JAANJE KAPACITETA ZA IMPLEMENTACIJU ZAJEDNIKE POLITIKE RIBARSTVA EUStrategija razvoja ribarstva Crne GoreMr Milutin Simovi, ministarPodgorica, decembar 2006.godine

Strategija razvoja ribarstva Crne GoreProjekat finansiran sredstvima EU, rukovoen od strane Evropske agencije za rekonstrukciju

STRUKTURA DOKUMENTADokument se sastoji od est poglavlja:

Sektor ribarstva u Crnoj Gori

Institucionalni kapaciteti

Kontrola kvaliteta i zdravstveni uslovi za proizvodnju i promet svjee ribe i proizvoda od ribe

Usklaivanje administrativnih i zakonskih zahtjeva sa zakonskim propisima EU

Prioritetna razvojna pitanja

Strategija jaanja sektora ribarstva u Crnoj Gori

OSNOVNI RAZLOZI ZA IZRADU STRATEGIJE:Intenzivan proces promjena u crnogorskoj poljoprivredi i drutvu,

Nedostatak stratekog dokumenta za planiranje razvojne politike ribarstva,

Potreba redefinisanja politike ribarstva u skladu sa zahtjevima meunarodnih integracionih procesa STO i EU odnosno usklaivanje sa smjernicama zajednike politike ribarstva EU(Common fishery policy-CFP)

OPTI PREGLED SEKTORA RIBARSTVA Uee sektora ribarstva u nacionalnom bruto drutvenom proizvodu iznosi 0,5 %,

Uee sektora ribarstva u bruto proizvodu sektora poljoprivrede iznosi 3,1%,

Ukupna vrijednost sektora ribarstva iznosi 7,4 miliona EUR,

Sektor morskog ribarstva predstavlja 0,3 % ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na Mediteranu (561,288 t),

Sektor ribarstva u Crnoj Gori zapoljava 631 osobu.

PRIORITETNA RAZVOJNA PITANJAU ribarskom sektoru postoje tri osnovna prioriteta razvoja:

Jaanje zakonskih propisa, institucija, laboratorijskih kapaciteta i standarda do poboljanja zdravstvenih uslova proizvoda ribarstva u skladu sa zahtjevima EU;

Institucionalno jaanje (kadrovi, obuka i oprema) odnosno poboljati kapacitet nacionalne politike ribarstva Crne Gore;

Stvaranje i primjena mehanizama koji e omoguiti povoljan investicioni ambijent za ulaganje u sektor ribarstva.

STRATEGIJA JAANJA SEKTORA RIBARSTVAStrategija se fokusira na osam centralnih oblasti:

Zatita i odrivo korienje morskog i slatkovodnog ribarstva Zatita dobrobiti potroaaUnapreivanje izvozaDiverzifikacija tritaPoboljanje slijedljivosti i kvaliteta proizvodaProirenje proizvodnje dagnji i kampa u priobaljuPoboljanje efikasnosti proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj akvakulturiRazvoj sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva u oblasti eksploatacije plave ribe

ZATITA I ODRIVO KORIENJE MORSKOG I SLATKOVODNOG RIBARSTVA

Unapreivanje i usklaivanje nacionalne legislative sa standardima EU;

Poboljanje monitoringa resursa;

Sakupljanje podataka i ispunjavanje zahtjevnih standarda EU u kontroli ribarstva;

Kontinuitet sprovoenja dravnih mjera za poboljanje ekolokih uslova voda i priobalja u drugim rijekama i jezerima a posebno Skadarskog jezera.

ZATITA DOBROBITI POTROAA

Zakoni EU o hrani nijesu statini (uveden znaajan broj novih pravnih instrumenata);

Harmonizovati i smanjiti razlike u interpretaciji i primjeni pravilnika u oblasti bezbjednosti hrane;

Ispunjavanje higijenskih uslova i zahtjeva HACCP-a;

Obuka vet.inspektora da procijene stepen usklaenosti i identifikuju praznine i greke u procesu implementacije HACCP-a;

Priprema posebnih smjernica HACCP-a za vrste proizvoda ribarstva i procese koji se odvijaju u sektorima prerade ribe

UNAPREIVANJE IZVOZA

Pristupanje EU predstavlja dobru priliku za tradicionalne i nove proizvode morskog i slatkovodnog ribarstva (konzervirani inun, dimljeni aran u konzervi, pastrmka filetirana-hladno dimljena, dagnje i dr)

Da bi se podstakao razvoj izvoza uzgajivai ribe e dobiti finansijsku pomo u formi grantova za:

Razvoj grupa prizvoaa i zadrugaObezbjeivanje sredstava za posjete tritimaPrimjenu elektronskih sistema prodaje

Treba preduzeti niz koraka:Dogovor o kompetentnom tijelu sa EU DG SANCODogovoriti sa DG SANCO program uzrokovanja za praenje odreenih supstanci i reziduaZa izvoz cijele, svjee nepreraene ribe usklaivanje sa regulativama vezanim za higijenu prehrambenih proizvoda

POBOLJANJE EFIKASNOSTI PROIZVODNJE U AKVAKULTURI

Mogue je postii:

Rekonstrukcijom bazena i vodotoka, razvojem kaveznog sistema uzgoja i osavremenjavanjem tehnologije uzgoja;

Snienjem trokova proizvodnje;

Nabavkom boljih uzgojnih stokova koji se mrijeste u proljee (uzgoj pastrmke);

Preradom pastrmke (filetiranje, hladno dimljenje);

Uvoenjem monitoringa zagaivaa ivotne sredine u morskoj vodi i sedimentu, kao i monitoringa biotoksina algi u koljkama;

Poboljanjem higijene u proizvodnom procesu u pogledu bezbjednosti hrane;

Skranjem perioda rasta i smanjenjem smrtnosti.

RAZVOJ SPORAZUMA O PARTNERSTVU(eksploatacija male plave ribe)

Opti pregledU 2002, 2004 i 2005.godini obavljena je procjena biomase plave ribeMSY za 2005. godinu je iznosio 9.000 tonaVeoma ogranien kapacitet domae flote za izlov ovih stokovaOgranieno trite plave ribe za ljudsku ishranuPreporuke:Postignut uspjeh u prodaji plave ribe kao hrane za tov tuna,Sporazum o partnerstvu (strani ribari plaaju dozvole za pristup ribolovnim podrujima),EU ima posebno tijelo za pregovaranje,Cilj je da se doprinese, ne samo prihodima izdavanja dozvola, ve da se podri i jaanje institucija,Pitanje sporazuma i budetskih plaanja je dio procesa pregovaranja.

Realizacija Strategije je ve poela:Projekat: Nabavka opreme za kontrolu zdravstvene ispravnosti ribe i proizvoda od ribe (finansiran od strane EAR-a)

Vrijednost projekta: 900.000

Opremit e se:

Specijalistika veterinarska laboratorijaCentar za ekotoksikoloka ispitivanjaInstitut za javno zdravljeInstitut za biologiju moraRibarska inspekcija

ZAKLJUAK

Ovaj dokument je upuen:

DRAVI kao platforma za dalje reforme i osnov za buduu politiku u sektoru ribarstva

SVIM SUBJEKTIMA U SEKTORU RIBARSTVA njihova dobra povezanost predstavlja osnov za odrivo gazdovanje ovim prirodnim resursom i jaanje njegove trine konkurentnosti