Jean BodinDr. sc. Anelko Milardovi

Struktura predavanjaBiljeka o Jeanu BodinuJean Bodin on-lineJean Bodin est knjiga o republici ralambaPrva knjigaDruga knjigaTrea knjigaetvrta knjigaPeta knjigaesta knjiga

Biljeka o Jeanu BodinuJean Bodin (1530 1596); odvjetnik, ekonomist, filozof, povjesniarJedan od najveih teoretiara politike u 16. st.; mnogi ga smatraju ocem politike znanostiU ranoj mladosti se zaredio i proveo nekoliko godina u samostanu U Parizu se susree s novim evangelistikim idejama, nakon ega naputa red i studira pravoOd 1555. postaje profesor prava u Toulouseu1560. postaje lan Skuptine ParizaNajznaajnije djelo est knjiga o republici (1576) predstavlja izvrstan presjek pravne i politike misli francuske renesanseU politikoj teoriji se bavi pitanjem dravne vlasti Uvodi pojam suvereniteta koji oznauje dravu; suverenitet je apsolutna i trajna, najvia (zapovjedna) vlast

Jean Bodin on-line

http://cepa.newschool.edu/het/profiles/bodin.htmhttp://plato.stanford.edu/entries/bodin/http://www.constitution.org/bodin/bodin_.htmhttp://www.eumed.net/cursecon/economistas/Bodin.htmhttp://www.hystoria.hpg.ig.com.br/bodin.htmlhttp://www.philosophenlexikon.de/bodin.htm

Jean Bodin est knjiga o republici Politika kultura, Zagreb, 2002.

Ralamba : Anelko Milardovi, prosinac 2005.

Prva knjiga

1. Glavna svrha dobro ureene republiketo je republika? J. Bodin: Republika je ispravno vladanje nad vie domainstava, kao i nad onim to im je zajedniko, i to s pomou suverene vlasti (str.13.) Ovdje je naglasak na ispravnom vladanjuPri definiciji republike, a definicija je svrha predmeta o kojem govorimo, Bodin se oslanja na iskustvo prethodnih generacije, tradiciju. Pa ovako zbori: Zbog toga su nai stari republiku i nazivali drutvom ljudi koji su se okupili radi dobra i sretna ivljenja, a u tom odreenju, meutim, s jedne strane ima vie no to je potrebno, a s druge premalo (str.14.)

1. Glavna svrha dobro ureene republikeBodin primjeuje nedostatke u ovoj definiciji. Koji su joj nedostaci? Bodin: Nedostaju tu, naime, tri bitna svojstva, to jest obitelj, suverenost i ono to je u jednoj republici zajedniko (str. 14.)to je prava srea pojedinca i republike? Bodin odgovora da je to vrhunsko dobro (souverain bien)Prava svrha republike je srea ovjeka i republike (usp. str.15.) upotpunjena ili obogaena mudrou

2. Domainstvo i razlika izmeu republike i obiteljito je domainstvo? Domainstvo je ispravno vladanje (dorit gouvernement) nad vie podanika koji se pokoravaju starjeini obitelji i nad svime to njemu pripada (str.19.)Temelj svake republike je obitelj te njezin glavni dio (str.19.)Ovdje valja izdvojiti: a) ispravno vladanje i b) poslunost starjeini obiteljiPrispodoba domainstva, obitelji i republike ima smisla s obzirom na upravljanje, ali ne bilo kakvo, ve dobro upravljanje, voenje

2. Domainstvo i razlika izmeu republike i obiteljiBodin: Ba kao to je, dakle, dobro voena obitelj prava slika republike, i vlast u kui nalikuje na suverenu vlast pa je ispravno vladanje u vlastitoj kui pravi izvor za vladanje republikom (str.19.)Republika je u odnosu na domainstvo drutvo viega reda ija se drutvovnost izraava pluralno, naravno s pomou suverene vlastiDomainstvo podrazumijeva odjeljivanje dobara, ena, djece i slugu od jedne do druge obitelji, kao i onoga to je zajedniko svima openito, to jest od javnoga dobra (str.22.)Bodin smatra kako je potrebno sauvati dobro svakog pojedinca. uvanje dobra svakog pojedinca znai uvanje javnog dobra

3.Graanin i razlika izmeu podanika, graanina, stranca, grada, grada-drave i republikeGraanin (citoyen) se odreuje kao slobodni podanik to ovisi o tuoj suverenostiSloboda graanina, kako istie Bodin, neto je umanjena velianstvom onoga kojemu duguje pokornost (str.25.)Bodin istie kako svaki podanik ne mora biti graanin, primjerice r o b ili s t r a n a c On kae da oni dolaze na podruje tue vlasti i ne prihvaaju se kao graani jer nemaju nikakva udjela u pravima i povlasticama grada-drave (str.25.) Naprosto ne participiraju.Stranci su oni koji dolaze sa strana, iz drugog kraj ili kultureLatini su peregrinos to znai strani podaniciBodin pie o tri naina na koji zakon predvia da netko postane graaninom: a) roenjem, b) prihvaanim, usvojenim graaninom, c) osloboenjem ropstva

3.Graanin i razlika izmeu podanika, graanina, stranca, grada, grada-drave i republikeOn dalje opisuje tvorbu republike. Republika nastaje postojanjem veeg broja graana (vei broj graana tvori republiku) ali uz jednu pretpostavku. A ta je postojanje neke suverene vlasti jednog ili vie gospodara (str.27.) bez obzira na kulturne raznolikosti i ako se svi graani (citoyen) upravljaju prema istim zakonima (str.25.)Ovdje nije samo rije samo o republici, ve i o gradu kao zajednici graana (cite), pa makar graani bili razdijeljeni na vie gradova, sela ili pokrajina (str. 27.)Grad-dravu tvori vie gradova i sela koji imaju iste obiaje, a republika moe imati vie gradova-drava (cite) i pokrajina u kojima vladaju razliiti obiaji, a ipak su podlone upravi suverenih gospodara i njihovim ukazima i uredbama (str.27.)Bodin dalje eli pokazati razliku izmeu rijei graanin (citoyen), zajednica graana (cite) i bourgeois. Bodin: Naime, rije graanin (citoyen) za nas ima neko posebno znaenje koje rije graanin (bourgeois) nema, a to je upravo podanik po roenju koji ima pravo udruivanja u cehove i bratovtine ili kakve druge povlastice koje se ne odobravaju graanima (bourgeois) (str. 27.)

3.Graanin i razlika izmeu podanika, graanina, stranca, grada, grada-drave i republikeI dalje: Rekao sam podanik po roenju jer se prihvaeni podanik, pa ak i stanovnik grada koji uiva pravo graanina (bourgeois), u mnogim mjestima naziva graaninom (burgeois) dok se prvi naziva graaninom (citoyen) i ima neke posebne povlastice, kao to u Parizu samo graanin po roenju i roeni Parianin moe biti gradonaelnikom, a u enevi graanin (bourgeois) ne moe biti gradski vijenik ni lan zatvorenog vijea dvadesetpetorice, ali graanin (citoyen) to moe postati jer je graanin (citoyen) onaj koji je roen od graanina (cytoyen) ili pak od graanina (bourgeois), a graanin (bourgeois) je onaj koga se prihvaa kao graanina (citoyen), to se isto tako primjenjivalo u vicarskoj i u svim njemakim gradovima, iako prema obiajima i drevnim ukazima rije graanin (bourgeois) inae znai rourier (kmet), a plemii su ga nazivali vilan (puanin) zato to je stanovao u gradu (ville) jer je plemstvo u davnini vrijeme provodilo na ladanju, te mada jo i danas vidimo kako se prema naim obiajima graanska straa (garde bourgeoise) razlikuje od plemike, a graanin (bourgeois) suprotstavlja plemiu (str.28.)

3.Graanin i razlika izmeu podanika, graanina, stranca, grada, grada-drave i republikeNa kraju ovog dijela Bodin kae: Ovo je u glavnim crtama razlika izmeu podanika, graana(cytoyen), graanina (bourgeois) i stranaca, a ujedno i izmeu republike, grada-drave (cite) i grada (str. 28.)

Bodin dalje razlikuje graanina i stranca: Graanina, dakle, ini njegovo priznavanje suverenog vladara i poslunost slobodnog podanika prema tom vladaru te skrb, pravednost i zatita to ih vladar prua podaniku, u emu i jest bitna razlika izmeu graanina (bourgeois) i stranca (str. 32.)

5. O suverenosti Suverenost je apsolutna i trajna vlast neke republike (str.33.), ili zapovjedna vlastDefiniciju suverenosti Bodin smatra bitnom za raspravu o republici Suverenost on smatra tipom trajne vlasti na odreeno vrijeme koja moe biti dana osobi ili veem broju njih na stanovito vrijeme, a kada to vrijeme istekne te su osobe jo samo podanici (str.33.)Ako su na vlasti oni se ne mogu nazivati suverenim vladarima, s obzirom na to da su samo nosioci i uvari te vlasti, i to sve dok narodu ili vladaru ne bude po volji da ih opozove, a ona uvijek ostaje u vladarevu posjedu (str.33.)Ovdje se radi o vremenski i zakonski determiniranoj suverenosti: Zbog toga zakon i kae da zemaljski upravitelj ili vladarev namjesnik, poto mu vrijeme istekne, vraa vlast kao nosilac i uvar je tue vlasti (str. 33.)

5. O suverenostiDva su glavna pravila temelja suverenosti: a) oduzimanje dodijeljene vlasti na temelju povjerenja, b) ostavljanje iste na tok po volji, tj. toliko dugo koliko mu to bude po volji (str.34.)Na temelju ovih pravila suverenosti rimski diktator nije bio suveren (str. 34.)Narod se ne odrie svoje suverenosti ako na neki rok postavlja jednog ili vie namjesnika. On bi trebao biti odgovoran narodu, apsolutni vladar samo BoguApsolutna vlast bi bila izvedena iz Bojega ili prirodnoga zakona u smislu da je apsolutni vladar samo Boji namjesnik na zemlji ili po prirodnom, nasljednom pravuBira se prvi srodnikNije tono odreenje apsolutne vlasti koja ne bi poivala na zakonima. Bodin kae da i takva vlast poiva na Bojim i prirodnim zakonimaRije zakon (lex) znai zapovijed onoga tko posjeduje suverenost() (str.37.)

5. O suverenostiBodin razlikuje zakone i ugovore. Prema tomu zakon, naime ovisi o onome tko posjeduje suverenost te moe obvezivati svoje podanike, a samog sebe ne moe obvezati, dok se sporazum sklapa izmeu vladara i njegovih podanika te uzajamno obvezuje obje strane pa ga jedna i druga strana ne moe prekriti nautrb druge i bez njezina pristanka, te vladar u tom sluaju nije ni po emu iznad podanika, osim ako ne dokine vaenje zakona na pridravanje kojega se zakleo pa ga, kako smo rekli , vlastito obeanje vie ne obvezuje, a podanici to jedni drugima ne mogu uiniti bez vladareva odobrenja (str.38.)Vladar je prema Bodinu obveznik sklopljenih ugovora: Iz ovoga se zakljuka moe izvesti jo jedno pravilo o dravi, to jest da vladara obvezuju ugovori koje je sklopio, i to s podanikom, bilo s strancem (str.47.) Vladar se mora drati prirodne pravinosti u pridravanju sporazuma, ugovora i danih obeanja

6. Prave oznake suverenostiPojednostavljeno, oznake suverenosti su one koje nekog suverenog vladara ili vlast oznaujuGlede potonjih Bodin ovako zbori: Naime, oznake suverenosti moraju biti takve da mogu odgovarati samo suverenome vladaru; inae se, bude li ih mogue prenijeti na podanike, nee moi nazivati oznakama suverenosti ( str.55.) Oznake su kao takve n e p r e n o s i v e.Pojam suveren ne moe se primijeniti na onoga tko je podanika uinio svojim sudrugom (str.55.)

6. Prave oznake suverenostiPrva oznaka suverenostiDonoenje zakona za sve openito i za svakog pojedinano (str.58.). No, tu valja ubaciti dometak: bez pristanka vieg od sebe, sebi ravna ili niega od sebe (str.58.). im u donoenju zakona vladar mora traiti pristanak nekog tijela onda nije suveren. (usp. str.58.)Druga oznaka suverenostiOmeena je pravima suverena. Primjerice objava rata , pegovori o miruTrea oznaka suverenostiPostavljanje glavnih dunosnika. Bodin: Trea je oznaka suverenosti postavljanje glavnih dunosnika, to se u pogledu prvih magistrata nipoto ne dovodi u pitanje (str.63.)etvrta oznaka suverenostiNajvia nadlenost kao jedno od glavnih prava suverenosti (str.64.)Peta oznaka oznaka suverenostiUdjelba pomilovanja (usp. str.65.)

Druga knjiga

O svim vrstama republike openito te o pitanju postoji li vie od tri vrste republika

Bodin se dalje pita o nositeljima suverenosti pa kae da sada treba u svakoj republici razmotriti toko je nosilac te suverenosti da bismo prosudili njezino stanje (estat)Kriterij razlikovanja suverenosti je broj: Tako, ako je suverenost utjelovljena samo u jednome vladaru, nazvat emo je monarhijom, ako u njoj sudjeluje cijeli narod, nazvat emo je narodnom dravom, a ako je u rukama dri tek manji dio naroda, prosudit emo da je rije o aristokratskoj dravi te emo se sluiti tim izrazima kako bismo izbjegli zbrku i nejasnou koja proizlazi iz injenice da postoje raznorazni dobri i loi upravitelji, to je pak mnogima pruilo priliku da navedu i vie od tri vrste republika (str.71.)Postoje tri vrste republika: monarhijaaristokracijademokracija

Svi se stari pisci slau u tome da postoje barem tri vrste republika, a ostali tome dodaju etvrtu u kojoj su sve ove tri pomijeane (str.71.)

2.O senjorijalnoj monarhijiRazlika je izmeu drave i vladavineDrava moe biti monarhija, senjorijalna monarhijaBodin: Senjorijalna je monarhija takva monarhija u kojoj je vladar po pravu oruja gospodar nad imutkom i ljudima, postavi to u potenom ratu, te vlada nad podanicima kao otac obitelji nad robovima (str. 80.)Bodin smatra da su prve monarhije bile senjorijalne

3. O kraljevskoj monarhijiBodin: Kraljevski je monarh onaj monarh koji se isto onoliko pokorava prirodnim zakonima koliko se njemu pokoravaju njegovi podanici, ostavljajui svakome prirodnu slobodu i vlasnitvo nad imutkom (str.83.)Podanici se moraju pokoravati kraljevskom monarhuOn treba pokazati da je u njemu utjelovljeno suvereno velianstvoKralj se mora pokoriti prirodnim zakonimaU vladanju podanicima mora se drati prirodne pravde

4. O tiranskoj monarhijiTiranska je monarhija ona u kojoj monarh, bacivi pod noge prirodne zakone zloupotrebljava slobodu podanika kao da je rije o robovima te iskoritava njihov imutak kao da pripada njemuTiranin je vladar koji se vladarskog poloaja doepao bez privole svojih sugraana te im od sudruga postao gospodarom(str.86.)Razlika je izmeu tiranina i kralja: Najplemenitija je razlika izmeu kralja i tiranina u tome to se kralj podvrgava prirodnim zakonima, a tiranin te zakone baca pod noge. Jedan podrava milostivost, pravdu i vjeru, dok drugi nema ni Boga, ni vjere, ni zakona (str.87.)

5. O tome je li doputeno pokuati ubiti tiranina i nakon njegove smrti ukinuti i ponititi njegove uredbeTiranin vlada mimo zakona, a zakoni zahtijevaju njegovo pogubljenje (str.93.)Bodin na jednom mjestu kae da nema nikakvih zapreka niti dvojbi u gore postavljenom pitanju. Jer je tiranin vladar mimo zakona onaj koji je ukrao vlast, zasluuje smrt pa tako u tome pogledu nema u vezi s naim pitanjem nikakvih potekoa (str.93.)Bodin dalje kae kako nakon ubojstva treba dokazati da je ubijeni doista teio za suverenou, i to s velikom vjerodostojnou (str.93.)

6. O aristokratskoj draviAristokracija je oblik republike u kojemu manji dio naroda s pomou suverene vlasti zapovijeda ostatku toga naroda openito, a svakome od graana pojedinano, po emu je suprotna narodnoj dravi u kojoj veina graana u zajedniko ime zapovijeda manjem dijelu,... (str.101.)Slijedi prikaz primjera aristokratske draveJ.Boden opisuje dubrovaku dravuZa Dubrovane kae da su se u davnini nazivali EpidauranimaGrad su izgradili blizu negdanjeg Epidaura to ga je gotski bijes bio sravnio sa zemljom

6. O aristokratskoj draviOni su se od oteli ispod albanske vlasti i uspostavili aristokratsku republiku (str.104.) Bodin pie da je dubrovako plemstvo bilo daleko briljivije od Mleana jer se mletaki plemi moe oeniti neplemkinjom, no Dubrovanin ne moe stupiti u brak s graankom, niti sa strankinjom, koliko god ona bila plemenita, osim ako je gospoica s podruja od Zadra do Kotora te ako nema miraz od barem tisuu dukata (str.104.)Bodin pie da postoje samo dvadeset i tri obitelji iji pripadnici imaju udjela u vlasti (estat), i to tek kada navre dvadeset godina- tada mogu postati lanovi Velikoga vijea koje iz svojih redova izabire Senat... (str.104.)

6. O aristokratskoj draviSenat je sastavljen od ezdesetorice plemia, za voenje dravnih poslova te rjeavanje porenih parnica u vrijednosti veoj od tri stotine dukata.... (str.104.)Osim Senata , tu su i zatvoreno vijee koje ima dvanaest lanova te knez republike koji se bira na godinu dana, te petorica providura (proviseurs) kojima se obraaju oni koji hoe podnijeti kakkav zahtijev kojemu od dvavijea, a estorica konzula za graanske parnice te petorica sudaca za kaznene postupke i tridesetorica prizivnih sudaca za postupke u vrijednoisti ukljuivo do tri stodine dukata.(...) (str.104.)

7. O narodnoj draviNarodna je drava oblik republike u kojoj veina ukupnog naroda suvereno zapovijeda ostalima u zajedniko ime, te svakome pripadniku cijeloga naroda pojedinano (str.110.)Koje je glavno obiljeje narodne drave? Jean Bodin: Glavno se obiljeje narodne drave opaa po tome to veina naroda ima pravo zapovijedanja i suverenu vlast, i to ne samo nad svakim pojedinano, ve i nad manjinom ukupnog naroda, tako da ako u narodu ima trideset i pet plemena ili skupina, kao u Rimu, osamnaest njih ima suverenu vlast nad drugih sedamnaest i propisuje im zakone (str.110.)Bodin zakljuuje: Zakljuit emo dakle da je narodna ona republika u kojoj suverenost pripada veini graana, bilo po glavi stanovnika, bilo po plemenima, razredima,upama ili opinama (str.112.)

Trea knjiga

1. O pokornosti koju magistrat duguje zakonima i suverenom vladaruMagistrat je odmah nakon suverena, glavna o osoba u republici te se oni kojima pripada suverenost oslanjaju na nj, prenosei na njega ovlasti, silu i zapovjednu vlast (str.119.)On je dunosnik koji ima pravo da javno zapovijeda (str.125.)Bodin razlikuje vladara, magistrat i pojedincaVladar ima suverenu vlast; podanici su pod istom Pojedinac nema podanika nad onima koji bi imao javnu zapovjednu vlast, no magistrat igrajui razliite uloge,esto mijenja dranje, lice i ponaanje pa mu pri obavljanju dunosti potrebno znati kako se mora pokoravati suverenu, prigibati pod vlau magistrata viih od sebe,astiti sebi ravne, zapovijedati podanicima, braniti malene, a suprotstavljati se velikima te biti pravedan prema svima (str.119.)Magistratova dunost je kako istie Bodin oslanjajui se na iskustvo prethodnih generacija, igrati mnotvo likova, kao u kavom javnom kazalitu pred svaijim licem, te otkriti svoju ulogu... (str.119.)

2. O vlasti magistrata nad pojedincimaKao dunosnik i javni zapovjednik magistrat ima javnu vlast. Bodin: Zapovijedati pak moe onaj tko ima javnu vlast da neto prisili one koji se ne ele pokoriti onome to im on izriito naloi ili one koji kre njegove zabrane te tko moe ukinuti zabrane koje je sam nametnuo (str.125.)Prisila se temelji na zakonima Najvia oznaka velianstva tj. stupanj vlasti je nad ivotom i smruBodin kae kako postoje dva naina zapovijedanja u ime javne vlasti: jedan je na osnovu suverenosti koja je apsolutna, beskonana i iznad svih zakona, magistrata i pojedinaca, a drugi je zakonski, podloan zakonima i suverenu svojstven magistratima i onima koji imaju izvanredne zapovjedne okolnosti, sve dok ih se ne opozove s dunosti ili im povjerenstvo istekne (str.126.)

3. O cehovima i bratovtinama, staleima i zajednicamaZajednica je, istie Bodin, zajednika obitelj, bratovtini i republici, a naziv ceh (corps) u pravom smislu odnosi na vie obitelji ili na vie bratovtina ili pak na vie obitelji bratovtina zajedno (str.132.)Bodin kae da su cehovi i bratovtine potekli od obiteljiObitelj je temelj i dio zajednice kao to su ceh (corps) i bratovtina (collegs)Ceh tvori sustav nekoliko obitelji povezanih prijateljstvomVie cehova i zajednica tvori republikuCehovi i bratovtine potekli su iz obiteljiBodin kae da se uz posredstvom suverene vlasti ujedinjavanjem vie plemena i obitelji nastala republika (...) (str.133.)

3. O cehovima i bratovtinama, staleima i zajednicamaSvrha ustanovljavanja cehova i bratovtina je radi vjere ili radi upravljanja dravom (police) (str.134.)Bratovtine (collegs) uspostavljaju se radi dijeljenja pravde,raspodjele zadaa ili uvoenja reda u dobavu ivea i robe koju treba uvesti i izvesti odnosno radi zanata nunih za republiku ili pak radi ureenja i stege (str. 134.)Bratovtina moe biti usredotoena na jedna zanat, jednu znanost, a mogue je udruivanje u jedan cehBratovtine se mogu udruivati u opu zajednici (communaute general) ili pak u sveuilite (universite)Bodin odreuje zajednicu oblikom drutvenosti bez neega zajednikog ne moe ni biti nikakva udruivanja u bratovtinuZanatska bratstva zakon naziva collegiaPrvi cehovi i bratovtine koji ujedno imaju i najvie moi u republici, sudaki su i magistratski... (str.134.)

etvrta knjiga

1. O raanju, rastu, procvatu, opadanju i propasti republika Svaka republika porijeklo ima u obitelji, iz koje poveavajui se malo-pomalo izrasta, ili se pak najednom uspostavlja od kakva okupljena mnotva odnosno od naseobine koju je nainila neka druga republika (str.141.)Republika se uspostavlja slili jaega ili uz privolu jednih ljudi koji svoju punu i potpunu slobodu dobrovoljno predaju drugima da bi oni njome raspolagali s pomou suverene vlasti bilo bez zakona ili prema stanovitim zakonima i pod stanovitim uvjetima (str.141.)Nastala republika osigurava se protiv izvanjske sile i protiv unutranjih boljetica pa malo-pomalo postaje sve monijom, dok se ne nae na vrhuncu savrenstva, tj. dok ne doivi procvat... (str. 141.)

1. O raanju, rastu, procvatu, opadanju i propasti republikaAli se isti ne ne moe vjeno odravati pa republike pod teretom problema posrnuGlede promjena u republici Bodin ih nabraja est nesavrenih promjenaest nesavrenih promjena: od kraljevskog stanja (estat) u senjorijalno, od senjorijalnoga u tiransko, od tiranskog u kraljevsko, od kraljevskoga u tiransko , od tiranskog u senjorijalno, te od senjorijalnoga u kraljevsko, a isto se moe rei i o legitimnoj, senjorijalnoj ili stranarskoj (factieuse) aristokraciji te o legitimnoj senjorijalnoj i nemirnoj (turbulent) narodnoj dravi (str. 142.)

2. Postoji li nain da se spoznaju budue promjene i propast republikaBodin polazi do teze da na ovom svijetu nita nije sluajnoPropast republike dijelom je uzrokovan boanskom a dijelom ljudskom naravi, bojim ili prirodnim putem, dakle razliitim uzrocimaRepublike prirodno trpe razne promjene

3. Promjene republika i zakona ne smiju se initi najednom Bodin zagovara postupnost promjenaVladar se mora povoditi postupnim promjenamaMora poznavati prirodu svake republikeMora poznavati uzroke bolesti koji mogu snai republikuPravilo postupnosti nije samo u svezi s promjena njezina stanja (estat) , ve i prilikom izmjene zakona, navika i obiaja (str.153.)

3. Promjene republika i zakona ne smiju se initi najednomBodi kae da je zakonska novina predmet prijezira dok je strahopotovanje prema starini tako veliko da zakonu daje dovoljno snage da i bez magistrata nametne pokornost (str.154.)Upravljanje dravom (police)to treba mudar politiar initi? Bodin smatra kako on treba slijediti Boja djela u upravljanju ovim svijetom (str. 154.)to treba vladavina u dobroj dravi slijediti? Bodin kae da ona treba slijediti prirodu, to veliko boanstvo koje u svemu djeluje polagano i malo-pomalo, zahvaljujui emu iz siune sjemenke izrasta stablo... (str.154/155.)

4. O tome treba li se vladar suoen s buntovnim stranarenjem pridruiti jednoj od stranaka i treba li podanik biti prinuen prikloniti se jednoj ili drugoj stranki, te o nainima da se pobunama doskoi Stranarenje se smatra opasnim i pogibeljnim za republiku. Ono se moe sprijeiti dobrim rasuivanjemStranarenja i pobune pogibeljni su za monarhiju , a jo pogibeljniji za narodnu dravuPod strankom (faction) Bodin podrazumijeva skupinu ljudi koji su se meusobno udruili protiv drugihStranarenje i pobune kao pogibeljni oblici za sve vladavine ne daju pravo vladaru na pridruivanje ni jednoj strani

4. O tome treba li se vladar suoen s buntovnim stranarenjem pridruiti jednoj od stranaka i treba li podanik biti prinuen prikloniti se jednoj ili drugoj stranki, te o nainima da se pobunama doskoiU sluaju pobune suverenu je doputena uporaba sileU sluaju stranarenja i protudravnog djelovanja neke strane suveren mora zaprijeiti takvo djelovanjeMoe se dogoditi zastrana vladara. Naime, isti moe pasti u pogibelj stranarenjaU sluaju opredjeljenja ili stajanja na jednu stranu umjesto da zadri mjesto suverenoga suca, nastupat e tek kao voa stranke (partie) i dovest e sebe u opasnost da i ivot izgubi, ak kada u dravi (estat) uope nema prilike za pobunu, kao to se diljem Europe ve pedeset godina dogaa u vezi s vjerskim ratovima (str.159.)

Peta knjiga

1. O pravilima kojih se valja drati da bi se oblik republike prilagodio Ljudi se razlikuju po naravima isto kao i zemlje, podnebljaBodin tvrdi da se istoni narodi razlikuju od zapadnih, sjeverni od junihKultura i klima su dvije varijableVladar mora poznavati narodno raspoloenje prije donoenja nekih zaklona ili pokuaja promjene drave ili u draviBodinova je teze glede republike: drava se treba prilagoditi graanima (str. 165.)Razlikovanje naroda tj. razumijevanje beskrajne raznovrsnosti (str.166.)

2. Naini kako da se doskoi promjenama republike,koje se zbivaju zbog Meu svim razlozima za bunu i promjenu republike nema veega od pretjeranog bogatstva maloga broja ljudi i krajnjeg siromatva veine ostalih (str.174.)Bodin dalje pie bogatstvu i siromatvu kao dvjema poastima republike, nainima smanjivanja siromatva, ogranienju lihvarstvaPlemike su kue pogodnije za odranje aristokracije, a protivne su narodnoj dravi i tiraniji

3. O tome je li dobro podanike naoruavati i poticati na rat, utvrivati gradove i voditi rat U narodnoj je dravi podanike upitno poticati na ratNije potrebno da gradovi budu pretjerano utvreniPlemenit i mudar vladar nee zahtijevati rat i moliti za mir, osim u sluaju nunosti... (str.181.)

esta knjiga

1. O usporedbi triju legitimnih republika, tj. narodne, aristokratske i kraljevske, iz ega slijedi da je kraljevska vlast najbolja U zakljuku, Bodin propituje prednosti i nedostatke svake republike, te potom odabire najboljuRazlozi protiv narodne drave (demokracije): narod je lo upraviteljona je najmanje loa od ostalih oblika vladavinejednakost elita (veliki ljudi) kudili su narodnu dravu glavni cilj i svrha svake republike da u njoj cvjetaju ast i vrlina, a ipak se narodna drava okree protiv valjanih ljudi (str.189.)narodne drave izganjaju vrlineopaine u narodnoj dravi ostaju nekanjene one tee da sve stvari budu zajednike (str.190.) pravilo narodnih drava je dodjela dunosti drijebom (izborima)u narodnoj dravi jednakost je nespojiva s prijateljstvom

1. O usporedbi triju legitimnih republika, tj. narodne, aristokratske i kraljevske, iz ega slijedi da je kraljevska vlast najboljaNakon kritike prosudbe i razloga protiv demokracije Bodin navodi razloge za aristokracijuAristokracija je sredinje rjeenje izmeu krajnostiU aristokraciji suverena vlast pripada stanovitome broju najuglednijih, a ne jednom ili svima... ( str. 192.)Glede suverenosti, ista se mora dodijeliti samo najbogatijima, kao onima koji imaju najvie koristi od ouvanja cijele republike (str.192.)Bodin je skloniji aristokraciji nego li demokraciji tj. zakljuujem kako je aristokracija oblik republike koji zasluuje najvee pohvale (str.192/193.)Trajnije su one aristokracije koje imaju manje gospodaraOne propadaju zbog nesloge i astohleplja tj. onaj koji se najvie razgnjevi i pokae se najastohlepnijim, okree se narodu i upropatava aristokraciju, to je i uzrok zbog kojega je propalo najvie kneevina (segneuries) (str. 193.)

1. O usporedbi triju legitimnih republika, tj. narodne, aristokratske i kraljevske, iz ega slijedi da je kraljevska vlast najboljaBodin dalje razmatra slabosti monarhije. Ali njoj kao i veina velikih mueva daje prednost pred ostalim republikama (str. 195.) Monarhija je podlona opasnostima od promjenaPromjene donose velike nevolje, i to ne samo svakome podaniku pojedinano, ve i republici kao cjelini... (str. 195.)U monarhiji postoji opasnost od graanskog rata meu pretendentima za krunuVladar sklon ratovanju dovodi u opasnost vlastiti poloaj i podanikeOve slabosti se mogu otkloniti samo u sluaju tamo gdje monarhija poiva na nasljednome pravu... (str.196.)Prednost monarhije je da suveren i suverenitet moe biti i imati samo jedan ovjek

1. O usporedbi triju legitimnih republika, tj. narodne, aristokratske i kraljevske, iz ega slijedi da je kraljevska vlast najboljaTek u monarhiji moe opstati prava suverenost: No glavno obiljeje republike, a to je pravo suverenosti, u pravome smislu rijei moe postati i opstati samo u monarhiji: naime , u republici suveren moe biti samo jedan (str. 196.)Bodin se javlja kao predstavnik teorije suvereniteta monarha ili jednovlade a ne suvereniteta naroda: Ma koliko mi umiljali da suverenost moe pripadati tijelu sastavljenu od vie gospodara ili narodu, ona ipak nema pravog nosioca ni podrke ako ne postoji poglavar koji raspolae suverenom vlau, da jedne ujedini s drugima, to ne moe uiniti obini magistrat koji nema suverenu vlast (str.196.)Bodin na kraju monarhiji smatra najsigurnijim oblikom vladavine jer obitelj koja je temelj republike moe imati samo jednog poglavara. Prema tomu monarhija je najbolja i ona je prirodnaOna je najizvrsnija izmeu triju vrsta legitimnih republika; a da je demokracija najgora izmeu onih koje su iskvarene (str.198.)

2. Distributivna, komutativna i harmonika pravednost te kakav je njihov odnos spram kraljevske, aristokratske i narodne drave Harmonika pravednost najblia je kraljevskoj monarhijiPravdu on definira kao ispravnu raspodjelu (droit partage) nagrada i kazni te onoga to svakome pripada u pravnim okvirima... ( str.199.)Kako je mogua ispravna raspodjela? Ona je mogua i izvediva samo prema istodobnome razmjeru jednakosti i slinosti, to je istinski harmonian razmjer kojega do sada nitko nije dotaknuo (str.199.)Distributivna ili geometrijska pravednost stoji nasuprot narodnoj dravi koja tei za jednakou svojstvenoj komutativnoj ili aritmetikoj pravednosti (str.199.)Harmonian razmjer sadran je u Bojem zakonuNa kraju Bodin postavlja tezu: Svijet je stvoren prema harmoninom razmjeru i taj razmjer njime upravlja (str. 214.)