http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Johannes Brahms – najbolje izvedbe

Bio je njemački skladatelj i pijanist. Rodio se u Hamburgu, 7.05.1833., a umro u Beču, 3. IV. 1897. Otac mu je bio glazbenik pa se rano počeo baviti sviranjem, davanjem poduke i aranžiranjem salonskih komada. Glazbenici Cossel i Marxsen, rano su uočili njegov talent te su ga podučavali. Kao dvadesetogodišnjak Brahms je upoznao violinista J. Joachima koji ga je preporučio Clari i Robertu Schumann. Uz njihovu potporu postaje poznat pa kao nova nada njemačke glazbe djeluje u Düsseldorfu, Detmoldu, Göttingenu i Hamburgu. 1862. odlazi u Beč gdje i ostaje. Tu radi, od 1863., kao dirigent u Wiener Singakademie, a od 1872. u Gesellschaft der Musikfreunde. Bio je velikan klasične glazbe i pronašao je stil u kojem se osjećao vrlo ugodno. To su bile tradicionalne strukture i tonaliteti njemačkog idioma u kojima je proveo cijeli život. Nije bio inovator, već je preferirao logiku simfonije, sonate, fuge i varijacije. Kada je umro u travnju 1897. u dobi od 63 godine, bio je najistaknutiji skladatelj na svijetu. Posvuda se svirala njegova glazba, a njegovi su učenici preuzeli najvažnije položaje u svim

državama koje su imale značajnu glazbenu produkciju. Autorskim se honorarima obogatio te stoga nije imao financijske pokrovitelje, nego je na najvišoj mogućoj razini živio od svog talenta. Vrijeme je provodio kao slobodni umjetnik, egzistenciju su mu osiguravali tantijeme i turneje, a gostovao je u Austro-Ugarskoj, Švicarskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Italiji i drugim europskim zemljama. Oko Brahmsa su se okupili idejni istomišljenici novoklasične škole: Billroth, Levy, von Bülow i Hanslick, koji su se protivili školi kasnog romantizma koju su predvodili Liszt i Wagner. Brahms je bio vrlo značajan skladatelj njemačkog romantizma druge polovice XIX. stoljeća te glavni predstavnik glazbene struje koja potječe od Bacha i Beethovena. Prvu simfoniju proglasili su desetom Beethovenovom, a njegov ugled i status skladatelja je bio takav da se s Bachom i Beethovenom ubraja u Tri B glazbe, kako je naglasio čuveni ravnatelj Hans von Bülow. Iako Brahms nije bio vjernik, privlačili su ga crkveni modusi, melodije s rastavljenim trozvukom te narodna glazba. Skladbe njegova opusa predstavljaju vrhunce određenih područja u procesu učenja umjetničke glazbe i na programima solista, komornih grupa i orkestara. Njegova IV. simfonija, violinski koncert, Mađarski plesovi te Njemački rekvijem predstavljaju najznačajnija djela umjetničke glazbe. Skladao je oko 120 opusa orkestralnih djela, 4 simfonije, 4 koncerta, dvadeset komornih djela (trija, kvarteti, kvinteti, sonate), dvadesetak skladbi za klavir (sonate, stavci s plesnim nazivima, varijacije na vlastite i tuđe teme, fantazije), nekoliko opusa za klavir četveroručno i za dva klavira, tridesetak zborova, kanone, vokalne duete i kvartete uz pratnju, 36 opusa s više od 200 solo pjesama te aranžmane pučkih napjeva i mnoge transkripcije. Najznačajnije su simfonije, komorna glazba, djela za klavir i solo pjesme. Brahmsove Varijacije sigurno nisu njegova najpoznatija i najizvođenija djela niti su ikad snimljene u potpunosti, osim u izvedbi za solo klavir Garricka Ohlssona. Međutim, iz nekog nedokučivog razloga ovaj me je dvostruki album prikovao za fotelju dok ga nisam u potpunosti poslušao. Upsamplirao sam PCM signal na DSD128 preko DSD DAC-a Topping D30, a izlazni signal je napajao Lehmann pojačalo za slušalice. Garrick Ohlsson na savršeni način predstavlja Brahmsovu glazbu te od prvog akorda Teme i Varijacije u d-molu slušatelju ne ostavlja drugu mogućnost nego da se potpuno posveti neposrednosti izričaja veličanstvene glazbe.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Brahmsova je glazba dominantno uravnotežena, formalno potpuno dotjerana, daleko od suhoće i eklektičnosti koju su mu pripisivali predstavnici struje nadahnute Wagnerom. Brahmsova glazba zvuči smireno i kompaktno, zadržava punoću zvuka dok se povremeno javljaju sjetni rezignirani motivi te očaravajuća melankolična rasplinutost koja opčinjava slušatelja. Brahms je koristio vlastite skladbe, a istraživao je i metodologiju drugih skladatelja kako bi odao počast prethodnicima i suvremenicima kojima se divio - Glucku, Schubertu, Handelu, Bachu, Paganiniju te Schumannu. Istraživao je i vlastitu glazbu na sličan način, a išao je tako daleko da je u Kleines Klavierstücke napravio karikaturu vlastitog glazbenog izričaja. Ohlssonova veličanstvena tehnička vještina i muzikalnost primoravaju slušatelja da glazbu posluša do kraja. Prethodno sam se već uvjerio u Ohlssonovu veličinu, pa sam se pitao koji tajni detalj čini ovu izvedbu veličanstvenom. Tada mi je pogled pao na brošuru uz CD koja navodi kako je snimka napravljena u akustički vrhunskoj koncertnoj dvorani Wyastone. Osim izvrsne akustike, dvorana posjeduje i tri klavira Steinway Model D. Pod u dvorani i na pozornici je ravan, napravljen od tvrde bukovine. Kada se i navedeno uzme u obzir, rezultat je možda najznačajnija glazbena izvedba Brahmsovih Varijacija od kojih bi izdvojio bravuroznu, mogli bi reći, pirotehničku virtuoznost Paganinijeve varijacije s ogromnom dozom Ohlssonove izvanredne muzikalnosti. Kako smo prethodno naveli najznačajnija Brahmsova djela su simfonije, komorna glazba i djela za klavir. Izdvojio bi neke zadivljujuće izvedbe Brahmsovih djela na sljedećim CD-ovima:

Steinway Model D u dvorani Wyastone

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Klasična glazba s izborom najboljih izvedbi - poveznice

Razdoblja klasične glazbe

Uvod i poveznice na sve datoteke ***Grafički prikaz razdoblja klasične glazbe

Rana barokna glazba

Claudio Monteverdi 1567. – 1643. Carlo Gesualdo di Venosa 1566. –1613.

Girolamo Frescobaldi 1583. – 1643. Srednja barokna glazba

Jean-Baptiste Lully 1632. – 1687. Tomaso Albinoni 1671. –1751. Arcangelo Corelli 1653. – 1713.

Dieterich Buxtehude 1637. – 1707. Henry Purcell 1659. – 1695.

Domenico Scarlatti 1685. - 1757. Alessandro Scarlatti 1660. –1725.

Giuseppe Torelli (1658 – 1709) Kasna barokna glazba

Georg Philipp Telemann 1681. – 1767. Giuseppe Tartini 1692. – 1770.

Giovanni Battista Pergolesi 1710. - 1736. Georg Friedrich Handel - Najbolje snimke i izvedbe

Concerti Grossi, op.6. Concerti Grossi, op.6. - osvrt za audiofile

Johann Sebastian Bach - Matematika i glazba Goldberg varijacija

Matematika i glazba Goldberg varijacija Antonio Vivaldi - programska glazba Četiri godišnja

doba Najbolje izvedbe za audiofile

Glazba klasicizma Joseph Haydn - otac simfonije i otac gudačkog kvarteta Najbolje izvedbe gudačkih kvarteta

Luigi Boccherini (1743–1805) Wolfgang Amadeus Mozart - Mozartov učinak i

inteligencija - Sonata za dva klavira K448 Kako Mozartova glazba djeluje na čovjeka - Najbolje

izvedbe Sonate za dva klavira K448 Wolfgang Amadeus Mozart - najbolje izvedbe simfonije br. 40 u g molu, K 550 za audiofile

Najbolje izvedbe simfonije br. 40 Ludwig van Beethoven - najbolje snimke i izvedbe

simfonija za audiofile Charles Bourney – najbolje izvedbe

***Grafički prikaz razdoblja baroka i klasike sa skladbenicima

Glazba romantizma Gioacino Rossini

Gaetano Donizetti Vicenzo Bellini Hector Berlioz

Johann Straus Felix Mendelssohn

Fryderyk Chopin Robert Schumann

Franz Schubert Franz Liszt

Anton Bruckner Giacomo Puccini Antonin Dvorak

Pablo de Sarasate Edward Elgar

Ruggiero Leoncavallo Jean Sibelius

Camille Saint-Saens - najbolje snimke i izvedbe djela za audiofile

Najbolje izvedbe s osvrtom za audiofile

kasni romantizam: Otorino Respighi

Edvard Grieg Modest Musorgsky

Nikolai Rimski Korsakov Georges Bizet

Petar Ilič Čajkovski Johannes Brahms Richard Wagner Giuseppe Verdi Gustav Mahler Jean Sibelius

Richard Strauss Gabriel Urbain Fauré

postromantizam: Giacomo Puccini

Sergei Rachmaninoff Alexandar Scriabin

Emmanuel Chabrier - najbolje snimke za audiofile

Glazba 20. stoljeća - moderna I dio impresionizam: Claude Debussy Maurice Ravel

moderna: Albert Roussel - najbolje snimke za audiofile

Erik Satie Gustav Holst Charles Ives Bela Bartok

Igor Stravinsky

Glazba 20. stoljeća - moderna II dio Sergei Prokofiev

George Gershwin Aram Khachaturian Dmitri Shostakovich

Benjamin Britten Frederic Mompou, najbolje izvedbe