Jeda Bke - MUSEUM MARITIMUM · 2013. 6. 3. · Ivo Visin sa Pranja dobio od austrougarskog cara Franje Jo-sifa 1860. godine za podvig na moru tj. oplovivi svijet svojim brikom Splendido

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Septembar 2012.

Palata Grgurina u noći proslave izuzetnog jubileja Pomorskog muzeja: Publika ulazi uMuzej na otvaranje izložbe Zavjetni darovi Kotorske biskupije, nakit i medalje iz perioda odXVI do XX vijeka, nakon što je u crkvi Sv. Duha održan program Pomorski muzej kroz vijeme

(dalje na stranama 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13)

CUVAR VJEKOVABOKE KOTORSKE

Veliki jubilej našeg i prije svega kotorskog Pomorskog muzeja Crne Gore - 60 godina posto-janja i rada - s ponosom smo proslavili 17. septembra. Najprije je održan svečani program

Pomorski muzej kroz vrijeme u okviru koga je direktorica Muzeja mr Mileva PejakovićVujošević govorila o instituciji na čijem se čelu nalazi. Don Antonu Belanu uručena je najviša

nagrada našeg muzeja Merito Navali, a zatim su nekolicini pojedinaca koji su dali posebandoprinos razvoju Muzeja dodjeljena specijalna priznanja.

Jubilarni program je nastavljen u palati Grgurina otvaranjem izložbe Zavjetni darovi Kotorskebiskupije, nakit i medalje iz perioda od XVI do XX vijeka. Ovu izložbu organizovali smo

zahvaljujući velikoj ljubaznosti Kotorske biskupije koja nam je privremeno ustupila izuzetno vri-jedne eksponate iz njenog bogatog fundusa.

Fotografija: D. Brdar

2 Jedra Boke - septembar/2012.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Septembar 2012. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: [email protected]

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,

zanatlija, državnika i diplomata, posredni-ka između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke

Proslava velikog jubileja našeg muzeja počela je crnogorskom himnom u izvođenjuhora učenika kotorske muzičke škole Vida Matjan, nakon čega je voditeljica progra-

ma Dolores Fabian prisutne upoznala sa tokom programa i izuzetnim povodom zaokupljanje te ugodne septembarske večeri.

Potom je direktorica Muzeja mr Milevi Pejaković Vujošević govorila o radu institucijena čijem je čelu, te ulozi Muzeja u kulturnom prostoru Kotora i Crne Gore. Podsjetila jeda je Muzej faktički nastao 1880. godine kao zbirka Bratovštine Bokeljske mornarice, teda je u septembru 1952. godine zvanično postao Pomorski muzej. Tada je zbirka tra-jno smještena u palati Grgurina.

Gospođa Vujošević je poslije toga vrlo inspirativno obrazložila i zašto je nagradaPomorskog muzeja Merito Navali ove godine pripala don Antonu Belanu, generalnomvikaru Kotorske Biskupije i župniku kotorskog naselja Škaljari.

Za ovu nagradu don Antona Belana je preporučio i dugi niz godina strpljivog, smirenog

i odmjerenog duhovnog propovijedanja u koje je ugrađivao i istorijsku komponentu. Brinuo

se za ogromno kulturno blago u posjedu katedrale i Kotorske biskupije.., kazala je, poredostalog, direktorica Pejaković Vujošević.

Ona je zatim uručila nagradu don Belanu, a potom dodijelila i plakete ljudima koji sudali izuzetan doprinos uspješnom radu i afirmaciji Muzeja. Nagrade su pripale ministrukulture Crne Gore Branislavu Mićunoviću, ministru pomorstva i saobraćaja AndrijiLomparu, gradonačelnici Kotora Mariji Ćatović, ambasadoru Crne Gore pri Svetojstolici prof. dr Antonu Sbutegi, prof. dr Gracijeli Čulić, kolekcionaru starina iz DobroteZoranu Radimiru i Marini Dulović, direktorki kotorske Muzičke škole Vida Matjan.Umjesto gradonačelnice Ćatović, koja je službeno bila spriječena da prisustvuje ovojproslavi, nagradu je primio njen brat Slavko Dabinović.

Svečanost u crkvi Sv. Duha pjesmom je pratila kotorska klapa Bokeljski mornari, u kojojnastupa i gospodin Slavko Dabinović, inače bibliotekar našeg muzeja. Po završetku togdijela programa fešta je nastavljena u palati Grgurina gdje je ministar Mićunović otvo-rio izložbu Zavjetni darovi kotorske Biskupije: nakit, i medalje od 16. do 20. vijeka.

JUBILEJ JUBILEJ 6060 GODINAGODINA

CUVAR VJEKOVA BOKE KOTORSKECUVAR VJEKOVA BOKE KOTORSKE(nastavak sa strane 1)

Naslovna i zadnja strana pozivnice za svečanost proslavejubileja 60 godina Porskog muzeja (veća fotografija); Na

manjoj fotografiji vide se unutrašnje strane pozivnice koju jedizajnirao Dubravko Stamatović iz kotorske firme Tricen

3Jedra Boke - septembar/2012.


CUVAR VJEKOVA BOKE KOTORSKECUVAR VJEKOVA BOKE KOTORSKEPočetak svečanog

programa u prepunoj crkviSv. Duha, pod nazivomPomor sk i muzej krozvr i jeme: Hor učenika

kotorske muzičke školeVida Matjan pjeva

crnogorsku državnuhimnu Oj svijetla majska

zoro

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar


Nastavljamo plovidbu kulturnim prostorima punim jedrima MR MILEVA PEJAKOVIĆ VUJOŠEVIĆ: GOVOR POVODOM JUBILEJA MUZEJA


D io našeg življenja su važni datumi, događaji, jubileji, oni sutrag i znak sadašnjeg i prošlog vremena. Zbog toga ih tre-

bamo dostojno i dosljedno obilježiti i otrgnuti od zaborava.Kad dođe u naš Kotor čovjeka ne dočekaju samo prijatelji i

Kotorani nego i vjekovi koji su sve vrijeme njegovog postojanjaugrađeni u ono što je tu stvarano, čuvano i sačuvano sve dodanašnjih dana. Jedna od riznica koja brižljivo i postojanočuva neprocjenjivo kulturno blago minulih epoha ovog prostoraje Pomorski muzej.

U tom pravcu, večeras, želimo da obilježimo 6o-togodišnjicurada ove značajne kulturne institucije kroz njeno postojanje itrajanje, jer Pomorski muzej je mjesto gdje se na najljepši načindoživljava priča o pomorstvu, pomorskoj istoriji, slavnim kape-tanima, mjesto gdje se sažima vrijeme i prostor, a vjekovi čitajukroz bogatstvo izloženih eksponata.

Muzej je nastao postepenim razvojem iz prvobitne zbirkeBratovštine Bokeljske mornarice 1880. godine a za javnost biootvoren 1900. godine u prizemlju Palate Drago.

Revnosni ljubitelj starina Josip Jakičević zbirku je sistematizo-vao i 1938. godine postavio na prvom spratu barokne palateporodice Gregorina, palate koju je testamentom iz 1814. go-dine ostavio gradu Kotoru posljednji potomak ove znamenitekotorske porodice biskup Marko Anton Gregorina.

Septembra mjeseca 1952. godine palata je kompletnorestaurirana i svoje pravo mjesto na prvom i drugom spratunašao je Pomorski muzej.

Na veoma ekspresivan način izloženi su eksponati kroz istori-jsko-umjetničku, etnografsku i pomorsko-tehničku zbirku, krozkoje je prikazan razvoj pomorstva i kulture življenja Boke Ko-torske i crnogorskog primorja od najstarijih vremena do danas.

(nastavak sa strane 3)

Mr Milevom Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja govori uCrkvi Sv. Duha o prošlosti i sadašnjem vrijemenu Muzeja

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar


Trenuci pomorske prošlosti danas se u našemmuzeju doživljavaju na moderan i savremennačin pomoću audio vodiča na šest svjet-skih jezika čime se naš muzej pridružioporodici savremenih evropskih muzeja.

Poštujući načelo da je kultura univer-zalna i da u većoj ili manjoj mjeri morabiti svojina svakoga čovjeka, Muzej jekulturnu baštinu približio i osobama saposebnim potrebama i prvi je u okru-ženju koji danas posjeduje u prizemljupalate odjeljenje koje omogućava da seima video uvid u muzejsku postavku. Reali-zovali smo i projekat otvaranja edukativnogodjeljenja gdje se mlada populacija upoznajesa bogatom pomorskom istorijom. Osim što timepokazujemo da je Crna Gora i pomorska država,istovremeno doka-zujemo da muzeji i kulturne institucije morajubiti i obrazovne.

Značajno mjesto u ostvarivanju misije Muzeja imaju donacijezahvaljujući kojima su u prošloj deceniji obogaćene naše zbirkesa preko 300 vrijednih i dragocjenih predmeta iz poznatih ka-petanskih porodica Tripković, Radimir, Dabinović, Valčić, La-forest, Pasković, Brajković, i dr.

U želji da bogatu kulturnu baštinu pokažemo i van prostoraCrne Gore, Muzej se sa vrijednim predmetima prezentirao i uevropskim kulturnim metropolama, Parizu, Atini Veneciji, Plov-divu, Nesebaru, kao i u gradovima ex Jugoslavije: Zagrebu,Be-ogradu, Puli, Rijeci, Krku, Novom Sadu, Dubrovniku i dr.

Njegujući kulturnu baštinu Mediterana Muzej je otvorio svojavrata srodnim institucijama pa su tako njihova umjetnička djela ikulturna baština prikazani Kotoranima i Crnoj Gori. Tako smo upalati Grgurina organizovali izložbe: Od Sušaka pa do lipeBoke, Odijevanje u Vojvodini XVII i XVIII vijeka, Austrougarskeutvrde na istočnoj obali Jadrana, Boka i Pula u oku kamere,Obala naših unuka, Po svjetskim morima i dr.

Zidove palate Grgurina često su u proteklom periodu krasileslike poznatih i priznatih umjetnika – Vaska Lipovca, MarijaMaskarelija, Aleksandra Prijića, Luke Berberovića, VasilijaIvankovića, Antuna Spreme, Voja Tatara, Mikija Radulovića..

Značajne pomorske ličnosti i istorijski događaji, čiji su portretii prikazi na slikama, izloženi u Muzeju, ovjekovječeni su na poš-tanskim markama - Bitka kod Lepanta, Bitka kod Patrasa i Pireja,Kapetan Petar Želalić, Kapetan Ivo Visin, Marinista Vasilije

Ivanković. Sva pomenuta imena su bila i ostalavelikani naših prostora i njegovi pravi

ambasadori. Međunarodna saradnja ogledala se i uorganizovanju naučnih skupova kao i uobilježavanju međunarodnih datuma,kao što je Noć muzeja koja je posljed-njih godina dobila veliki značaj jer imasvoj moto Muzej – Mladost – Muzika.U proteklom periodu Muzej nije bio

samo kulturna institucija, već i mjestodogovora i sastanaka brojnih delegacija

iz svih sfera društvenog života. Postaomjesto susreta mnogih javnih ličnosti, politi-

čara, ambasadora, umjetnika, kulturnih poslenika.Svoje impresije o gradu Kotoru i Muzeju zapisali su u tra-jan dokument – Knjigu utisaka.

Muzej ima i svoju izdavačku djelatnost, jer davno je rečeno:Sve što nije zapisano nije ni postojalo. Bez prekida, od 1952.godine Muzej izdaje publikaciju Godišnjak Pomorskog muzeja.

Osim ove edicije, Muzej je izdavač veoma značajnih knjigakao što je Prčanj don Nika Lukovića, Ime znak života prof. drGracijele Čulić, Ljudi iz Boke prof. dr Antuna Sbutege, Puto-vanja kapetana Iva Visina, Petra Palavršića i Slavka Dabino-vića, Kultura i pravo, Predraga Malbaše i Tijane Samardžić.

Izdajemo i mjesečni bilten Jedra Boke. Pokrenuli smo ga sa že-ljom da približimo kulturu i kulturne manifestacije ne samo onekoje organizuje muzej, nego i UNESCO-vog grada Kotora.Jedra Boke prate sve važnije aktivnosti koje se odvijaju u palatiGrgurina i tako istoriji ostavljamo životopis samoga Muzeja.

Kultura je oblast društvenog života koja ima presudan značajza afirmaciju jednog naroda, jedne regije i države dajući jojsnažan pečat oivičen vremenom i prostorom. Zato danas Muzejnije samo vizuelni čuvar minulih epoha već je to institucija kojaželi i hoće da afirmiše ljude koji su dali i daju puni doprinosizučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.

U tom pravcu Muzej je 2004. godine ustanovio nagradu Me-rito Navali po svilenoj počasnoj zastavi koju je slavni kapetanIvo Visin sa Prčanja dobio od austrougarskog cara Franje Jo-sifa 1860. godine za podvig na moru tj. oplovivši svijet svojimbrikom Splendido za sedam godina šest mjeseci i devetnaestdana, u periodu od 1852. do 1859. godine koju ćemo i veče-ras uručiti šesti put.

Sa uspješnim timom i sa vama, dragim prijateljima, nasta-vićemo da plovimo punim jedrima kulturnim prostorima ipritom ćemo opravdati svoje postojanje čuvanjem i valori-zovanjem pomorske kulturne baštine. Muzej će biti civi-lizacijsko i kulturno ogledalo, značajna kulturna vertikalaKotora i Crne Gore.

Trenuci prošlosti i sadašnjosti i dalje će se doživljavati u pros-torima Muzeja sa željom da u njemu uživamo svi i sada i u bu-dućim vremenima. U muzejima se to može jer oni su nit kojaspaja, kapija kroz koju prolaze i zadržavaju se vjekovi.

Put Muzeja je put kroz vrijeme koje je nezaustavljivo i traje sanama i mimo nas.


Publika na početku programa Pomorski muzej kroz vrijeme: U prvom reduprof. Branislav Mićunović, misnistar kulture, mr Mileva Pejaković

Vujošević, don Antun Belan, generalni vikar kotorske biskupije, i biskupkotorski monsinjor Ilija Janjić

Zahvalnost kormilarima

Da je Muzej postao ono što jeste

zasluga pripada i kormilarima tog

metaforičnog broda u koji su utkali

dio sebe. To su uvažena gospoda –

prof. Pavo Verona, prof. Ignjatije

Zloković, mr Jovica Martino-

vić i prof. Milan

Begović.

Foto

gra

fija

: Pa

rtel

i

Pomorski muzej je 2004. godine ustanovio nagradu Me-rito Navali s namjerom da je dodjeljuje onima koji susvojim radom doprinjeli afirmaciji ovog Muzeja i kulture

uopšte. Do sada su je dobili poznati i priznati kulturni stva-raoci dr Miloš Milošević, Antun Tomić, mr Jovica Martino-vić, kap. Milan Sbutega i ing. Petar Palavršić.

Večerašnju nagradu dobija čovjek koji je svoje djetinjstvoproveo u mjestu slavnog kapetana Iva Visina i don Nika Lu-kovića, koji mu je bio prvi učitelj ne samo vjere, nego i istori-je i ljubavi prema umjetnosti i svemu onome što je lijepo.

Nadam se da ovdje prepoznajete don Antona Belana žup-nika grada Kotora i generalnog vikara Kotorske biskupije.On je kroz dugi niz godina strpljivo, smireno i odmjereno, svojubogatu riznicu znanja ugrađivao ne samo u svoje propovjedikoje su, uz duhovnu, uvjek sadržavale i neku istorijsku kompo-nentu već se i brinuo za ogromno kulturno blago u posjeduKotorske biskupije, blago koje on najbolje danas poznaje.

Prvi je bogatu sakralnu riznicu Biskupije, prezentirao u pro-storima našeg muzeja u više navrata, počevši s prvom izlož-bom 1998. godine u kojoj su bili izloženi srebrni križeviKotorske biskupije od 15. do 19. vijeka. Zatim je slijedilaizložba pod nazivom Primjenjena umjetnost u službi euharisti-je 2005. godine sa brojnim srebrnim predmetima zlatarskihradionica Kotora, Dubrovnika, Venecije, Austrije i Mađarske.Treća izložba bila je prigodom proslave 1200. godišnjicedolaska relikvija Sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor, 2009.godine. Tada je bila postavljena izložba relikvijari Kotorskebiskupije od 14. do 19. vijeka. Svaku od ovih izložbi pratioje i odličan katalog u kojima je on pisao i kataloške jedinicea ponekad i predgovore. I ova večerašnja izložba Zavjetni

darovi Kotorske biskupije: Nakit i medalje od XVI-XX stoljeća,koju ćemo za koji trenutak otvoriti, bez njegove saradnje nebi bila otvorena. Sve je ovo zapravo bila anticipacija stalnepostavke Muzeja sakralne umjetnosti u kotorskoj katedrali.Taj Muzej danas je obogatio ne samo kulturnu ponudu gradaKotora nego i države Crne Gore. Uz akademika RadoslavaTomića i prof. Maria Beusana don Anton je bio glavnisaradnik u likovnom oblikovanju i postavci ovoga Muzeja. Za

isti je napisao i veoma uspjeli turistički vodič u kojem tretirasamu katedralu i njenu riznicu. Don Anton je dao doprinos i uorganizovanju dvije velike izložbe koje su predstavljale CrnuGoru izvan njenih granica, jednu u Zagrebu a drugu u Vene-ciji. Bile su to dvije najveće izložbe sa prostora Crne Goreod obnove njene državnosti. Za izložbu u Veneciji jedan odnajvećih istoričara umjetnosti danas u Evropi Vitorio Zgarbi,je između ostalog otvarajući izložbu rekao: S ovom izložbom

Venecija ne čini čast Crnoj Gori, već Crna Gora čini čast Ve-

neciji. Takvu lijepu pohvalu ne bismo mogli čuti da nije bilovelikog truda i pomoći don Antona Belana, koji je angažovaopoznatog mletačkog stručnjaka za zlatarstvo Piera Pacija, daprouči nepoznate zavjetne funduse Kotorske biskupije.

Ovo dovoljno govori o čovjeku koji zna, umije, cijeni i valo-rizuje kulturnu baštinu naših prostora. Njegova rukaispisala je vrijedne stranice od kojih su neke štam-pane i u Godišnjaku našeg muzeja gdje je on i članuredništva.

Večerašnji dobitnik, uvaženi i dragi prijatelj našegmuzeja don Anton Belan svojom duhovnošću međunama gradi mostove prijateljstva u svim sferamaljudskog postojanja i življenja.

Vjerujem da sa vama, dragi prijatelji, dijelim tre-nutke radosti što je nagrada došla u prave rukečovjeka koji ne poznaje granice, ni vjerske, ni nacio-nalne, ni kulturne: On u svemu tome vidi most a nebarijeru.



Klapa Bokeljski mornari nastupala je sa nekoliko pjesama iz svogrepertoara. U sastavu klape pjeva i bibliotekar našeg muzeja

Slavko Dabinović (treći s desna)

MR MILEVA PEJAKOVIĆ VUJOŠEVIĆ: RIJEč O DOBItnIKU nAGRADE MERItO nAVALI

Covijek koji ne poznaje granice(nastavak sa

prethodnih strana)

Don Anton Belan sa Mr Milevom Pejaković Vujošević nakonuručenja nagrade Merito navali; Lijevo voditeljica programa

Dolores Fabian

Dobitnici

specijalnih plaketa



Pored nagrade Merito navali, Pomorski muzej je povodomsvog jubileja dodjelio i specijalne plakete lčnostima koji sudale izuzetan doprinos uspješnom radu i afirmaciji naše insti-tucije. Plakete je u crkvi Svetog Duha uručila direktoricaMuzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.Nagrade su dobili:

Prof. Branislavu Mićunović, ministrakulture u Vladi Crne Gore, prof. drAndrija Lompar, ministar pomorstva isaobraćaja u Vladi Crne Gore, MarijaMaja Ćatović, gradonačelnica Kotora,prof. dr Anton Sbutega ambasadorCrne Gore pri Svetoj Stolici, prof. drGracijela Čulić, prof. Marina Dulović,direktorica Škole za osnovno i srednjemuzičko obrazovanje (ŠOSMO) VidaMatjan, i gospodin Zoran Radimiri,kolekcionar starina iz Dobrote.

U ime kolektiva Pomorskog muzejaCrne Gore u Kotoru i svoje lično gospo-đa Pejaković Vujošević svima njima jeizrazila najiskreniju zahvalnost za nese-

bičnu podršku u radu ove značajne usta-

nove naše države.

MinistarLompar

govori u imenagrađenih

MinistarMićunović

prima nagradu

Na malim fotografijama: Marija Maja Ćatović, prof. dr Gracijela Čulić, prof. Marina Dulović, Zoran Radimiri, prof. dr Anton Sbutega, i ministri BranislavMićunovič i Andrija Lompar; Na fotografijama dole nagrade primaju: Ministar Andrija Lompar (prvi red lijevo), Slavko Dabinović u ime gradonačelniceMarije Čatović (prvi red sredina), dr Antun Sbutega (prvi red desno), prof. Gracijela Čulić (drugi red desno), Marina Dulović (drugi red sredina) i Zoran

Radmiri (drugi red desno)

Fotografije na obje strane: D. Brdar

Zadovoljstvo mi je da, povodom jubileja kojim slavimo šestdecenija trajanja Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore

Kotor, sa vama podijelim svečanost ovog trenutka. Nastao na osnovama muzejske zbirke Bokeljske mornarice

formirane krajem XIX vijeka, pružajući uvid u impresivnu istorijupomorske profesionalne organizacije Boke, koja, osnovana809. godine, predstavlja najstariju organizaciju ovakve vrste usvijetu, Pomorski muzej svojim zbirkama govori o burnoj istorijiovih krajeva i predstavlja svjedočanstvo o kulturnim interakci-jama koje su se odvijale u Kotoru i okolini. Značajan segmentpredstavljaju i brojna svjedočanstva u Muzeju koja govore oživotu i doživljajima bokeljskih pomoraca na njihovim putova-njima. Odlaženja i vraćanja bokeljskih pomoraca ostavljali sumnogo materijala koji danas, zahvaljujući muzejskoj tradicijikoju večeras slavimo, govore o davnim vremenima ovog kraja.Međutim, njihov značaj ostao je upečatljiv i u brojnim legen-dama, predanjima i pričama koji ovim materijalnim dokazimaudahnjuju život i približavaju tadašnja vremena sadašnjem,savremenom kulturnom životu Crne Gore. Takav prožimajući,inspirativan spoj materijalne i nematerijalne kulturne baštine,prošlosti i sadašnjosti, specifikum je Pomorskog muzeja i nje-gove višedecenijske tradicije.

Posebnu draž priče o crnogorskoj pomorskoj istoriji svakakopredstavlja i zdanje u kojem je smještena. Palata Grgurina od1938. godine čuva nekadašnju zbirku Bokeljske mornarice, anakon obnavljanja i adaptacije, od 1952. godine ovo zdanje

8 Jedra Boke - septembar/2012. Učesnici konferencije ispred Muzeja Ponisavlja u Pirotu

Uistinu reprezentativna institucija

PROF. BRAnISLAV MIĆUnOVIĆ, MInIStAR KULtURE CRnE GORE:GOVOR nA OtVARAnJU IZLOŽBE ZAVJEtnI DAROVI KOtORSKE BISKUPIJE,

nAKIt I MEDALJE IZ PERIODA OD XVI DO XX VIJEKA


FOTOGRAFIJE: Ministar Branislav Mićunovič govori u prepunoj sali palateGrgurina na otvaranju izložbe Zavjetni darovi Kotorske Biskupije, nakit imedalje iz perioda od XVI do XX vijeka (gore); Pogeled na izložbenu

postavku gledano prema izlazu na veliku terasu Muzeja

postaje simbol Pomorskog muzejaCrne Gore.

Put od zbirke Bokeljske mornaricedo savremenog Pomorskog mu-zeja, je kao i put razvoja mnogihevropskih muzeja, koji su najvećimdijelom, formirani iz nekadašnjihzbirki. XIX vijek ih oblikuje kaonacionalne muzeje, kada se otva-raju za javnost i dobijaju vlastitezgrade. Principi savremene mu-zejske prakse i muzejske arhi-tekture, utvrđuju se u XX vijeku,započinjući proces novog, potpunootvorenog muzeološkog izraza. Takav put prošao je i Pomorskimuzej Crne Gore, kako bi danas predstavljao uistinu repezen-tativnu instituciju koja i posjetiocima i struci daje kompleksneodgovore na mnogobrojna pitanja koja se odnose na pomorskiživot Crne Gore tokom istorije.

Izložbom Zavjetni darovi Kotorske Biskupije, Pomorski muzej, usaradnji sa Biskupskim Ordinarijatom Kotor, obilježava šezde-setu godišnjicu svoga rada. Značaj predstavljenog projekta,kroz prezentovanje dijela zavjetne zbirke, odnosno riznice Ko-torske Biskupije, je višestruk. Pored primarnog cilja da se mate-rijalni dokazi jednog prostora i vremena učine dostupnim naj-

široj javnosti, predstavljanjeZbirke iziskivalo je i njenu stručnui naučnu obradu, ali je i istakloulogu crkvenih riznica u sakuplja-nju i čuvanju vrijednih predmeta,od srednjeg vijeka pa sve dodanas. U konačnom, iz mnogih

crkvenih riznica, izrasle su značajne muzejske ustanove. Zbirkazavjetnih darova Kotorske Biskupije, nastala je kao odgovorpojedinaca na spoljašnje izazove nametnute istorijskim okol-nostima ili kao odgovor na potrebe njegovog vjerujućeg bićada nađe spasenje, izlaz i izraz iskonske potrebe čovjeka daopstane.

U ime svih koji su doprinijeli formiranju i prezentaciji ovezbirke, svih koji su tokom istorije doprinosili radu Pomorskogmuzeja, i svih koji istoriju pomorstva u Crnoj Gori doživljavajukao važan dio identiteta ovog kraja i cijele Crne Gore, izložbuproglašavam otvorenom.


FOTOGRAFIJE: Postavka izložbe na prvom spratu palate Grgurina gledano prema izlazu na prednju, malu tersu Muzeja (fotografije lije-vo dolje); Ministar Mićunović govori na otvaranju izložbe, desno je mr Pejaković Vujošević a lijevo voditeljica programa Dolores Fabian

(fotografija ispod teksta desno); Na manjoj fotografiji u donjem redu hrvatski konzul Božo Vodopija i kotorski biskup monsinjor IlijaJanjić slušaju govor ministra Mićunovića; Druga manja fotografija pokazuje nastup tria mladih flautistkinja Tamare Knežević, Angele

Mijušković i Andree Petrović

JUBILEJ JUBILEJ 6060 GODINAGODINAKorice kataloga zajedničke izložbe Ko-torske Biskupije i našeg muzeja (foto-grafija gore). Tehnički urednici katalo-ga, koji ima ukupno 50strana i 74fofotgrafije, su Slavko Dabinović iMilica Vujović. Prelom i dizajn jeuradila firma Tricen

Fotografije na obje strane: D. Brdar



Posebne zahvalnice dodjelili smojednom broju medijskih kuća i

nekolicini pojedinaca kao priznanjeza uspješnu saradnju sa Pomorskim

muzejom, te njegovom razvoju i afir-maciji. Zahvalnice je dobitnicimauručila, na prigodnoj ceremoniji

održanoj odmah po otvaranju izložbeZavjetni darovi Kotorske biskupije, nakiti medalje iz perioda od XVI do XX vije-

ka, direktorica Muzeja MilevaPejaković Vujošević.

Dobitnici zahvalnica su: Radio televizi-ja Crne Gore, lokalni audio-medijiRadio Kotor, Skala radio, Radio Dux,dnevni listovi Pobjeda, Vijesti, Dan,

Centar za kulturu grada Krka, Hr-vatsko građansko društvo Crne Gore- Kotor, Pomorski i povijesni muzej

hrvatskog primorja, te naši poštovanisaradnici i prijatelji prof. dr MarijaRadulović, Lidija Laforest, Ružica

Danilović, Ana Sokač, KsenijaĐurković, Jasminka Grgurević,

Vesna Matković, Gracijela Pasković,Nada Radimir, Mirjana Tripković

Pantar, Dragica Vujović, Asja Zec,Aleksandra Valčić Miović, Cvijeta

Velimirović, mr Vesna Vičević, PetarPalavršić, Niko Barba, Robert Ber-nard, Boro Cicović, don Ivo Ćorić,Ante Dragobratović, dr Josip Gju-rović, Dubravko Stamatović, Tomo

Katurić, mr Stevan Kordić, donSrećko Majić, Slavko Mandić, NevenMedin, Mitar Miković, Dario Musić,

Piero Pazzi, prof. dr Milenko Pasino-vić, Vasija Rapovac, Božo

Vodopija, prof. dr Rajko Vujičić,Vedran Tripković, Srđe Zagorac i

Drago Brdar.

DOBITNICIZAHVALNICE

Druzenje uz zakusku

Pošto je direktorica Muzeja Mileva Pejaković Vujošević uručila naše posebne zah-valnice zasluženima za uspješnu saradnju sa Pomorskim muzejem, te za njegov

razvoj i afirmaciji, na prostranoj unutrašnjoj terasi palate Grgurina održan je prigodnikoktel. Prisutnima na svečanoj proslavi jubileja Muzeja i otvranju izložbe Zavjetnidarovi Kotorske biskupije, nakit i medalje iz perioda od XVI do XX vijeka, željeli smo nataj način da pružimo priliku da se u ljepom ambijentu druže i “ćakulaju”. Tradicijutakvog druženja i prijateljskih susreta održavamo otkako smo u palati Grgurina počeliorganizovati slične manifestacije. Na fotografijama gore, kao i na većoj fotografijidolje može se vidjeti kako je to izgledalo.

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fije

: R

adio

DU

X

Foto: Radio DUX



IZLOŽBENA POSTAVKA: Na izložbi Zavjetni darovi Kotorske biskupije, nakit i medalje iz perioda od XVI do

XX vijeka, prvi put u Kotoru, predstavljen je omanji odabir nakita i medalja iz bogatog fundusa Kotorske biskupije. Posjetio-cima izložbe predstavili smo 120 primjeraka rijetkog nakita nastalog u navedenom periodu. On nam svjedoči o ukusu, eko-

nomskoj moći imalaca i povezanosti ovih prostora sa zlatarskim radionicama ne samo jadranske i mediteranske, već i srednjo-evropske regije. Kotor je u srednjem vijeku bio značajno sjedište zlatarskog umijeća, sa brojnim zlatarskim radionicama, ali donas je došao mali broj nakita iz tih radionica, ili je mali broj bio prepoznat kao kotorski rad. Veoma pogibeljan život pomo-

raca, bolesti i prirodne katastrofe, bili su povod da se nakit najčešće kao zavjetni dar poklanjao crkvi, odosno Bogorodici(Votum Fecit, Gratiam Accepit - zavjet učinih milost primih). Činilo se to u sumraku ovozemaljskog života, kada nije bilo nasljed-nika. Zavjet je obavezivao ponekad da bude čuvan pro tempore, što znači da se zauvjek nije smio otuđivati. Većina zavjeta

ipak nije data s tom obavezom. Na fotografijama su prikazani neki od izloženih primjeraka nakita.

PRIVJESAK: Najstariji sačuvanizavjetni dio nakita, rad je rim-ske zlatarske škole XVI vijeka.Na aversu je prikazano rođe-nje Hristovo, a na reversu Ja-ganjac božji na knjizi sa zas-

tavom i grbom Pape Grgura XI

SLOVO “M”: Aplicirani su zlat-ni zavjetni darovi pomoraca

Perasta. "M" znači početno slo-vo od Marija Majka Isusova

(Bogorodica), kojoj je i posve-ćena crkva na ostrvu Gospeod Škrpjela pred Perastom

ZAVIJETNA MEDALJA: Radpoznatog mletačkog zlataraAntonia Florida iz 1681. g.Na medalji je lanac od 129zlatnih prstenova težine 599gr. i dužine 150 cm. Medalja

teži 194 grama

ZAVJETNA MEDALJA: Velikazavjetna zlatna medalja

izrađena prigodom druge sto-godišnjice znamenite bitke pro-

tiv Turaka rađena u Trstu1854. godine

NAPRSNI KRST: Rad mle-tačke zlatarske škole iz 1788.g. Na aversu je siluetno pri-

kazan lik Hrista raspetog, a nareversu lik svetog Nikole

biskupa. U unutrašnjosti krstačuva se relikvija Svetog Krsta

NAPRSNI KRST: Pripadao jenadbiskupu barskom AndrijiZmajeviću (1624-1694). Ukrstu se nalazi relikvija drva

Krsta lignum crusis

KANONIČKI NAPRSNI KRST:Srebro, pozlaćeno i poluhrom-ni emajl. Rad austrijske zla-

tarske škole. Poklon Cara Fra-na I kanonicima kotorske kate-

drale. Na aversu je lik Sv.Tripuna

MEDALJA-PRIVJESAK: Iz1756. g. dodijeljena članovi-ma posade tartane kap. JozaIvanovića iz Dobrote koji su se

istakli u bici s Turcima uPirejskom zalivu

KRST: Zlato, filigranski radmletačko-dalmatinske zlatarske

škole, druga polovina XVIIIvijeka

KRST: Zlato, topaz. Radmletačko-dalmatinske zla-

tarske škole, druga polovinaXVIII vijeka

ŽENSKI SAT: Zlato i floralni,poluhromni emajl. Rad sred-njevropske zlatarske škole,druga polovina XIX vijeka

OGRLICA: Biseri, šest zlatnihfiligranskih emajliranih kug-

lica. Dubrovačka zlatarska šk.druga polovina XVII vijeka

ZAVJETNO SRCE S PLAME-NOM. Dar Prčanjana Presve-toj Bogorodici 1867. g. pri-

godom kužne bolesti kada jePrčanj ostao pošteđen

PRIVJESAK: Potiče iz XIX vije-ka. Izrada dubrovačka zlatar-

ska škola.

PRIVJESAK: Potiče iz XIX vijek.Izrada dubrovačka zlatarska

škola

BROŠ: Tordirani zlatni okvirovalnog oblika (XIX vijek). Na

aversu je fotografija nepo-znate osobe, a na reversu je

sačuvan pramen kose

Foto

: D

. Brd

ar

Foto

: S.

Dabin

ović

Foto

: S.

Dabin

ović

Foto

: S.

Dabin

ović

Prije, izmedu, poslije


JUBILEJ JUBILEJ 6060 GODINA GODINA

Cjelokupna organizacija, a potom irealizacija proslave znamenitog

jubileja našeg muzeja, zajedno saizložbom nakita i medalja iz fundusa

Kotorske biskupije, predstavljala je veli-ki posao za sve koji su u tome bili an-gažovani. Najviše je ipak palo na za-poslene u Muzeju koji su se zdušno pot-rudili da 60 godina postojanja Pomor-skog muzeja u Kotoru budu obilježenibaš kako takav jubilej zaslužuje. Naj-

iskrenije smo uvjereni da je naš trud zarezultat imao doživljaj koji će ostati u

srcima i pamćenju Kotorana.

Pripreme za održavanje glavne mani-festacije obilježavanja jubileja počeledaleko prije 17. septembra. Obiman iprije svega zahtjevan posao počeo jeranim dogovorima sa predstavnicima

Biskupije o organizovanju izložbe,osmišljavanjem programa proslave u

crkvi Sv. Duha i koncepcije izložbe, i dane nabrajamo puno, u završnici je, osimpripreme eksponata i postavljanja veo-ma skupocjene kolekcije u vitrine, treba-lo organizovati i čuvanje izloženog, i tood trenutka kada je nakit postavljen u

Muzej sve do kraja održavanja izložbe.Za to je smo angažovali firmu za

obezbjeđenje SAB iz Herceg Novog.

Na fotografijama 1 i 2 zabilježili smodolazak na proslavu u crkvu Sv. Duha

dvojice dobitnika naših priznanja - donAntona Belana i prof. dr Antuna Sbu-tege koji je na događaj došao sa su-

prugom Nadom. Poseban dio atmosfereprograma u crkvi Sv. Duha bio je izla-zak na podijum mladih članova horaučenika ŠOSMO Vida Matjan koji su

otpjevali crnogorsku himnu.

Poslije programa u crkvi Sv. Duha pri-sutnima smo prikazali 3D film o Pomor-skom muzeju (fotografija 4). U saradnjisa stručnjacima našeg muzeja film je sasvojim saradnicima u firmi Tricen napra-

vio Dubravko Stamatović, prijateljMuzeja i njegov stalni saradnik.

Svečana proslava u crkvi Sv. Duhapočela je nešto poslije 20 sati, a jedansat poslije toga, po završetku progra-ma, voditeljica Dolores Fabian zamo-lila je goste da pređu u zgradu Pomor-skog muzeja, gdje se program nastav-ljao otvaranjem izložbe dijela zavjetnih

darova nakita i medalja iz fundusaKotorske biskupije. Kako je izgledaoulazak u palatu Grgurina vidi se na

fotografiji 5. Ispred ulaza u Muzej sta-

1

2

3

4 9

8

7

6

5


JUBILEJ JUBILEJ 6060 GODINA GODINA jali su obučeni u barokne odore JelenaSekulić i Marko Pejaković, a u njegov-om holu dobrodošlicom ih je čekala eki-pa zaposlenih sa direktoricom mr Mile-vom Pejaković Vujošević (fotografija6). Hol je pak bio ispunjen zvucima vio-line koju je svirala učenica SOŠMO Vida

Matjan Sara Spičanović (fotografija 7).

Pošto je ministar kulture Crne GoreBranislav Mićunović otvrio izložbu,

posjetioci su sa velikim interesovanjemrazgledali izložene eksponate (fotogra-

fija 8), a kada je i to uglavnom bilookončano direktorica Muzeja je u izlož-benom prostoru dala je intervju novinar-ki RTCG Tanji Piperović (fotografija 9).Prije početka programa ekipa RTCG je,u prostoru na prvom spratu palate Gr-

gurina, snimala izložbenu postavku(fotografija 10). Cjelokupni program supratili i dragi prijatelji našeg muzeja izfrancuskog grada Tuluza, supružnici Ma-rika Klajn i Fredo Foli. Trag o njihovomdruženju sa nama, zajedno sa uredni-kom ovog biltena Dragom Brdarem,

zabilježen je na fotografiji11.

Drugi zapis, zapis o izgledu teraseMuzeja prije nego što je počeo prigodnikoktel i koje su se delicije našle na sto-lovima ostaje na fotografiji 12. Na slje-dećoj fotografiji vidi se terasa dan prijeodržavanja fešte, priprema tog prosto-ra i don Belan i kustos Milica Vujović u

trenucima kratkog odmora.

Priprema same izložbe, postavljanjeeksponata vidi se na fotografijama 14,15, 16, 17. Na kraju fešte, kao što je torazumljivo, upriličena je večera za do-bitnike specijalne plakete, najuži krug

prijatelja Muzeja i njegovo stručno oso-blje. Don Anton Belan je tu priliku isko-ristio da se ponovo zahvali na nagradi

Merito Navali (fotografija 18).

10

12

13

15

16

11

14

17

18

Fotografije na obje strane: D. Brdar , sem fotografije br. 11

NAGRADA I DONACIJANAGRADA I DONACIJA

Na ovogodišnjem, 45. Međunarodnom sajmu turiz-

ma u Novom Sadu Pomorskom muzeju Crne Gore

dodjeljena je velika zlatna medalja i diploma. Ovo

vrijedno priznanje novosadskog sajma turizma naš

muzej je dobio za prezentaciju kulturne baštine i iz-

ložbu Zavjetni darovi Kotorske biskupije: nakit i me-

dalje od 16. do 20. vijeka.

Nagradu je, 27. septembra naveče, u Srpskom na-

rodnom pozorištu primila direktorica Muzeja mr Mi-

leva Pejaković Vujošević, gdje je održano manife-

stacija pod nazivom Veče šampiona, posvećena do-

bitnicima nagrada Sajma .

Izložba za koju je Muzej dobio ovu nagradu orga-

nizovana je u sklopu centralne proslave obilježava-

nja 60-te godišnjice postojanja našeg muzeja i dio je

šire postavke koja je prije dvije godine u Veneciji

privukla veliku pažnju italijanske kulturne javnosti.

Ovo nije priznanje

samo Pomorskom

muzeju, već i Kotor-

skoj biskupiji koja je dala

da se neprocjenjivo blago izloži u

palati Grgurina. Izložba je pobudila

veliko interesovanje i nagrada stiže u prave

ruke. Mi ćemo je podjeliti sa Kotorskom biskupijom i

ona će ostati trajan dokument kakav je i luksuzni

katalog koji nosi naziv izložbe, a u kome su prezenti-

rani nakit i medalje od 16 do 20. vijeka. Ponosni smo

što je ova izložba poklon i dar Kotorske biskupije po-

vodom obilježavanja jubileja – 60 godina postojanja

Pomorskog muzeja Crne Gore. Nadam se da će se

naša saradnja nastaviti i da ćemo i dalje ploviti punim

jedrima po kulturnim poljima, izjavila je direktorica

našeg muzeja mr Pejaković Vujošević.

Pomorski muzej je i ove godine, kao i prošle, bio

jedina institucija kulture koja se našla među dobitni-

cima nagrade. Osim našeg muzeja, nagrađeno je još

13 organizacija iz Boke Kotorske, od kojih je čak de-

vet iz Kotora. Među njima je i Turistička organizacija

Kotora, koja je nagrađena za organizaciju manife-

stacije Bokeljska noć.

U konkurenciji za nagrade bilo je 200 hotela, re-

storana, etnosela i kuća iz Srbije, Crne Gore, BiH,

Makedonije i Hrvatske, a najveće priznanje, pehar

Sajma, dobilo je 15 učesnika, među kojima su i Ća-

tovića mlini. Konobi iz Morinja pripale su i dvije veli-

ke zlatne medalje za kvalitet gastronomske ponude i

zlatna plaketa za najljepšu ambijentalnu cjelinu.

Direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević prima veliku zlat-nu medalju 45. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu

Muzej zlatnog sjajaMuzej zlatnog sjaja

I OVE GODINE SMO NA SAJMU TURIZMA U NOVOM SADU DOBILIVELIKO PRIZNANJE

Zadovoljno se ovom prilikom vraćamo obećanju datomu prošlom broju našeg newsletter-a da fotografijama

pokažemo šta je kotorskom Pomorskom muzeju početkomjula na dar poslala gospođa Nada Radimir iz Australije.

Zbog obimnosti materijala vezanog za proslavu 60 go-dina postojanja Muzeja, kojeg smo morali da prikažemo,sada imamo prostora samo za jednu fotografiju. Na njojse vide dva porteta, oba ulja na platnu. Na prvoj slici jeportet Caroline Hassman, tašte kapetana Stanislavakonta Smekje prapradjeda Nade Radimir, a na drugomportet Tripa konta Smekje (1755-1814). Slike su nasta-le u 19. vijeku. Dimenzije prvog djela su 102x130 cm, adrugog - 81x108cm. Njihovi autori danas nisu poznati.

Smekje se kao pomorci sreću već u drugoj polovini XVIvijeka. Do ekonomskog uspona porodicu je doveo PetarSmekja, poslije trgovačkog poduhvata, kada je brodomLeon Coronato doprinio privrednom povezivanju baltičkihzemalja sa Venecijom 1746. g. Od 1779. g. porodica jepripojena kotorskom plemstvu.

Darovi gospode Nade RadimirDarovi gospode Nade RadimirFo

togra

fija

: D

. Brd

ar

Documents

Jeda Bke - MUSEUM MARITIMUM · 2013. 6. 3. · Ivo Visin sa Pranja dobio od austrougarskog cara Franje Jo-sifa 1860. godine za podvig na moru tj. oplovivi svijet svojim brikom Splendido