnik,

Hvar, KorËula, Lumbarda, Marina, Milna (otok BraË),

OrebiÊ, Pakleni otoci (Sv. Klement), Split, Trogir,

TuËepi, Vis, Vrboska.

Nastanjeni otoci: BraË, Drvenik veli, Drvenik mali,

Hvar, KoloËep, KorËula, Lastovo, Lopud, Mljet, ©ipan,

©olta, Vis.

Gospodarstvo: turizam i ugostiteljstvo, luËki preto-

var, æeljezniËki i cestovni transport, trgovina,

brodogradnja, preraivaËka industrija, kemijska

industrija, ribarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo,

maslinarstvo, pËelarstvo, stoËarstvo, povrtlarstvo.

Turizam: kapacitet ugoπÊenja oko 182.000, hoteli

oko 47.000, pansioni, apartmani, kampovi i turistiË-

ka naselja oko 170.000.

Vezovi u marinama: u moru 2.341, suhih oko 660.

PANORAMA SPLITA

Duæ obale prema jugu mnogobrojna

su izvrsna sidriπta, kao u UVALI

SI»ENICA i oko 2 km dugaËkom zaljevu

u dnu kojega je naselje VINI©∆E, dobro

zakloniπte za jahte.

U unutraπnjem dijelu zaljeva Marina,

oko 12 km zapadno od Trogira, pred nase-

ljem MARINA, luËica je Agana sa 140

vezova na pontonskim gatovima. Na

poËetku 16. stoljeÊa trogirski biskup je

naredio da se tu sagradi obrambena kula s

koje Êe se njegov posjed braniti od Turaka.

Ta velika graevina i danas pruæa poseban

ugoaj u luci.

Od mog prvog boravka, u TROGIR

sam se vraÊao nekoliko puta i lutao uskim i

slikovitim ulicama izmeu lijepih starih pa-

laËa. ObiËno sam pio kavu na glavnom tro-

girskom trgu i divio se katedrali Sv. Lovre,

petsto godina staroj, Gradskoj loæi i kuli sa

satom (nekada maloj renesansnoj crkvi Sv.

Sebastijana) u njenoj blizini. Na zapadnoj

NEKOLIKO MILJA JUÆNIJE OD

PRIMO©TENA duboka je uvala LukaRogoznica, sa istoimenim naseljem imarinom, prostrano je i dobro zak-loniπte za brodice. Od rta PloËa ulazise u podruËje Splitsko-dalmatinskeæupanije, a DrveniËkim kanalom,izmeu kopna i otoka Drvenik Veli iMali, dolazi do Trogirskog zaljeva.Grad-spomenik Trogir smjestio se naotoËiÊu izmeu obale kopna i otoka»iova. Kaπtelanski zaljev plijeni svo-jom ljepotom, a sedam Kaπtela, sedamlijepih naselja, niæe se pod padinamaKozjaka.Split, povijesni, tipiËno mediteranskigrad, drugi je po veliËini u Hrvatskoj ikulturno je, gospodarsko i administra-tivno srediπte najveÊe æupanije,Splitsko-dalmatinske. Nastao okoDioklecijanove palaËe, blizu drevneSalone - danas Solina, na 5 km odSplita - privlaËi brojne turiste i darujeim nezaboravne uspomene.

BRA¨

SPLIT

'OLTA

Splitska vrata

Rogoznica

ZLARIN

HVAR

Marina

Trogir Solin

DRVENIK

Ka„tela

NeŁujamMaslinica

Grohote Stomorska

¨IOVO

- M.

- V.

sebi doËarati sliku æivota prije 2000 godina.

Samo sam jednom vidio osta-tke grada

veÊeg od Salone, u Efezu u Tu-rskoj. No, za

mene je Salona najznaËajnije antiËko i

ranokrπÊansko mjesto na svijetu.

Jednoga dana, krajem rujna, posjetili

smo ribara Nikolu na otoku DRVENIK

MALI. Sjedili smo u njegovoj kuhinji dok

nam je priËao o æivotu na otoku. Kad je bio

djeËak, na Drveniku je æivjelo oko 400

stanovnika. Bilo je mnogo obraenih

vinograda i viπe od tisuÊu ovaca. Danas je

tu samo 50 stanovnika i uopÊe nema ovaca.

”Ali ja se ne tuæim. Otkada imamo novo

pristaniπte, bolje je, snaÊi Êemo se.”

Nikola nas je odveo u DRVENIK

VELI. Upoznali smo luËkog kapetana

Milana, koji nam je s ponosom rekao da je

”njegova” luka najzaπtiÊenija u Dalmaciji. U

ljetnim mjesecima tu se moæe usidriti 20

jahti. Marina se gradi, veÊ je izgraen

dugaËki lukobran, a gore na uzvisini je

restoran i iz njega prekrasan pogled na

luku.

©OLTA je pravi dragulj meu

hrvatskim otocima; zeleni djeviËanski

otok s uvalama, plaæama, otoËiÊima i

visokim klisurastim obalama. StoljeÊima

su vegetaciju obogaÊivali ljudi zasaujuÊi

i uzgajajuÊi masline, smokve, bademe,

vinovu lozu...

Prirodne ljepote ©olte privlaËile su i

inspirirale mnoge poznate ljude. Rimski

imperator Dioklecijan tako je 295. godine u

uvali NE»UJAM izgradio ribnjak. I sada

se u bistrom moru mogu vidjeti njegovi

kameni ostaci.

Marko MaruliÊ (1450-1524), otac

hrvatske knjiæevnosti, napisao je nekoliko

dijelova svoje poeme ”Judita” (u kojoj

ohrabruje svoje sunarodnjake u borbi pro-

tiv Turaka) u vrijeme dok je boravio u

NeËujmu. U blizini luËice je skromna kame-

na kuÊa u kojoj je MaruliÊ obiËno stanovao.

©olta je raj za jahtaπe, sa 24 prekrasne

uvale i 4 pitoreskne luke - STOMOR-

SKA, NE»UJAM, ROGA» i

MASLINICA. VeÊa mjesta - GRO-

HOTE, GORNJE SELO i DONJE

SELO - u unutraπnjosti su otoka, postoje

preko 1000 godina i karakteristiËna su po

starinskim kamenim kuÊama i ploËastim

krovovima duæ vijugastih uliËica. U jednoj

od dvije crkve u Donjem Selu oltar je

napravljen od rimskog sarkofaga - dra-

matiËan susret poganstva i krπÊanstva.

plemiÊka obitavaliπta, na prostoru od

Trogira do Splita.

Za vrijeme turske opsade, u 15. i 16.

stoljeÊu, plemiÊi su gradili utvrenja na

obali, pa je prije petsto godina tu bilo 20

fortifikacija od kojih su saËuvani kaπteli u

danaπnjih sedam Kaπtela.

U Trogiru smo iznajmili automobil,

vozili duæ obale i posjetili Kaπtela:

©TAFILI∆, NOVI, STARI, LUK©I∆,

KAMBELOVAC, GOMILICU i

SU∆URAC. Zadræali smo se dugo u

Kaπtel Gomilici, oËarani starim dvorcem s

visokim kulama, opkopnim kanalom ispu-

njenim vodom te unutraπnjim dvoriπtem.

U SOLINU, oko 5 km sjeveroistoËno

od Splita, ruπevine su stare Salone. Za vri-

jeme vladavine rimskog imperatora

Augusta, Salona je bila glavni i najveÊi grad

u provinciji Dalmaciji, s gotovo 60 000

stanovnika. Oko 614. godine Slaveni i

Avari su grad sravnili sa zemljom. Ulogu

centra je preuzeo susjedni Split, gdje su

mnogi stanovnici Salone naπli utoËiπte u

DIOKLECIJANOVOJ PALA»I.

Posjetili smo SOLINSKE

ISKOPINE jednog sunËanog dana, kra-

jem travnja. Okolina je bila prekrivena cvi-

jeÊem, crveni makovi ukraπavali su ostatke

nekadaπnjih gradskih zidina. ©etali smo

uokolo ruπevina velikog grada i pokuπavali

Rogoznica - Split MK 16

TROGIR

KA©TEL NOVI SALONA MASLINICA, OTOK ©OLTA

»UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA

strani trga je palaËa ∆ipiko, a njoj nasuprot

Gradska vijeÊnica sa zanimljivim gotiËkim

dvoriπtem te muzej s odjeÊom i oruæjem.

Iako sam nekoliko puta posjeÊivao

Trogir, ponovo sam s uzbuenjem stajao

pred predivnim Radovanovim portalom,

djelom majstora Radovana i njegovih uËeni-

ka iz 1240. godine. Unutar katedrale obiËno

obiem kapelu blaæenog Ivana Ursinija, rad

Nikole Firentinca iz 15. stoljeÊa, po mojem

miπljenju najljepπi renesansni spomenik u

Dalmaciji.

PodruËje izmeu planine Kozjak i

Kaπtelanskog zaljeva svojom je ljepotom i

plodnoπÊu oduvijek privlaËilo, Hrvati su se

ovdje naselili u 7. stoljeÊu; tu su stvorili

srediπte svoje dræave i izgradili naselja duæ

planinske padine. Kasnije su tu nastala

”Trogir se ljeska

kao vilinski gradiÊ s

kulama i zvonicima

ispred nas, s veleb-

nom tvravom i

palmama duæ

obale”, napisao

sam u brodskom

dnevniku za

vrijeme naπeg

prvog boravka,

sada veÊ daleke

1988. godine.

Oko 300. godine poslije Krista rimski

car Dioklecijan je na tom prostoru

sagradio luksuznu palaËu u kojoj je boravio

sve do smrti.

Naπ je prvi dojam o SPLITU bio viπe

nego povoljan. Krasan proljetni dan,

kavane na otvorenom bile su pune svijeta.

Hodali smo uokolo prelijepe gradske luke,

do Dioklecijanove palaËe.

Uπli smo u palaËu kroz BronËana

vrata, proπli podrume i doπli na Peristil.

Glavni otvoreni prostor okruæuju kolonade

od po πest stupova s istoËne i zapadne

strane. U sjeÊanju Êe nam trajno ostati

pogled na veliËanstveni zvonik i na

Dioklecijanov mauzolej, koji je kasnije

preinaËen u katedralu Sv. Duje.

Iako smo veÊ nekoliko puta dolazili u

grad, gotovo uvijek odemo u katedralu i

divimo se monumentalnim vratnicama iz

1214. godine, s 28 prizora Kristovog æivota

izrezbarenih u orahovom drvu.

Uæivamo hodajuÊi Dioklecijanovom

ulicom koja vodi od Peristila prema sjeveru

i svratimo do prekrasne PapaliÊeve palaËe,

u kojoj je smjeπten Muzej grada.

BRA» JE NAJVE∆I OTOK SREDNJE

DALMACIJE, na kojemu je i najviπi

otoËki vrh na Jadranu - Vidova gora

(780 m). VeÊina mjesta na otoku je na

njegovoj sjevernoj strani - Sutivan,

Supetar, Splitska, Postira, PuËiπÊa i

Povlja. Na juænoj je strani, podno

Vidove gore, Bol sa Ëudesnim

πljunËanim rtom Zlatni rat. U Milni, na

zapadnom dijelu otoka, jedina je mari-

na. U unutraπnjosti su interesantna

srednjovjekovna mjesta Selca, Gornji

Humac, Praænica, NereæiπÊa, ©krip,

Donji Humac i LoæiπÊa.

BRA¨

HVAR

SPLIT

'OLTA

VIS

¨IOVO

Milna

Bol

'krip

SutivanSupetarBobovi„0e PuŁi„0a

Povlja

Sumartin

Splitska

Omi„

janja kroz planine i stvaranja dubokog

kanjona.

Na otoku smo BRA»U. Ime otoka

prvi se put spominje u 10. stoljeÊu. Smatra

se da taj naziv potjeËe od rijeËi ”jelen” (ilir-

ski brenton, grËki elaphus), pa se Ëesto

spominje kao Bretanida ili Elafuza. BraË je

posebno zanimljiv zbog brojnih arheolo-

πkih nalaza - ilirski grobovi, starohrvatske

crkve, starohrvatske bazilike...

Na tom je otoku posebno vaæna djela-

tnost kamenoklesarstvo. BraËki je kamen

poznat u cijelom svijetu i koriπten je za

gradnju mnogih zgrada, primjerice Bijele

kuÊe u Washingtonu.

Dok smo jedrili uokolo BraËa, nailazili

smo na idiliËne i slikovite male gradiÊe duæ

obale, ali smo i u unutraπnjosti otoka imali

mnogo fascinantnih doæivljaja. Unajmili

smo automobil i u manjim mjestima kroz

koja smo prolazili vidjeli divne starinske

kuÊe i stare crkve, a zadræavali se neπto

duæe u srednjovjekovnim gradiÊima

kao πto su SELCA, GORNJI HUMAC,

I dalje do novog veliËanstvenog

doæivljaja, do Zlatnih vrata i do spomenika

Grguru Ninskom, na uzvisini izvan palaËe.

Uæivanje nam je sjediti u kavani na

Narodnom trgu diveÊi se okolnim

fasadama. PalaËe i druge kuÊe uokolo trga,

iz razliËitih vremena, slikovita su panorama

povijesti grada.

Na oko 30 km od Splita dolazimo do

OMI©A, na uπÊu rijeke Cetine. Iznajmili

smo automobil i cestom slijedili rijeku,

doæivljavajuÊi Ëudesan prizor njenog probi-

Split je utemeljen

kao antiËko grËko

naselje imenom

Aspalathos. Kao i u

obliænjoj Saloni, tu

su se naselili Grci s

otoka Visa, iz

antiËke Isse.

Otok BraË MK 18

SPLIT SPLIT, PERISTIL ACI MARINA, SPLIT SUPETAR, OTOK BRA»

»UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA

PRAÆNICE, NEREÆI©∆A i

LOÆI©∆A.

No, za nas nautiËare luke i gradovi

gledani s mora poseban su doæivljaj.

MILNA je najzaπtiÊenija, a moæda i

najljepπa luka na BraËu. Od svih slika koje

Ëuvam u mislima izabrao bih kao nezabo-

ravnu pogled iz ACI marine na luku Milnu

sa starim ribarskim kuÊama i æupnom

crkvom Gospe od Blagovijesti.

BOBOVI©∆E je naselje u dugaËkoj

uvali, koja se na kopnu nastavlja u duboku

udolinu. Na juænoj obali vidi se utvrena

barokna ljetna rezidencija iz 18. stoljeÊa, a

na drugoj strani kuÊa obitelji Nazor.

Vladimir Nazor, jedan od najpoznatijih

hrvatskih pjesnika 20. stoljeÊa, proveo je

djetinjstvo i djeËaπtvo u BoboviπÊu.

”Æelio bih opet sjediti u staroj kuÊi s

mojim bratom i sestrama i Ëitati knjigu pri

svjetlu svijeÊa na stolu dok se jesenski sum-

rak spuπta na luku”, zapisao je pjesnik u

jednoj svojoj knjizi.

Ispred Nazorove kuÊe ”sjedi” njegov

spomenik, koji ga prikazuje u dubokom

razmiπljanju.

SUTIVAN je mali draæesni gradiÊ s

palmama duæ ulica i mnoπtvom ljetnikova-

ca uokolo mjesta. U luci je privlaËan ljet-

nikovac Kavanjinovi dvori, u baroknom

parku, graen od 1690. do 1705. godine.

Naπa je najljepπa uspomena iz Supetra

veliËanstveni mauzolej pripadnika obitelji

PetrinoviÊ, s njihovim portretima i skulp-

turama. Na groblju iza mauzoleja nekoliko

je lijepih kamenih skulptura (Pietà) - rad

supetarskog kipara Ivana RendiÊa.

Kada se doe do mjesta SPLITSKA,

svakako se mora posjetiti ©KRIP, najstarije

naselje na BraËu. Najljepπa i najzanimljivija

zgrada na otoku je kaπtel obitelji CeriniÊ iz

16. stoljeÊa.

PU»I©∆A, u duboko uvuËenoj

uvali, centar su kamenoklesarske industrije

i obrta, s tri velika kamenoloma u blizini.

Za obranu od turskih napada obrambeni je

kaπtel izgraen 1467. godine, a kroz oko

100 godina izgraeno ih je joπ 12. Sedam

tih utvrda joπ je na mjestu i daju poseban

ugoaj u luci.

U mjestu POVLJA najzanimljivija je

ranokrπÊanska bazilika iz 5-6. stoljeÊa,

djelomiËno saËuvana. U blizini crkve je

stara obrambena kula.

SUMARTIN je poznat po dobrim

pomorcima, ribarima i brodograditeljima. U

malom brodogradiliπtu u uvalici LuËica

grade se i popravljaju drveni brodovi i

jahte.

BOL je vrlo lijepo mjesto koje

privlaËi posjetitelje svojom oËuvanom

prirodom, atraktivnim plaæama (famozni

Zlatni rat), lijepim zgradama kakva je

palaËa Lode, divnim trijemom s arkadama

(”loæa”), gotsko-renesansnom crkvom

Gospe od Milosti i dominikanskim

samostanom iz 15. stoljeÊa.U Bolu je bila

osnovana prva dalmatinska vinarska

zadruga. Svakako probajte izvrsno crno

vino bolski plavac!.

SUMARTIN, OTOK BRA»

SPLIT, POGLED S MARJANA MILNA, OTOK BRA» ZLATNI RAT, OTOK BRA»

SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A DANAS