JOURNAL OF WORLD FREE INTELLECTUALS No · 2020. 4. 22. · kao kad smo ih stvarali. Albert Einstein Pozivamo Svijetu nakon ove posljednje pandemije, predstoje promjene u razvoju

ČASOPIS SVJETSKIH SLOBODNIH INTELEKTUALACA BR.1 JOURNAL OF WORLD FREE INTELLECTUALS No.1

Sarajevo 2020-04-22

POSLIJE-KOVIDNI SVIJET | POST-COVID WORLD | 1

Rekli su

Najmračniji krugovi pakla rezervirani su za one koji u vremenima (moralne) krize ostanu neutralni i suzdržani.

Dante Alighieri

Probleme ne možemo riješiti razmišljajući na isti način kao kad smo ih stvarali.

Albert Einstein

Pozivamo

Svijetu nakon ove posljednje pandemije, predstoje promjene u razvoju. Postkovidni period ne može biti viđen kao popravljanje starog, zatečenog. Ovo je prilika da se svijet razvija na novim osnovama, na drugačiji način. To ne mogu voditi političari, mogu samo nezavisni, slobodni intelektualci. Pozivaju se intelektualci svijeta da se povežu i djeluju. Ovaj Časopis koji se priprema u ograničenim uslovima, samo je jedan od modela saradnje i djelovanja povezanih svjetskih intelektualaca.

They said

The darkest places in hell are reserved for those who maintain their neutrality in times of (moral) crisis.

Dante Alighieri We can't solve problems by using the same kind of thinking we used when we created them.

Albert Einstein

We invite To the world after this last pandemic, changes in development are forthcoming. The post-covid period cannot be seen as repairing the old, existing one. This is an opportunity for the world to develop on a new basis, in a different way. It cannot be led by politicians. It can only be led by independent, free intellectuals. The intellectuals of the world are called upon to connect and act. This Journal, which is prepared under limited conditions, is just one of the models of collaboration and action of connected world intellectuals.


Sarajevo 2020-04-22


O Časopisu Časopis uređuje redakcija koja će se u potpunosti uspostaviti nakon objave prvog izdanja. Ovaj prvi broj Časopisa obradio je prof. dr. Aleksandar Knežević, u saradnji sa prof. dr. Tarikom Kupusovićem i prof. dr. Ešrefom Gačaninom. Saradnici Časopisa: Džana Jusufović i Aida Hanjalić. Časopis se objavljuje dvojezično: centralno-balkanski i engleski jezik. Časopis će se finansirati iz reklama čiji sadržaj mora biti u saglasnosti sa politikom Časopisa, kao i od pomoći dobronamjernih lica i organizacija. Izvještaji o ostvarenim prihodima i utroškom sredstava biće dat na web stranici Časopisa koja treba da se uspostavi. Ovaj broj Časopisa se izdaje u uslovima ograničenih resursa što se odražava na njegov kvalitet. Časopis još nije zvanično registrovan. Privremena adresa za komunikaciju: [email protected].

S A D R Ž A J Predgovor ……………………………………………………….3 U vrijeme krize usmjeravati budućnost ………………………4 Jačanje legalnosti Dana planete Zemlje …………………….5 Knežević, A.; Sistemi pandemijskog menadžmenta …….…7 Prostorna raspodjela specifičnog broja zaraženih virusom COVID-19 …………………………………………………….…9 Hagens, N.: Pregled sistemskih posljedica virusa korona .11 Knežević, A.: Demoautokratski razvoj - vizija postkovidnog razvoja svijeta …………………………………………………23 Đapić, G.: Ideja o pokretu savjesti ljudske rase ………..….36 Zajednica za energiju - Pametni put ka ekonomskoj obnovi nakon krize COVID-19 ……………………………………….37

About the Journal The Journal is edited by the board that will be fully established after the issue of the first publication. This first edition of the Journal was covered by Prof. Dr. Aleksandar Knezevic in cooperation with Prof. Dr. Tarik Kupusovic and Prof. Dr. Esref Gacanin. Contributors to the Journal: Dzana Jusufovic i Aida Hanjalic. The Journal is published bilingually: Central-Balkan and English. The Journal would be funded by advertisements whose content must be in accordance with the Journal's policies, as well as by the support of well-meaning individuals and organizations. Statements of generated revenue and expenditure will be provided on the website of the Journal which will be established. This edition of the Journal is published under limited resources which reflects on its quality. The Journal is not yet officially registered. A temporary e-mail for contact: [email protected].

C O N T E N T Preface ……………………………………………….…………3 In time of crisis direct the future ………………………………4 Strengthening the legality of the Earth Day ………………....5 Knezevic, A.: Pandemic management systems …………….7 Spatial distribution of the specific number of the COVID-19 virus infected ……………………………………….…………..9 Hagens, N.: Overview of systemic consequences of the coronavirus ……………………………………………………11 Knezevic, A.: Demoautocratic development - a vision of post-covid development of the world ……………….………23 Djapic, G. – The idea on the movement of the conscience of the human race ……………………………………………….36 Energy Community: A smart pathway to economic recovery after COVID-19 crisis …………………………………...……37

Stavovi i mišljenja izrečeni u ovom Časopisu su isključivo stavovi autora,

a ne Regionalnog centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC).

The views and opinions expressed in this Journal are solely those of the author,

not the Regional Education and Information Centre for Sustainable Development in South-East Europe (REIC).

mailto:[email protected].

mailto:[email protected].


Sarajevo 2020-04-22


Realizuje se u okviru Projekta IMPULSIO

Poziv za finanijsku podršku:

Primalac: Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu - REIC

Račun otvoren kod banke: UniCredit Bank, Kardinala Stepinca bb, Mostar 88 000

Broj žiro računa (BAM): 3383202266332744

PREDGOVOR

PREFACE

Govori se da nakon okončanja virusne pamdemije na Paneti neće biti ništa kao prije. A kako će biti? Postoje tri metode da se to sazna. Prva je da se čeka da se vidi šta će biti – spontana promjena. Druga je da se već danas procjenjuje kako će biti nakon pandemije pa da se pripremimo - predviđanje. A treća metoda je da već danas svjesno radimo na promjeni svjetskog sistema – izgradnji budućnosti. Ovo treće će se pokušati razraditi ovdje. Ne treba, dakle, čekati da se vidi kako će se svijet promijeniti. Već danas se može razmišljati kakav će biti postkovidni svijet. Ukoliko znamo kakav svijet želimo, već danas možemo da djelujemo. Vrijeme kriza je najbolje vrijeme za djelovanje. A treba mijenjati, bolje reći unaprijeđivati, sve od društveno-političkog sistema svijeta, preko prostornog i tehnološkog razvoja sve do svakodnevnog djelovanja.

It is said that after the end od COVID-10 pamdemic, there will be nothing as before. And how will it be? There are three methods to find out. The first is to wait to see what it will be - a spontaneous change.The second is that today it is estimated that it will be after the pandemic, so let's prepare ourselves - the prediction. And the third method is that today we are consciously working to change the world system - building the future. The third will attempt to elaborate here. It is not necessary, therefore, to wait to see how the world will change. One can think today what a postcovid world will be like. If we know what kind of world we want, we can act today. A time of crisis is the best time to act. And it needs to be changed, better said, from the socio-political system of the world, through the spatial and technological development, to the everyday activities.


Sarajevo 2020-04-22


U VRIJEME KRIZE USMJERAVATI BUDUĆNOST

IN TIME OF CRISIS DIRECT THE FUTURE

Prof. Dr. Aleksandar Knežević o svojim pobudama (1992 – 1995)

Prof. Dr. Aleksandar Knezevic about his initiatives (1992 – 1995)

Dok je svijet zauzet borbom protiv ogromne pošati gdje su mnogi intelektualci aktivno uključeni u spriječavanju širenja pandemije virusa COVID-19, prof. dr. Aleksandar Knežević se odlučio da pozove intelektualce svijeta da djeluju ka stvaranju novih vizija – postkovidnog razvoja svijeta.

While the world is busy fighting against huge mess where many intellectuals are actively involved in preventing the spread of the COVID-19 virus pandemic, Prof. Dr. Aleksandar Knezevic decided to invite intellectuals of the world to act towards the creation of new forms of vision - an post-COVID development of the world.

Aktivnosti za vrijeme rata protiv Bosne i

Hercegovine (1992 – 1995)

Activities during the war against Bosnia and Herzegovina (1992 - 1995)

Za vrijeme proteklog rata u opkoljenom Sarajevu prof. Knežević je razmišljao o poslijeratnom razvoju države Bosne i Hercegovine. Već prve godine rata (1992.) pored toga što ima radnu obavezu u

Institutu za procesnu tehniku Mašinskog fakulteta u

Sarajevu, osniva

Privatno preduzeće koje bi se bavilo okolinskim pitanjima, u Sarajevu, a

1994. godine zajedno sa Nijazom Abadžićem, Lidumilom Alikalfićem i Miroslavom Franjkovićem osniva nevladinu organizaciju koja bi se bavila problematikom održivog razvoja.

Pored radne obaveze, prof. Knežević honorarno radi u

Ministarstvu obnove Republike Bosne i Hercegovine, te djeluje kao

Član Upravnog odbora Privredne komore regije Sarajevo.

During the last war in the besieged Sarajevo, prof. Knezevic considered about the post-war development of the state of Bosnia and Herzegovina. Already in the first year of the war (1992) prof. Knezevic also had a work obligation at the

Institute for Process Engineering of the Faculty of

Mechanical Engineering in Sarajevo, founded

Private Enterprise that would address environmental issues, in Sarajevo, and

In 1994, together with Nijaz Abadzic, Lidumil Alikalfić and Miroslav Franjković, he founded a non-governmental organization that would address the issue of sustainable development.

In addition to working duties, prof. Knezevic works part-time at the

Ministry of Reconstruction of the Republic of Bosnia and Herzegovina, and acts as a

Member of the Steering Board of the Sarajevo Chamber of Commerce.

U oktobru 1992. u dva nastavka u listu „Oslobođenje“ daje upute kako se grijati bez zemnog gasa i električne energije (Briketi od papira).

Prof. Knezevic gave instructions on how to heat without natural gas and electricity (Paper Briquettes) in two editions of the newspaper "Oslobodjenje" in October 1992.

U septembru 1994. učestvuje u pripremi časopisa „Eko oko“ gdje daje dva priloga vezana za održivi razvoj Bosne i Hercegovine.

In September 1994, prof. Knezevic participated in the preparation of the magazine "Eco Eye", where he gave two articles related to the sustainable development of Bosnia and Herzegovina.

ABC assessment of war damage to property and business Sustainable development in the reconstruction and development of the economy of Bosnia and Herzegovina

U septembru 1995. promoviše dvije knjige koje je napisao u toku rata. Prva „ABC procjene ratne štete nanesene imovini i poslovanju“ je završni račun rata, a druga „Održivi razvoj u obnovi i razvoju privrede Bosne i Hercegovine“ ukazuje na puteve daljeg razvoja.

In September 1995, prof. Knezevic promoted two books he had written during the war. The first " ABC assessment of war damage to property and business" is the final account of the war, and the second " Sustainable development in the reconstruction and development of the economy of Bosnia


Sarajevo 2020-04-22


and Herzegovina" points to the paths of further development.

Po prestanku rata u Bosni i Hercegovini (1996.) učestvuje na konkursu Fonda otvoreno društvo Soros na temu „Istraživanje privatizacije”, gdje sa još nekolio učesnika konkursa dijeli prvu nagradu.

After the end of the war in Bosnia and Herzegovina (1996), prof. Knezevic participated in the open competition of the Soros Open Society Fund on the topic of “Investigation of privatization”, where he shares the first prize with a few other participants of the competition. DONATION dr. Aleksandar Kneževič Sarajevo 1.000 DEM (to day: 500 €) Support to project implementation „Privatization researche“

Iste godine objavljuje knjigu „Tranzicija i okolina“.

Prof. Knezevic published the book „Transition and the Environment“ in the same year.

TEŠKA BOLEST PLANETE ZEMLJE NA PEDESETI ROĐENDAN

PLANET EARTH - HEAVY DISEASE ON ITS 50TH BIRTHDAY

JAČANJE LEGALNOSTI DANA PLANETE ZEMLJE

STRENGTHENING THE LEGALITY OF THE EARTH DAY

Prvi Dan Zemlje 1970. godine mobilisao je milione Amerikanaca za zaštitu Planete. Aprila 22. 1970. godine 20 miliona Amerikanaca - tada 10% američke populacije - izašlo je na ulicu, fakultetske kampuse i stotine gradova kako bi protestirali zbog okolinskog neznanja i zatražili novi put naprijed za našu Planetu. Prvi Dan Zemlje zaslužan je za pokretanje modernog okolinskog pokreta.

Dan planete Zemlje danas je prepoznat kao najveći građanski događaj na Planeti. Pokrenuo je donošenje značajnih zakona o okolišu u Sjedinjenim Državama, uključujući zakon o čistom zraku, čistoj vodi i ugroženim vrstama. Mnoge su zemlje ubrzo usvojile slične zakone, a 2016. Ujedinjene nacije izabrale su Dan planeta Zemlje kao dan za potpisivanje Pariškog klimatskog sporazuma i stupanje istog na snagu.

„Uprkos nevjerovatnom uspjehu i decenijama okolinskog napretka, nalazimo se pred još težim, gotovo egzistencijalnim nizom globalnih izazova okoline, od gubitka biološke raznolikosti, klimatskih promjena do zagađenja plastikom, koji zahtevaju akciju na svim nivoima vlasti" rekao je Denis Hayes, organizator prvog Dana planeta Zemlje 1970. godine.

"Napredak je usporen, uticaji klimatskih promjena rastu, a naši protivnici su se bolje finansirali" izjavila je predsjednica Mreže planeta Zemlje Kathleen Rogers. „Mi se danas nalazimo u svijetu suočenom sa globalnim prijetnjama koje zahtijevaju jedinstven globalni odgovor. Za Dan planeta Zemlje 2020. stvorit ćemo novu generaciju okolinskih aktivista koji će uključiti milione ljudi širom svijeta. “

The first Earth Day in 1970 mobilized millions of Americans for the protection of the Planet. On April 22, 1970, 20 million Americans — 10% of the U.S. population that time — went out on the streets, college campuses and hundred of cities to protest environmental ignorance and demand a new way forward for our Planet. The first Earth Day is responible for launching the modern environmental movement.

Earth Day is today recognized as the Planet’s largest civic event. It initiated the enactment of significant environmental laws in the US, including the Clean Air, Clear Water and Endangered Species Acts. Many countries soon adopted similar laws, and in 2016, United Nations chose Earth Day as the day to sign the Paris climate agreement into force.

“Despite that amazing success and decades of environmental progress, we find ourselves facing an even more dire, almost existential, set of global environmental challenges, from loss of biodiversity, climate change to plastic pollution, that demand action at all levels of government,” said Denis Hayes, the organizer of the first Earth Day in 1970.

“Progress has slowed, climate change impacts grow, and our opponents have become better financed” said Earth Day Network president Kathleen Rogers. “We find ourselves today in a world facing global threats that demand an unique global response. For Earth Day 2020, we will build a new generation of environmentalist activists, engaging millions of people worldwide.”

https://www.earthday.org/about/the-history-of-earth-day/


Sarajevo 2020-04-22


OBILJEŽAVANJE 50 GODINA AKCIJE, OD 1970. DO 2020. I DALJE

Naše kampanje imaju za cilj aktivirati najmanje milijardu ljudi širom svijeta kako bi se zadovoljile teme Dana planeta Zemlje do 2020. godine:

* EARTHRISE, međugeneracijski pokret za klimu koji će 22. aprila 2020. godine mobilizirati milione širom svijeta.

• Great Global Cleanup, svjetska kampanja uklanjanja milijardi komada smeća iz okruženja, plaža, rijeka, jezera, staza i parkova - smanjenje otpada i zagađenja plastikom, poboljšanje staništa i spriječavanje štete divljini i ljudima.

• Earth Challenge 2020, najveća globalna građanska naučna inicijativa, koja će svakodnevne ljude naoružati alatima potrebnim za izvještavanje o zdravlju i dobrobiti okoliša, od kvaliteta vode i zraka do vrsta oko njih.

• Hranidbeni otisak za budućnost, saradnja s pojedincima, zajednicama i partnerima iz svih sektora kako bi se obratili jednom od najvećih “krivaca” klimatskim promjenama sa kojima se suočavamo danas: naš prehrambeni sistem.

• Umjetnici za planet Zemlju, globalna kampanja koja u svaku disciplinu dovodi umjetnike iz cijelog svijeta, koristeći snagu svoje umjetnosti da bi iskazali našu zajedničku humanost.

Da bismo izgradili najveću, najraznovrsniju globalnu mobilizaciju u historiji u odbranu okoliša, potrebna nam je vaša podrška.

Zajedno se možemo boriti za čistiji, sigurniji, pravedniji i održivi svijet koji štiti i podržava sve nas.

22. april 2020. ključni je trenutak da građani, institucije i organizacije svugdje mogu pokazati svoj zajednički zahtjev za smjelim, transformativnim promjenama.

(obrada prevoda sa Googla: A. Knežević)

Komentar 5. aprila 2020

Pandemija virusa COVID-19 najteži je udarac na Planetu Zemlja u posljednjih sto godina.

Zemlja će se naravno izvući iz toga i oporaviće se. To mora biti na novim osnovama. Ne treba čekati da epidemija prođe.

Prof. Dr. Aleksandar Knežević

1: Planeta Zemlja iz bliza/ Planet Earth - close

http://theconversation.com/7-5-billion-and-counting-how-many-humans-can-the-earth-support-98797

MARKING 50 YEARS OF ACTION, FROM 1970 TO 2020 AND BEYOND

Our campaigns are intended to activate at least a billion people worldwide to meet Earth Day’s 2020 theme of climate action:

* EARTHRISE, an intergenerational movement for climate that will mobilize millions in the world on April 22, 2020.

• Great Global Cleanup, a worldwide campaign to remove billions of pieces of trash from neighborhoods, beaches, rivers, lakes, trails and parks — reducing waste and plastic pollution, improving habitats and preventing harm to wildlife and humans.

• Earth Challenge 2020, the largest-ever global citizen science initiative, which will arm everyday individuals with the tools they need to report on the health and wellbeing of the environment, from water and air quality to the species around them.

• Foodprints for the Future, a collaboration with individuals, communities, and partners across all sectors to address one of the largest contributors to climate change facing us today: our food system.

• Artists for the Earth, a global campaign bringing artists from around the world in every discipline, using the power of their art to express our common humanity.

To build the largest, most diverse global mobilization in history in defense of the environment, we need your support.

Together, we can fight for a cleaner, safer, more just and sustainable world that protects and supports all of us.

April 22, 2020, is as a key moment for citizens, institutions and organizations everywhere to demonstrate our shared demand for bold, transformative change.

(Source: https://www.earthday.org/earth-day-50th-anniversary/)

Comment on April 5, 2020

The COVID-19 virus pandemic is the hardest hit on Planet Earth in the last hundred years.

The Earth will naturally get out of it and recover. It has to be on a new footings. We do not have to wait for the epidemic to pass.

Prof. Dr. Aleksandar Knezevic

2: Planeta Zemlja – iz daleka/ Planet Earth - from afar

https://www.123rf.com/photo_14916059_planet-earth-earth-globe-3d-render-maps-courtesy-of-nasa.html



https://linkprotect.cudasvc.com/url?a=https%3a%2f%2fwww.earthday.org%2fearthrise2020%2f&c=E,1,OqM-WaIXAF1sttdRrA4v8ecFpvK5b_udMeMwZtLtple7nsoDg5eew0BQXMHnOunza4JOb5y4crLuvH8zL4CpyiaLUIErXJiHKRS30EmlhgYdRw,,&typo=1

https://linkprotect.cudasvc.com/url?a=https%3a%2f%2fcleanup.earthday.org%2f&c=E,1,H9M3IRzBR4vojd4NIxZFS-13op8VbPgLsp2-vIcM6QHzYEpCyRjIuNzgMSQbJBrfCch77HQJZgjHIJjBuJCLOzmZRIIofABnAAzprSNrYyBIxdBIlw,,&typo=1

https://linkprotect.cudasvc.com/url?a=https%3a%2f%2fearthchallenge2020.earthday.org%2f&c=E,1,ETK71p5odA3lIdBCmM_yoZWtLAjseAivpqRqDhd8NC_ODoLHUdSGAYJxLiz1Ybz0mUy1hKnnb_4XTmRLdF-x5lPzPN7KNO9iWtZNT3CIit1Ub1s,&typo=1

https://linkprotect.cudasvc.com/url?a=https%3a%2f%2ffoodprints.earthday.org%2f&c=E,1,GourICdWVoXrkrQuq7FMWqk7XByPLUVpSLdSdxrKGp1aTkAqNFnpr_G5iozzPhReV6o3iZWOpq-G5gHTYz7g5UNMnoPLKcnw5Y3zWyghV0jWrp1UUq2D&typo=1

https://linkprotect.cudasvc.com/url?a=https%3a%2f%2fwww.earthday.org%2fcampaigns%2fcampaign-for-communities%2fartists-for-the-earth%2f&c=E,1,HvyFn0H2RrFOTpGjQ1sfir2xiv12dwUAepPJZhZC-B5klxBQsSdpyK_Q8BvK5PfrXkzxpKJWPwfXwDWNMCEwNwetgWCnj20BkZOoIpK9DcJtLetFxsh5&typo=1

https://www.earthday.org/earth-day-50th-anniversary/




Sarajevo 2020-04-22


SISTEMI PANDEMIJSKOG MENADŽMENTA

PANDEMIC MANAGEMENT SYSTEMS


([email protected])

Sistem pandemijskog menadžmenta, može se reći, ima za okruženje: (i) organizovanost države, (ii) raspoloživa znanja, (iii) sposobnost reorganizacije društva na nove uslove i (iv) kultura građana. Kao i svaki rizik, tako i zdravstveni rizik je vezan sa ekonomskim rizikom. Povećanjem zdravstvene sigurnosti smanjuje se ekonomska sigurnost. Vlast treba da odabere nivoe oba rizika i da njima upravlja.

The pandemic management system, it can be said, has for the environment: (i) the organization of the state, (ii) available knowledge, (iii) ability to reorganize society to new conditions, and (iv) citizen culture. Like any risk, health risk is associated with economic risk. Increasing health security diminishes economic security. The authorities should select and manage the levels of both risks.

3: Uticajni faktori Sistema pandemijskog menadžment/ Impact factors of the Pandemic Management System

Svaki projekat se vodi korištenjem indikatora (pokazatelja). U slučaju pandemijskog menadžmenta, osnovni indikatori su:

(1) zdravstveni (broj zaraženih, broj oboljelih, % umrlih, % ozdravljenih) i

(2) ekonomski (broj gubitaka radnih mjesta, gubitak GDP po prinrednim granama i sl).

Najgrublje rečeno, pandemijski menadžment se vrši planiranjem odnosa jedne i druge grupe indikatora.

Svi učesnici projekta moraju imati povjerenje u rukovodstvo projekta, odnosno sistem po kome se projekat realizuje.

Pandemijski menadžment, kao i svaki drugi, realizuje se kroz tri nivoa. Na vrhu je Nivo organizacije (država ili neka druga organizacija koja praktikuje ovaj sistem).

Na nižem nivou su ministarstva države ili odjeljenja uključenih organizacija. Najniži nivo sistema odnosi se na pojedina radna mjesta.

Each project is managed using indicators. In the case of pandemic management, the basic indicators are:

(1) health (number of infected, number of diseased,% of deaths,% of cured) and

(2) economic (number of job losses, loss of GDP by industry, etc).

Each project is managed using indicators. To put it bluntly, pandemic management is done by planning the relationship of one and the other group of indicators.

All project participants must have confidence in the project management, that is, the system by which the project is implemented.

Pandemic management, like any other, is realized through three levels. At the top is the Level of the organization (state or other organization that practices this system). At the lower level are the ministries of the state or departments of the organizations involved. The lowest level of the system refers to individual jobs.

4: Nivoi dokumentacije Sistema pandemijskog menadžmenta/ Levels of documentation of the Pandemic Management

System

1. Nivo organizacije/ organization level

2. Nivo odjeljenja/ department level

3. Radno mjesto/ working place


Sarajevo 2020-04-22


Dokumentacija Sistema pandemijskog menadžmenta obuhvata: (i) vanjski dokumenti (propisi, stručna literatura, podaci o opremi ...) i (ii) unutrašnji dokumenti: (a) procedure (postupci, algoritmi) i (b) zapisi.

Documentation of the pandemic management system includes: (i) external documents (regulations, professional literature, equipment data ...) and (ii) internal documents: (a) procedures (algorithms) and (b) records.

5: Dokumnetacija sistema menadžmenta/ Documentation of the management system

Procedure govore kako se šta radi, a zapisi kako je urađeno. Važni dokumenti treba da imaju dva potpisa kojim se garantuje da je urađeno u skladu sa propisima (javnim i internim), a drugi da je urađeno po pravilima struke. Dokumentacija posebno sadrži zakone i propise koji su u toku posla povečeni, kao i nove, aktuelne, propise.

Procedures show how things are done and records show how it is done.

Important documents should have two signatures guaranteeing that it was done in accordance with regulations (public and internal) and the other that it was done according to the rules of the profession.

The documentation specifically contains laws and regulations that have been increased during the course of the business, as well as new, current, regulations.

6: Model trajnog poboljšavanja Sistema pandemijskog menadžmenta/ Model of continual improvement of a pandemic

management system

Sistem pandemijskog menadžmenta treba kontinualno poboljšavati. Pogodan je model Demingovog ciklusa – 1. planirati, 2 – implementirati, 3 – provjeravati urađeno i 4. sprovesti korektivne i preventivne mjere. Nakon sprovođenja korektivnih i preventivnih mjera poboljšanja sistema se dokumentuju. Tako se postiže kontinualno poboljšanje. Za kvalitet sistema, njegovo održavanje i kontinualno poboljšavanje odgovoran je rukovodilac organizacije. On/a ovaj zadatak obavlja uz pomoć saradnika – predstavnika za Sistem pandemijskog menadžmenta. Ključna stvar svakog sistema menadžmenta je učenje (edukacija). Mora postojati sistem edukacije (planiranje, učenje, potvrda o obavljenoj edukaciji). Kako se zna da je uvedeni sistem menadžmenta dobar, zadovoljavajući? Sistem treba da je provjeravan od strane nezavisne organizacije koja je za to osposobljena i u koju svi zainteresovani i pogođeni imaju povjerenja, ili od strane tijela imenovanog od vlasti. Sistem je dobar ukoliko nepravilnost ili neusklađenost jednostavno ispliva, i kada se odmah zna ko je odgovoran

The pandemic management system needs continuous improvement. A suitable model for Deming's cycle: 1. plan, 2 implement, 3 check done and 4. take corrective and preventative measures. After corrective and preventive measures are implemented, system improvements are documented. Thus, continuous improvement is achieved. The manager of the organization is responsible for quality of the system, its maintenance and continuous improvement. He/she does this task with assistance of associates - representatives for the Pandemic management system. The key point of any management system is learning (education). There has to be an education system (planning, learning, education certificate). How to know that the introduced management system is good, satisfactory? The system should be checked by an independent, trained and trusted organization, or by a designated authority. The system is good if the irregularity or mismatch simply appear, and it is immediately known who is responsible for any failure. Therefore, in the System for each task should be


Sarajevo 2020-04-22


za eventualni propust. Stoga u Sistemu za svaki zadatak treba da je poznat izvršioc. Ne može se desiti da za neki zadatak u nekim uslovima nije iko zadužen, niti da su dvije osobe na identičan način zadužene za određeni zadatak.

known executor. It cannot be the case that no one is in charge of a task in some conditions, nor that two people are in the identical way in charge of a particular task.

Autor rada je vodeći ocjenjivač za sisteme kvaliteta. Author of the paper is a Quality System Lead Auditor.

Svjetska zdravstvena organizacija/ World Health Organization

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA Državne i tehničke smjernice oboljenja virusa korona (COVID-19) https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance Bolest virusa korona (COVID-19) tehnička uputstva: Pacijentni menadžment https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/patient-management Ključni istraživački radovi o novom virusu korona i bolesti COVID-19

https://www.academia.edu/coronavirus-covid-19/papers

WORLD HEALTH ORGANIZATION

Country & Technical Guidance - Coronavirus disease (COVID-19)

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance Coronavirus disease (COVID-19) technical guidance: Patient management https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/patient-management Key research papers on the novel coronavirus and the COVID-19 disease.

https://www.academia.edu/coronavirus-covid-19/papers

PROSTORNA RASPODJELA SPECIFIČNOG BROJA

ZARAŽENIH VIRUSOM COVID-19

SPATIAL DISTRIBUTION OF THE SPECIFIC NUMBER

OF THE COVID-19 VIRUS INFECTED

Čitav niz statističkih alata se koristi u borbi protiv virusnih pandemija. Podatak o broju zaraženih ljudi u jednoj državi nije značajan podatak, jer nije poznato na koji broj stanovnika se taj podatak odnosi. Ovdje se daju podaci o broju inficiranih na milion stanovnika (infected per milion - imp) – specifičan broj zaraženih. Mada broj inficiranih ne zavisi samo od položaja države na Zemljinom globusu, daje se teritorijalni pregled veličine specifičnog broja zaraženih. Podaci o broju stanovnika, te podaci o broju slučajeva zaraze preuzeti su sa internet stranice:

A variety of statistical tools are used to combat viral pandemics. The data on the number of infected people in one country is not significant, because it is not known the population the data that refers to. There are given data on the number of infected per million inhabitants (infected per million - imp) - specific number of infected persons. Although the number of infected people depends not only on the position of the state on the Earth's globe, it provides a territorial overview of the size of the specific number of infected. Population and infection case data are downloaded from the website:

https://www.worldometers.info/world-population/population-by-country/

https://www.worldometers.info/coronavirus/

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance


https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/patient-management






https://www.worldometers.info/world-population/population-by-country/

https://www.worldometers.info/coronavirus/


Sarajevo 2020-04-22



Sarajevo 2020-04-22


7: Prilog Tranzicijske inicijative Njivice – Omišalj, boljem razumijevanju okolnosti u koje ulazimo/ Contribution of the Njivice - Omišalj Transition Initiative to a better understanding of the circumstances we are

entering

PREGLED SISTEMSKIH POSLJEDICA VIRUSA KORONA

OVERVIEW OF SYSTEMIC CONSEQUENCES OF THE CORONAVIRUS

Autor/ Author: Nate Hagens

Izvorno objavio/ Source: Resilience.org (25. mart 2020./ March 25, 2020)

Odabrali i preveli sa engleskog jezika/ Chosen and translated from English: Mirjana Zec & Zoran Skala

With the exception of some public talks, I’ve largely been quiet the last five years on social media and other venues with respect to describing our societal situation, despite having strong opinions on what is happening and what is going to happen. I’ve mainly been working behind the scenes on responses to the coming end-of-growth situation and have chosen not to be a perpetual buzz-kill to real people I care about who (mostly) prefer to “watch a different movie”. Alas, the world, and particularly this virus and the response to it, has accelerated the timeline a bit, and we are now amid a dress rehearsal (hopefully that only) of the larger events I see unfolding before 2030. Given all the unknowns – rather than put a % on various

S izuzetkom nekih javnih govora, u posljednjih pet godina bio sam uglavnom „tih“ na društvenim mrežama i prilikama vezano za predstavljanje naše društvene situacije, mada imam vrlo čvrste stavove o tome šta se događa i šta će se još dogoditi. Uglavnom sam radio iza kulisa kako reagovati na nadolazeću situaciju, pa sam odlučio da ne budem vječno „gunđalo“ za obične ljude do kojih mi je stalo, jer oni (uglavnom) vole „gledati neki drugi film“. Nažalost, svijet, a posebno ovaj virus i reakcija na njega, ubrzali su donekle vremenski tok i mi se trenutno nalazimo usred generalne probe (nadam se samo to) mnogo većih zbivanja za koja mislim da će se desiti prije 2030. godine. S obzirom na mnoge nepoznanice - umjesto da baratam postocima za razne ishode i dajem nepouzdana


Sarajevo 2020-04-22


outcomes and make a slew of predictions – I’d prefer to provide what I see as the context for our coming challenge, hoping we can avoid the worst and steer towards the best. Below is my assessment on our systemic situation along with some brief suggestions of “what to do”. The TL;DR summary is:

* We are part of a system. The virus’s impacts on human health is but a small part of the impacts from SARS-Cov 2 (COVID-19) on human civilization and future.

* While we might one day surpass 2019 GDP levels, we will never get back to what was recently considered normal in our interactions, expectations and lifestyles.

* The impact from the cure (shutting down economies) may be worse – and possibly much worse – than the disease. Because of this, the central banks need to now guarantee everything – for citizens and businesses, until

the crisis is passed.

* We can use this external throttling down of our metabolism as an opportunity – as individuals, as society, and as a species – to arrive at a more sustainable, less crazy way of interacting with each other and the Planet. But we first need to navigate the financial crisis.

* Government, corporations, philanthropy and communities are comprised of individual humans. Take good care of yourself. Be Kind and Good. These things can also be contagious. WE ARE PART OF A SYSTEM

We are in the midst of a pandemic. But SARS-Cov2 is only the proximate risk. Ultimately, the virus is laying bare many of the problems that have built up over decades: chasms of inequality, the use of virtual debt to paper over physical world problems, ecological/systems ignorance, addiction, obesity, globalized just-in-time (and fragile) supply chains (especially for basic needs), and fractured political governance - all in service of the growth dynamic, as described in this paper, and this video.

1) We have chosen

economic efficiency over resilience. We have substituted technological stimulation and money for social interactions. We have substituted dopamine and supernormal stimulation (most of us, including me) for physical health. The game has been the plan, and the game has changed so rapidly that we have no plan. THE VIRUS

I have somehow arrived at middle age with a crapload of intelligent friends. Which is a gift that I treasure. But never in my life have I had so many smart people in my network disagreeing on the order of magnitude on the numbers. My *sense* is that a) the mortality rate from SARS-Cov2 might be overestimated because b) the morbidity (how many people have it) is vastly underestimated. LOTS more people have this virus than are being tested or even who are sick, or even who are symptomatic. I won’t waste space here speculating on the eventual number of deaths from this virus. Because whatever that number is, unfortunately, it’s worse than that.

predviđanja - radije iznosim ono što vidim kao kontekst izazova koji nam dolaze, nadajući se da možemo izbjeći najgore i usmjeriti se prema najboljem. U nastavku dajem procjenu situacije Sistema zajedno s nekoliko kratkih prijedloga „što učiniti“. Sažetak (za one koji ne vole dugačke tekstove):

* Mi smo dio sistema. Uticaj SARS-Cov 2 (COVID-19) virusa na zdravlje ljudi samo je mali dio uticaja koji će ovaj virus imati na ljudsku civilizaciju i budućnost. * Iako ćemo jednog dana možda i nadmašiti razinu BDP-a iz 2019. godine, nikada se više nećemo vratiti na ono što se donedavno smatralo normalnim u našim međudjelovanjima, očekivanjima i načinu života. * Uticaj od nestanka pandemije (zaustavljanje privrede) možda će biti gore - a možda i puno gore – od same bolesti. Zbog toga sada centralne banke moraju jamčiti apsolutno sve - građanima i firmama – dok god kriza ne prođe. * Ovo spoljašnje uzrokovano usporavanje našeg metabolizma možemo iskoristiti kao priliku – kao pojedinac, društvo i vrsta - da se usmjerimo na održiviji, manje mahnit način interakcije jednih s drugima i s našim Planetom. Ali prethodno moramo čvrsto prihvatiti kormilo za upravljanje finansijskom krizom. * Vlada, korporacije, donatori i zajednice, svi se oni sastoje od pojedinačnih ljudi. Svako treba dobro paziti na sebe. Budite ljubazni i dobri. I to može postati zarazno. DIO SMO SISTEMA

Nalazimo se usred pandemije. No, SARS-Cov2 je samo neposredni rizik. Najblaže rečeno, virus je potpuno razotkrio čitav niz problema koji su nastajali desetljećima: strašne nejednakosti, upotrebu virtualnih dugovanja da se papirima prekriju stvarni problemi fizičkog svijeta, nepoznavanje ekoloških sistema, probleme ovisnosti i gojaznosti, globalizacija just-in-time (upravo-na-vrijeme, ali zato vrlo krhkih) lanaca nabavke (posebno za osnovne potrebe) i neujedinjeno političko vođenje – a sve da bi se postigao dinamičan rast, kako je opisano u ovom radu i video snimku (Economics for the future – Beyond the superorganism N.J.Hagens

2). Odabrali smo ekonomsku

učinkovitost umjesto otpornosti. Društvena međudjelovanja zamijenjena su tehnološkim stimulacijama i novcem. Dopaminom i natprirodnom stimulacijom (većina nas, uključujući mene) nadomjestila je fizičko zdravlje. Ta igra je postala naš plan, ali se ona tako brzo promijenila da sada više nemamo nikakav plan. VIRUS

Dogurao sam nekako do srednje dobi s gomilom pametnih prijatelja. To smatram dragocjenim darom. Međutim, nikada u životu nisam imao toliko inteligentnih ljudi u svojoj mreži koji se oko nekih brojeva ne mogu složiti ni u redu veličine. Moj osjećaj je: a) da je stopa smrtnosti od SARS-Cov2 daleko precijenjena, jer je b) stopa bolesnosti (koliko je ljudi zaraženo) krajnje potcijenjena. MNOGO više ljudi ima ovaj virus i više ih je bolesno nego što pokazuju testiranja, čak i više od onih koji imaju simptome. Neću trošiti prostor ovdje nagađajući koliki bi mogao biti konačan broj smrtnih slučajeva uzrokovana ovim virusa. Kakva god bila moja procjena, nažalost će biti još gore od toga.

2 https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0921800919310067?via%3Dihub)

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0921800919310067?via%3Dihub

https://www.youtube.com/watch?v=MNzLkdr7UIU

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0921800919310067?via%3Dihub


Sarajevo 2020-04-22


THE REAL HEALTH EPIDEMIC

SARS-Cov2 is much more lethal for a) older humans and b) those people with existing health conditions like high blood pressure, diabetes, heart disease, and obesity. Unfortunately, wealth, comfort and prevalent access to cheap (but profitable) food and the siren-song of supernormal stimuli shouting louder than outdoor activities has resulted in a nation (ours) with 100 million(!) citizens overweight and 39% obese! We now have 4.5% of the world population but are recipients of 50% of world’s medical prescriptions, including an enormous number of people with mental health issues. Despite being one of richest countries on earth (in total, not average) we are not medically well prepared for this virus. We possess a very unhealthy population with only 2.87 hospital beds per 1,000 people, and far fewer ventilators/ICU beds. This is the healthcare/medical backdrop. But it’s much worse than that. THE ECONOMY

Economic growth is a measure of the goods and services consumed during a period. Just like a shark needs to keep swimming to run oxygen through its gills, our economic metabolism can “slow” but if it slows too much it goes into stall—a.k.a. a nose dive, from which even the best pilots in the world can’t make it recover. With the recent shelter-in-place announcements and shutting down of commerce in most places, we are approaching such a situation of no economic “oxygen”. As of 3/22/20 we are already in a depression, my guess is that in 2020, GDP will be down 10% at least, and if shelter in place rules stay in effect into June the economy will be down 20% or more, rivaling the early 1930s. The longer and wider the shutdowns are, the steeper this drop will be, and the less likely it will recover to the way it was. (And let’s be clear: the old normal sucked for many/most people, so “less GDP” might be a good thing as long as basic needs are met, and far more equitably, while replacing what was (frivolous) consumption with well-being tethered to natural and social capital. But first things first). The risk here is that the US (and world) economy goes into the abyss and if shut downs and shelter-in places continue for more than a few weeks, individuals, corporations and institutions will not be able to stay afloat. FINANCE

Society swims in finance like a fish swims in water. As an energy-blind/systems-blind culture, we have assumed that growth is a natural law—that ingenuity and technology will naturally result in more growth in the future. For the past 50 years – and especially the last twelve – our ability to afford goods and services has been massively subsidized by credit. This credit, instead of going to Main Street in 2008/09 largely went into financial assets and has blown the Biggest Asset Bubble in History. Globally we now have hundreds of trillions of dollars of financial claims on a real economy of around 80 trillion dollars, which is about to drop by 10-20%+. The Big Short story in 2008 was about residential mortgages. In 2020 it will (at least) be corporate credit, as we have just ended a ten year period of extraordinary leverage by corporations borrowing at 2%, using the

STVARNA EPIDEMIJA U DANAŠNJEM ZDRAVSTVU

SARS-Cov2 mnogo je smrtonosniji za a) starije ljude i b) ljude s postojećim zdravstvenim problemima poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, bolesti srca i gojaznost. Nažalost, bogatstvo, udobnost i prevladavajuća dostupnost jeftinoj (ali profitabilnoj) hrani i plejada natprirodnih stimulansa koji su mnogo glasniji od aktivnosti na otvorenom, rezultirali su da u našoj (SAD) populaciji ima 100 miliona (!) stanovnika s prekomjernom težinom i 39% gojaznih! Mi činimo 4,5% svjetske populacije, a primamo 50% svih recepata za lijekove u svijetu, te imamo ogroman broj ljudi s ugroženim mentalnim zdravljem. Iako smo jedna od najbogatijih zemalja na svijetu (ukupno, ne prosječno), medicinski nismo dobro pripremljeni za ovaj virus. Imamo vrlo nezdravu populaciju i samo 2,87 bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika, i mnogo manje respiratora/ kreveta za intenzivnu njegu. Ovo je samo pozadina naše medicinsko-zdravstvene zaštite. U stvarnosti je mnogo gore. PRIVREDA

Privredni rast mjeri se koliko je roba i usluga potrošeno u određenom razdoblju. Baš kao što ajkula mora plivati da bi joj kisik prolazio kroz škrge, tako se i naša privreda može donekle usporiti. Ali ako se previše uspori, dolazi do zastoja – zapravo, do utapanja, iz kojeg je ni najbolji piloti na svijetu ne mogu izvući. S nedavnim odlukama o izolaciji i zaustavljanju poslovanja u većini mjesta, približavamo se upravo takvoj situaciji kada se ostaje bez privrednog „kisika“. Već od 22. marta 2020. mi smo zapali u depresiju i pretpostavljam da će ove godine BDP pasti za barem 10%. Ukoliko odluka o izolaciji ostane na snazi do juna, privreda će pasti za 20% ili više, približavajući se situaciji sa početka tridesetih godina prošlog vijeka. Što obustave i restrikcije budu duže, to će pad biti strmiji i manje je vjerojatno da se oporavkom može vratiti na prethodno stanje. (Da nešto rasčistimo: ono što je prije bilo normalno bilo je odbojno za puno/većinu ljudi, pa bi manji BDP mogao biti i dobra stvar, ako su pritom osnovne potrebe zadovoljene, i pravičnije, dok zamjenu onoga što je bilo (neozbiljno) koriste dobrobiti vezane sa prirodnim i društvenim kapitalom. Ali krenimo od najvažnijeg). Sada smo u situaciji da bi američka i svjetska privreda mogli potonuti, pa ako odluke o izolaciji i ostajanju kućama potraju duže od nekoliko sedmica - pojedinci, korporacije i institucije više neće biti sposobni da se održe. FINANSIJE

Društvo pliva u finansijama kao što riba pliva u vodi. Kao kultura smo slijepi na energiju i sisteme, pa zato gledamo na rast kao da je to prirodni zakon – i zato mislimo da će naša domišljatost i tehnologija prirodno rezultirati još većim rastom u budućnosti. U posljednjih 50 godina – posebno u posljednjih dvanaest – naša mogućnost da priuštimo razna materijalna dobra i usluge bila je uveliko subvencionirana kreditima. Ti krediti, umjesto da su davani za svakodnevne potrebe stanovništva, tokom 2008/09. godine, u najvećoj mjeri su plasirani u finansijsku imovinu, što je izazvalo najveći krah vrijednosti u historiji. Globalno gledano svjetska privreda trenutno vrijedi oko 80 hiljada milijardi dolara, ali je opterećena finansijskim potraživanjima od nekoliko stotina hiljada milijardi dolara. Realnom sektoru zbog pandemije sada slijedi pad od 10-20%.


Sarajevo 2020-04-22


proceeds to buy back their own stock. Now there is going to be a massive decline in corporate balance sheets and many (50%?) of companies could be rated junk, which would mean insurance companies and pensions can’t own them (unless rules are changed). The “exits” would be way too small for all the liquidations that people would have to make as we move into a deflationary depression, and these liquidations would then have a reflexive impact on the real economy. The central banks would be the only buyers of last resort, because so many trillions of bonds will be unloaded that no hedge fund or wall street bank or insurance company would be able to absorb them. What does this all mean? Stocks could be down 40-70% and bonds (other than Treasuries) would also have negative returns. The FED (and ECB, and BOJ, and BOC, and BOE and…) will massively expand their already massively expanded balance sheets. Eventually they’ll get approval to buy corporate bonds, and even stocks. There will be limits. We can print money, but we can’t print energy, resources or productivity. We got a clue in markets last week as US treasury yields backed up by 60 basis points when they announced USD1 trillion stimulus. In other words, the amount of funds available to bail out society is not unlimited before market participants call uncle on the funding of it. This is a massive liquidity crunch and, in same vein as the virus itself, there are only bad options. We must choose the “less bad”. Personally, I do not think society gets great benefit from Carnival Cruise lines and related frivolous use of long term scarce resources. Of the tens of thousands of companies that will fail without government financial bailouts, we could make a list of those that are important, useful, marginal or better off left to fail. But if we – to take one example – let Carnival Cruise Lines fail, there are billions of dollars of bonds owned by pension funds and institutions that go to zero. And there will be tens of thousands of people out of work from this one company. The ripple effects on supply chains, basic services and financial architecture of letting companies go under will be massive, and uncontrollable. Last but not least, there is a real risk here that the cultural institution of finance – where we take for granted that we (or a company or country) –can borrow via getting a loan, ends. This is the risk I have been professionally working on and have thought might happen circa ~2025. The near-term result of the debt bubble bursting could be a 30% drop in GDP and headed lower after that. I think this could (obviously) now possibly happen this year, but I suspect not this go around because leaders (and people) are focused on a virus and their physical health, and thus their attention is not on the health of the financial architecture. However, the core truth remains: we created too many financial representations of our reality and treated them as reality. The pandemic may unmask those risks. We will recover from this (probably) and financial assets will eventually go up again, but the system will be severely weakened with central banks and governments having used most of their monetary/fiscal ammunition. So, in my opinion, the next “event” will likely mean the end of our ability to use credit – and central bank backstops – to facilitate growth and a major economic reset. I strongly hope we will use what’s going to happen in our economy the next few months as a “dry run” of this real thing (more on that below).

Priča o velikoj krizi iz 2008. godine odnosila se na stambene hipotekarne kredite. U 2020. godini to će biti korporativni krediti (i ne samo oni). Upravo je završilo desetogodišnje razdoblje izvanrednog jačanja korporacija, koje su se zaduživale uz 2% kamata, a onda ostvarene prinose koristile za otkup vlastitih dionica. Sada će doći do masovnih minusa u korporativnim bilancama i dionice mnogih firmi (50%?) koje bi mogle dobiti oznaku „junk“ – postati bezvrijedne, što bi značilo da njihove dionice osiguravajuća društva i penzioni fondovi više ne bi smjeli kupovati (osim ako se pravila ne promijene). Raspoloživi „izlazi“ postat će premali za sve likvidacije koje će uslijediti kada se uđe u deflacijsku depresiju, a te likvidacije će se svakako odraziti i na realni sektor. Centralne banke bi mogle biti jedini krajnji kupci, jer će se pojaviti toliko mnogo hiljada milijardi obveznica da ih niti jedan fond za zaštitu rizika ili banka s Wall Streeta ili osiguravajuće društvo ne bi mogli apsorbovati. Što sve ovo znači? Vrijednost dionica bi pale za 40-70%, a i obveznice bi također imale negativne prinose. FED (i ECB, BOJ, BOC, BOE i drugi) će uvelike povećati svoje već ionako prevelike bilanse. Na kraju će vjerojatno dobiti odobrenja za kupnju korporativnih obveznica, pa čak i dionica. No, ograničenja će ipak biti. Dok je novac moguće štampati, to nije moguće činiti s energijom, resursima ili s produktivnošću. Prošle sedmice tržište je reagovalo tako što se vrijednost obveznica državne riznice opravila za 60 baznih bodova, a nakon najave poticaja države od hiljadu milijardi dolara. Drugim riječima, iznos sredstava raspoloživih za spašavanje društva nije neograničen,sve dok učesnici na tržištu ne pozovu “velikog šefa” da ih finansira. Radi se o velikoj krizi likvidnosti, pa baš kao i u slučaju virusa, na raspolaganju su samo loše opcije. Treba odabrati one “manje lose”. Lično, smatram da društvo nema velikih koristi od linije Carnival Cruise i sličnog raskalašenog korištenja dugoročno gledano oskudnih resursa. Od desetina hiljada firmi koje bi propale ukoliko ih država finansijski ne spasi, moglo bi se napraviti popis onih koje su važne, korisne, one na margini i za koje bi bolje bilo pustiti da propadnu. Ali, ako uzmemo primjer Carnival Cruise i pustimo da propadne, dogodit će se da će milijarde dolara obveznica u vlasništvu penzionih fondova i institucija dobiti vrijednost 0. Samo iz ove jedne firme bez posla bi ostali desetine hiljada ljudi. Šire posljedice (domino efekt) na lance dobave i osnovne usluge bile bi ogromne i nekontrolirane. Posljednje ali ne manje bitno, sada postoji stvarni rizik da današnja kultura institucije finansiranja – gdje uzimamo zdravo za gotovo da ja kao pojedinac (ili firma, ili država) mogu posuđivati u vidu dobivanja kredita - bude prekinuta. To je rizik s kojim se profesionalno bavim i razmišljam da bi se mogao dogoditi otprilike 2025. godine. Kratkoročni rezultat pucanja dužničkog „mjehura“ mogao bi prouzročiti pad BDP-a od 30% a nakon toga i više. Pretpostavljam da uvjeti za takav događaj postoje već ove godine, ali sumnjam da će se to i dogoditi, jer su vođe (i ljudi) usmjereni na virus i na svoje fizičko zdravlje, a samim tim njihova pažnja nije usmjerena na „zdravlje“ finansija. Međutim, suštinska istina i dalje ostaje: stvorili smo previše finansijskih privida realnosti, koje smo tretirali kao stvarnost. Pandemija bi to mogla raskrinkati. Vjerojatno ćemo se oporaviti od ovoga i finansijska će imovina s vremenom ponovno početi rasti, ali sistem će biti


Sarajevo 2020-04-22


Note regarding our financial situation: For those who are antagonistic towards the concept of “socialism”, I hope you understand after reading the above that we have socialism in the USA right now but its socialism for the rich/large banks/corporations. The FED has continued to support and bailout the financial asset owning class - and it will continue to have to in order to buy us time. Privatizing gains and socializing (onto the general populace and unto other species) the losses has been the “American way of life” for decades, and this model has been on turbo-charge since 2008. SUPPLY CHAINS

Finance and economic numbers aside, the global complexity we’ve built up in pursuit of economic efficiency (lowest cost) has created a quite fragile global Rube Goldberg machine of just-in-time commerce. In 2009, Ford had to stop producing trucks because the pigment used in painting them was only made in Fukushima, Japan. We are only in early stages of figuring out which components are made overseas that are about to stop arriving. We do know that 70% of drug APIs globally are made in China, so drug shortages are already starting and will probably get worse. The bigger question is what sort of unknown critical components will we need but will be unavailable if the lockdown continues? For the want of a nail. INEQUALITY

I think the virus will pass, the economy will (probably) recover and the financial guarantees will ultimately hold—at least for a few more years. The biggest risk I see from this pandemic is the laying bare of inequalities created during the past 50 years of unfettered growth. In the coming weeks/months we will witness a bifurcated economy— those well-off people who can comfortably work from home (like me) and those people who work in hourly/gig economy, who have spent their meager savings already and have no recourse. Even before this crisis, roughly 40% of Americans didn’t have enough savings to handle a sudden USD400 expense. How governments/ communities support the lower ½ (and over time, the lower ¾) of society will be the challenge of this crisis and eventually of the next decade. Perhaps the idea championed by Andrew Yang (a Universal Basic Income of USD1,000 per month for all American adults) can now become a reality, but sending USD1,000 to every American is not remotely going to cut it. The “good news” is that many more people of all political stripes are now recognizing the severity of our wealth and income inequalities. If this isn’t solved, there will be a revolution and no one will have much of anything. (Note the lines in your own town at the gun stores. We have more guns than citizens and by far the highest number of guns per capita in the entire world.) The delta between the haves and have nots is about to get real serious real fast. We are all in this together and need to start acting like it—locally and nationally. ENERGY

This is the worst possible situation for our energy future.

1) This likely cements November 2018 as global peak oil, because there will now be very little upstream

ozbiljno narušen, jer će centralne banke i vlade do tada ispucati većinu svog novčanog/ fiskalnog streljiva. Po mom mišljenju, naredni veliki “događaj” će najvjerojatnije biti kraj mogućnosti da dobivamo kredite - i zastoj centralne banke – koja više neće moći podržavati rast, te veliko posljedično resetovanje privrede. Iskreno se nadam da ćemo iskoristiti ono što će se događati s našom privredom narednih nekoliko mjeseci kao „test na suho“ za ono pravo što tek dolazi (više o tome u nastavku). Napomena u vezi sa našom finansijskom situacijom: za one koji su neprijateljski raspoloženi prema konceptu “socijalizma”, nadam se da ste shvatili nakon čitanja, da u SAD-u već imamo socijalizam, samo što se taj socijalizam odnosi isključivo na bogate/ velike banke/ korporacije. FED (sistem federalnih rezervi – op.prev.) nastavlja pružati podršku i spašavati od bankrota finansijsku imovinu vlasnika - i mora to nastaviti činiti da bi nam “kupio” vrijeme. Privatizacija dobitaka i socijalizacija gubitaka (na račun stanovništva i drugih živih bića) desetljećima su bili „američki način života“, a taj model je od 2008. godine prešao na turbo pogon. LANCI SNABDJEVANJA

Na stranu finansijski i ekonomski brojevi, ali globalna kompleksnost koja je uspostavljena zbog težnje ka ekonomskoj učinkovitosti (najnižim troškovima) stvorila je jednu jako krhku globalnu Rube Goldebergovu mašinu just-in-time poslovanja. Godine 2009. Ford je morao

prestati proizvoditi kamione, jer je pigment koji se koristio za njihovo premazivanje proizvodio samo u Fukushimi u Japanu. Trenutno smo u ranoj fazi razaznavanja koje se sve od potrebnih nam komponenti izrađuju u inostranstvu, a koje će uskoro prestati stizati. Znamo da se 70% aktivnih farmaceutskih komponenti (API) u svijetu proizvodi u Kini, tako da se nestašice lijekova već događaju, a situacija će se vjerojatno i pogoršavati. Još je veće pitanje koje će nam sve nepoznate kritične komponente trebati, ali neće biti dostupne ako se blokade nastave? „Kraljevstvo za konja!“, ali što ako se konja nigdje ne može nabaviti? NEJEDNAKOSTI

Virus će jednom proći, privreda će se (vjerojatno) oporaviti i finansijska jamstva će se u konačnici održati - barem još nekoliko godina. Najveći rizik koji vidim, a proizlazi iz ove pandemije, jesu nejednakosti stvorene posljednjih 50 godina nesputanog rasta. U narednim sedmicama/ mjesecima bit ćemo svjedoci dvokratne privrede - onih dobrostojećih ljudi koji mogu raditi od kuće (poput mene) i onih koji rade na određeno radno vrijeme ili po ugovoru, koji su već potrošili svoju mizernu ušteđevinu i ništa drugo nemaju. Još i prije ove krize, otprilike 40% Amerikanaca nije imalo dovoljno ušteđevine da podmiri neke iznenadne troškove u iznosu od 400 USD. Način na koji će vlade i lokalne zajednice podržavati i pomagati ovoj finansijski siromašnijoj polovini društva (vremenom i ¾ društva), bit će izazov ove krize, a vjerovatno i slijedećeg desetljeća. Možda ideja koju je zagovarao Andrew Yang (univerzalni osnovni dohodak od 1.000 USD mjesečno za sve odrasle Amerikance) sada može postati stvarnost, ali davanje 1.000 dolara svakom Amerikancu ni blizu neće biti dovoljno. „Dobra vijest“ je da mnogo više ljudi svih političkih opcija sada prepoznaje ozbiljnost naših nejednakosti u bogatstvu


Sarajevo 2020-04-22


investment to offset existing ~6% underlying decline rates.

2) With USD25/barrel of oil and USD1.5/cubic foot natural

gas, supply chain disruptions, and (about to be) a serious lack of capital, scaling of renewable energy is now likely on life support.**

3) And worst of all, with energy at rock bottom prices (not

costs) it means the general public and politicians will not recognize the centrality of fossil energy depletion as a central cause of our ecological overshoot situation, nor that the viability of our societies in 10-20 years needs to use our remaining one ‘wish’ (the other 2 we wasted), to use this fossil magic towards some longer lasting higher purpose cultural objectives.

**If you read

1 you’ll see we never were going to fully

‘replace’ fossil carbon with renewables, so this exogenous throttling down could inform new scenarios and plans marrying the two in smart way. In any case, even though global oil production has now peaked, financial depletion will be steeper than oil depletion and so for the foreseeable future advanced economies will be awash in oil and gas. Don’t be surprised to find gas prices under USD1 a gallon coming to a town near you. What a horrible signal for what we need to do and where we need to go. ENVIRONMENT

As those who have been following my work for the last decade plus, you know that of all the issues we face, I care most about the web of life and Earth’s ecosystems. On the climate side, we like already have 1.5ºC warming built in, but I’ve always believed the growth assumptions in the climate models are wildly disconnected from our money/energy/growth nexus. Human economic growth – and related emissions – will likely end this decade. This is actually good news if managed. With the pandemic allowing for more systemic awareness, better choices on how to build our infrastructure, our national goals, and what sort of energy mix we use during energy descent might be made. In any case, as Wes Jackson says “Leisure is a great enabler of virtue.” Sadly, the environmental movement could take a big blow as funding/jobs and surplus devoted to that sector are now going to shrink. Yet it is still our largest task as a culture to midwife some benign trajectory during economic descent, for the other 10,000,000 species we share this planet with and for future generations of us and them. Unfortunately, this will be on very few people’s minds for the moment. GEOPOLITICS

Geopolitically this is a very dangerous situation, as many countries in the Middle East, Latin America and elsewhere are now facing serious fiscal deficits with leadership vacuums and uncertainty at high levels. This provides the opportunity for various state and non-state bad actors to act up either opportunistically or to divert internal pressure towards social or economic unrest. This is increasingly one of my core worries: virus exposes economic faults, economic faults expose geopolitical faults, and geopolitical

i primanjima. Ako se to ne riješi, doći će do revolucije i nitko više neće imati ništa. (Obratite pažnju na redove u prodavnicama oružja u vašem gradu. Imamo više pušaka nego građana i daleko najveći broj pušaka po glavi stanovnika u cijelom svijetu). Raskol između bogatih i siromašnih uskoro će postati vrlo ozbiljan. Svi smo u ovome zajedno i trebamo početi tako i djelovati - na lokalnom i nacionalnom nivou. ENERGIJA

Sada imamo najgoru moguću situaciju za budućnost naše energetike. 1) Novembar 2018. vjerojatno će ostati zacementiran kao

mjesec kada je dostignut svjetski naftni vrhunac, jer će od sada biti malo investiranja u nova nalazišta kojima bi se nadomjestila izdašnost postojećih izvora nafte koja se smanjuje po stopi od približno 6% godišnje.

2) Uz cijenu od 25 USD za barel nafte i 1,5 USD za

kubnu stopu prirodnog plina, uz poremećene lance nabavke, i uz (nadolazeći) ozbiljan nedostatak kapitala, masovni prelazak na obnovljive izvore energije sada će se jedva održavati na životu. **

3) Najgore od svega je, što će ova ekstremno jeftina

fosilna energija (ne i nizak trošak njene proizvodnje!) onemogućiti široj javnosti i političarima da prepoznaju da je upravo iscrpljivanje energije iz fosilnih goriva bio središnji razlog globalnih devastacija okoliša. Neće prepoznati niti da je za održanje našeg društva u slijedećih 10-20 godina ključno da pametno iskoristimo onu jednu preostalu nam „želju“ (ostale dvije smo prokockali), da se ostatak te čarobne fosilne energije upotrijebi za neki doista važan, dugotrajniji i viši kulturni cilj.

Ukoliko ste pročitali moj članak

2), vidjeli ste da nikada u

potpunosti nećemo moći zamjeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije. To je važan vanjski uzrok usporavanja privrede koji pruža dodatne elemente za pametniju izradu novih scenarija i planova. U svakom slučaju, iako je globalna proizvodnja nafte već dosegla vrhunac, finansijska propast će biti puno brža od smanjenja dostupnosti nafte, pa će u dogledno vrijeme naprednija privreda biti preplavljena jeftinom naftom i plinom. Nemojte se iznenaditi ako se dogodi da cijena plina iz mreže padne na 1USD za kubnu stopu. To je pogrešan signal za ono što zaista trebamo činiti i kuda ići. OKOLIŠ

Oni koji prate moj rad posljednjih desetak i više godina, znaju da se od svih problema sa kojima se suočavamo najviše brinem o živom svijetu i Zemljinim ekosistemima. Gledano sa klimatske strane, već smo ispustili u atmosferu sve što je bilo potrebno da zatopljenje dosegne 1,5°C. Uvijek sam vjerovao da su pretpostavke oko rasta privrede sa kojima se ulazilo u klimatske modele, uveliko nepovezane sa procesima vezanim uz kombinaciju -novac/ energija/ rast. Privredni rast - i povezane emisije - vjerovatno će doživjeti kraj ovog desetljeća. To je zapravo dobra vijest ako bi se time razumno upravljalo. Uz pandemiju koja je povećala svijest o sistemima, mogle bi

1 Economics for the future – Beyond the superorganism N.J.Hagens


Sarajevo 2020-04-22


faults result in… boom. GOVERNANCE

This morning (3/24) President Trump announced the possibility of re-opening the lockdown after 15 days. Setting aside the health care implications of such a decision, it highlights another core risk of this situation: widening the political divide. State Governors have ultimate authority on curfews, and if large states like CA and NY (with significant populations and economic influence) maintain curfews against Federal mandate we begin to have a bifurcated economy, geographically and politically. This is a crisis that requires leadership uniting to implement the above supports for our society. Which gets to the deeper question: can our fractured political system work in a de-growth environment? Because it depends on a much deeper question – what IS an economy for anyways? I fear many Americans have come to equate it with the level of the stock market -when the real health of an economy is the well-being of its people, its land and its future. These things can’t easily be compressed into a financial number, which should be one core lesson we learn after this crisis is passed. Can the lesson and vision be shared beyond traditional political boundaries?? An open question. WHAT TO DO?

I could go on, but I think I’ve made enough of my point, which is: this virus is uncovering many problems that finance and a growing economy papered over. We face a systemic crisis that will remain after the virus risks have passed. We live as part of a system and it’s high time we start speaking about how to go forward as civil, reasonable people choosing ‘less bad’ options in the near term while considering inspired choices for the future post-crisis. In answering, “What to do?” there are two timelines: 1) What do we need to do right now to navigate this crisis,

and 2) Longer term policy/behavior/cultural changes to work

towards and adopt after the crisis is passed. Here are some key categories (that I thought of Sunday morning): GOVERNMENT

Increasingly there are two giant risks and no easy solutions. First, epidemiologists tell us we need to flatten the curve using extreme social distancing. Because in the U.S. (and in many other countries) we waited too long to impose social distancing measures and have feeble testing, contact tracing, and quarantine measures for those likely exposed, some kind of widespread, government mandated stay at home/shutdown order is required to drop infection rates and buy us time to set up containment systems. Second is the downstream economic impact of these shutdowns, because if they go on for long, we will create 1-2 (3?) orders of magnitude more deaths and chaos from the other risks mentioned above (financial blow-ups, revolutions, supply chain breakage, lack of affordability, and other systemic risks). I suspect that in coming weeks,

se donositi bolje odluke po pitanju izgradnje infrastrukture, o nacionalnim ciljevima, o tome koju kombinaciju energetskih izvora ćemo koristiti tokom smanjivanja raspoloživosti ukupne energije. U svakom slučaju, kako kaže Wes Jackson, "slobodno vrijeme je veliki pokretač vrlina." Nažalost, ekološki pokret bi mogao pretrpjeti veliki udarac, jer će se smanjiti viškovi slobodnih sredstava u fondovima iz kojih je financiran. Ipak, za ljudsku kulturu je još uvijek najveći zadatak da smislimo neki način nošenja sa privrednim padom, koji će biti benigan za ostalih 10,000.000 vrsta na našoj Planeti, i za njihove i naše buduće generacije. Nažalost, o tome sada razmišlja vrlo mali broj ljudi. GEOPOLITIKA

Geopolitički je ovo vrlo opasna situacija, jer se mnoge zemlje na Bliskom Istoku, Latinskoj Americi i drugdje suočavaju s ozbiljnim fiskalnim deficitom, sa vakuumom u upravljanju i visokim nivoom nesigurnosti. To pruža priliku raznim državnim i nedržavnim lošim akterima da djeluju oportunistički ili da usmjere unutarnji pritisak prema socijalnim ili privrednim nemirima. Ovo je jedna od mojih sve većih briga: virus razotkriva privredne greške, privredne greške razotkrivaju geopolitičke greške, a geopolitičke greške izazivaju ... boom! VLADAVINA

Jutros, 24. marta, predsjednik Tramp najavio je mogućnost ukidanja izolacije nakon 15 dana trajanja. Na stranu zdravstvene implikacije jedne takve odluke, ali to ukazuje na još jedan rizik koji se javlja s ovakvom situacijom: širenje političkih podjela. Zabrana kretanja je u nadležnosti guvernera saveznih država, pa ako velike države poput Kalifornije i Njujorka (sa velikom populacijom i značajnim privrednim utjecajem), ostave na snazi zabranu kretanja uprkost odluci saveznih vlasti, mi se počinjemo kretati u dva privredna pravca koji se razdvajaju – geografski i politički. Ovo je kriza koja zahtijeva vodstvo koje ujedinjuje kako bi moglo implementirati mjere koje će značiti podršku društvu. Iz ovog proizlazi dublje pitanje: može li naš razlomljeni politički sistem raditi u okolnostima kontrakcije privrede? Jer to ovisi o jednom još važnijem pitanju – čemu zapravo služi privreda? Bojim se da je za mnoge Amerikance to nešto povezano sa nivoom burzovnih aktivnosti – dok je stvarno zdrava privreda ona koja omogućava doborobit svojim ljudima, svojoj zemlji i njenoj budućnosti.Te se stvari ne mogu jednostavno komprimirati u jedan financijski broj (BDP) što bi trebala biti temeljna lekcija koju ćemo naučiti izlaskom iz ove krize. Mogu li ta lekcija i vizija postati zajednička svojina svih, neovisno o tradicionalnim političkim okvirima? To je otvoreno pitanje. ŠTA URADITI?

Mogao bih ovako nastaviti u nedogled, ali mislim da sam dovoljno rekao o svom stajalištu, a to je slijedeće: ovaj virus je razotkrio mnoge probleme koje je razasula naokolo aktuelna finansijska politika i rastuća privreda. Suočavamo se sa sistemskom krizom koja će ostati i nakon što prođu rizici virusa. Živimo kao dio sistema i krajnje je vrijeme da počnemo govoriti o tome kako da krenemo naprijed kao građani, kao razumni ljudi koji će u prvo vrijeme znati izabrati “manje lose” opcije, ali i razmatrati one inspirativne za budućnost nakon krize.

https://www.politico.com/news/2020/03/23/trump-coronavirus-lockdown-skepticism-143800?fbclid=IwAR3QOdzTkvLoXR_bMhMN7zZ7mwql-H6H-FydqIt5XzsDzDKNERJlDcC1M2o


Sarajevo 2020-04-22


as this becomes more apparent, and as the morbidity rates (as % of those tested) decreases, we will increasingly hear leaders suggesting lifting the economic headlock—calling for creating safe spaces for the people at risk, but announcing the virus is unstoppable (but hopefully manageable, e.g., Singapore) and choosing the lesser of two bad choices. What we need to do is:

* Support all failing businesses with direct cash injections (or guarantees) without discriminating between “important” and “not important” (something Democrats don’t like to do), and

* Support all out-of-work people with significant direct cash handouts (something Republicans don’t like to do) for the entire duration of the curfews. Right now we need national support of everything. The government needs to backstop a significant amount of private payrolls (they are doing this at 75% in Denmark). We need to keep people fed, housed, and healthy. Guarantee these things with the financial kitchen sink while at same time preparing longer term blueprints for a different more sustainable pathway. This could be the moment to democratize our basic needs: water, electricity, internet, food, health care, etc. There will be time for a massive New Deal to transition millions of Americans currently working for zombie companies in dead end industries to public good/conservation corps projects like in 1930s and 1940s. But we need to get oxygen to the veins and arteries of our economic body. FINANCE

We now have to nationalize the economic risk that was created from nationalizing financial risk at a time when we need the nationalization of basic needs. A systemic pickle. We have painfully sharp memories from 2008/09 via TARP and other programs, when we bailed out banks and other companies while letting Main street flail. But we now have to do it again, at a larger size. Democrats

don’t want to bail out companies. Republicans don’t want to bail out people. But right now we need to do both, and fast, and large, otherwise we risk a social collapse. Despite our feelings, this is not the time to discriminate on who we bail out—we have to bail out nearly EVERYTHING, perhaps using special purpose vehicles wherein the FED takes temporary ownership position, or something similar. We now either 1) get destruction or 2) we make government guarantees using borrowed money and manage to get back to stability, with enough time and insight to change the system towards something more sustainable. Two bad options. One (much) less bad. This means a FED balance sheet increasing from USD5 Trillion to ~USD15 Trillion+, or a lesser amount with US Govt taking equity positions in thousands of companies. Yes, this will have consequences, but it is necessary. FOOD SYSTEM/ AGRICULTURE

Most food in countries like the U.S. is grown by large, commercial farms who rely on functioning credit, supply chains, and a mobile labor force (often foreign). These are

U odgovoru, "šta učiniti?", postoje dvije vremenske linije: 1) Šta odmah trebamo učiniti da bismo upravljali ovom

krizom, i 2) Dugoročnije promjene u politici / ponašanju / kulturi na

kojima treba raditi i usvojiti ih kada kriza prođe. Evo nekoliko ključnih kategorija: VLADA

Na sceni su dva divovska rizika i nema jednostavnih rješenja. Prvo, epidemiolozi nas upozoravaju da treba što više izravnati krivulju rasta oboljelih provodeći ekstremno socijalno distanciranje. Budući da smo u SAD-u (i u mnogim drugim zemljama) predugo čekali da se poduzmu mjere socijalnog distanciranja - imali slabašno testiranje, traženje kontakata sa zaraženima, izolacijske mjere za one koji su vjerovatno zaraženi, nepravovremeno donošenje neke vrste vladine naredbe da stanovništvo ostane kućama i da se zabrani rad mnogih poslovnih subjekata - kako bi se smanjio broj zaraženih i dobilo na vremenu da se uspostavi sistem suzbijanja zaraze. Drugo su privredne posljedice svih tih mjera izolacije i zabrana, jer ako one potraju, moglo bi doći do 1-2 (3?) puta više smrtnih slučajeva i haosa zbog ostalih gore spomenutih rizika (financijski krah, revolucije, pucanje lanaca nabavke, mnogo toga ljudi sebi više neće moći priuštiti i drugi sistemski rizici). Očekujem da ćemo narednih sedmica, kada sve ovo postane puno vidljivije, i kada se počne smanjivati broj oboljelih među onima koji su testirani, sve češće od naših lidera čuti da bi trebalo ukinuti zabrane koje su usporile privredu – oni će se vjerovatno i dalje zalagati za mjere zaštite rizičnih skupina, ali će naglašavati da je virus nezaustavljiv (mada možda ipak pod kontrolom, kao u Singaporu), i da treba odabrati od dva zla ono manje. Ono što trebamo učiniti je: * Podržati direktnim novčanim 'injekcijama' (ili garancijama) sve firme u finansijskim problemima, bez razlike ko je „više važan" ili „manje važan" (što se Demokratima ne sviđa), i * Podržati novčanim donacijama sve ljude koji su ostali bez posla (što se Republikancima ne sviđa) dok god traju zabrane kretanja i rada. Sada nam trebaju državna podrška za sve. Država mora spriječiti da ljudi ostanu bez plata (Danska za to daje podršku do 75%). Ljudima se mora osigurati da budu nahranjeni, da imaju gdje boraviti i da budu zdravi. Te stvari treba zajamčiti „finansijskom kanalizacijom“, a u međuvremenu pripremati dugoročni koncept za održivo postupanje. To bi mogao biti pravi trenutak da se naše osnovne potrebe demokratiziraju: voda, električna energija, internet, hrana, zdravstvena zaštita i slično tome. Bit će vremena za veliki New Deal, za provođenje tranzicije miliona Amerikanaca zaposlenih u industrijama bez budućnosti, a prema poslovima za javno dobro i zaštitu/ obnovu okoliša, kao što se to činilo 1930-tih i 1940-tih godina prošlog stoljeća. Ali najprije nam treba kisik za vene i arterije našeg privrednog tijela. FINANSIJE

Sada trebamo nacionalizirati privredni rizik, koji je nastao

https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2020/03/denmark-freezing-its-economy-should-us/608533/


Sarajevo 2020-04-22


all at risk of freezing up before most 2020 crops get planted. It is imperative that what is described above under finance be done to ensure food production for later in the season. Because of difficulties with border crossings happening now, migrant labor is already in short supply, which means crops such as fruits and vegetables are at the greatest risk now. Families may want to ramp up their gardening to supplement purchased food. Locally organizing “garden boxes” of seedlings to be delivered to people with yards. Canning/preserving seminars, etc. can only help. If you don’t already know and buy from local farmers, now is the time to start doing so, and in doing so you create a network of social capital to boot. Some of my colleagues have already written extensively about this, as over the longer term, the entire food system needs to be overhauled to be less complex, more locally oriented, and attuned to the realities of soil, energy and nature. Like everything, our future agriculture system can be informed and improved by this crisis, but we first need to navigate the crisis. EDUCATION

This virus – even if it resolves in next month or so – could well be the death knell for our current university/education system:

1. A) Many small/ mid-sized liberal arts colleges will fold up, due to endowments shrinking, a lack of affordability from students, and a lack of interest.

2. 3. B) Half of the stuff we teach at universities is divorced from

any coherent map of human futures and is so much trivia relating to a unique non-repeatable period of growth in human history. We will still need scientists and systems generalists, but we also are going to need plumbers, welders, and technicians of all kinds. The virus will pop the university bubble. We need new educational models commensurate with the reality of coming decades: a more local, less materially consumptive, more ecologically aligned existence. POLITICS/ GOVERNANCE

I vote Democratic, but have many friends in all political classes. I consider myself a centrist not because my views are “centrist” but because I believe the coming Great Simplification is going to affect all of us and we are truly lost unless we work hand in hand, mind in mind, with all kinds of stakeholders—rich/poor, black/white, urban/rural, left/right, young/old, etc. Until this crisis is passed (and that may be for a long time) we need leaders on both sides to postpone the blame game. I am hopeful this crisis might break the frozen political partisan iceberg, but many questions and risks remain. Before this crisis one of my biggest projects was to get people to prepare for this kind of economic growth-decimating scenario. I wasn’t trying to get people to consume less, or re-localize, or buy renewables or any of that. All I was trying to do is get people talking to each other—building nodes of social capital and communication so that relationships existed. Therefore, when strange

nacionaliziranjem finansijskog rizika, baš kad nam treba nacionaliziranje osnovnih potreba. To je pravi sistemski „kiseli krastavac“. Imamo bolno jaka sjećanja na 2008./09. godinu, vezano za TARP (Troubled Asset Relief Program) i druge programe, kada smo spašavali banke i ostale tvrtke dok smo stanovništvo prepustili da se snalazi kako zna i umije. Sada to moramo ponovo učiniti, ali u puno većoj mjeri. Demokrati ne žele da se spašavaju firme. Republikanci ne žele da se spašavaju ljudi. Međutim, sada moramo pod hitno učiniti i jedno i drugo, i to brzo i opsežno, u protivnom riskiramo da nam se dogodi društveni kolaps. Unatoč našim osjećajima, nije vrijeme za diskriminaciju koga će se spašavati–mi moramo spašavati praktično SVE, možda koristeći instrumente posebne namjene u kojima FED privremeno preuzima položaj vlasnika ili nešto slično. Dakle, mi ćemo sada ili 1) dopustiti uništenje ili 2) dati državna jamstva koristeći posuđeni novac da uspijemo vratiti stabilnost, uz dovoljno vremena i uvida da promijenimo sistem u nešto održivije. Dvije loše opcije. Jedna je (mnogo) manje loša. To znači da bi se bilansa FED-a povećala s 5.000 milijardi dolara na približno 15.000 milijardi USD, ili na nešto manji iznos,ukoliko bi američka vlada preuzela vlasničke pozicije u hiljadama firmi. Da, ovo bi imalo posljedice, ali one su nužne. PREHRAMBENI SISTEM/ POLJOPRIVREDA

Većinu hrane u zemljama poput SAD-a uzgajaju velika, komercijalna poljoprivredna gospodarstva koja se oslanjaju na funkcioniranje kredita, nabavnih lanaca i mobilnu radnu snagu (često inostranu). Sve je ovo u opasnosti da ostane zamrznuto prije nego što se zasadi većina kultura u 2020. godini. Sada je imperativ da se provede ono što je opisano u dijelu „Financije“ kako bi se osigurala proizvodnja hrane za narednu sezonu. Zbog poteškoća s graničnim prijelazima koji su sada zatvoreni, migrantska radna snaga već sada nedostaje, što znači da su usjevi poput voća i povrća trenutno u najvećem riziku. Dosta porodica možda želi povećati vlastito vrtlarenje da nadomjeste dio hrane koju kupuju. Lokalno se mogu organizirati „vrtne kutije“ sa sadnim materijalom za isporuku ljudima koji imaju svoja dvorišta/ vrtove. Seminari o konzerviranju/ očuvanju namirnica mogu samo pomoći. Ukoliko niste znali da možete kupovati i od lokalnih poljoprivrednika, sada je vrijeme da to počnete činiti, jer čineći to stvarate svoju mrežu društvenog kapitala. Neki od mojih kolega već su opširno pisali o ovome, jer dugoročno, cijeli prehrambeni sistem treba preurediti da bi bio manje složen, više lokalno orijentiran i prilagođen vrsti tla, energiji i okolnoj prirodi. Baš kao i sve, i naš budući poljoprivredni sistem može biti osmišljen i poboljšan ovom krizom, ali prvo kroz krizu moramo proći. OBRAZOVANJE

Ovaj virus - čak i ako se razriješi u sljedećih mjesec ili nešto više dana - mogao bi biti “posmrtno zvono” za naš sadašnji obrazovni sistem: A) Mnogi mali do srednje veliki fakulteti posvećeni umjetnosti vjerojatno će se zatvoriti, zbog smanjenih davanja, zbog toga što ih mnogi studenti više neće moći

https://www.postcarbon.org/publications/the-future-is-rural/

https://www.postcarbon.org/publications/the-future-is-rural/


Sarajevo 2020-04-22


things happened there was trust, knowledge, and a collective that would respond locally – across the country – to the emergent risks. I still think this is a vitally important direction for us to go.

I really hate the term “social distancing” - we need spatial distancing, with social bonding.

Yes, we identify as conservative or liberal but we are also a) all Americans, b) all citizens and c) all humans. And above all we are certainly not merely “consumers”. During this crisis, reach out to people who politically disagree with you and break (virtual for now) bread, find common ground, and find some plans on projects you can collaborate on locally in an apolitical collective that makes the future of your city/neighborhood better. This is one of those times when there is no natural leader to do these things so if not you, WHO? COMMUNITY

Now is the time to get on phone with people that live near you and begin conversations. Even if you don’t come up with concrete action plans this serves two purposes: 1) we are social creatures, so even with no resolutions, socializing reduces cortisol and stress responses, and 2) it builds trust, alliance, and cooperation that will be a central backbone of authentic community now and in the future. What is needed in your community? Maybe it’s creating garden boxes of seedlings to be delivered door-to-door after social distancing is loosened, so people can plant gardens and grow a bit of their own food. Or maybe canning workshops and makerspaces, tool sharing libraries, and older citizens sharing knowledge with younger ones. Have the haves in your community use their digital surplus to support and expand the commons. Don’t wait for government bailouts; do it locally. This can include community land trusts, hoophouses, protecting ecosystems, and protecting prime agricultural land from development. Start a local currency – not as an alternative to the dollar, but as a way of building social networks. Let’s not let this crisis go to waste. CULTURE

Here is the hope. The disconnect between our physical reality and what people assumed to be our reality has now been cut in half. A good % of Americans now (possibly for the first time) realize we live in a physical world. We have so many amazing pro-social responses happening now—taking care of health care workers, donating masks, delivering food to the elderly, sharing knowledge, accelerating intellectual collaboration/peer review on the science of SARS-Cov 2. How do we keep and expand on this emergent altruism in our culture? A return to 1970s-1990s level per capita GDP in advanced economies this coming decade is highly likely, in my view. But keep in mind that we, in the USA, consume 50x the goods and services as the average human in the year 1800. Being mentally prepared for this is a first step. What makes us happy? What do we value? Do all of us really NEED to drive to work 5 days a week? Or are other arrangements possible? Do we want a cultural goal of maximizing GDP or minimize suffering and maximize well-

finansijski priuštiti i zbog nedostatka interesa. B) Polovina stvari koje se predaju na fakultetima potpuno je nepovezana s imalo koherentnom mapom ljudske budućnosti i toliko je opterećena trivijalnostima vezanim za proteklo jedinstveno i neponovljivo razdoblje rasta u ljudskoj historiji. I dalje će nam trebati naučnici, ali trebat će nam i vodoinstalateri, zavarivači i tehničari svih vrsta. Ovaj virus će probušiti fakultetski “mjehur”. Potrebni su nam novi obrazovni modeli prilagođeni realnostima desetljeća koja su pred nama: za način življenja koji će biti više lokalan, koji će imati puno manju materijalnu potrošnju, a naročito, koji će biti ekološki bolje usklađen sa prirodom. POLITIKA / VLADAVINA

Glasam za demokrate, ali imam mnogo prijatelja u svim ostalim političkim strankama. Smatram se centristom, ne zato što su moji pogledi “centristički”, nego zato što vjerujem da će nadolazeće Veliko Pojednostavljenje uticati na sve nas i da ćemo uistinu biti izgubljeni ako ne budemo radili ruku pod ruku, glava sa glavom i svim karikama u društvenom lancu – bogatim i siromašnim, crnim i bijelim, urbanim i ruralnim, lijevim i desnim, mladim i starim. Dok god ova kriza ne prođe (a to bi moglo potrajati duže vrijeme), potrebne su nam vođe sa obje strane kako bismo odgodili igru prebacivanja krivice. Nadam se da bi ova kriza mogla učiniti da popuca politički led između stranaka, ali i dalje nam ostaju mnoga pitanja i rizici. Prije ove krize, jedan od mojih najvećih projekata bio je navesti ljude da se pripreme za scenarij smanjivanja privrednog rasta. Nisam pokušavao uvjeravati ljude da manje kupuju, ili da se lokaliziraju, ili da kupuju obnovljive izvore energije ili bilo što drugo. Sve što sam želio učiniti je navesti ljude da o tome razgovaraju jedni sa drugima – da grade čvorišta društvenog kapitala i komunikacije kako bi uspostavili međusobne odnose. I onda, kad se počnu događati neke čudne stvari, da već postoji povjerenje, znanje i kolektiv koji će znati reagirati – lokalno i na nacionalnom nivou - na nove rizike. I dalje sam mišljenja da je to za nas izuzetno važan smjer kojim bi trebalo ići.

Nije mi drag izraz „socijalna distanca“, zaista – ono što nam treba je zapravo prostorno distanciranje

ali socijalno povezivanje.

Možemo se deklarirati kao konzervativci ili liberali, ali jednako tako mi smo a) svi Amerikanci, b) svi građani i c) svi smo ljudi. Ali prije svega toga, mi svakako nismo samo puki „potrošači“. Tokom ove krize, pristupite ljudima koji su politički drugačije orijentisani od vas i “podjelite hljeb sa njima' (za sada virtualno), pronađite nešto zajedničko, sigurno ima planova i projekata na kojima lokalno možete skupa sarađivati u apolitičnom okruženju, a koji budućnost vašeg grada ili naselja mogu učiniti boljom. Nastupilo je vrijeme u kojem nema nekog prirodnog vođe koji bi radio takve stvari, pa ako to ne budete vi, KO drugi?! ZAJEDNICA

Sada je vrijeme da se uhvatite telefona. Krenete pozivati ljude koji žive u vašoj blizini i počnite razgovarati. Čak i ako ne osmislite neku konkretnu akciju, ovo ima dvije svrhe: 1) mi smo društvena bića, pa čak i bez ikakvih rezolucija, druženje smanjuje kortizol i stresne reakcije, i 2) gradi se


Sarajevo 2020-04-22


being of our citizens and ecosystems? INDIVIDUALS

You may now realize that the days of “normal” are gone, so what is it that you’d like to do the rest of your life? Mental resilience is going to be extremely important. Increasingly I hang out with people that meditate daily, because it empowers them to be present with the real (crazy) world in a calm and balanced way. I made a “Dopamine Sarcophagus” (a used ginseng container) to house my phone each night before I go downstairs. I expect we will have 24/7 access to news and craziness, perhaps from here on out, so it’s important to create time to disconnect from media entirely and live life at a normal human pace. We are now in cultural triage. Nearly every decision that is made is going to piss someone off, since we’re left with only “less bad” decisions. Let’s be smart, civil, and tolerant. Change some tiny habits in your own life today. Today. If you’re reading this, you most likely have the time. Instead of focusing on stockpiling toilet paper or whatever else, consider instead how you might be of service to your broader community— call someone and talk, make plans, form committees for local triage, offer your help to local civic organizations, help someone without them knowing, widen your circle of empathy and compassion, and be kind to yourself. If you have physical/mental health and resources, please contribute to making your community better/stronger. If you have significant resources, please make significant contributions – not just money, but building the network of real capital where you live. CONCLUSION

These suggestions are just a tiny beginning. My thinking is evolving on all of the above. But finance and social inequality will be the most important near term hurdles. We need systemic response informed by systemic knowledge—a clearinghouse of ideas and projects that work at various scales and timelines. This is the collaborative opportunity of our time. The knowledge I have regarding our growing predicament does not reduce my anxiety, but explaining it and sharing it somehow makes me braver. Understanding all the above is no panacea, but I hope it might increase our capacity to engage with these issues and make better decisions. I recently told a colleague that we vastly underestimate what young people are capable of. His response was, “Nate, we underestimate everyone”. That hit pretty hard,

because I immediately realized it’s true. A crisis is here, seek out your better self and play a role. Let’s create a living open source project—where collective intelligence informs near and intermediate term mitigation, one that helps us as a culture navigate the narrow path between fantasy and doom. When we see gasoline this summer under USD1 per gallon let’s not waste that moment in a Caligula-like orgy of consuming like we used to, but rather, reflect, imagine, and resolve to make America good again.

povjerenje, povezuje i inicira saradnju koja će biti središnja okosnica autentične zajednice sada i u budućnosti. Što je potrebno vašoj zajednici? Možda pravljenje vrtnih kutija sa sjemenjem i sadnicama koje bi se isporučivale od vrata do vrata kada prestanu zabrane kretanja, tako da ljudi mogu saditi u svojim vrtovima i uzgajati djelić vlastite hrane. Ili možda da osmislite radionice o konzerviranju hrane i prostore gdje se to može raditi, „biblioteke“ alata za posuđivanje ili kako da stariji građani s iskustvom podijele svoje znanje mlađima. Neka oni bogatiji iz vaše zajednice iskoriste svoj digitalni višak za informativnu podršku i širenje zajedničkih sadržaja. Ne čekajte da vas vlada spašava; radite to lokalno. To može uključivati formiranje predstavništva za zemlju u vašoj zajednici, izradu zajedničkih plastenika, zaštitu ekosistema i zaštitu visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta od prenamjene u građevinsko. Pokrenite lokalnu valutu - ne kao alternativu dolaru, već kao način izgradnje društvenih mreža. Ne dopustimo da ova kriza bude uzaludna. KULTURA

Evo nade. Naša izdvojenost od fizičke realnosti i onoga što su ljudi do nedavno smatrali realnošću, sada je prepolovljena. Dobar postotak Amerikanaca (vjerovatno po prvi put) sada shvaća da živimo u fizičkom svijetu. Sada se događa toliko nevjerovatnih prosocijalnih reakcija - briga o zdravstvenim radnicima, poklanjanje maski, dostava hrane starijim osobama, dijeljenje znanja, ubrzanje intelektualne suradnje/ recenzija o znanju SARS-Cov 2. Kako da održimo i proširimo nesebičnost koja se konačno pojavila u našoj kulturi? Po mom mišljenju, povratak na razine BDP-a po glavi stanovnika iz 1970-ih i 1990-ih godina prošlog stoljeća u naprednim privredama je vrlo vjerovatan. Ali vodite računa da mi, u SAD-u, konzumiramo 50 puta više roba i usluga nego prosječan čovjek u 1.800 godina. Pripremimo se mentalno da budemo skromniji, kao prvi korak. Što nas čini sretnima? Što su za nas stvarne vrijednosti? Da li se svi mi moramo zaista voziti na posao 5 dana u sedmici? Ili su mogući i drugi aranžmani? Želimo li zaista da nam kulturološki cilj i dalje bude maksimiziranje BDP-a, ili minimiziranje patnje i maksimiziranje dobrobiti naših građana i ekosistema? POJEDINCI

Vjerovatno ste već shvatili da su dani dosadašnjeg “normalnog” iza nas. Zato je sada pitanje što biste vi željeli raditi do kraja svog života? Mentalna otpornost bit će izuzetno važna. Sve se više družim s ljudima koji svakodnevno meditiraju, jer im to omogućava da na miran i uravnotežen način sagledavaju i prihvataju ovaj stvarni (ludi) svijet. Napravio sam “Dopamin sarkofag” (spremnik iskorištenog ginsenga) u koji odlažem telefon svake večeri prije nego što odem na spavanje. Očekujem da ćemo i dalje biti zasipani 24 sata na dan, svaki dan u sedmici, novostima i raznim ludostima, pa je važno osloboditi vrijeme u kojem ćemo potpuno biti isključeni od medija i živjeti život normalnim ljudskim tempom. Živimo u vremenu intenzivne kulturološke trijaže. Skoro


Sarajevo 2020-04-22


svaka odluka koja se donosi nekoga će razljutiti, zato što su nam preostale samo “manje lose” odluke. Budimo pametni, civilizirani i tolerantni. Promijenimo već danas neke sitne navike u vlastitom životu. Danas. Ako ovo čitate, znači da vjerojatno imate vremena. Umjesto da se fokusirate na nagomilavanje rezervi toaletnog papira ili bilo čega drugog, razmislite o tome na koji način biste mogli biti od koristi široj zajednici - nazovite nekoga i razgovarajte, pravite planove, formirajte odbore za lokalnu trijažu, ponudite svoju pomoć lokalnim građanskim organizacijama, pomozite nekome i ako taj to ne zna, proširite svoj krug empatije i suosjećanja, budite dobri prema sebi. Ako ste fizički i mentalno zdravi i raspolažete sa nekim resursima, molim vas doprinesite da vaša zajednica postane bolja/jača. Ako raspolažete znatnim resursima, onda vas molim da učinite značajan doprinos - ne samo u novcu, već tako što ćete graditi mrežu stvarnog kapitala tu gdje živite. ZAKLJUČAK

Ovi prijedlozi su samo sićušan početak. Moje mišljenje stalno evoluira u skladu sa ovim što sam naveo. Ali, najteže prepreke koje su pred nama bit će zbog finansijskih problema i društvene nejednakosti. Za to nam je potreban sistemski odgovor koji će biti razultat sistemskog znanja – jedne riznice ideja i projekata koji mogu funkcionirati u malim i velikim sredinama, kratkoročno i dugoročno. Ovo je velika prilika za velike saradnje našeg vremena. Znanje koje imam o našim sudbinskim pitanjima ne smanjuje moju anksioznost, ali objašnjavanje i dijeljenje znanja čini me hrabrijim na neki način. Razumijevanje svega navedenog nije „pilula za sve bolesti“, ali se nadam da može povećati našu sposobnost da se bavimo tim pitanjima i donosimo bolje odluke. Nedavno sam jednom kolegi rekao da jako podcjenjujemo sposobnost mladih. Njegov je odgovor bio: „Nate, mi podcjenjujemo sve“. To me je prilično pogodilo, jer sam odmah shvatio da je to istina. Kriza je ovdje, pa potražite svoje bolje JA i odigrajte svoju ulogu. Uspostavimo aktivan otvoreni projekt u kojem može sudjelovati svako ko želi doprinijeti – gdje bi se kolektivnom inteligencijom djelovalo na ublažavanje neposrednih i srednjoročnih teškoća, projekat koji će nam kao kulturi pomoći da upravljamo svojim prolaženjem po onoj uskoj stazi između fantazije i propasti. Kad ovog ljeta primjetimo da je benzin ispod 1 USD po galonu, nemojmo se ponašati kao dosada i pretvoriti taj trenutak u konzumacijsku orgiju poput Kaligule, već dobro razmislimo, osmislimo i odlučimo kako da Ameriku ponovno učinimo dobrom.


Sarajevo 2020-04-22


DEMOAUTOKRATSKI RAZVOJ

- VIZIJA POSTKOVIDNOG RAZVOJA SVIJETA

DEMOAUTOCRATIC DEVELOPMENT

- A VISION OF POST-COVID DEVELOPMENT OF THE WORLD

Prof. Dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ, IMPULSIO, Sarajevo

[email protected]

REZIME: Kako gotovo postoji konsenzus među

naučnicima, političarima i drugim da nakon pandemije virusa COVID-19 neće biti ništa isto kao ranije, autor – ne želeći da se promjene dese spontano – predlaže promjene koje bi trebalo svjesno unositi, a odnose se na tri nivoa: (i) promjene u razvoju odnosa tri faktora prirode i društva: društvo, privreda, okoliš, (ii) prijedlog promjena društveno-političkog sistema na Planeti (demoautokratizam) i (iii) postulati razvoja. Ovi postulati se mogu pojedinačno unositi u društvo čime će se početi izgradnja novog društveno-političkog sistema (društveni i okolinski razvoj, gdje je privreda sredstvo tog razvoja). Bez obzira na postojanje ugovora o radu svaki punoljetni građanin ostvaruje dohodak, jer doprinosi razvoju svijeta. Razvojem novog političkog sistema doći će i do promjene u odnosu na tri faktora na Planeti: društvo, okoliš i privreda.

SUMMARY: As there is almost a consensus among

scientists, politicians and others that after the COVID-19 pandemic will not be anything as before, the author - not wanting the changes to happen in a spontaneous manner - suggests changes that should be made consciously, at three levels: (i) changes in the development of relations between the three factors of nature and society: society, economy, environment, (ii) proposing changes to the socio-political system on the Planet (demoautocracy) and (iii) postulates of development. These postulates can be individually introduced into society, which will begin the construction of a new socio-political system (social and environmental development, where the economy is the means of that development). Regardless of the existence of a work contract, every adult citizen achieves its income, because it contributes to the development of the world. With the development of a new political system, there will be a change in three factors on the planet: society, environment and economy.

A. DANAŠNJI SVJETSKI POREDAK

A. WORLD ORDER TODAY

A1. Homo Naturalis i Homo Technicus

Treba razumjeti da je čovjek u isto vrijeme prirodno (Homo naturalis) i društveno biće (Homo technicus). Homo naturalis je u potpunosti vezan za prirodu, ima svijest o zaštiti okoliša, živi u plemenu, prirodu osjeća kao kvalitet. Homo technicus je u potpunosti vezan za tehničke sisteme, prirodu koristi kao resurs, ima svijest o zaštiti okoliša, živi u državi, prirodu osjeća kao nedostatak.

A1. Homo Naturalis and Homo Technicus

It should be understood that man is a natural (Homo naturalis) and social being (Homo technicus) at the same time. Homo naturalis is completely addicted to nature, has awareness for enviromenatl protection, lives in the tribe, feels nature as quality. Homo technicus is completely addicted to technical systems, uses nature as a resource, has (feels) environmental awareness, lives in the country, feels nature as a disadvantage.

8: Čovjek je istovremeno prirodno i društveno biće (Knežević, A.)/ Man is both natural and social being (Knezevic, A.)


Sarajevo 2020-04-22


A2. Prirodni i privatni kapital

Razvoj se manifestuje kao društveno-ekonomski razvoj svijeta. Pojednostavljeno rečeno, razvoj se sastoji u konverziji prirodnog kapitala u privatni.

Ovaj pojam razvoja se mora redefinirati.

A2. Natural and private equity

Development is manifested as the socio-economic development of the world. In simple terms, development consists in the conversion of natural capital to private capital.

This notion of development must be redefined.

9: Razvoj je proces konverzije prirodnog kapitala u privatni/

Development is the process of converting natural capital into private capital

A3. Homo economicus i Homo sustineris

Kroz svoj razvoj čovječanstvo je nakon prvobitne ljudske zajednice gdje su resursi bili zajednički prešlo u drugu fazu svog društvenog razvoja gdje resursi mogu biti privatni i imati svoju vrijednost. U ovoj fazi razvoja društvo se odavaja od prirode. Pojedinci se odvajaju od društva. Čovjek postaje Homo Economicus. Među masom odvajaju se rijetki ljudi koji misle svojom glavom i koji mogu biti nosioci očekivanih i traženih promjena – Homo sustinertis.

Novo društvo može napraviti samo biološki-društvena podvrsta Homo sustineris.

A3. Homo economicus and Homo sustineris

Throughout its development, humankind, after its original human community, where resources were jointly moved to the second phase of its social development. There resources can be private and have value. At this stage of development, society is moving away from nature. Individuals are separating from society. Man becomes Homo Economicus. Among the masses are rare people who think with their own heads and who can be the bearers of the expected and requested changes - Homo sustinertis.

Only a biological-social subspecies of Homo sustineris can make a new society.

Poređenje Homo economicusa i Homo sustinerisa

(Zoran Trputec i dr., 2015.)

Comparation of Homo economicus and Homo sustineris

(Zoran Trputec et all. 2015)

Homo economicus Homo sustineris Homo economicus Homo sustineris

Jednoracionalni, kompetitivan

Multinacionalni, kooperativan, kompetitivan, konfliktan

One-rational, competitive Multinational, cooperative, competitive, conflicted

Dvije uloge:

proizvođač, potrošač

Više uloga: proizvođač, potrošač, profesionalac, porodičan čovjek, građanin, član drugih grupa

Two roles:

manufacturer, consumer

Multiple roles: producer, consumer, professional, family man, citizen, member of other groups

Jednodimenzionalan: egoističan, proračunat, racionalan konceptom korisnosti i maksimizira monetarnim kriterijem

Višedimenzionalan: egoist – altruist, brižan – okrutan, racionalan – emocionalan, ograničene racionalnosti, optimizira kroz više kriterija

One-dimensional: egoistic, calculating, rational by the concept of utility and maximized by monetary criterion

Multidimensional: egoist - altruist, caring - cruel, rational - emotional, limited rationality, optimized through multiple criteria

Rigidan, fiksirani ukus, Plastičan, mentalna struktura Rigid, fixed taste, internal Plastic, mental structure


Sarajevo 2020-04-22


unutarnja struktura se nakon vanjskih utjecaja vraća u prvobitno stanje

pod uticajem vanjskih događaja

structure returns to its original state after external influences

influenced by external events

Prvenstveno reaktivan. Negativne povratne petlje, pasivan prema okruženju price taker a ne price maker

Prvenstveno proaktivan, rekurzivan – adaptivan, pozitivne i negativne unutarnje sprege

Primarily reactive. Negative feedback loops, passive to the environment of the price taker, not the price maker

Primarily proactive, recursive - adaptive, positive and negative internal couplings

Neusporediv, izoliran, interpersonalno poređenje korisnosti nije moguća

Usporediv, interpersonalno poređenje univerzalnih potreba u kvantitativnom i kvalitativnom smislu

An incomparable, isolated, interpersonal comparation of utility is not possible

Comparable, Interpersonal comparison of universal needs in quantitative and qualitative terms

Pokretan korisnošću, maksimizira korisnost vodeći računa o ograničenosti svog proračuna

Pokretan autentičnim potrebama, optimizira djelimično hijerarizirane, ali sinergične potrebe

Driven by utility, it maximizes utility while keeping in mind his/her budget constraints

Driven by authentic needs, it optimizes partially hierarchical but synergistic needs

Uvijek teži za više u materijalnom smislu

Uvijek stremi ka boljem i ka višem, ali ne nužno u materijalnom smislu

He/she always strives for more in material terms

He/she always strives for the better and the higher, but not necessarily in the material sense

Ja odgovornost Ja – ti – oni odgovornost Me responsibility Me - you - they responsibility

A4. Slika današnjeg svijeta

Slika današnjeg svijeta može se prikazati modelom ledenog brijega. Ono što viri iz vode naziva se društveno-ekonomskim razvojem. Ono što je sakriveno ispod nivoa vode su iscrpljivanje resura, a još niže je eksploatacija ljudi.

A4. The image of the world today

The image of today's world can be presented by an iceberg model. What comes out of the water is called socio-economic development. What is hidden below the water level is the depletion of resources and even lower is the exploitation of humans.

10: Današnji svijet – model ledenog brijega (Knežević, A.)/ World today - Iceberg model (Knezevic, A.)


Sarajevo 2020-04-22


A.5. Ekonomska praksa

Savremena privreda se zasniva na principu ponude i potražnje u uslovima neograničenih želja i oskudnih resursa. To se odvija na igralištu zvanom tržište, pri čemu država ili tzv. međunarodna zajednica uređuje pravila igre, veličinu igrališta i delegira sudiju. Praksa ekonomskog sistema ukazuje na mnoge neprincipijalosti i na domaćim i međunarodnim tržištima, što se odvija na nedovoljnoj sigurnosti sistema, na nepravičnosti među ljudima u državi i među dijelovima svijeta. Osnovni nedostatak sadašnjeg sistema je prenaglašenost ekonomskih ciljeva u odnosu na društvene i okolinske ciljeve. Razvoj je proizvodnja i prodaja, zatim neefikasno korištenje proizvoda, te na kraju odlaganje otpada cijelog procesa životnog ciklusa proizvodnje i korištenja u prirodu uz ograničene mjere zaštite okoliša, koje čine novi krug degradacije prirode. Među državama postoji razmjena rada i roba što se postiže kroz svjetsko tržište i kroz izazivanje lokalnih ratova. Virus COVID-19 otkriven je prije više godina, ali nije bilo pravila, snage i interesa da se njime upravlja na svjetskom nivou nego se ostavilo da se čeka da se pojavi potreba za razvojem vakcina. Širi planetarni pristup zahtijevao bi procjenu rizika za cijeli svijet i opravdanost djelovanja, a u odnosu na scenario bogaćenja na bazi razvijenih i proizvedenih vakcina. A6. Globalizacija

Na planeti Zemlji uspostavljen je proces globalizacije kojim se u postupno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, odnosno ideologija koja za cilj ima njegovo opravdanje. Ali, globalizacija je ujedno proces ucjenjivanja manje razvijenih država da rade bezgranično jeftino. Globalizacija u svom neograničenom obliku cementira nejednakost u svijetu, čini siromašne države zavisnim o bogatim i spriječava ih da razviju vlastite privrede. To je proces stavljanja pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.

A.5. Economic practice

The modern economy is based on the principle of supply and demand in the conditions of unlimited desires and scarce resources. It takes place at a playground called the market, where the state or so-called international community regulates the rules of the game, the size of the playing field and delegates to the judge. The practice of the economic system points to many unprincipled practices both in the domestic and international markets, which takes place in the lack of security of the system, inequities among people in the country and in parts of the world. The main disadvantage of the current system is the overstatement of economic goals in relation to social and environmental goals. Development is the production and sale, the inefficient use of products and finally the disposal of waste throughout the life cycle of production and use in nature with limited environmental protection measures, which form a new cycle of nature degradation. There is an exchange of labor and goods between countries, which is achieved through the world market and through the provocation of local wars. The COVID-19 virus was discovered years ago but there was no rule, power or interest in managing it globally. It left waiting for the need to develop vaccines. A broader planetary approach would require world-wide risk assessment and justification for the enrichment scenario based on developed and produced vaccines. A6. Globalization

The globalization process has been established on Planet Earth to gradually abolish the flow of goods, services, people and ideas between different countries and parts of the world, or ideology that aims to justify it. But globalization is also a process of blackmailing less developed countries to work endlessly cheap. Globalization, in its limitless form, cements inequality in the world, makes poor countries to be dependent on the rich and prevents them from developing their own economies. It is the process of putting under the control of multinational corporations motivated by profit instead of caring for the welfare of humankind.


Sarajevo 2020-04-22


A7. Bogate i siromašne države

Na Planeti postoje bogate i siromašne države. Bogate su one koje su imale kolonije i koje su se razvile na bazi resursa kolonija. Bogate države su i one koje se danas ponašaju kolonijalistički. Postoje i bogate države čija se snaga zasniva na ogromnom broju siromašnih stanovnika. Svijetom upravljaju najbogatiji ljudi, koji pri tom koriste različita sredstva – od softvera (uticaj na svjetsko tržište) do hardvera (uspostava ratova tamo gdje je to potrebno). Ne vidi se način prevazilaženja ovog jaza pri sadašnjem modelu razvoja svijeta. A8. Uticaj razvoja na okolinu

Čovjekova aktivnost utiče na okolinu, u prvom redu pozitivno. Regulišu se vodeni tokovi, grade putevi, ostvaruju uslovi za stanovanje, vrši se grijanje prostora u kome se čovjek nalazi i sličbo. Znači, da bi osigurao sebi uslove za život čovjek izgrađuje okolinu. Uz svjetan i poželjan uticaj na okolinu, dolazi i onaj koji je nesvjestan i nepoželjan. Zasniva se na nedovoljnom poznavanju procesa u prirodi, kao i neuravnoteženim ciljevima razvoja – razvoj za danas, upitna budućnost. Postoji i model održivog razvoja koji malo smanjuje nesklad između svjesnih i nesvjesnih uticaja na okolinu. Vezano za okolinu današnji razvoj može biti viđen kao privatni razvoj na štetu zajedničkog razvoja.

A7. Rich and poor countries

There are rich and poor countries on the Planet. Rich are those that have colonies and that have developed on the basis of colonies resources. Wealthy states are also those that behave colonially today. There are also wealthy nations whose strength is based on the huge number of poor residents. The world is ruled by the richest people, those who use various means - from software (impact on the world market) to hardware (establishing wars where needed). There is no way of overcoming this gap in the current model of world development. A8. Development impact on Environment

Human activity affects the environment, primarily positively. Watercourses are regulated, roads are built, housing conditions are being met, space for man is being heated, etc. So, in order to provide for living conditions, people build an environment. With a conscious and desirable impact on the environment, comes one that is unaware and unwanted. It is based on insufficient knowledge of processes in nature, as well as unbalanced development goals - development for today, questionable future. There is also a sustainable development model that slightly reduces the dicrepancy between conscious and unconscious environmental impacts. Regardin to the environment, today's development can be seen as private development at the expense of joint development.

A9. Dug prema prirodi razvijenih zemalja i potraživanja od prirode manje razvijenih država

Jasno je da su se danas razvijene države razvile zahvaljujući eksploataciji sirovina Planete, uz potrošnju prirodnih resursa i ugrožavanje biološke raznolikosti, kroz ogromne emisije u zrak i vode, te odlaganje otpada na tlo. Manje razvijene zemlje su – koliko-toliko – očuvale biološku raznolikost. Istovremeno, manje razvijene države su podigle kredite i kupile tehnologije od razvijenih država te duguju tim državama. Sa svjetskog (društvo-privreda-okoliš) sistema to nije ispravno.

A9. Debt on the nature of developed countries and

claims on the nature of less developed countries

It is clear that developed countries have evolved thanks to the exploitation of the Planet's raw materials, consumption of the natural materials, endangering biodiversity, enormous emissions into the air and water and disposal of waste to the ground. Less developed countries have - as much as - preserved biodiversity. At the same time, less developed countries have loans. They purchased technology from developed countries and owe it to those countries. From the world (society-economy-environment) system this is not correct.


Sarajevo 2020-04-22


11: Dugovi na relaciji razvijeni – nerazvijeni – priroda/ Debts in relation developed - undeveloped - nature

B. PROMJENA PRAVILA RAZVOJA SVIJETA

B. CHANGE OF THE WORLD DEVELOPMENT RULES

B1. Promjena ciljeva razvoja svijeta

Kako je rečeno, današnji razvoj se zasniva na konverziji prirodnog kapitala u privatni. Razvoj započinje izuzimanjem resursa iz prirode, a završava nečijim bogaćenjem. Stoga najveći zaokret mora biti u razumijevanju tri ključna sistema na Zemlji: društvenog, privrednog i okolinskog. Danas se govori o društveno-prvrednom razvoju i njegovom uticaju na okolinu. Praktično, društveni razvoj se zasniva na privredi (otimanju novca i bogaćenju) što ima sve više i više nepovoljan uticaj na okolinu (na prirodno, izgrađeno, organizovano i duhovno). Mora se potpuno promijeniti sistem vrijednosti i redefinisati ciljeve. Ciljevi moraju biti razvoj društvenog i okolinskog sistema, a to se realizuje kroz ekonomski sistem koji je

sredstvo razvoja. Radi se o velikom zaokretu koga je predložila Fondacija za održivo društvo.

B1. Changing golas of world development

As it is said, today's development is based on the conversion of natural capital into private equity. Development begins with the exclusion of resources from nature and ends with someone's enrichment. Therefore, the biggest turning point must be in understanding the three key systems on Earth: social, economic and environmental. Today, socio-economic development and its environmental impact are discussed. Partically, social development is based on economics (money grabbing and enrichment) which has more and more adverse environmental impact (on the natural, built, organized and spiritual). The value system must be completely changed and the goals redefined. The goals must be the development of the social and environmental system, and this is realized through the economic system that is the means of development. This is a major turnaround proposed by the Foundation for a Sustainable Society.

12: Uloga tri sistema Planete u njenom razvoju (Sustainable Society Foundation, 2014.)/

The role of the three systems of the Planet in its development (Sustainable Socitety Foundation, 2014)


Sarajevo 2020-04-22


To mora biti velika promjena. Veliki broj intelektualaca treba da radi na tome da svijet shvati da privreda nije cilj sam za sebe, nego da je to mjera ostvarenja društvenog i okolinskog razvoja Planete, time i svih građana svijeta. Pri ovome pod okolinskim razvojem se podrazumjeva više od same zaštita okoline, zaštita prirode i suzbijanja klimatskih promjena. Čovjek kao biološko i društveno biće ne doživljava prirodu kao kvalitet, nego kao nedostatak i sva njegova aktivnost se – normalno - svodi na promjenu sadržaja prirode. Uz zatečenu prirodu gradi se i tehnička priroda (koja sa prirodom tvori okolinu) i takva okolina je predmet razvoja. U tom smislu treba razumjeti, definisati i ostvarivati okolinski razvoj. B2. Uspostaviti sistem projektovanja okoline

Kao prvi korak prelaska sa društveno-privrednog na društveno-okolinski model razvoja na svjetskom nivou projektovati osnove okoline (kao zbir izvorne i izgrađene prirode). Utvrditi materijalne i energijske procese i tokove na Planeti, te procese koji se odnose na mikroorganizme, fungije, floru i faunu. Potrebno je na svjetskom nivou uspostaviti takav stručni i politički projekat. U prvom redu projektovati sadržaj stakleničkih gasova u atmosferi kao zbir mjera za smanjenje emisije i mjera za povećanje akumulacije ugljika u šumama. Evropa, Sjeverna Amerika i Australija treba da napuste korištenje uglja u energetici do kraja 2035. godine.

That has to be a big change. Many intellectuals need to work to make the world realize that economics is not a goal for itself. That is a measure of the realization of the social and environmental development of the Planet and thus of all citizens of the world. In this context, environmental development is more than just environmental protection, nature protection and climate change mitigation. Man, as well as biological and social being, does not perceive nature as quality, but as a defect, and all its activity is - normally - reduced to chang the content of nature. In addition to the present nature, a technical nature (which forms the environment by nature) is built and such environment is subject to development. In this respect, environmental development should be understood, defined and pursued. B2. Establish an environmental design system

As a first step of the transition from social-economic to social-environmental model of development at the world level, design the basics of the environment (as the sum of the original and built nature). Identify material and energy processes and flows on the Planet, as well as processes related to microorganisms, fungia, flora and fauna. It is necessary to establish such a scientific and political project at the world level. First of all, design the content of greenhouse gases in the atmosphere as a sum of measures to reduce emissions and measures to increase carbon accumulation in forests. Europe, North America and Australia should abandon use of coal by the end of 2035.

13: Prelazak sa društveno-ekonomskog na društveno-okolinski razvoja/

Transition from socio-economic to socio-environmental development

B3. Pomjeranje težišta razvoja

Pomjeranje težišta razvoja sa društveno-ekonomskog razvoja ka društveno-okolinskom razvoju je vrlo složen proces. Mora započeti naučnim pristupom i mora biti podržan političkom voljom. Rezultat je uvođenje spiska pravila, kako stručnih tako i političkih. Na kraju moraju postojati svjetski ekonomski instrumenti za preorijentaciju razvoja.

B3. Shifting the focus of development

Moving the focus of development from socio-economic development to socio-environmental development is a very complex process. It must begin with a scientific approach and must be supported by political will. The result is the introduction of a list of rules, both professional and political. Finally, there must be global economic instruments to reorient development.


Sarajevo 2020-04-22


14: Koraci tranzicije razvoja od društveno-ekonomskog ka društveno-okolinskom/

Steps of development transition from socio-economic to the socio-environmental

C. PRELAZAK NA NOVI DRUŠTVENO-POLITIČKI SISTEM

C. TRANSITION TO A NEW SOCIO-POLITICAL SYSTEM

C1. Model novog društvenog sistema

Nakon kapitalizma, društvenog uređenja Istinske nepravde i socijalizma, društvenog uređenja Neistinite pravde, mora

doći na cijeloj Planeti do pojave novog društvenog uređenja nazvanog ovdje Demoautokratizam. Radi se o sistemu gdje se odluke donose demokratski, a sprovode autokratski. A podloge za donošenje razvojnih odluka i mehanizmi implementacije mjera određuju se uz pomoć ekspertskih sistema vještačke inteligencije - tj. pošteno i stručno.

C1. Model of a new social system

After capitalism, the social ordering of True injustice and socialism, the social ordering of False Justice, the

emergence of a new social ordering called the Demoautocracy here must occur on the entire Planet. It is a system where decisions are made democratically and implemented autocratically. And the bases for development decisions and the mechanisms for implementing the measures are determined with the help of expert systems of artificial intelligence - ie. honestly and professionally.

15: C1 Model novog društvenog uređenja - demoatokratizam (Knežević, A.)/

C1 The model of new society order - demoautocracy (Knezevic, A.)

Mora postojati odgovornost demosa za definisanje njihovih potreba i želja, a zatim odgovornost vlasti za implementaciju donesenih odluka. Na kraju moraju postojati intelektualni alati koji podržavaju i jedno i drugo, koji koriste podatke i modele donošenja odluka. Građani učestvuju u procesu definisanja svojih potreba i putem posebno urađenog i posebno vođenog sistema

It must be the responsibility of the demos to define their needs and wants and then the responsibility of the authorities to implement the decisions made. Finally, there must be intellectual tools that support both, that use data and decision-making models. Citizens participate in the process of defining their needs and through a specially designed and specially managed


Sarajevo 2020-04-22


društvenih mreža koji funkcioniše u okviru sistema vještačke inteligencije. Spriječavanje širenja pandemije virusa COVID-19 doveo je do većeg korištenja elektroničkih mreža u procesu razmjene informacija. Ovaj sistem treba unaprijediti da se putem vještačke inteligencije, na bazi stavova poslanika u skupštinama formiraju odgovarajuće strategije i propisi. Neće biti dozvoljeno odstupanja političara od, na taj način utvrđene, platforme. Isti sistem treba da formira platformu za vlast, da prati i usmjerava djelovanje vlasti. Time će porasti povjerenje građana u vlast. Između građana i njihovih političkih predstavnika i vlasti treba da postoji i djeluje vještačka integencija.

social networking system that functions within the artificial intelligence system. Preventing the spread of the COVID-19 pandemic has led to greater use of electronic networks in the information exchange process. This system should be improved to formulate appropriate strategies and regulations through artificial intelligence, based on the views of MPs to assemblies. Politicians will not be allowed to deviate from the platform thus rigged. The same system should form a platform for the government, to monitor and direct the action of government. This will increase citizens' confidence in the government. There must be artificial intelligence to operate between the citizens, their political representatives and authorities.

D. POSTULATI RAZVOJA

D. POSTULATES OF THE DEVELOPMENT

D1. Šema cjelokupnog Sistema

U centru modela razvoja države, pored politike prema obnovljivim, neobnovljivim i iscrpivim resursima, je resursna iskoristivost i to: (i) resursna efikasnost i menadžment, (ii) resursna efektivnost i granski razvoj i (iii) resursna produktivnost i governans. Analiza resursne iskoristivosti (v. B3) je uokvirena sa četiri sloja (4, 5, 6, i 7).

D1. Scheme of the overall system

Resource efficiency is in the heart of the country's development model, in addition to the policy of renewable, non-renewable and exhaustible resources, namely: (i) resource efficiency and management, (ii) resource efficiency and branch development, and (iii) resource productivity and governance. The resource utilization analysis (see: B3) is framed by four layers (4, 5, 6, and 7).

16: D1 Šema modela sveukupnog razvoja države (Knežević, A.)/

D1 Scheme of the model of overall state development (Knezevic, A.)

D2. Resursna iskoristivost

Razvoj može biti viđen i kao uspješnost u korištenju svih različitih oblika sadržaja na Planeti koje sa ekonomskog

D2. Resource utilization

Development can also be seen as a success in using all the various forms of content on the Planet that, from an


Sarajevo 2020-04-22


stanovišta nazivaju resursima. Kada se govori o korištenju resursa misli se u prvom redu na organizacione sisteme njihovog korišetnja resursa. Tako se razlikuju: a. Resursna efikasnost i menadžment, kao tehno-ekonomska kategorija na nivou proizvodne organizacije, lokalne uprave i sl.), b. Resursna efektivnost i stjuartšip (engl. Stewardship), kao

društveno-ekonomska kategorija na nivou privredne grane ili društvene oblasti i c. Resursna produktivnost i governans (engl. Governance), kao sveukupno vođenje države, tj. društvena i okolinska komponenta razvoja primjenom ekonomskih mjera); recipročna vrijednost pojma resursna produktivnost je resursna intenzivnost. Politika korištenja resursa vodi računa o tome da se resursi dijele na obnovljive, neobnovljive i iscrpive. Primjer iscrpivih resursa su šume. Razvoj povećanja resursne efikasnosti u najširem smislu zahtijeva znanja, vještine i odgovarajuću organizaciju na svim nivoima države i svijeta. Ogromni su potencijali Planete na ovom području.

economic standpoint, are referred to as resources. When it comes to the use of resources, we refer primarily to the organizational systems of their use of resources. This is how they differ: a. Resource efficiency and management (as a techno-economic category at the level of production organization, local government, etc.), b. Resource efficiency and stewardship, as a socio-economic category at the level of industry or social field, and c. Resource Productivity and Governance, as the overall governance of the state, ie. social and environmental component of development by applying economic measures); the reciprocal value of the term resource productivity is resource intensity. Resource utilization policies ensure that resources are divided into renewable, non-renewable and exhaustible. Forests are an example of exhaustive resources. Developing resource efficiency increases in the broadest sense requires knowledge, skills and appropriate organization at all levels of the country and the world. The Planet's potential in this area is enormous.

To su: (4) ljudskost, (5) vladavina prava, (6) vladavina znanja i (7) svjetska odgovornost i svjetska saradnja. Ljudskost je strpana u dubini naših mozgova. Treba joj dozvoliti da ispliva. Bez vladavine prava nema pravog razvoja. Za vladavinu prava okvir je vladavina znanja. D3. Kontibucionizam

Svaki čovjek, bez obzira na status (zaposlen, nezaposlen, član udruženja, student, domaćin) na svoj naćin doprinosi razvoju svijeta (kontribucionizam). Obuhvaćeni su različitim organizacionim oblicima. Neki od njih imaju ugovor za rad u državnim organizacijama i poslovnim organizacijama. Neki od njih dorpinose i bez formalnog ugovora o radu. Stoga unutar države svi punoljetni građani imaju određenu nadležnost (Michael Telinger). Oni koji su

zaposleni imaju dodatnu nagradu za svoj rad. Zavisno od demografske politike države može da se uvede i dječiji dodatak.

Vremenom, razvojem društva pojedini proizvodi moraju biti dostupni i bez plaćanja naknade. U ograničenim količinama to u prvo vrijeme mogu da budu električna energija, te korištenje informacionih mreža.

These are: (4) humanity, (5) the rule of law, (6) the rule of knowledge and (7) world responsibility and world cooperation. Humanity is buried in the depths of our brains. It should be allowed to swim. Without the rule of law, there is no real development. For the rule of law, the framework is the rule of knowledge. D3. Contibutionism

Every person, regardless of status (employed, unemployed, association member, student, host) contributes in his own way to the development of the world (contributionalism). They are covered in different organizational forms. Some of them have a contract for work in state organizations and business organizations. Some of them donate even without a formal employment contract. Therefore, within the state, all adult citizens have some jurisdiction (Michael Telinger). Those who are employed have an additional reward for their work. Depending on the demographic policy of the state, child allowance may also be introduced. Over time, with the development of a company, certain products have to be available without paying a fee. In limited quantities, this may at first be electricity and the use of information networks.

D4. Svjetski porez

Planeta nije mjesto samo dogovaranja šefova država nego jedinstveni sistem za koga imaju odgovornost ne samo predsjednici vlada bogatih država, nego i pojedinci – od vodećih intelektualaca do vodećih bogataša. Građani svijeta koji imaju godišnji prihod iznad određenog nivoa (razvojnog praga date države), pored plaćanja poreza državi stanovanja ili državi privređivanja, treba da plaćaju i svjetski porez. Na ovaj način prikupljena sredstva se usmjeravaju kao pomoć najmanje razvijenim državama svijeta.

D4. The world tax

The Planet is not only a place of agreement between heads of state, but a unique system for which not only the prime ministers of rich countries, but also individuals - from leading intellectuals to leading rich people - are responsible. Citizens of the world who have an annual income above a certain level (development threshold of a given country), in addition to paying taxes to their country of residence or economy, should also pay world tax. In this way, the funds raised are channeled to help the least developed countries of the world.


Sarajevo 2020-04-22


D5. Svjetsko finansijsko ekonomsko i okolinsko tržište

Pored svjetskog finansijskog tržišta potrebno je uvesti i svjetsko tržište okolinskih uticaja, pri čemu, dok robe imaju pozitivnu novčanu vrijednost, vrednovanje okolinskih uticaja ima negativni predznak. Pored sistema okolinskih ekonomskih stimulansa i destimulansa koje primjenjuju interno mnoge države u svijetu (A), ovdje se predlaže uvođenje i mehanizmi trgovine okolinskim uticajima na svjetskom nivou. Predlažu se dva vida: (B) snošenje troškova okolinskih i stakleničkih prekograničnih uticaja (zračne struje i vodeni tokovi) i (C) snošenje okolinskih troškova nastalih pri proizvodnji za izvoz.

D5. World Financial Economic and Environmental Market

In addition to the global financial market, it is necessary to introduce a global market for environmental influences, where, while goods have a positive monetary value, the valuation of environmental impacts has a negative sign. In addition to the environmental economic stimulus and disincentives systems applied internally by many countries in the world (A), the introduction and mechanisms of environmental trade at the global level are proposed here. Two types are proposed: (B) the cost of environmental and greenhouse cross-border impacts (air and water flows) and (C) the environmental cost of production for export.

17: Pored međunarodnog tržišta roba i usluga uspostavlja se međunardono tržište okolinskih uticaja (A.

Knežević)/ In addition to the international market for goods and services, an international market for environmental

impacts is being established (A. Knezevic)

U prvom slučaju države koje po glavi stanovnika imaju nadprosječne emisije ugljendioksida čime izazivaju klimatske promjene koje se negativno održavaju na razvoj siromašnih država treba da plate naknade tim zemljama. Na ovaj način se društveni proizvod ugroženih država može, treba i mora značajno popraviti. U drugom slučaju, na primjer, uvoznik čelika iz jedne države treba državi proizvođaču platiti direktno u budžet obeštećenje za iscrpljivanje resursa i za okolinske uticaje nastale pri proizvodnji tog čelika.

In the first case, per capita countries have above-average carbon dioxide emissions, thereby causing climate change that is negatively maintained on the development of poor countries, they should pay compensation to those countries. In this way, the social product of disadvantaged countries can, should and must be significantly improved. In the latter case, for example, an importer of steel from one country would have to pay the producer country directly into the budget compensation for the depletion of resources and for the environmental impacts of producing that steel.

D6. Uspostava pravilne Trampe duga prema prirodi

Kada bi se izvršilo prebijanje dugova na liniji razvijeni – nerazvijeni – priroda (v. A9), pokazalo bi se da razvijene države duguju manje razvijenim državama. Treba procijeniti uticaj i jedne i druge grupe država prema okolini i izvršiti prebijanje dugova. Uspostaviti mehanizme kako će zemlje u razvoju da vrate ovaj dug manje razvijenm državama. Isto tako treba poboljšati spsobnosti manje razvijenih država da odrede svoja potraživanja po ovom osnovu, te da odrede održiva ulaganja iz sredstava koje će dobiti iz razvijenih država.

D6. Establishing a proper Debt to Nature Swap

If debts were to be offset in the line of developed - undeveloped - nature (see: A9), it would appear that developed countries owe to less developed countries. The environmental impact of both groups of countries should be assessed and debt repayments should be made. Establish mechanisms for developing countries to repay this debt to less developed countries. It also needs to improve the capacity of less developed countries to determine their claims on this basis, and to determine sustainable investments from the funds they will receive from developed countries.

D7. Proizvodi

U cilju povećanja resursne iskoristivosti potrebno je

D7. Products

In order to increase resource efficiency, major steps need


Sarajevo 2020-04-22


napraviti velike korake, posebno: proizvodi moraju biti višefunkcionalni, kao što su to usluge prirode društvu. To zahtijeva kompletno drugačiji pristup. Na dalje, mora se povećati broj sati korištenja proizvoda. Primjer: umjesto kupovine automobila koji se koristi mali broj sati godišnje, koristiće se usluge vožnje i plaćati proizvođaču po broju pređenih kilometara godišnje. Ili će grad nabaviti određeni broj automobila koje će koristiti građani i plaćati na sat. Sve će biti manje privatnih proizvoda. Na dalje, proizvodi moraju biti projektovani i izgrađeni za poboljšavanje funkcije, održavanje i popravljanje, te za rastavljanje u cilju zaokruživanja njihovog životnog ciklusa (nakon korištenja povrat u prirodu ili u privredu). Građani su svjesni značaja kupovine domaćih proizvoda, time doprinose zapošljavanju u državi i stabilnosti platnog bilansa države. D9. Usaglašenost tehnologija i globalnih okolinskih uslova

Kod razvoja novih globalnih tehnologija poštovati princip predostrožnosti, smatra se da nove tehnologije djeluju nepovoljno na okolinu i na zdravlje ljudi sve dok se ne dokaže suprotno. I u tom slučaju istraživati potencijalne uticaje u toku eksploatacije tih tehnologija. Za svaku takvu (značajnu) tehnologiju mora postojati nadležno svjetsko tijelo.

to be taken, in particular: products must be multifunctional, such as nature services to society. This requires a completely different approach. Furthermore, the number of hours of product use must increase. Example: Instead of buying a car that uses a small number of hours per year, it will use ride-hailing services and pay the manufacturer the number of miles driven per year. Or the city will procure a certain number of cars to be used by citizens and pay by the hour. There will be less and less private products. Furthermore, products must be designed and built to improve function, maintain and repair, and to disassemble in order to complete their life cycle (after use, return to nature or the economy). Citizens are aware of the importance of buying local products, thus contributing to employment in the country and stability of the balance of payments of the state. D9. Compliance of technologies and global environmental conditions

Respect the precautionary principle when developing new global technologies, new technologies are considered to have an adverse effect on the environment and human health until proven otherwise. In that case, to investigate the potential impacts during the exploitation of these technologies. There must be a competent world authority for any such (significant) technology.

18: Princip predostrožnoasti kod razvoja novih globalnih tehnologija/

Precautionary principle when developing new global technologies

D9. Visoke tehnologije u manje razvijenim državama

Kapital iz razvijenih zemalja se plasira u zemlje u razvoju na proizvodnji proizvoda koji spadaju u visokotehnološke proizvode. Međutim, treba imati na umu da je za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda potrebna isključivo nekvalifikovana ili polukvalifikovana radna snaga, što je nepovoljno za zemlju domaćina. Stoga treba razumjeti da plasiranje proizvodnje takvih tehnologija u zemljama u razvoju podrazumjeva i ulaganje u naučno-istraživački rad u tim zemaljama. A to će se najbolje postići povezivanjem naučnih potencijala zemalja u razvoju sa potencijalima razvijenih država. D10. Kapital i radna snaga – centri privlačnosti

Centri raspoloživog kapitala i centri ponude radne snage geografski se ne poklapaju. Pravilo da radna snaga ide za kapitalom treba zamijeniti pravilom da kapital ide prema centrima viška radne snage. Znači umjesto da migranti mukotprno putuju svijetom ka mjestu kapitala koji može omogućiti njihovo zapošljavanje, kapital treba da ide tamo

D9. High technology in less developed countries

Capital from developed countries is invested in developing countries for the production of products that belong to high-tech products. However, it should be borne in mind that the production of high-tech products requires only unskilled or semi-skilled labor, which is disadvantageous to the host country. Therefore, it should be understood that the marketing of the production of such technologies in developing countries also implies investment in scientific research in those countries. And this will be best achieved by linking the scientific potential of developing countries to that of developed countries. D10. Capital and manpower - centers of attraction

The available capital and labor supply centers do not geographically overlap. The rule that labor goes after capital should be replaced by the rule that capital goes to centers of surplus labor. So instead of migrants laboriously traveling the world to a place of capital that can facilitate their employment, capital should go where it has the


Sarajevo 2020-04-22


gdje ima raspoložive radne snage. Kako bi kapital došao u neku državu, ona treba da je uređena – od građanskih prava do spriječavanja korupcije. Sadašnja praksa da se u tim državama izazivaju ratovi ako bi se ovladalo njihovim resursima, treba da bude zamijenjena praksa da kapital sa sobom vodi pravila uređenosti države. Razvijene države treba da shvate da je takav pristup u konačnici i u njihovom interesu, te treba da ga podrže.

available manpower. In order for capital to come to a country, it needs to be regulated - from civil rights to the prevention of corruption. The current practice of causing wars in these states if their resources are to be mastered should be replaced by the practice that capital carries with it rules of state. Developed countries need to understand that such an approach is ultimately in their interest and should support it.

19: Uz transfer tehnologije ide i podrška naučnom potencijalu države koja nudi radnu snagu (Knežević, A.)/

Along with technology transfer goes support for the scientific potential of the state which offers labor (Knezevic, A.)

D11. Snabdjevačka sigurnost

Snabdjevačka sigurnost će se povećati: (i) politikom lokalne proizvodnje, (ii) kod masovne proizvodnje od strane globalnih kompanija, one su dužne da uspostave svoje velike skladišne centre diljem Planete, kako bi se efikasnije koristila transportna sredstva, a proizvodi bili bliži potencijalnim kupcima. D12. Komunikacije

Smanjiće se fizičke komunikacioje među ljudima. Pokazaće se da se mnoge potrebe mogu zadovoljiti manjim kretanjima u gradu, državi i na Planeti, a da funkcija tih komunikacija bude zadovoljena (odnosi sa državnom administracijom, sa zdravstvenim servisom, proces donošenja odluka i sl.). To će smanjiti potrošnju energije (u prvom redu tečnih goriva) i ostaviti prostora za porodični život, druženja i putovanja.

D11. Supply security

Supply security will be enhanced by: (i) local production policies, (ii) in the case of mass production by global companies, they are required to set up their large warehousing centers around the globe in order to use transportation more efficiently and bring products closer to potential customers. D12. Communications

Physical communication among people will be decreased. It will be shown that many needs can be met with less movement in the city, state and planet, and that the function of these communications be satisfied (relations with the state administration, with the health service, the decision-making process, etc.). This will reduce energy consumption (first and foremost of body fuels and leave room for family life, socializing and traveling.

E. DRUŠTVENI RAZVOJ

E. SOCIETY DEVELOPMENT

E1. Građanska prava i pravo na identitet

Na nivou lokalne zajednice, upravne jedinice države i same države svi građani treba da su konstitutivni tj. da su ravnopravno obuhvaćeni ustavom. Građanska prava uključuju i poštivanje etničkog, kulturnog i vjerskog identiteta. Poštivanjem građanskih prava onemogućava se nadmetanje pojedinih etničkih, kulturnih i vjerskih grupa, nego se postiže slobodno izjašnjavanje ličnog identiteta. Građanin se može osjećati i kao pripadnik države (čak i više država) i pripadnik određene etničke grupe.

E1. Civil rights and the right on identity

All citizens should be constitutive at the level of the local community, the administrative units of the state and the state itself (equally covered by the constitution). Civil rights also include respect for ethnic, cultural and religious identity. Respect for civil rights prevents majorization of particular ethnic, cultural and religious groups, and freely expresses one's personal identity. A citizen can also feel as a member of a state (even more states) and a member of a particular ethnic group.


Sarajevo 2020-04-22


E2. Razvoj lokalnih zajednica

Samodostatnost sa proizvodima i uslugama mora biti ključni pojam kod planiranja održivog razvoja lokalnih zajednica. Najveći dio potreba stanovništvo treba da se zadovolji na lokalnom nivou, uključujući proizvodnju hrane, snabdjevanje vodom i regulisanje odvodnje, neutralizaciju otpada i dr. Manji dio potreba se zadovoljava zamjenom sa drugim lokalnim zajednicama i drugim državama. I sa nutrističke tačke gledišta povoljno je da ljudi koriste hranu proizvedenu iz lokalnih bioloških izvora, na koju su generacijama navikli i kojoj su se kroz svoj razvoj prilagodili. E3. Svjetski centar ljudske savjesti i znanja

Ne može ni kapital ni političari da vode razvoj svijeta. To može i mora biti samo ljudska savjest i znanje kojim raspolaže civilizacija. Stoga se osniva Svjetski centar ljudske savjesti i znanja. Čine ga nobelovci i drugi vrhunski svjetski intelektualci. U prvoj fazi ovo tijelo djeluje savjetodavno i promotivno. U drugoj fazi predlaže nova pravila razvoja, a u trećoj fazi izdaje certifikate za političare i tehnologije. Mora postojati svjetski centar osnovnih znanja. E4. Uloga intelektualaca

Na kraju, intelektualci svijeta se moraju izboriti za svoju odgovornost za razvoj svijeta. Implementacija demoatokratskog razvoja svijeta zavisi od intelektualaca svijeta – hoće li se prodavati političarima i ekonomskom tržištu ili će shvatiti da im je univerzum podario najviši nivo vrijednosti na ovoj Planeti – dolaženje do novih znanja i njihovog prenosa drugima. Intelektualci se ne smiju prodati političarima.

E2. Local community development

Self-sufficiency with products and services must be a key concept in planning the sustainable development of local communities. The majority of the needs are to be met locally by the population, including food production, water supply and drainage regulation, waste neutralization, etc. A smaller proportion of needs are met by replacements with other local communities and other countries. From a nutritional point of view, it is advantageous for people to use food produced from local biological sources, which they have been used to for generations and have adapted to through their development. E3. World Center for Human Conscience and Knowledge

Neither capital nor politicians can guide the development of the world. It can and must only be human conscience and knowledge possessed by civilization. Therefore, the World Center for Human Conscience and Knowledge is being established. It is base of Nobel Prize winners and other top intellectuals in the world. In the first phase, this body acts in an advisory and promotional capacity. In the second phase it proposes new rules of development, and in the third phase it issues certificates for politicians and technologies. There must be a worldwide center of basic knowledge. E4. The role of intellectuals

Ultimately, the intellectuals of the world must fight for their responsibility for the development of the world. The implementation of the demoatocratic development of the world depends on the intellectuals of the world - whether they sell themselves to politicians and the economic market, or realize that the universe has bestowed upon them the highest level of value on this planet - the acquisition of new knowledge and their transfer to others, Intellectuals must not be sold to politicians.

IDEJA O POKRETU SAVJESTI LJUDSKE RASE

IDEA ON THE MOVEMENT OF THE HUMAN RACE CONSCIENCE


Za vrijeme rata protiv Bosne i Hercegovine u opsjednutom Sarajevu (1992 – 1995), mnogi ljudi su se promijenili. Ugledni intelektualci postaju kukavice, anonimni ljudi postaju junaci. Jedan od junaka obrane Bosne i Hercegovine bio je moj susjed Goran Đapić koga sam znao prije rata, a upoznao u toku rata.

Goran Đapić je bio opsjednut idejom nove vizije razvoja. O tome je razgovarao sa domaćim inteketualcima, kao i sa stranim koje je susretao preko Međunarodnog centra za mir i na druge načine.

Bio je osmislio projekt Chrisis – Conscience of human race (Savjest ljudske rase). Svjetska kampanja Chrisis imala je za cilj pobuđivanje solidarnosti građana Evrope sa građanima Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine. Kampanja je pobudila veliku pažnju, značajan broj intelektualaca je dolazio u Sarajevo. Đapići ih smještaju u svoju grasonjeru,

During the war against Bosnia and Herzegovina in besieged Sarajevo, many people changed. Reputable intellectuals become cowards, anonymous people become heroes. One of the heroes of the defense of Bosnia and Herzegovina was my neighbor Goran Djapic whom I knew before the war and met during the war. Goran Djapic would be obsessed with the idea of a new vision of development. He discussed this with domestic interviewees as well as with foreign ones he met through the International Center for Peace and other ways. He designed the Chrisis - Conscience of Human Race project. The Chrisis World Campaign aimed to foster the solidarity of the citizens of Europe with the citizens of Sarajevo and the whole of Bosnia and Herzegovina. The campaign received a lot of attention, with a significant


Sarajevo 2020-04-22


kod prijatelja i komšija.

Sjedište projekta je bilo u Međunarodnom centru za mir koga je bio vodio Ibro Spahić.

Kako bi jače razvijao akciju Goran Đapić osniva nevladinu organizaciju Phoenix (Feniks), što je akronim od engleskih riječi Economy, Education, Environment, New science, Informatics, Culture, Sustainble development, Sarajevo).

number of intellectuals arrivals in Sarajevo. The staples place them in their studio, with friends and neighbors. The headquarters of the project was at the International Center for Peace, led by Ibro Spahić. In order to further develop the action, Goran Djapic founded the non-governmental organization Phoenix (Phoenix), which is an acronym for the English words Economy, Education, Environment, New science, Informatics, Culture, Sustainable development, Sarajevo).

Goran ĐAPIĆ (1952 – 2016)

Cilj Centra je okupljanje i povezivanje eksperata sa područja inžinjerstva, umjetnika, ekonomista i drugih.

The aim of the Center is to gather and connect experts in the field of engineering, artists, economists and others.

Ulaganje u energijsku efikasnost i

mala obnovljiva postrojenja

PAMETNI PUT KA EKONOMSKOJ OBNOVI NAKON KRIZE COVID-19

Energijsku efikasnost kroz višestruke koristi ne treba tretirati samo kao „prvo gorivo“, već i kao izvor ekonomske obnove nakon pandemija koronavirusa.

Investing in energy efficiency and small renewable installations

A SMART PATHWAY TO ECONOMIC RECOVERY

AFTER COVID-19 CRISIS

Energy efficiency through its multiple benefits should not only be treated as “the first fuel”, but also as a source of economic regeneration after post the coronavirus pandemic.

20: Poboljšanje energijske efikasnosti (Izvor: IEA)/ Energy efficiency improvement (Source: IEA)


Sarajevo 2020-04-22


Da bi se to dogodilo, potrebne su povećane investicije u renoviranje zgrada, povećana upotreba održivog grijanja i hlađenja, podrška privredama da proizvode na nacionalnom nivou i instaliraju energetski učinkovite tehnologije u stambenim, javnim i poslovnim zgradama.

Publikacija WBIF Ulaganje u čistu energiju na zapadnom Balkanu utvrdila je da potrebe za ulaganjem u energetsku efikasnost samo u građevinskom sektoru u regiji vjerovatno prelaze 3 milijarde EUR.

Kritična je intenzivna komunikacija i veliko podizanje svijesti javnosti o raspoloživim mehanizmima finansiranja, tehnologijama, njihovim prednostima i mogućnostima finansijske podrške. Imajući to u vidu, Sekretarijat Energetske zajednice preuzeo je na sebe „misiju“ razmjene informacija i podizanja svijesti o već postojećim mogućnostima finansiranja na osnovu javno dostupnih informacija. Fokus je na regionalnim programima o energetskoj učinkovitosti i malim mogućnostima obnovljivih izvora.

Većina objekata oslanja se na lokalne finansijske posrednike u identificiranju i provedbi projekata koristeći sredstva koja daju sredstva. Oko 45 komercijalnih banaka ili finansijskih institucija u regiji nudi finansijske proizvode o energetskoj učinkovitosti ili obnovljivim izvorima energije. Mnogi od njihovih finansijskih proizvoda temelje se na ponudi namjenskih kreditnih linija koje su stavile na raspolaganje međunarodne finansijske institucije i razvojne banke, a koje su finansirane bespovratnim sredstvima EU za tehničku pomoć i finansijske poticaje. U nastavku su navedeni neki od najilustrativnijih primjera.

For this to happen, there is a need for enhanced investment in building renovations, increased use of sustainable heating and cooling, support for economies to produce nationally and install energy efficient technologies in residential, public and commercial buildings.

The WBIF publication Investing in Clean Energy in the Western Balkans identified that energy efficiency investment needs in the region's buildings sector alone are probably in excess of €3 billion.

An intensive communication and large public awareness raising of the available financing mechanisms, technologies, their benefits, and the financial support opportunities is critical. Having this in view, the Energy Community Secretariat has taken upon itself the “mission” of sharing information and raising awareness of already existing financing opportunities, based on publicly available information. The focus is on regional programmes on energy efficiency and small renewable financing opportunities.

Most facilities rely on local financial intermediaries to identify and implement projects using funds provided by the facilities. Approximately 45 commercial banks or financial institutions offer energy efficiency or renewable energy financial products in the region. Many of their financial products are based on the offer of dedicated credit lines made available by the international financial institutions and development banks, supported by EU grant funding for both technical assistance and financial incentives. Some of the most illustrative examples are listed below.

Violeta Kogalniceanu, Head of Infrastructure and Energy Efficiency Unit [email protected]

https://energy-community.org/regionalinitiatives/infrastructure/investing.html

POSLIJE KOVIDNI SVIJET u broju 2 donosi:

Knežević, A.: Sekvencijalni razvoj Bosne i Hercegovine Knežević, A.: Prijedlog novog ustavnog rješenja, uključujući novu teritorijalnu organizaciju države Bosne i Hercegovine

POST-COVID WORLD in Publication 2:

Knezevic, A.: Sequential Development of Bosnia and Herzegovina Knezevic, A .: Proposal for a New Constitutional Decision, including a New Territorial Organization of the State Bosnia and Herzegovina

https://wbif.eu/storage/app/media/Library/9.Sectors/1.Energy/EE%20Brochure%20final%20dec%202019.pdf

https://wbif.eu/storage/app/media/Library/9.Sectors/1.Energy/EE%20Brochure%20final%20dec%202019.pdf


Sarajevo 2020-04-22


Documents

JOURNAL OF WORLD FREE INTELLECTUALS No · 2020. 4. 22. · kao kad smo ih stvarali. Albert Einstein Pozivamo Svijetu nakon ove posljednje pandemije, predstoje promjene u razvoju