2
Jevreji kabalisti zavedose autora oveknjige te predje u judejstvo iako se nije formalno odrekao hriscanstva. Takvu sintetiziranu religiju oni definisu kao "noahizam" - prirodnu Bogootkrivenu religiju Noja. Veoma ugledni italijanski ravin Benamoceg izmedju ostaloga kaze autoru ove knjige: "Da li je noahizam kompromis izmedju hriscanstva i juedjestva? Ako se secate onoga sto sam rekao u mome predgovoru dela "Izrailj i covecanstvo", vi cete videti da je noahizam istinska, jedinstvena vecna religija neznabozaca i da ona ima sa religijom Izrailja zajednicki izvor. To nije nista drugo nego istinsko hriscanstvo, t.j. ono sto bi hriscanstvo moralo da bude, to - sto ce ono jednom biti. To je po misljenju jevreja istinita religija mesijanskih vremena" (str.164). U predgovoru pak knjizi Paljera izdavac, Edmon Fleg, primecuje da je njen autor samo jedan od prvih savremenih prozelita, slicnih prozelitima judejstva iz vremena staroga Rima. On dalje kaze: "Odista ideal nasih proroka nikad nije bio da naturaju svima narodima na zemlji obrede, koji su obavezni jedino za potomke Avramove, koji sacinjavaju rasu svestenika". Ista se misao cesto ponavlja u nauci ravina Benamocega. Odgovarajuci na reci Paljera, da on prvi put cuje o noahizmu, Benamoceg izjavljuje, da to nije on licno izmislio, vec da je to ucenje Talmuda. To je, kaze ravin, "ucenje o kome se raspravlja na svakoj stranici naseg Talmuda i koje je isto toliko rasireno medju nasim uciteljima, koliko je malo poznato, recicu cak nepoznato drugima".(str.138). Ravin Benamoceg potanko razjasnjava razliku u polozaju jevreju i noahita, t.j. prozelita. On to cini citirajuci Toru prema kojoj je prozelit nesto srednje izmedju neznabosca i judejina. "Tora nas", kaze on, "obavezuje da mu (prozelitu) dajemo zivotinju koju je zabranjeno jesti nama, jevrejima. Mi mu je moramo dati, umesto da je prodamo norhi-u, t.j. neznaboscu,

Jevreji Kabalisti Zavedose Autora Oveknjige Te Predje u Judejstvo Iako Se Nije Formalno Odrekao

Embed Size (px)

DESCRIPTION

je...

Citation preview

Jevreji kabalisti zavedose autora oveknjige te predje u judejstvo iako se nije formalno odrekaohriscanstva. Takvu sintetiziranu religiju oni definisu kao "noahizam" - prirodnuBogootkrivenu religiju Noja. Veoma ugledni italijanski ravin Benamoceg izmedju ostalogakaze autoru ove knjige: "Da li je noahizam kompromis izmedju hriscanstva i juedjestva? Akose secate onoga sto sam rekao u mome predgovoru dela "Izrailj i covecanstvo", vi cete videtida je noahizam istinska, jedinstvena vecna religija neznabozaca i da ona ima sa religijomIzrailja zajednicki izvor. To nije nista drugo nego istinsko hriscanstvo, t.j. ono sto bihriscanstvo moralo da bude, to - sto ce ono jednom biti. To je po misljenju jevreja istinitareligija mesijanskih vremena" (str.164). U predgovoru pak knjizi Paljera izdavac, EdmonFleg, primecuje da je njen autor samo jedan od prvih savremenih prozelita, slicnih prozelitimajudejstva iz vremena staroga Rima. On dalje kaze: "Odista ideal nasih proroka nikad nije bioda naturaju svima narodima na zemlji obrede, koji su obavezni jedino za potomke Avramove,koji sacinjavaju rasu svestenika". Ista se misao cesto ponavlja u nauci ravina Benamocega.Odgovarajuci na reci Paljera, da on prvi put cuje o noahizmu, Benamoceg izjavljuje, da to nijeon licno izmislio, vec da je to ucenje Talmuda. To je, kaze ravin, "ucenje o kome se raspravljana svakoj stranici naseg Talmuda i koje je isto toliko rasireno medju nasim uciteljima, kolikoje malo poznato, recicu cak nepoznato drugima".(str.138).Ravin Benamoceg potanko razjasnjava razliku u polozaju jevreju i noahita, t.j. prozelita. Onto cini citirajuci Toru prema kojoj je prozelit nesto srednje izmedju neznabosca i judejina."Tora nas", kaze on, "obavezuje da mu (prozelitu) dajemo zivotinju koju je zabranjeno jestinama, jevrejima. Mi mu je moramo dati, umesto da je prodamo norhi-u, t.j. neznaboscu,idolopokloniku, sto je jasan dokaz, da se prema Petoknjizju ovaj prozelit ne smatra daneznabozac, idolopoklonik, ali da se on i ne asimilira potpuno i jeddnostavno sa izrailjanima"(str.134).I tako su dakle, ljudi o ucenju talmudista dele na tri vrste: na sveto pleme Izrailja, prozelitenoahistei potpuno tudje judejstvu, za koje postoji mnogo raznih pogrdnih imena.* )Na slican nacin uce talmudisti i o sudbinama naroda u ocekivanim od njih mesijanskim