IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU CRNE GORE … Izvjestaj EK - 2012.pdfobjavljivanja Mišljenja Komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji u novembru 2010

499MATICA, jesen/zima 2012.www. maticacrnogorska.me

1. UVOD

1. 1. Predgovor

Od marta 2002. Komisija redovno izvještava Savjet iParlament o napretku ostvarenom od strane zemalja zapadnogBalkana. Ovo je drugi izvještaj o napretku Crne Gore nakonobjavljivanja Mišljenja Komisije o zahtjevu Crne Gore začlanstvo u Evropskoj uniji u novembru 2010. i nakon dodjelji-vanja statusa zemlje kandidata Crnoj Gori od strane Evropskogsavjeta u decembru 2010.

Ovaj izvještaj o napretku Crne Gore ostvarenom u pogledupripreme za članstvo u EU:

- ukratko opisuje odnose između Crne Gore i Evropske unije, - analizira stanje u Crnoj Gori u pogledu političkih kriterijuma

za članstvo,

dokumenta

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ONAPRETKU CRNE GORE ZA 2012. GODINU

In the magazine Matica we have published the European

Commission Progress Report for 2006, 2007, 2008, 2009, 2010 and

2011. As a part of the regular practice, in this issue of the magazine we

are publishing the 2012 Progress Report.

500 MATICA, jesen/zima 2012. www. maticacrnogorska.me

- analizira stanje u Crnoj Gori na osnovu ekonomskihkriterijuma za članstvo,

- daje pregled rezultata ostvarenih u pogledu kapaciteta CrneGore da prihvati obaveze koje proističu iz članstva, tj. cjelokup-ni korpus pravne tekovine EU sadržan u Ugovorima, sekun-darnog zakonodavstva i politika EU.

Ovaj izvještaj obuhvata period od oktobra 2011. do septembra2012. Napredak se mjeri na osnovu donesenih odluka, usvoje -nog zakonodavstva i sprovedenih mjera. Po pravilu, zakonodav -stvo ili mjere koje su u pripremi, ili čekaju na usvajanje u Skup -štini, nijesu uzeti u obzir. Ovakav pristup osigurava jednak tret-man u svim izvještajima i dozvoljava objektivno ocjenjivanje.

Izvještaj se zasniva na informacijama prikupljenim i anal-iziranim od strane Komisije. Korišteni su mnogi izvori,uključujući i priloge Vlade Crne Gore, država članica EU, izv-ještaje Evropskog parlamenta1, kao i informacije iz različitihmeđunarodnih i nevladinih organizacija.

Na osnovu tehničke analize sadržane u ovom izvještaju,Komisija je u posebnom saopštenju o proširenju2 izradiladetaljne zaključke o Crnoj Gori.

1. 2. Kontekst

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore iEU je potpisan u oktobru 2007. a stupio na snagu u maju 2010.godine.

Crna Gora je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 15.decembra 2008. godine. Nakon zahtjeva Savjeta, Komisija je po -dnijela svoje Mišljenje o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Evro -pskoj uniji u novembru 2010. godine. U decembru 2010. godineEvropski savjet je Crnoj Gori dodijelio status zemlje kandidata.

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2012.godinu

1 Izvjestilac za Crnu Goru je g-din Čarls Tanok. 2 Strategija proširenja i glavni izazovi 2012-2013. COM(2012)600.


1. 3. Odnosi između EU i Crne Gore

Komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora sCrnom Gorom u oktobru 2011. Ova preporuka je ponovljena umaju 2012. godine. Nakon pozitivne odluke Savjeta koju jeodobrio Evropski savjet, pristupni pregovori s Crnom Gorom suotvorenu u junu 2012. Analitički pregled poglavlja o pravosuđui fundamentalnim pravima, kao i pravdi, slobodi i bezbjednostiodržan je u proljeće, u skladu s novim pristupom za ova poglavl-ja. Izvještaji o analitičkom pregledu koje će za ova poglavljapripremiti Komisija obezbijediće značajne smjernice,uključujući one o zadacima kojima se treba posvetiti u akcionimplanovima koje će usvojiti crnogorski nadležni organi, što ćečiniti mjerila za otvaranje pregovora. Analitički pregled pre-ostalih poglavlja započet je u septembru poglavljima o nauci iistraživanju, obrazovanju i kulturi i javnim nabavkama.

Crna Gora učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja. U cjelini, Crna Gora je bez smetnji nastavila sprovođenje svo-

jih obaveza iz SSP-a. Odbor za stabilizaciju i pridruživanje sas-tao se u julu i pet pododbornih sastanaka održano je od oktobra2011. Sastanci o stabilizaciji i pridruživanju između predstavni-ka Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore i dalje seodržavaju svake druge godine. Članovi Zajedničkog savjeto-davnog odbora između Komiteta regiona EU i crnogorskihlokalnih organa vlasti imenovani su u martu. Zajednički savje-todavni odbor za civilno društvo između Evropskog ekonom-skog i socijalnog odbora i organizacija Crne Gore održao je svojinauguralni sastanak u oktobru 2012. godine.

Crna Gora učestvuje u multilateralnom ekonomskom dijalogus Komisijom i članicama EU. Cilj ovog dijaloga jeste pripremaCrne Gore za učešće u multilateralnom nadzoru i koordinacijiekonomske politike u sklopu Ekonomske i monetarne unije.Dijalog je uključivao i ministarski sastanak u Briselu u maju2012. godine.

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2012. godinu

* Ovakvo imenovanje ne dovodi u pitanje stavove o statusu, i u skladu je sa

rezolucijom UNSCR 1244 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o

kosovskom proglašenju nezavisnosti.


Vizna liberalizacija za crnogorske građane koji putuju uzemlje Šengenske zone je na snazi od 19. decembra 2009.godine. Komisija je uspostavila mehanizam za praćenje nakonvizne liberalizacije da bi procijenila da li je sprovođenje reformikoje je zemlja uvela održivo i u skladu s viznom mapom puta.Ovo je dopunjeno i mehanizmom upozorenja radi sprečavanjazloupotreba. Komisija je predstavila svoj drugi izvještaj opraćenju Evropskom parlamentu i Savjetu u decembru 2011. iusvojila treći izvještaj u avgustu 2012. godine. Sporazum oreadmisiji između Evropske unije i Crne Gore je na snazi odjanuara 2008. godine.

Crna Gora prima finansijsku pomoć od EU u okviruInstrumenta za pretpristupnu pomoć (Ipa). U periodu od 2007. do2013. godine, Crna Gora će iz sredstava Ipe primiti pomoć uiznosu od ukupno 235,2 miliona eura. Usvojen u novembru2011. godine, Višegodišnji indikativni planski dokument zaCrnu Goru stupio je na snagu 1. marta 2012. godine. RevidiranaUredba Ipe kojom se Crna Gora premješta iz Aneksa II (potenci-jalni kandidati) u Aneks I (kandidati) stupila je na snagu istogdana. Nacionalni program za Ipu dostigao je 26 miliona eura iusvojen je od strane Komisije u novembru 2011. Ukupna sredst-va Ipe za 2012. iznose 35 miliona eura. Kao i program za 2011.tako je i nacionalni program Crne Gore za 2012-2013. usmjerenna prioritetne sektore koji su identifikovani u Višegodišnjemindikativnom planskom dokumentu, naročito vladavina prava,reforma državne uprave, životna sredina i klimatske promjene.Crna Gora je takođe korisnik regionalnih i horizontalnih progra-ma Ipe. Takođe učestvuje i u pet programa prekogranične sarad-nje sa susjednim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i noviprogram prekogranične saradnje s Kosovom* za 2011-2013. koji



je usvojen u decembru 2011. godine. Crna Gora takođe uče -stvuje u tranzicionim programima saradnje u okviru Evropskogregionalnog razvojnog fonda i Jadranskog prekograničnog pro-grama Ipe s državama članicama. Programom Ipe trenutnoupravlja Delegacija EU u Podgorici. Pripreme Crne Gore zaprenošenje upravljanja komponentama I i II programa Ipe iz EUna nacionalne organe uprave su napredovale.

EU je pružila finansijsku podršku za razvoj civilnog društvau okviru Mehanizma za podršku civilnom društvu.

Crna Gora učestvuje u sljedećim programima EU: Sedmiokvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj, Program zapreduzeteništvo i inovacije (EIP) i u Programu za podrškupolitici informaciono-komunikacionih tehnologija, oba uokviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost,kao i u programima Kultura 2007-2013. i Carine 2013.

2. POLITIČKI KRITERIJUMI

Ovaj dio se bavi napretkom koji je Crna Gora ostvarila u pogle-du ispunjavanja Kopenhaških političkih kriterijuma prema kojimazemlja mora postići stabilnost institucija koje garantuju demo kra -tiju, vladavinu prava, ljudska prava, i poštovanje i zaštitu manjina.Takođe, prati regionalnu saradnju, dobrosusjedske odnose sazemljama pokrivenim procesom proširenja i državama članicama,kao i poštovanje međunarodnih obaveza, kao što je saradnja saMeđunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

2. 1. Demokratija i vladavina prava

Skupština Nakon odluke Skupštine od jula 2012. o skraćivanju njenog

mandata, Predsjednik je raspisao prijevremene parlamentarneizbore koji će biti održani 14. oktobra.



Što se tiče zakonodavnog izbornog okvira, započeto je spro -vođenje zakona o izboru odbornika i poslanika koji je usvojen useptembru 2011. godine. Sva mjesta u Skupštini se dodjeljuju naosnovu redosljeda kandidata na izbornoj listi, za razliku od rani-je kada je polovina mjesta dodjeljivana na osnovu slobodneodluke podnosioca liste kandidata. Predsjednik i devet članovaDržavne izborne komisije imenovani su od strane Skupštine udecembru 2011. godine. Nove odredbe koje obezbjeđuju 30%ženskih kandidata na listama po prvi put su primijenjene naizborima održanim u dvije opštine u aprilu. I pored toga, žene idalje nemaju dovoljno predstavnica u Skupštini.

Izborno zakonodavstvo treba izmijeniti u skladu s preporuka-ma OEBS/ODIHR-a i Venecijanske komisije čije usvajanje seočekuje, naročito u pogledu raspadanja koalicija i njihovihfinansijskih obaveza, kao i proširenja mandata Centralneizborne komisije na opštinske izbore. Pitanje ustavnog zahtjevao dvogodišnjem boravku prije nego što građanin dobije pravoglasa ostaje neriješeno za državne izbore. Za pojedine odredbezakona nijesu određene nikakve sankcije naročito u pogleduograničenja učešća javnih funkcionera u izbornim kampanjama.

Skupština je izmijenila svoj poslovnik u maju i on je stupio nasnagu u julu. Novi poslovnik obezbjeđuje redovnija kontrolnasaslušanja i veće garancije da će nacrti zakona predstavljeni odstrane opozicionih partija biti ispitani u Skupštini. On takođeobezbjeđuje ugovaranje samostalnih skupštinskih odbora oevropskim integracijama i pitanjima antikorupcije kojima pred-sjedavaju opozicioni poslanici. To je rezultiralo ukidanjemNacionalnog savjeta za evropske integracije. Evropske inte-gracije ostaju ključni prioritet za skupštinski rad.

Postignut je dalji napredak u pogledu transparentnostiskupštinskog rada. Na zahtjev organizacija civilnog društva, udecembru 2011. započeto je objavljivanje evidencije glasanjaindividualnih poslanika na skupštinskoj internetskoj stranici.



Novi zakon koji je usvojen u novembru 2011. reguliše odnosSkupštine prema lobistima. Preduzete su dalje mjere u ciljuunapređenja interakcije s civilnim društvom i javnošću.Skupštinski odbor za ljudska prava i slobode dobio je zadatak darazmatra peticije i žalbe koje podnose građani i civilno društvo.Međutim, procedure za djelovanje na osnovu civilnih inicijativanijesu još uvijek usvojene.

Skupština je nastavila svoju intenzivnu zakonodavnu akti -vnost koja uključuje izvjestan broj oblasti vezanih za evropskeintegracije, kao što su sprečavanje pranja novca i finansiranjaterorizma i revizija fondova EU. Ojačan je rad istraživačkogsektora. Uloga i kapaciteti Skupštine u praćenju procesausklađivanja crnogorskih zakona sa zakonima EU su ojačani.Novim poslovnikom skupštinski odbori zaduženi su da pratesprovođenje i usklađenost novog zakonodavstva sa pravnomtekovinom Evropske unije u oblastima njihovih nadležnosti.Njihovi kapaciteti će u tom pogledu biti više ojačani.

Unaprijeđena je nadzorna uloga Skupštine, naročito usvajan-jem zakona o parlamentarnoj istrazi, izmjenama i dopunamaskupštinskog poslovnika i zakona o tajnosti podataka, kao i sta-bilnim povećavanjem broja parlamentarnih pitanja, nadzora ikonsultativnih saslušanja s visokim državnim funkcionerimakao i diskusija o izvještajima različitih institucija. Skupštinskiodbor za odbranu je dobio zadatak prema novom poslovniku daprati rad svih organa bezbjednosti, i po prvi put, u skladu sazakonom o skupštinskom nadzoru sektora odbrane i bezbjed-nosti, on je razmatrao izvještaj o aktivnostima policije i stanjubezbjednosti. Što se tiče skupštinskog nadzora antikorupcijskihpitanja, Skupština je u februaru odlučila da po prvi put otvoriparlamentarnu istragu i uspostavi istražni odbor zadužen zaprikupljanje informacija i pripremu izvještaja o navodnoj korup-ciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore. Zakon o parlamentarnojistrazi koji je stupio na snagu u julu, definiše domen rada



istražnog odbora i daje mogućnost zahtijevanja informacija odsvih državnih i lokalnih organa i pravnih lica. Aktivnosti nakonzaključaka usvojenih od strane skupštinskih odbora u nadzorn-im saslušanjima su ograničene i potrebno ih je ojačati.

Skupštinski administrativni kapaciteti su ojačani, prije svegapovećanjem broja zaposlenih sa stotinu koliko ih je bilo u okto-bru 2011. na 122 u avgustu 2012. kao i povećanjem broja obuka.Potrebni su dodatni napori u cilju daljeg jačanja admi -nistrativnih i stručnih kapaciteta Skupštine, i za sve skupštinskeodbore takođe. Kancelarijski prostor i tehnička opremanedostaju, čak i za poslanike. Potrebno je nastaviti obukupostojećeg osoblja i zapošljavanje kvalifikovanih novih ljudi.

U cjelini, postignut je napredak u pogledu funkcionisanjaSkupštine i njene zakonodavne i nadzorne uloge u pitanjimakoja uključuju vladavinu prava. Implementacija nedavno usvo-jenog zakonodavstva o izborima je započeta, a stručni i admin-istrativni kapaciteti Skupštine su ojačani. Poboljšana je trans-parentnost i predviđeni su samostalni odbori za evropske inte-gracije i borbu protiv korupcije. Potrebno je nastaviti naporepreduzete u cilju poboljšanja skupštinskih zakonodavnih i nad-zornih kapaciteta.

VladaSastav Vlade mijenjao se u martu i junu. Skupština je imeno-

vala novog ministra vanjskih poslova i evropskih integracija,nakon ostavke njegovog prethodnika. Imenovan je i novi min-istar za manjinska prava, dok je Potpredsjednik Vlade i Ministarpravde preuzeo portfelj za ljudska prava. Imenovan je takođe inovi ministar odbrane.

U decembru, Vlada je imenovala glavnog pregovarača za pre-govore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, koji je takođepostao i državni sekretar za evropske integracije i nacionalnikoordinator za Ipu. Vlada je u februaru usvojila odluku o strukturi



pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Radne grupe zapregovore o 23. i 24. poglavlju osnovane su u martu, dok su oneza 4, 25. i 26. poglavlje postavljene u julu. One uključuju i pred-stavnike civilnog društva. Radne grupe za preostala poglavljapostepeno se formiraju.

U decembru, Vlada je usvojila pravilnik o unutrašnjoj organi-zaciji Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija saciljem jačanja njegovih struktura i ljudskih resursa.Administrativni kapaciteti za koordinaciju evropkih integracija ipristupne pregovore o većini poglavlja pravne tekovineneophodno je znatno ojačati.

Poslovnikom Vlade koji je usvojen u decembru i na snazi odjanuara, uvedena je obavezna procjena uticaja za nacrte zakon-odavstva i zahtijeva se od Vlade da dostavi Skupštini svoj radniprogram. Poslovnik je takođe propisao obimnije javne kon-sultacije o nacrtima zakonodavstva i ojačao stručnu pomoć zaVladina radna tijela. S tim u vezi, usvojene su dvije uredbe koji-ma se uspostavljaju procedure za saradnju s nevladinim organi-zacijama i za vođenje javnih rasprava. Vlada je takođe usvojilai svoj radni program za 2012. kao i analizu implementacijezakona i podzakonskih akata, zaključujući da je sprovođenjezakona nedovoljno u pojedinim oblastima i usvajajući izvjestanbroj pratećih mjera.

Što se tiče lokalne samouprave, Zakon o teritorijalnoj organi-zaciji Crne Gore donesen je u novembru, a Zakon o lokalnojsamoupravi je izmijenjen u julu sa ciljem poboljšanja transpar-entnosti, efikasnosti i odgovornosti administracije na lokalnomnivou. Uvedena je obaveza za opštinske organe vlasti daobjavljuju sve ugovore sa fizičkim i pravnim licima na svojiminternetskim sajtovima. U junu, Vlada je usvojila analizu ofunkcionisanju lokalnih samouprava koja sadrži preporuke zadalje zakonske izmjene. Potrebno je racionalizovati lokalnuadministraciju i ojačati njenu efikasnost.



U cjelini, Vladino kreiranje politike je unaprijeđeno. Struktureza pristupne pregovore postepeno se uspostavljaju i uključujupredstavnike civilnog društva. Administrativne kapacitete zakoordinaciju procesa evropskih integracija, uključujući ifinansijsku pomoć, neophodno je dodatno ojačati radi ispunjen-ja zahtjeva pristupnih pregovora. Neophodno je ojačati ukupnekapacitete ministarstava da proizvedu kvalitetno zakonodavstvoi procjene uticaja. Što se tiče lokalnih organa uprave, neophod-ni su dodatni napori za implementaciju novog zakonodavstva iuspostavljanje transparentne, efikasne i odgovorne uprave.

Javna upravaTokom izvještajnog perioda, Crna Gora je nastavila rad na

modernizaciji svoje javne uprave. Započeta je sveobuhvatnareforma javnog sektora koju vode Ministarstvo unutrašnjihposlova i Ministarstvo finansija u cilju racionalizacije i moder -nizacije.

U aprilu, Vlada je odobrila plan reorganizacije javnog sektoraza 2012-2016. u cilju povećanja njegove efikasnosti kao dio širereforme na ovom polju. Planom je predstavljena početna analizadržavnih institucija pod uticajem reforme i istaknuti su početnirokovi i aktivnosti. Plan ima za cilj bolju upotrebu budžetskihsredstava stvaranjem ujednačenijeg i transparentnijeg sistemazarada i identifikovanjem propusta. Istovremeno, njime sepostavlja osnova za izgradnju kapaciteta u oblastima koje seodnose na evropske integracije. Planom su obuhvaćeni državnauprava, svi javni organi uprave i sve institucije koje su iliuspostavljene od strane Vlade ili finansirane, makar djelimično,iz državnog budžeta. Neophodno je osigurati prateće aktivnostiza mjere obuhvaćane planom reorganizacije kako bi se postigaoefektivan napredak u procesu racionalizacije javne uprave.Impementacija Strategije reforme javne uprave (AURUM) morabiti pomognuta boljom koordinacijom i mehanizmima praćenja.



U cilju racionalizacije javne uprave i povećanja njene efikas-nosti, Vlada je nastavila sa usvajanjem relevantnog imple-mentacionog zakonodavstva. U decembru, Vlada je usvojilauredbu o organizaciji javne uprave kojom se smanjuje broj tijelaza javne nabavke i olakšava interna revizija. Ova uredba je izmi-jenjena u aprilu kako bi se povratila finansijska autonomijapojedinih nezavisnih tijela.

Kako bi se racionalizovala javna uprava, Skupština je izmije-nila i dopunila Zakon o inspekcijskom nadzoru kako bi seinspekcijski nadzor podveo pod jedan organ i unaprijedilaposlovna sredina. I dalje su potrebni implementacioni propisi.

Zakon o zaradama državnih službenika i namještenika jemijenjan i dopunjavan u novembru i februaru, čime je proširennjegov domen na zaposlene u državnim fondovima. Ovimzakonom je dozvoljeno da skupštinske službe i sudske adminis-trativne službe podešavaju varijabilni dio zarada svojihzaposlenih. Vlada je odobrila i odgovarajući akcioni plan.Zakon o opštem upravnom postupku ostaje da bude revidiran uskladu sa evropskim standardima i najboljom praksom.

Od januara 2012. sprovedene su procjene uticaja za novozakonodavstvo koje su dostavljene Vladi zajedno s mišljenjemMinistarstva finansija o uticaju koji će implementacija novogzakona imati na državni budžet. U cilju povećanja transparent-nosti, Vlada je usvojila dodatno implementaciono zakonodavst-vo koje ima za cilj jačanje saradnje između tijela javne uprave inevladinih organizacija.

Uprava za kadrove u saradnji s međunarodnim partnerimaorganizovala je izvjestan broj obuka u oblastima koje su rele-vantne za rad u javnoj upravi. Potrebno je ojačati kapaciteteUprave za kadrove da koordiniše aktivnosti obuke u adminis-traciji kao i njenu nadležnost.

Što se tiče Državne revizorske institucije (DRI) preduzeto jenekoliko koraka u cilju poboljšanja revizorske metodologije.



Nadležnosti DRI-e su proširene na reviziju finansiranjapolitičkih partija putem izmjena i dopuna Zakona o finansiranjupolitičkih partija. Vlada je u aprilu odobrila strategiju razvojaove institucije. Dodatne izmjene i dopune zakona koje imaju zacilj jačanje nezavisnosti DRI-e u pogledu finansijskog upravl-janja i zapošljavanja nijesu još uvijek usvojene.

Kapacitete DRI-e potrebno je ojačati posebno u pogledunjenih novih ovlaštenja. (Vidjeti takođe Poglavlje 32 –Finansijska kontrola)

Što se tiče elektronske uprave, uredba koja je stupila na snaguu novembru omogućava svim državnim institucijama da u svomradu koriste elektronsko upravljanje dokumentacijom.

Administrativni kapaciteti i budžet Zaštitnika ljudskih prava isloboda su ojačani. Saradnja Zaštitnika s civilnim društvomneprestano napreduje, a uticaj njegove službe je generalnoporastao. Ipak, zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda osta-je da bude usklađen sa pravnom tekovinom EU u pogledu nje-gove nezavisnosti. Finansijski i ljudski resursi Zaštitnika ljud-skih prava i sloboda su ojačani, ali im je neophodno povećanje.

U cjelini, Crna Gora je preduzela dalje korake u cilju rješa-vanja izazova reforme javne uprave. Potrebno je poboljšatizakonodavni okvir i implementaciju nedavno usvojenog zakon-odavstva na finansijski održiv način i uz adekvatne mehanizmeverifikacije. Kapaciteti Zaštitnika ljudskih prava i sloboda supojačani, ali ih je potrebno još više unaprijediti.

Pravosudni sistem (Vidjeti takođe Poglavlje 23 – Pravosuđe itemeljna prava)

Što se tiče nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, nastavl-jeno je sprovođenje zakonodavstva o sudovima, Sudskom sav-jetu i Državnom tužilaštvu koje je izmijenjeno u julu 2011. kakobi se ojačala sudska odgovornost i nezavisnost. Sudski savjet iTužilački savjet usvojili su poslovnike kojima su istaknute nji-hove organizacione strukture, funkcionisanje i procedure



donošenja odluka. Novi Sudski savjet formiran je u junu, dok jenovi Tužilački savjet formiran u julu. Prva pismena testiranja zasudije održana su u februaru u skladu sa novim kriterijumima.Budući rad treba da se usmjeri na uspostavljanje sistemazapošljavanja sudija i tužioca jedinstvenog za cijelu zemlju, kojibi bio zasnovan na transparentnim i objektivnim kriterijumima.Kriterijumima za imenovanje sudija i tužilaca nedostaje jasnoćai objektivnost zbog nepostojanja periodične profesionalneocjene sposobnosti sudija i tužilaca. Rad Sudskog i Tužilačkogsavjeta je sputan zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta ibudžetskih sredstava. Tekuću ustavnu reviziju koja ima za ciljda riješi problem neprikladnog političkog uticaja u sudstvupotrebno je dovršiti u skladu sa evropskim standardima.

Nasumična dodjela predmeta i dalje je osigurana uz pomoćinformatičkog sistema, osim u manjim sudovima gdje je brojzaposlenih ograničen .

Što se tiče odgovornosti pravosuđa, sve odluke Upravnog sudai Apelacionog suda postale su dostupne za javnost. Postavljene sukomisije za praćenje pridržavanja Etičkog kodeksa sudija i tužila-ca. Postavljeni su članovi disciplinskih komisija kao i dvojezaposlenih koji će razmatrati prijave korupcije u pravosuđu.Međutim, korupcija i konflikt interesa i dalje su nedovoljnopraćeni u pravosuđu. Potrebno je da se disciplinski sistem dodatnoojača i izdiferencira u skladu sa principima proporcionalnosti, kaoi da se preispita dvojna uloga Disciplinske komisije u istrazi iodlučivanju o disciplinskim postupcima. Procedure za uklanjanjeprofesionalnog imuniteta neophodno je ojačati kako bi se osigu-ralo da su sudije i tužioci u potpunosti odgovorni prema krivičnomzakonu. Još uvijek je potrebno da se uspostavi pouzdan sistem zaprofesionalnu ocjenu sudija i tužilaca. Planovi da se objave svesudske presude su samo djelimično sprovedeni u djelo.

Što se tiče efikasnosti sudstva, broj zaostalih slučajeva sman-jen je za još oko 4%. Imenovano je još sedam notara, tako da je



sada popunjeno 40 od predviđenih 65 notarskih radnih mjesta.Nakon stupanja na snagu Zakona o izvršenju i obezbjeđenjukojim se prebacuju nadležnosti izvršenja odluka u civilnimpredmetima na javne izvršitelje, Skupština je u decembrudonijela Zakon o javnim izvršiteljima. Preduzeti su početnikoraci u cilju racionalizovanja sudske mreže, ali Crna Gora idalje ostaje jedna od zemalja sa najvećim brojem osnovnihsudova, sudija, tužilaca i administrativnog osoblja po glavistanovnika u Evropi. Zvog ovih visokih administrativnih troško-va, nema dovoljno budžetskih sredstava za sprovođenje Zakonao besplatnoj pravnoj pomoći ili da se poprave nedostaci u infra-strukturi i opremi koji i dalje sputavaju sudsku efikasnost.Potrebno je poboljšati kvalitet sudske statistike, kao i uvestisistem za praćenje dužine suđenja. Izvršenje odluka o civilnimpredmetima je i dalje slabo budući da javni izvršitelji tek trebada budu postavljeni. Neophodno je ojačati nezavisnost i admin-istrativne i finansijske kapacitete Centra za edukaciju nosilacapravosudne funkcije i uspostaviti početnu obuku s određenimprogramom za sve članove pravosuđa.

U cjelini, Crna Gora je postigla izvjestan napredak u oblastipravosuđa. Započeta je implementacija nedavno usvojenogzakonodavstva. Postignut je napredak u pogledu zaostalihslučajeva i objavljivanja sudskih presuda. Proces ustavnih refor-mi koje imaju za cilj jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sevropskim standardima ostaje nedovršen. Potrebno je ostvari-ti dalji napredak kako bi se osiguralo imenovanje na osnovuzasluga i napredovanje u službi, kao i da bi se ojačale mjerezaštite u pogledu odgovornosti i integriteta u pravosuđu.

Antikorupcijska politika (vidjeti takođe Poglavlje 23 –Pravosuđe i osnovna prava)

Izvjestan napredak je ostvaren u oblasti borbe protiv korup-cije. Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanogkriminala se sprovodi, kao i revidirani Akcioni plan za period



2011-2012. Cjelokupan institucionalni okvir za praćenjesprovođenja akcionog plana dobro funkcioniše.

Kada je riječ o antikorupciji, Crna Gora je dodatno ojačalasvoj pravni okvir kako bi se osiguralo usklađivanje s relevant-nim evropskim i međunarodnim standardima. Izmjenama i dop-unama Zakona o radu, koje je Skupština usvojila u novembru,proširena je zaštita lica koja prijavljuju korupciju kako bi senjom obuhvatio privatni sektor. Skupština je u julu usvojila izm-jene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama.Izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih partija suusvojene u decembru, a njima su obuhvaćene nadzorne institu-cije i nenovčani prilozi i utvrđena gornja granica za visinučlanarine, koja na godišnjem nivou ne može preći iznos od 10%ukupnih primanja. Počelo je sprovođenje nedavno usvojenihpropisa u oblasti sukoba interesa i javnih nabavki. Potrebno jeojačati mehanizme za provjeru finansiranja političkih partija iizbornih kampanja i mehanizme za kažnjavanje i propisati ih uzakonodavstvu. Izvještaji o imovini državnih službenika se jošuvijek detaljno ne provjeravaju u cilju utvrđivanja slučajevanelegalnog bogaćenja. Potrebno je unaprijediti profesionalnekapacitete i nezavisnost nadzornih institucija, naročito Državneizborne komisije, Državne revizorske institucije i Komisije zasprečavanje sukoba interesa. Sistem kontrole u oblasti javnihnabavki treba da bude ojačan.

Izvjestan napredak je ostvaren u pogledu sprečavanja korupci-je. U decembru je Uprava za antikorupcijsku inicijativu prem-ještena, tj. postala je organ u sastavu Ministarstva pravde, kako bise osigurala bolja koordinacija aktivnosti na borbi protiv korupci-je. Uprava za antikorupcijsku inicijativu je sprovela nekolikokampanja za podizanje svijesti o prijavljivanju korupcije i zaštitilica koje prijavljuju korupciju. Organizacije civilnog društva sunastavile da aktivno daju svoj doprinos kako bi se unaprijediostrateški okvir i obezbijedili dokazi u slučajevima korupcije.



Počele su da se sprovode preporuke sadržane u procjeni rizika odkorupcije u oblastima od posebnog rizika. Sudijama i tužiocima jeobezbijeđena obuka o borbi protiv korupcije, naročito kako bi imse pomoglo u sprovođenju novog Zakonika o krivičnom postup-ku. Preduzete su mjere u cilju sprečavanja korupcije u pravosuđu.Posebni novčani dodaci su dati onim sudijama koje rade naslučajevima organizovanog kriminala i korupcije, a zaposlena sui dva službenika radi pružanja pomoći Disciplinskoj komisiji pri-likom provjere pritužbi koje se odnose na korupciju u pravosuđu.Ipak, još uvjek se ne obavlja unakrsna provjera izvještaja o imovi-ni sudija i tužioca s drugim podacima, a mehanizme zasprečavanje korupcije u pravosuđu je potrebno dodatno osnažiti.Sposobnost Uprave za antikorupcijsku inicijativu je potrebnopoboljšati, kao i unaprijediti njen kapacitet u pogledu praćenjasprovođenja Akcionog plana Vlade za borbu protiv korupcije iorganizovanog kriminala.

Izvjestan napredak je ostvaren u pogledu suzbijanja korupcije.Punim stupanjem na snagu novog Zakonika o krivičnom postup-ku, u septembru 2011. godine, ubrzao se postupak krivičneistrage i smanjio rizik od curenja informacija. U junu jeSkupština izmijenila i dopunila Zakon o staranju o privremeno itrajno oduzetoj imovini kako bi se definisali načini upravljanjaoduzetom ili konfiskovanom imovinom stečenom vršenjemkrivičnih djela. Institucionalni i operativni kapaciteti tužilaca,sudija i policije u pogledu borbe protiv korupcije su ojačana krozdodatnu obuku i dodatnu opremu. Specijalne istražne mjere seupotrebljavaju sistematičnije, a u okviru Specijalnog tužilaštvaod oktobra 2011. godine radi specijalni istražni tim. Kapacitettima je potrebno ojačati, naročito dobijanjem pristupa relevant-nim bazama podataka. Međuinstitucionalna saradnja jeunaprijeđena do određene mjere, ali je neophodno dalje razvijati.

Bilans rezultata koje je Crna Gora ostvarila u oblasti borbe pro-tiv korupcije se poboljšao. Tri drugostepene i četiri prvostepene



presude su izrečene protiv 29 lica zbog zloupotrebe službenogpoložaja i davanja/uzimanja mita. Među onima koji su osuđenina kaznu zatvora su i bivši predsjednik opštine Budva, njegovzamjenik, član Skupštine i jedan broj opštinskih funkcionera.Ipak, korupcija je i dalje široko rasprostranjena i nastavlja dabude ozbiljan razlog za brigu. I dalje predstavlja osjetljiv diokada je riječ o sprovođenju istraga za organizovani kriminal.Kada je riječ o bilansu rezultata ostvarenih u borbi protiv korup-cije, neophodno ga je postojano razvijati, naročito u pogleduistraga i osuda za slučajeve korupcije na visokom nivou.Potrebno je poboljšati kapacitete tužilaštva i policije u pogleduvođenja finansijskih istraga, ulaženja u trag imovini stečenojvršenjem krivičnih djela i prezentovanja odgovarajućih dokazapred sudom. Potrebno je dalje unaprijediti međuinstitucionalnusaradnju i razmjenu informacija, naročito između policije i tuži-laca. Još uvjek ne postoje slučajevi korupcije u kojima je izdatanaredba o oduzimanju ili konfiskaciji imovine. Nezavisnost sud-stva i dalje ostaje razlog za zabrinutost, što utiče na odlučnostzemlje u borbi protiv korupcije.

Posmatrano u cjelini, izvjestan napredak je ostvaren u oblastiborbe protiv korupcije. Počelo je sprovođenje nedavno usvo-jenih propisa u ključnim oblastima, kao što su finansiranjepolitičkih partija, sukob interesa i javne nabavke. Potrebno jeunaprijediti kapacitete nadzornih institucija, naročito Državneizborne komisije, Državne revizorske institucije i Komisije zasprečavanje sukoba interesa. Crna Gora je nastavila da ostvaru-je rezultate u pogledu istraga, krivičnih gonjenja i osuda uslučajevima korupcije, ali njihov broj je i dalje mali, a još uvjekne postoje slučajevi korupcije u kojima je izdata naredba ooduzimanju ili konfiskaciji imovine. Korupcija je i dalje širokorasprostranjena i nastavlja da bude ozbiljan razlog za brigu,ometajući sprovođenje istraga za organizovani kriminal.



2. 2. Ljudska prava i zaštita manjina (vidjeti takođePoglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava)

Poštovanje međunarodnog humanitarnog pravaKada je riječ o međunarodnim instrumentima za zaštitu

prava, Crna Gora je u februaru potpisala treći Opcioni protokoluz Konvenciju o zaštiti djece i u martu ratifikovala Hašku kon-venciju o zaštiti djece i saradnji u pogledu međunarodnog usva-janja, u cilju sprečavanja prodaje djece radi usvajanja. Međutim,Ustav (član 20) još uvijek nije usklađen sa članom 13 Evropskekonvencije o ljudskim pravima (ECHR) kojom se garantujepravo na efektivan lijek pred nacionalnim organima zbog kršen-ja prava zajamčenih Konvencijom. Crna Gora još uvjek nijezapočela proces ratifikacije Konvencije o smanjenju broja licabez državljanstva. Sprovođenje međunarodnih standarda uoblasti ljudskih prava bi trebalo intenzivirati i uskladiti domaćezakonodavstvo.

U pogledu Evropskog suda za ljudska prava, uloženi sunapori kako bi se osigurala usklađenost domaćih sudova sa sud-skom praksom ovog suda, dijelom organizovanjem obuka zasudije i tužioce. Tokom izvještajnog perioda, Evropski sud zaljudska prava je donio presude po 17 predstavki (aplikacija)kojima je utvđeno da je Crna Gora povrijedila prava koje garan-tuje Evropski sud za ljudska prava od strane Crne Gore, a većinapovreda se odnosi na slobodu izražavanja, zaštitu imovine i napravo na pravično suđenje. Od septembra 2011. godine jeEvropskom suduu za ljudska prava dostavljeno ukupno 264novih aplikacija, čime se ukupan broj neriješenih predstavki(aplikacija) popeo na 851.

Kada je riječ o promovisanju i sprovođenje ljudskih prava,izvjestan napredak je ostvaren. Administrativni kapacitet ibudžet Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana) su



ojačani; ova institucija je sačinila tri izvještaja u kojima su anal-izirani stanje prostorija Uprave policije za zadržavanje licališenih slobode, zaštita od diskriminacije i situacija kada je riječo dječjem prosjačenju. Skupštinski Odbor za ljudska prava i slo-bode je usvojio ove izvještaje u periodu između oktobra inovembra, čime je pokazano veće uključivanje u pogledu pro-mocije ljudskih prava. Saradnja između Ombudsmana i civilnogdruštva se unapređuje u kontinuitetu.

Državni organi, uključujući one na najvišem nivou, su pokaza-li pozitivniji stav prema diskursu ljudskih prava. Portfelj pot-predsjednika Vlade i ministra pravde je u martu proširen na ljud-ska prava. Kada je riječ o ljudskim pravima, uloga Državnogtužioca je i dalje ograničena. Kapacitet Ombudsmana je potreb-no dalje ojačati. Nedostaci i dalje postoje u pogledu zaštite ljud-skih prava od strane pravosudnih organa i organa zasprovođenje zakona, od kojih se neki odnose na usklađivanje sevropskim standardima i sudskom praksom Evropskog suda zaljudska prava.

Civilna i politička prava Ostvaren je napredak u pogledu sprečavanja mučenja i

zlostavljanja i u borbi protiv nekažnjivosti. Ombudsman jepočeo da sprovodi mehanizam za praćenje; zamjenik Zaštitnikaljudskih prava i sloboda, nadležan za praćenje sprečavanjazlostavljanja, imenovan je u junu. Međutim, nadležnost u ovojoblasti je potrebno dalje razviti, a i osoblju je potrebno obezbi-jediti dodatnu obuku. Broj prijavljenih slučajeva zlostavljanja je idalje mali, a procesuiranje prijavljenih slučajeva je i dalje sporo.Pravni i institucionalni okvir za zabranu zlostavljanja je potrebnouskladiti s međunarodnim standardima, naročito kada je riječ ouslovima u zatvorima i ponašanju prema osuđenim licima.

Ostvaren je izvjestan napredak u pogledu zatvorskog sis-tema; pravni i politički okviri su unaprijeđeni. Akcioni plan za



unapređenja uslova u zatvorima je usvojen i sprovodi se.Upravljanje Zavodom za izvršenje krivičnih sankcija je udecembru prebačeno na Ministarstvo pravde, čime je osiguranabolja koordinacija; ipak, potrebno je unaprijediti kapacitete rel-evantnog osoblja. Počeo je da se sprovodi novousvojeni Zakono alternativnim sankcijama, ali je i dalje potrebno uložiti naporekako bi se smanjio broj zatvorske populacije, naročito kada jeriječ o nenasilnim prestupnicima, s obzirom da prenatrpanostzatvora i dalje predstavlja brigu. Životni uslovi u zatvorima supoboljšani, ali još uvijek nisu u potpunosti usklađeni smeđunarodnim standardima, naročito u pogledu edukacije,zatvorskog režima, zdravstvene zaštite i liječenja. Uslovi upritvorskoj jedinici u Bijelom Polju i dalje su posebnozabrinjavajući.

Ostvaren je izvjestan napredak u pogledu pristupa pravdi.Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći je stupio na snagu u januaru,a relevantne službe su sada na raspolaganju u svim osnovnimsudovima u Crnoj Gori. Ipak, određene kategorije ljudi nijesuobuhvaćene. Administrativni kapacitet je potrebno dalje razviti.I dalje zabrinjava trajanje sudskih postupaka.

Napredak je ostvaren u promovisanju slobode izražavanja.Dekriminalizacijom klevete se poboljšalo medijsko okruženje.Organi vlasti su nastavili da promovišu povoljnije okruženje zanovinare. Skupština je u junu 2012. usvojila Zakon o amnestijikojim se, između ostalog, omogućava da Predsjednik dajepomilovanje licima osuđenim za klevetu i uvredu, čak i bezzahtjeva. Prvostepene presude su izrečene u nedavnimslučajevima nasilja nad novinarima; ipak, potrebno je uloži-ti napore u pogledu istrage i krivičnog gonjenja uslučajevima nasilja nad novinarima. Medijsko okruženje jei dalje veoma politizovano i podijeljeno.

Dodatno osoblje je zaposleno u cilju poboljšanja kapacite-ta Agencije za elektronske medije, ali samoodrživost i



kapacitet praćenja audiovizuelnog regulatora zabrinjavaju.Nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim medi-jima dovedena je u pitanje nezavisnost audiovizuelnog regulato-ra. Reformu javnog medijskog servisa je potrebno nastaviti kakobi postao savremeniji i samoodrživ servis.

Napredak je ostvaren u pogledu slobode okupljanja i udruži-vanja. Saradnja između državnih institucija i civilnog društva sepoboljšava. Potrebno je dalje unaprijediti dijalog s nevladinimorganizacijama koje se bave socijalnom reformom i pitanjimajednakosti polova.

Uopšteno posmatrano, sloboda misli, savjesti i vjeroispovije -sti je osigurana; i dalje postoje tenzije između Srpske i Crno gor -ske pravoslavne crkve, naročito u pogledu imovinskih pitanja.

Posmatrano u cjelini, dobar napredak je ostvaren u pogleduunapređivanja pravnog i administrativnog okvira za civilna ipolitička prava u Crnoj Gori, kao i u pogledu sprovođenja istih.Ovlašćenje Ombudsmana da postupa u slučajevima zlostavljan-ja bi trebalo ojačati, a takođe je potrebno poboljšati životneuslove u zatvorima. Potrebno je intenzivirati napore u pogleduistrage i krivičnog gonjenja u starijim slučajevima nasilja nadnovinarima.

Ekonomska i socijalna prava (vidjeti takođe Poglavlje 19 –Socijalna politika i zapošljavanje)

Mali napredak je ostvaren u pogledu prava žena i jednakostipolova. Strategija za sprovođenje Zakona o zaštiti od nasilja uporodici je usvojen. Međutim, nasilje u porodici je i dalje izazi-va zabrinutost. Sprovođenje pravnog i institucionalnog okviraza promovisanje i ostvarivanje jednakosti polova ometanedostatak ljudskih i finansijskih resursa. Žene i dalje nijesu udovoljnoj mjeri zastupljene na tržištu rada.

Ostvaren je izvjestan napredak u zaštiti prava djeteta. Kadaje riječ o njihovoj zaštiti, Ombudsman je više uključen,



Pokrenute su kampanje o podizanju svijesti. Zakon omaloljetničkom pravosuđu je usvojen u decembru 2011.Potrebno je ojačati kapacitet Ombudsmana u pogledu pravadjeteta, kao i Savjeta za prava djeteta.

Izvjestan napredak je ostvaren po pitanju prava socijalnougroženih osoba i/ili osoba s invaliditetom. U martu je Vladausvojila Akcioni plan za integraciju osoba s invaliditetom zaperiod 2012-2013. Zakon o osobama s invaliditetom i dalje imanedostatke u pogledu usklađenosti s pravnom tekovinom EU.Savjet za brigu o osobama s invaliditetom je osnovan u martu.Potrebno je dalje ojačati mehanizme za praćene i sankcionisan-je institucija koje se bave osobama s invaliditetom.

Izvjestan napredak je ostvaren u pogledu politika u oblastiantidiskriminacije. Ombudsman je sačinio različite izvještaje opitanjima koja se tiču ljudskih prava, o kojima je raspravljaoskupštinski Odbor za ljudska prava. Bez obzira na to što jezaposlen novi kadra, kapacitet Ombudsmana je i daljeograničen; relevantno zakonodavstvo i dalje ima nekolikonedostataka, npr. u pogledu nezavisnosti Ombudsmana. Takođeje neophodno izvršiti izmjene i dopune Zakona o zabranidiskriminacije kako bi se uskladio s pravnom tekovinom EU.Potrebno je nastaviti sprovođenje politika u oblasti antidiskrim-inacije, kao i praćenje i sprovođenje ljudskih prava. Kada jeriječ o pravima homoseksualaca, biseksualaca i transseksualaca(pripadnika LGBT populacije), ostvaren je izvjestan napredak.Vlada je pokazala veću otvorenost u pogledu promovisanja iodbrane prava pripadnika LGBT populacije i u tom smislu pre-duzela konkretne korake. Savjetnik Predsjednika Vlade za ljud-ska prava i zaštitu od diskriminacije je nastavio da bude aktivanpo pitanju prava pripadnika ove populacije. Sklonište za pripad-nike LGBT populacije funkcioniše, kao i telefonska linija zapodršku i savjetovanje. Državni organi su osigurali brzu identi-fikaciju i hapšenje navodnih izvršilaca napada reditelja spota



protiv homofobije i glumca koji se pojavljuje u njemu, a koji sedesio u septembru; ipak, uopštenije posmatrano, rješavanje slu -čajeva vezanih za prava pripadnika LGBT populacije od straneorgana je i dalje sporo. Pripadnici LGBT populacije, kao iaktivisti civilnog društva koji se bave promovisanjem i zaštitomprava pripadnika LGBT populacije, i dalje trpe diskriminaciju.

Uopšteno posmatrano, radna i sindikalna prava se poštuju;ipak, potrebno je posvetiti više pažnje kako bi se osigurala punatransparentnost reprezentativnosti i pravo na osnivanje novih sin -dikata, u skladu s relevantnim nacionalnim propisima. Pregovorio novom kolektivnom ugovoru još uvijek nijesu završeni, a soci-jalni dijalog je neophodno unaprijediti. Kapacitet Socijalnog sav-jeta je i dalje ograničen. Izmjene i dopune Zakona o radu je i daljeneophodno izvršiti kako bi se isti uskladio s pravnom tekovinomEU, a sprovođenje ovog zakona i dalje predstavlja izazov.

Mali napredak je ostvaren po pitanju imovinskih prava.Proces restitucije još uvijek nije u potpunosti osiguran, a rad rel-evantnih komisija se odvija polako. Raseljena lica sa stalnimnastanjenjem u zemlji i dalje trpe diskriminaciju kada je riječ opristupu zemljištu.

Posmatrano u cjelini, Crna Gora je ostvarila napredak upogledu socijalnih i ekonomskih prava konsolidovanjem rele-vantnog pravnog i institucionalnog okvira. Pozitivniji stavorgana vlasti je doprinio promovisanju ovih prava, ali jeneophodno opredijeliti dodatna finansijska sredstva i obezbi-jediti kvalifikovane ljudske resurse za sprovođenje gore nave-denih prava. Potrebno je poboljšati rješavanje slučajeva kršenjasocijalnih i ekonomskih prava.

Poštovanje i zaštita manjina, kulturna pravaKada je riječ o promovisanju i zaštiti manjina i kulturnih

prava, napredak je ostvaren. Nastavljeno je sprovođenjeZakona o manjinskim pravima. Fond za manjine ima određene



nedostatke u pogledu sprovođenja projekata koji se iz njegafinansiraju. Uopšteno posmatrano, međuetnički odnosi u zemljisu dobri, ali pripadnici romske populacije su i dalje nedovoljnozastupljeni u javnim ustanovama.

Napredak je ostvaren po pitanju inkluzije Roma, Aškala iEgipćana. Vlada je u Aprilu usvojila Strategija za poboljšanjepoložaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2012-2016. jeusvojena, kao i Akcioni plan, u skladu s operativnimzaključcima sa seminara o inkluziji Roma; njihovo sprovođenjese odvija sporo. Izvjestan napredak je ostvaren po pitanjuolakšavanja građanske registracije pripadnika RAE populacije,naročito onih koji su raseljeni. Ipak, diskriminacija preovlađujekada je riječ o pristupu zapošljavanu, socijalnoj i zdravstvenojzaštiti, iako je ograničen broj mjera preduzet u cilju olakšavan-ja zapošljavanja i obrazovanja.

Napredak je ostvaren u pogledu rješavanja pitanja raseljenihlica. Vlada je u septembru 2011. osnovala Koordinacioni odbornadležan za praćenje sprovođenja Staretegije za trajno rješavan-je pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori saposebnim osvrtom na oblast Konik. Vlada je brzo i efikasnoreagovala i hitno intervenisala kada je u julu izbio požar u kampuKonik, prilikom čega je 800 interno raseljenih Roma ostalo bezkrova nad glavom.Izmjene i dopune Zakona o strancima sudonešene u novembru 2011. godine, kojima se rok za podnošen-je zahtjeva za dobijanje statusa stranca produžuje do 31. XII2012. Broj zahtjeva se povećao. U kampu Konik je na nekolikomjeseci otvorena kancelarija Ministarstva unutrašnjih poslovaradi olakšavanja registracije raseljenih lica. Privremena uredbakojom se raseljenim licima garantuju jednaka ekonomska i soci-jalna prava je takođe produžena, i to do juna 2013. godine.Potrebno je preduzeti dodatne mjere i izvršiti izmjene i dopunekako bi se strancima s trajnm nastanjenjem i raseljenim licimaosigurao pun pristup ekonomskim i socijalnim pravima.



Detaljni urbanistički plan za oblast Konik je usvojen u februaru2012., a njime se uspostavlja okvir za izgradnju objekata zasmještaj postojećeg stanovništva; ipak, kapacitet u vladi zaaktivno sprovođenje projekata ovog obima je neophodnopoboljšati. Zakon o socijalnom stanovanju još uvjek nije usvojen.

Posmatrano u cjelini, Crna Gora je ostvarila napredak popitanju zaštite manjina i kulturnih prava. Usvajanje Strategije zapoboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori i pratećegAkcionog plana predstavljaju pozitivan pomak u ovom smislu,ali je neophodno poboljšati inkluziju Roma, Aškalija i Egipćana,naročito kroz sprovođenje relevantnih dokumenata politike, sobzirom da se i dalje suočavaju s diskriminacijom. Nastavio jeda se ostvaruje napredak u pogledu davanja pravnog statusaraseljenim licima, mada i dalje postoje propusti kada je riječ opristupu ovih lica ekonomskim i socijalnim pravima.

2. 3. Regionalna pitanja i međunarodne obaveze

Kada je riječ o saradnji s Međunarodnim krivičnim sudomza bivšu Jugoslaviju (ICTY), Crna Gora nije dobila zahtjev zapomoć niti je ICTY vraćao slučajeve nacionalnim sudovima namoguću dalju istragu.

Tri od četiri slučaja ratnog zločina u Crnoj Gori su i daljeotvorena. Četiri pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armijesu u januaru osuđena za ratne zločine počinjene u kampu Morinju periodu 1991-1992. Novo suđenje je počelo za slučaj depor -tacije Bošnjaka iz 1992. Procesuiranje slučajeva ratnog zločinaje neophodno intenzivirati i u potpunosti uskladiti sa sudskompraksom iz oblasti ljudskih prava i humanitarnog prava.

Kada je riječ o Međunarodnom krivičnom sudu, još uvijekodržava sprazum sa SAD-om iz 2007. kojim se garantuju izuze-ci iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda. Ovo nije uskladu sa Zajedničkim stavom EU o integritetu Rimskog statuta,



kao ni sa odgovarajućim vodećim načelima EU o bilateralnimsporazumina o imunitetu. Crna Gora treba da se uskladi sastavom EU.

Ostvaren je značajan napredak u pogledu procesa Sarajevskedeklaracije, u okviru kojeg sarađuju Bosna i Hercegovina,Hrvatska, Crna Gora i Srbija u cilju pronalaženja rješenja za izb-jeglice raseljene zbog oružanih konflikta u bivšoj Jugoslavijitokom devedesetih. Četiri zemlje su u decembru 2011. u Be -ogradu potpisale ministarsku deklaraciju, čime su ponovo izrazilesvoju političku volju i privrženost okončavanju ovog poglavlje.Usvojen je Regionalni program stambenog zbri nja vanja, čime jepomoć obezbijeđena za oko 27.000 domaćinstava ili 74.000pojedinca. Program je radi međunarodne donatorske podrškepredstavljen na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoju Sarajevu u aprilu, na kojoj je prikupljeno nekih 265 milionaeura. Sprovođenje programa je u ranoj fazi. Dobru saradnjuizmeđu ove četiri zemlje je neophodno nastaviti po svim neri-ješenim pitanjima u ovom procesu, uključujući razmjenu podata-ka i statističkih podataka, građanske isprave i penziona prava.

Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi predstavljajuznačajan dio procesa približavanja Crne Gore Evropskoj uniji.Crna Gora je i dalje jako uključena u razvoj regionalne saradnje.Takođe je nastavila s aktivnim učešćem u regionalnim inicijati-vama, uključujući Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi(SEECP), Savjet za regionalnu saradnju (RCC), Centralno evro -pski sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA), Ugovor o ener-getskoj zajednici i Evropski sporazum o zajedničkom vaz-dušnom prostoru. Crna Gora je nastavila da podržava Igmanskuinicijativu za pomirenje, koja okuplja nevladine organizacije izBosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Crna Goratakođe podržava RECOM inicijativu.

Kada je riječ o regionalnoj pravosudnoj i političkoj saradnji,Sporazum o izručenju između Crne Gore i Bivše Jugoslovenske



Republike Makedonije je stupio na snagu 2012. godine.Memorandum o saradnji u oblasti borbe protiv organizovanogkriminala, korupcije, terorizma i trgovine drogom je potpisan spolicijskim organima Bosne i Hercegovine. Sličan sporazum jeu martu potpisan s BJR Makedonijom.

Crna Gora i dalje održava dobre bilateralne odnose s drugimzemljama proširenja, kao i sa susjednom državom članicomEU - Italijom. Ipak, razgraničavanje sa Hrvatskom, Srbijom,Bosnom i Hercegovinom i Kosovom i dalje je nedovršeno.

Saradnja s Albanijom je intenzivirana u pogledu ekonomskih itrgovinskih odnosa. Dvije zemlje su parafirale sporazum osaradnji u oblasti obrazovanja, sporazum o naplati duga kojiAlbanija ima prema Crnoj Gori, kao i sporazum o otvaranjuzajedničkog graničnog prelaza i plan saradnje u oblasti odbrane.

Odnosi sa Bosnom i Hercegovinom su ostali dobri. Sporazumisu potpisani i/ili ratifikovani u različitim oblastima saradnje,uključujući međunarodni prevoz, uzajamnu zaštitu povjerljivihpodataka, pravnu pomoć i izvršenje sudskih odluka. Sporazumo dvojnom državljanstvu je potpisan u junu.

Crna Gora je nastavila da održava dobre odnose sa Hrvat -skom. Ove dvije zemlje su potpisale sporazum o međusobnomizvršenju sudskih odluka u krivičnim stvarima, kao i memoran-dum o saradnji u oblasti zdravstva. Privremeni sporazum oPrevlaci i dalje nesmetano funkcioniše.

Odnosi sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijomsu dodatno ojačani. Sporazum o izručenju je stupio na snagu,kao i sporazumi o ekonomskoj saradnji i o procesu pristupanjaEU. Potpisani su sporazumi o readmisiji (vraćanju i prihvatan-ju) lica koja su bez dozvole boravka i o policijskoj saradnji.

Posmatrano u cjelini, odnosi sa Srbijom ostali su dobri.Predsjednik Vlade Srbije je bio na čelu delegacije visokihzvaničnika koja je u decembru posjetila Crnu Goru. Dvije vladesu potpisale izvjestan broj sporazuma o sektorskim politikama,



sporazum o saradnji o kontroli vazdušnog saobraćaja, kao i pro-tokol o saradnji po pitanju rješavanja sudbine nestalih lica. Nijebilo pomaka u pogledu rešavanja spora između Srpske iCrnogorske pravoslavne crkve.

Crna Gora je nastavila da održava dobre odnose s Kosovom,iako postupak obilježavanja granice nije napredovao. Povratakonih raseljenih lica koja su izrazila želju da se vrate na Kosovose odvija sporo.

Odnosi s Turskom su dobri. Ove dvije zemlje su potpisale izv-jestan broj sporazuma o zaštiti i promovisanju investicija, vaz-dušnom saobraćaju i socijalnoj sigurnosti, kao i memorandum orazumijevanju u oblasti obrazovanja. Crna Gora i Turska ost-varile su bliskiju ekonomsku saradnju.

Posmatrano u cjelini, Crna Gora je nastavila da ispunjava uslo -ve Procesa stablizacije i pridruživanja u pogledu saradnje s Među -narodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i u pogledu regi -onalne saradnje. Ostala su neriješena određena bilateralna pitanjasa susjednim zemljama, naročito u pogledu obilježavanja granice.

3. EKONOMSKI KRITERIJUMI

U ispitivanju privrednih kretanja u Crnoj Gori, Komisija jeprimijenila pristup vođen zaključcima Evropskog savjeta uKopenhagenu iz juna 1993. godine, u kojima se navodi da jeuslov za članstvo u Uniji postojanje funkcionalne tržišneekonomije i sposobnost suočavanja s pritiskom konkurencije itržišnim silama unutar Unije.

3. 1. Postojanje funkcionalne tržišne ekonomije

Bitni elementi ekonomske politike U januaru 2012. godine, zemlja je predstavila svoj prvi

Predpristupni ekonomski program, koji obuhvata period



2012-2014. godine. Prioritet tog programa jeste da se osnažiekonomska i finansijska stabilnost kroz nastavak fiskalne kon-solidacije i strukturnih reformi. Posmatrano u cjelini, političkikonsenzus po pitanju osnova tržišne ekonomije i ekonomskepolitike je i dalje snažan.

Makroekonomska stabilnostEkonomija je nastavila da se oporavlja u 2011. godini drugu

godinu zaredom, pri čemu je realni BDP rastao po sličnoj stopirasta kao i u 2010. godini (oko 2,5%). U 2011. godini, prvjen-stveni pokretač oporavka bila je privatna potrošnja pothranjiva-na kontinuiranim povećanjima u turizmu, dok je učešće netoizvoza u rastu znatno opalo, što odražava kretanja koja se tičuuvoza i oporavak robnog izvoza. Maloprodaja je porasla za 15%u stalnim cijenama, odražavajući tražnju koja potiče od turizma.Međutim, domaća tražnja i dalje je ograničena budući da se ban-karsko kreditiranje dodatno smanjilo, investicije usporile, rastzaposlenosti ostao ograničen, a neto zarade samo neznatno po -većane. U prvoj polovini 2012. godine, ekonomska aktivnost jeusporena. Vrijednost građevinskih radova smanjila se za 16% urealnom izrazu u prvoj polovini 2012. godine u poređenju saistim periodom prošle godine, nakon što je zabilježeno prosje-čno povećanje od 7% u 2011. godini. Industrijski proizvod jeopao za 7,5% u prvih šest mjeseci 2012. godine u poređenju saistim periodom prethodne godine, usljed smanjenja proizvodnjeu oblasti električne energije i rudarstva, dok je prerađivačka in -dustrija zabilježila povećanje od 4%. Ipak, domaća potrošnja idalje je sposobna za brz oporavak, što je pokazalo povećanjeprodaje na malo za 9% u realnom izrazu u prvoj polovini 2012.godine, i to opet uz pomoć turizma. Prosječni dohodak po glavistanovnika izražen u standardima kopovne moći porastao je na43% prosjeka EU u 2011. godini, sa 41% u 2010. godini.Posmatrano u cjelini, iako je ekonomija i dalje u procesu opo-ravka, učinak nekoliko sektora ostaje slab.



Deficit tekućeg računa smanjen je na 19% BDP-a u 2011. godi-ni, u poređenju sa 20% godinu ranije. Poboljšanje je nastupilo usl-jed porasta viška bilansa usluga sa 13% BDP-a u 2010. godini na16% u 2011. godini. Međutim, trgovinski deficit i dalje iznosi40% BDP-a. Bilans dohotka prešao je iz deficita u suficit, dok sutekući transferi neznatno poboljšani. Na finansijskom računu,neto priliv stranih direktnih investicija primjetno je smanjen,iznoseći ukupno 12% BDP-a, u poređenju sa 18% godinu ranije.Kao rezultat nižih neto priliva kapitala, centralna banka je moralada koristi devizne rezerve ekvivalentne 3% BDP-a kako bi finan-sirala visoki deficit tekućeg računa, naročito ističući ranjive tačkevezane za visoko oslanjanje na eksterno finansiranje. U prvojpolovini 2012. godine, trgovinski deficit se pogoršao nakonoštrog pada izvoza usljed smanjenja industrijske proizvodnje, kaoi uslova gubitaka u trgovini aluminijumom, što je uzrokovalopovećanje deficita tekućeg računa za 8,7% u poređenju sa istimperiodom prethodne godine, na 14,5% godišnjeg BDP-a. Suficitiu bilansu usluga i bilansu tekućih transfera znatno su se povećaliu poređenju sa prethodnom godinom, ali je to djelimično proiste-klo iz negativnih rezultata bilansa dohotka. Suficit finansijskogračuna smanjen je za 9% u poređenju sa istim periodom prethod-ne godine, dok je deficit kapitalnog računa gotovo izravnat. Netopriliv SDI smanjen je na 4,3% godišnjeg BDP-a sa 5,6% godinuranije, dok su neto prilivi po kreditima (tj. drugim investicijama)dostigli 3% BDP-a, umnogome odražavajući vladine finansijskeoperacije. Neto greške i propusti predstavljaju dodatnih 6% BDP-a. Posmatrano u cjelini, veliki eksterni disbalansi su se pogoršali,odražvajući slab izvozni kapacitet.

Nezaposlenost je bila vrlo velika, u prosjeku 20% u 2011. iprvoj polovini 2012. godine, prema podacima Ankete o radnojsnazi. Iako je zaposlenost primjetno opala, za -6,4% u 2011.godini u poređenu sa godinom ranije, stopa smanjenja je uspo-rena u prvoj polovini 2012. godine (-0,9%). Stope aktivnosti i



zaposlenosti ostale su niske, prva je iznosila oko 57% a drugaoko 46% tokom 2011. i u prvoj polovini 2012. godine. Kada jeriječ o statistici rada, i dalje ima znatnih neslaganja izmeđuAnkete o radnoj snazi i administrativne evidencije Zavoda zazapošljavanje. Spora dinamika tržišta rada odražavala se uumjerenim zaradama. U prvoj polovini 2012. godine, prosječnabruto zarada porasla je za nominalnih 0,7% u poređenu sa istimperiodom prošle godine. U decembru 2011. godine, izmjenamai dopunama Zakona o radu uvelo se nekoliko promjena s ciljempodsticanja otvaranja novih radnih mjesta. Te izmjene i dopuneograničavaju trajanje ugovora na određeno vrijeme na 24 mje-seca i stavljaju tačku na mogućnost neograničenog broja obna-vljanja ugovora. Njima se regulišu agencije za privremeno zapo-šljavanje. Takođe se njima smanjuju troškovi kolektivnog otpu-štanja i ograničava prostor za diskreciono rješavanje radnih spo-rova. Dodatno je izmijenjen Zakon o zapošljavanju i radu stra-naca, kao i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanjulica s invaliditetom, kako bi se olakšalo njihovo zapošljavanje.Takođe, u Skupština je u decembru usvojila zakone o prizna-vanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifika-cija. Posmatrano u cjelini, učinak tržišta rada ostaje slab.

Unilateralna euroizacija podrazumijeva da je diskreciono dje-lovanje u monetarnoj politici ograničenog opsega. Promjene uobaveznim rezervama ostaju ključni instrument za upravljanjelikvidnošću u sistemu. U novembru 2011. godine, Centralnabanka je dodatno snizila stopu za obračun obaveznih rezervi na9,5% za depozite sa ročnošću do jedne godine i na 8,5% zadepozite sa ročnošću preko jedne godine.

Inflacija je dostigla 3% u 2011. godini, što je znatno poveća -nje nakon epizode deflacije iz 2010. godine. Međutim, osnovnainflacija ostala je niska, na oko 1%. Inflacija potrošačkih cijenapovećana je na 3,9% u junu 2012. godine. Glavni činioci koji sutome doprinijeli bili su alkohol i duvan, što oslikava izraženi



bazni efekat povećanja akciza početkom godine. Povećanja suzabilježena i u sektoru ugostiteljskih usluga (tj. restorani i hote-li), sektoru hrane, kao i goriva i stanovanja, ovo posljednje usl-jed povećanja cijena vodosnabdijevanja i tarifa za električnuenergiju. Posmatrano u cjelini, inflacioni pritisci rastu.

U 2011. godini, konsolidovani deficit budžeta dostigao je5,4% BDP-a, sa 5% deficita zabilježenih prethodne godine.Ukupni prihodi opali su na 39% BDP-a u 2011. godini, sa 42%koliko su iznosili godinu ranije. Poreski prihod ostao je stabilanu širokom opsegu, pri čemu su prihodi od poreza na dobit pre-duzeća i poreza na dodatu vrijednost zabilježili umjereni rasttokom godine. Međutim, doprinosi za socijalno osiguranje opalisu, a zaostali porezi dostigli gotovo 1% BDP-a tokom 2011.godine, slabeći učinak prihoda. Napori u cilju konsolidacije uro-dili su smanjenjem izdataka potrošnje države na 44,6% BDP-a,u poređenju sa 47,2% godinu ranije. Potrošnja je smanjena kodnekoliko stavki, kao što su nabavke i usluge, kao i redovno od -ržavanje i kapitalni izdaci. Ipak, uticaj odobravanja prijevreme-nih penzija radnicima restrukturiranih preduzeća doveo je do ne -utralisanja napora da se smanje izdaci. Dalji manjak prihoda uprvom kvartalu 2012. godine (oko 12% niži nego u istom pe ri -odu prošle godine), uz zahtjev za plaćanje kredita Alu mi nij skogkombinata za koji je država položila garancije u vrijednosti 1%BDP-a, rezultirao je budžetskim deficitom od 3,2% BDP-a uaprilu, što je natjeralo Vladu da izvrši rebalans budžeta u maju.Revidirani budžet za 2012. godinu sadrži dodatna smanjenjaizdataka od 0,3% BDP-a i povećanje poreza za dodatnih 0,7%BDP-a. Budžetski deficit se dodatno povećao na 3,5% BDP-a umaju, da bi se stabilizovao na 3,7% u junu i julu. Posmatrano ucjelini, opadanje ekonomije i znatne potencijalne finansijskeobaveze predstavljaju izazov za stabilnost javnih finansija.

Sve manja eksterna tražnja, opadajuće cijene aluminijuma iproizvodnja, te niži prilivi kapitala izložili su zemlju jačim



ograničenjima u pogledu eksternog finansiranja i likvidnosti.Činjenica da Crna Gora koristi euro kao jedinu valutu u optica-ju i da je stoga napustila standardne instrumente monetarne poli-tike, ostavlja fiskalnu politiku kao glavni djelotvorni instrumentpolitike. Kao odgovor na to, nadležni organi su nastavili da stre-me postroživanju fiskalne politike, naročito kroz prilagođavanjejavne potrošnje. Posmatrano u cjelini, makroekonomska stabil-nost je zadržana u širokom opsegu, ali rizici i neizvjesnost osta-ju usljed velikog oslanjanja na eksterno finansiranje.

Međusobno djelovanje tržišnih silaUčešće regulisanih cijena u korpi harmonizovanog indeksa

potrošačkih cijena ostala je nepromijenjena u 2011. godini,iznoseći 10,7%. Regulisane cijene odnose se na: hljeb, elektri-čnu energiju, vodovod, kanalizaciju, komunalne usluge, gorivo,javne predškolske ustanove, obavezno osiguranje vozila i admi-nistrativne takse. Tržišta telekomunikacija i energetike su dodat-no liberalizovana. Trenutno, Agencija za elektronske komunika-cije i poštansku djelatnost može da reguliše cijene samo ukolikoneka kompanija ima dominantnu poziciju na tržištu. Regu la -torna agencija za energetiku više ne određuje cijene uglja koji sekoristi za proizvodnju električne energije. Posmatrano u cjelini,uticaj države u dinamici cijena ograničen je nezavisnošću trži-šnih regulatora.

U aprilu 2012. godine, Skupština je od Vlade zatražila da po -novo nacionalizuje aluminijsku kompaniju suočenu sa proble-mima i da aktivira kolateral za kredit za koji je garantovala Vla -da nakon što većinski vlasnik kompanije nije izvršio obavezuplaćanja. Međutim, za sada je aktiviranje odgođeno. Isto vre me -no, bankrot nikšićke željezare završen je uspješnom prodajomcjelokupne imovine fabrike (uključujući 21,9% akcija u drža-vnom vlasništvu) turskom proizvođaču čelika. Nekoliko saobra-ćajnih kompanija, uključujući željeznicu, luku i nacionalnu



avio-kompaniju nalaze se na listi plana za privatizaciju u 2012.godini. U prvoj polovini 2012. godine, raspisani su tenderi zaduvanski kombinat (NDKP), institut za fizikalnu terapiju, kao iza terminal za kontejnere i rasute terete u luci Bar. U julu 2012.godine, savjet za privatizaciju zaključio je 90-ogodišnji ugovoro zakupu kako bi se izgradilo turističko naselje na mjestu bivšekasarne Kumbor (Bokokotorski zaliv). Međutim, pregovori okupoprodajnom ugovoru za dnevni list Pobjeda i mljekaru Zorajoš nijesu zaključeni. Posmatrano u cjelini, proces privatizacijeje nastavljen nakon dvije godine stagnacije.

Ulazak na tržište i izlazak sa tržištaU 2011. godini, u Crnoj Gori je registrovano 3.072 novih pre-

duzeća, ili 17% manje u poređenju sa 2010. godinom. Temporegistracije poboljšao se tokom prve polovine 2012. godine, sukupno 1.948 novih preduzeća. Procedura elektronske registra-cije kompanija putem eUprava portala postala je operativna umaju 2012. godine a primjena giljotine propisa je nastavljena.Resorna ministarstva počela su, polovinom 2012. godine, daprate sprovođenje izmjena i dopuna, odnosno povlačenja dijelo-va zakona koji su prepoznati u procjenama uticaja propisa kaonešto što stvara barijere za preduzeća. Kreditna ograničenja, kaoi spor i dugotrajan proces dobijanja opštinskih dozvola, i dalještete izgledima za investicije i odgađaju osnivanje novih predu-zeća. Broj slučajeva bankrotstva značajno je opao na 565 u2011. godini, u poređenju s 2.196 godinu ranije, iako se ponovopovećao na 824 u provoj polovini 2012. godine. Posmatrano ucjelini, dok je zabilježen izvjestan napredak u procedurama zaulazak na tržište i oporavak od bankrota, i dalje su potrebnidodatni napori da se olakša dobijanje opštinskih dozvola.

Pravni sistemU decembru 2011. godine, Skupština je usvojila Zakon o ja -

vnim izvršiteljima, kojim se na te nove pravne činovnike prenose



nadležnosti za sprovođenje komercijalnih ugovora. Međutim,sprovođenje odluka u građanskim predmetima ostaje slabo, ajavne izvršitelje tek treba zaposliti. Nije bilo daljih zakonoda-vnih kretanja na polju imovinskih prava nakon što je usvojenZakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, u junu2011. godine. Nastavlja se modernizacija sadašnjeg elektron-skog sistema katastra nepokretnosti. Iako je strateški i zakono-davni okvir za borbu protiv korupcije ojačan, njegovo sprovo-đenje i dalje je neujednačeno. Kako bi se izborila sa slabostimau oblasti poreza, kao i u sprovođenju zakona, Vlada je u maju2012. godine usvojila niz mjera za borbu protiv sive ekonomije,povećavši broj inspekcijskih kontrola, naročito za akcizne pro-izvode, račune prometa maloprodaje i registracije na tržišturada. Kao rezultat, u maju i junu 2012. godine, bilo je 5.700inspekcija iz kojih je proisteklo 1.400 izvještaja o kršenjima idvije krvične prijave. Posmatrano u cjelini, novi sistem je uve-den kako bi se poboljšala efikasnost u izvršenju potraživanja.Ipak, slabosti u vladavini prava i korupcija i dalje imaju nežel-jene efekte na poslovno okruženje i ostaju glavni izazov.

Razvoj finansijskog sektoraPopravljanje bilansa stanja banaka nastavljeno je tokom 2011.

i 2012. godine. Banke (kod kojih je 83% kapitala u inostranomvlasništvu dok 2,7% ostaje u državnom vlasništvu) su prodaledio loše aktive svojim inostranim matičnim bankama ili fakto-ring kompanijama. Kao posljedica toga, ukupna aktiva banakasmanjila se do kraja 2011. godine za 4,5% u poređenju sa istimperiodom prethodne godine, na nekih 86% BDP-a, a dodatno jeopala na 83% BDP-a na kraju jula 2012. godine. Učešće ukup-nih bruto kredita se stabilizovalo od oktobra 2011. godine dojula 2012. godine na oko 57% BDP-a, a većina kredita (94%)data je privatnom sektoru. Međutim, ukupno kreditiranje odstrane banaka i dalje se u 2011. godini smanjivalo, za 11% u



poređenju sa istim periodom prethodne godine, a za 4% u prvihsedam mjeseci 2012. godine. Ipak, bilježi se vraćanje povjeren-ja u pogledu oporavka bankarskih depozita, koji su rasli u 2011.godini za 1,5% u poređenju sa istim periodom prethodne godinei povećali se na 4% u julu 2012. godine. Nadalje, inostane kom-panije su povećale štednju kod domaćih banaka (za 11% u julu2012. u poređenju sa istim periodom prethodne godine) prvi putod avgusta 2009. godine.

Kamatna marža od preko 6 procentnih poena (prosječne akti-vne kamatne stope iznosile su 9,73% u decembru 2011. godine,u poređenju sa kamatnom stopom na depozite od 3,08%) ukazu-je da ima prostora za povećanu efikasnost u finansijskom posre-dovanju, a visoka averzija prema riziku vezana je za i dalje povi-šeni odnos loših kredita. Odnos loših kredita opao je na 15,5%ukupnih kredita na kraju 2011. godine u poređenju sa 21,5%godinu ranije. U 2011. godini, likvidnost bankarskog sektoraostala je iznad zakonski propisanog minimuma od 10%.Adekvatnost kapitala dodatno je poboljšana na 16,5% u 2011.godini, sa 15,9% iz godine ranije. Profitabilnost finansijskog sek-tora takođe je unaprijeđena u poređenju sa prethodnom godinom,iako je i dalje ostala negativna na kraju 2011. godine. Taj sektorje zabilježio agregatni gubitak od 3 miliona eura u 2011. godini,u poređenju sa 82 miliona eura godinu ranije. Međutim, kreditnaaktivnost u prvoj polovini 2012. godine i dalje je bila negativna,dok su loši krediti opet bili u usponu, dostigavši 17% u junu, akreditna adekvatnost opala je na 14,5% usljed negativnih finan-sijskih rezultata pojedinih banaka. Posmatrano u cjelini, ostajuslabosti u finansijskom sektoru. Iako se depoziti postepeno vra-ćaju u sistem, bankarski kapital i kreditiranje su u padu.

U 2011. godini, postojalo je pet lizing kompanija, isto kao i go -dinu ranije, i one su zabilježile godišnje povećanje vrijednostiugovora od 11% u realnom izrazu, što je iznosilo ukupno 1%BDP-a, skromna cifra u poređenju sa obimom bankarskih kredita.



Većina ugovora odnosila se na putničke automobile (86%), a dale-ko za njima su komercijalna vozila (8%). U 2011. godini, Indekscrnogorske berze zabilježio je pad od 35% i nastavio je da sesmanjuje tokom prvih osam mjeseci 2012. godine za 21% u pore-đenju sa istim periodom prethodne godine. Nadalje, tržišna kapi-talizacija opala je u avgustu 2012. godine za 6,6%, iako je ukup-ni promet porastao za 122% u poređenju sa istim periodom pre-thodne godine, na 5 miliona eura. Posmatrano u cjelini, učešćenebankarskih finansijskih posrednika ostaje na niskom nivou.

3. 2. Sposobnost suočavanja s pritiskom konkurencije itržišnim silama unutar Unije

Postojanje funkcionalne tržišne ekonomijeFinansijski sektor dobio je na stabilnosti, ali još nije sposoban

i ima preveliku averziju prema riziku da bi obezbijedio tolikopotrebne kredite privredi. Nezaposlenost je i dalje visoka. Iakotržišni mehanizmi postaju efikasniji, zaduženost Aluminijskogkombinata predstavlja potencijalni rizik za javne finansije.

Raspoloživost ljudskog i fizičkog kapitalaNedavna reforma obrazovanja usmjerena je na sistem kvalifi-

kacija, koji se sastoji od nekoliko vrsta eksternih ispitivanja – natemelju preporuka industrije i preduzeća – i ima za cilj da una-prijedi kvalitet obrazovanja i prilagodi nastavni plan i programsa stručnim potrebama (vidjeti Poglavlje 26). Prvi Maturski ispiti stručni ispiti organizovani su za školsku godinu 2011/2012.Njihovi rezultati sada zamjenjuju prijemne ispite za upis na uni-verzitete i druge institucije visokog obrazovanja na kraju sredn-je škole. Međutim, visok udio studenata iz stručnih i tehničkihškola upisuje se na univerzitet umjesto da ulazi na tržište rada,dok poslodavci prijavljuju manjak svršenih učenika sa skupomvještina koje poslodavac traži. Oko 20% osoba sa stručnim



obrazovanjem nakon osnovne škole i 16% osoba sa tercijarnimobrazovanjem i dalje su bili na listi nezaposlenih u 2011. godi-ni. Posmatrano u cjelini, započete su reforme Zakona o radu imjere ka poboljšanju kvaliteta obrazovnog sistema, ali supotrebni dalji napori kako bi se uravnotežio nesklad između vje-ština u ponudi i potreba tržišta.

Investicije se u Crnoj Gori uveliko oslanjaju na inostranuštednju, pri čemu prilivi SDI igraju ključnu ulogu u poboljšanjuekonomske konkurentnosti, vodeći ka raznolikosti industrijskebaze i povećanju proizvodnog kapaciteta privrede. Uprkosoštrom usporavanju, godišnji neto prilivi SDI ostali su iznad10% BDP-a, ukazujući na održivo interesovanje investitora.Međutim, investicije su uglavnom usmjerene ka nekretninama,iznoseći ukupno 39% od ukupnih investicija koje investitorudaju vlasništvo i vlasnička prava nad investicijom u Crnoj Goriu 2011. godini, dok su kompanije i banke primile 33%, a i daljeznatan udio, od 28%, tiče se poravnanja duga među firmama.Liberalizacija telekomunikacija i energetike olakšala je otvaran-je tih tržišta (vidjeti Poglavlje 10, 14 i 15). Međutim, bitna ogra-ničenja i dalje su prisutna u infrastrukturi u oblasti energetike,saobraćaja i zaštite životne sredine. Posmatrano u cjelini, zem -lji je potrebno da privuče dodatne investicije kako bi razvilainfrastrukturu.

U 2011. godini, oko 0,4% BDP-a je investirano u istraživanjai razvoj, u poređenju s 0,1% godinu ranije. Ministarstvo nauke,uz pomoć Svjetske banke, počelo je projekat istraživanja za ino-vacije i konkurentnost u visokom obrazovanju. Ministarstvo jepodržalo i pet inicijativa crnogorskih timova da učestvuju uistraživačkim projektima EU. Ministarstvo je takođesufinansiralo naučno profesionalno obučavanje u inostranstvu,doktorske i magistarske studije, te objavljivanje naučnih radovau referentnim naučnim žurnalima. Posmatrano u cjelini, crno-gorske institucije počele su da aktivnije učestvuju u evropskim



istraživačkim programima iako je učešće privatnog sektora idalje nedovoljno.

Struktura sektora i preduzećaŽeljezara, jedna od dva velika metaloproizvođača, na kraju je

prodata, u junu 2012. godine, poslije nekoliko neuspjelih tende-ra. Međutim, situacija u Kombinatu aluminijuma (KAP) ostajeneizvjesna budući da još treba da prođe kroz veliko restrukturi-ranje. U međuvremenu, dalji napredak je zabilježen u mrežnimindustrijama. Završena je liberalizacija tržišta elektronskihkomunikacija. U novembru 2011. godine, usvojen je Zakon opoštanskim uslugama i nacionalna poštanska služba pretvorenaje u akcionarsko društvo, postavljajući osnov za potpuno otva-ranje tog tržišta. Tržište energetike je dodatno liberalizovano. Umartu 2012. godine, Vlada je usvojila plan restrukturiranja zaMontenegro Airlines. Otvaranje tržišta avionskog saobraćaja jeformalno postignuto. Međutim, iako je započet zakonodavni radna otvaranju tržišta željezničkog i pomorskog saobaćaja, to jošnije završeno (vidjeti Poglavlje 14 - Saobraćajna politika).Posmatrano u cjelini, restrukturiranje mrežnih industrija olakša-va otvaranje tih tržišta.

Malo promjene je bilo u sektorskoj strukturi ekonomije.Sektor usluga ostaje najveći, čineći oko 70% BDP-a.Poljoprivreda predstavlja oko 9% BDP-a, industrija 14% i gra-đevinarstvo 7%. Neformalni sektor ostaje veliki, a pothranjujuga slabosti u politikama poreza i izdataka, kao i slabosti u spro-vođenju zakona. Mala i srednja preduzeća čine oko 66% ukup-ne zaposlenosti. Mala i srednja preduzeća i dalje su suočena sateškim pristupom kreditima. Pojedine finansijske olakšice idalje se pružaju preko Investiciono-razvojnog fonda, što jepovećalo broj kredita i ustanovilo olakšicu faktoringa. Međutim,ukupni iznos te pomoći predstavljao je svega 1,4% ukupnih ban-karskih kredita privatnim kompanijama u 2011. godini. Projekat



Investiciono-razvojnog fonda za razvoj biznis zona nastavlja sefazom izrade za Podgoricu i izborom dvije nove zone: u Be ra na -ma i Kolašinu. Međutim, smanjenje finansijskih sredstava u jav -nom sektoru i organizacione teškoće dovele su do pada podrškedostupne malim i srednjim preduzećima. Investiciono-razvojnifond ustanovio je šemu kreditnih garancija u aprilu 2011. godine,iako za sada nije izdata nijedna garancija. Posmatrano u cjelini,veliki neformalni sektor i teškoće u dobijanju kredita predstavl-jaju dva glavna izazova za razvoj preduzeća.

Uticaj države na konkurentnostIzvjestan napredak je zabilježen u funkcionisanju i nezavisno-

sti regulatora. U maju 2012. godine, Agencija za elektronskekomunikacije i poštansku djelatnost naložila je vodećem opera-teru da omogući ostalim kompanijama da koriste kapacitetekablovske infrastrukture. Takođe u maju, Komisija za kontrolujavnih nabavki poništila je dva važna javna tendera zbog proce-duralnih nepravilnosti, otkrivajući veću nezavisnost uprkos rizi-ku od prekida obezbjeđivanja ljekova ili internet usluga javnojupravi. Državna pomoć je neznatno smanjena, sa 2,3% BDP-a u2010. godini na 2% u 2011. godini. U maju 2012. godine, crno-gorska Komisija za kontrolu državne pomoći donijela je odlukuda Vlada nadoknadi od aluminijske kompanije 30 miliona euradržavnih garancija plaćenih banci nakon što ta firma nije servi-sirala kredit. Posmatrano u cjelini, direktna javna pomoć ostajeograničena, ali su državne garancije visoke i predstavljaju rizikpo javne finansije.

Ekonomska integracija i konvergencija s EUCrna Gora postala je punopravna članica Svjetske trgovinske

organizacije u aprilu 2012. godine. Ukupna vrijednost izvoza iuvoza dobara i usluga porasla je na 101% BDP-a u 2011. godi-ni, u poređenju sa 94% godinu ranije. Međutim, značajEvropske unije kao glavnog trgovinskog partnera donekle je



smanjen, budući da je EU primila 50% ukupnog robnog izvoza,u poređenju sa 56% godinu ranije. Učešće uvoza robe iz EUumjereno je opao na 36%, sa 38% koliko je iznosio godinu rani-je. Tržište CEFTA i dalje je drugo po veličini za crnogorskiizvoz, i primilo je oko 40% njene izlazne trgovine u 2010. i2011. godini. Učešće uvoza iz zemalja CEFTA i dalje raste, sa40% na 43%. Strane direktne investicije su znatno smanjene u2011. godini. Međutim, udio investicija EU je dodatno proširen,i ukupno iznosi 53% ukupnih priliva u zemlju, naspram 50%godinu ranije. Realni efektivni kurs (zasnovan na indeksu potro-šačkih cijena) počeo je deprecijaciju u 2011. godini (za 3,2%)nakon što se stabilizovao godinu ranije, time neznatno doprino-seći poboljšanoj eksternoj konkurentnosti. Posmatrano u cjelini,dok je trgovinska integracija s EU donekle usporena, EU ostajeglavna destinacija za crnogorski izvoz i glavni izvor SDI.

4. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBAVEZA IZČLANSTVA U EU

U ovom dijelu ispituje se sposobnost Crne Gore da preuzmeobaveze iz članstva u EU– odnosno, pravne tekovine EU, kao štoje navedeno u Ugovorima, podzakonskim aktima i politikama Uni -je. Takođe se analiziraju administrativni kapaciteti Crne Gore daimplementira pravnu tekovinu EU. Analiza je strukturisana u skla-du s listom od 33 poglavlja pravne tekovine EU. U svakom sekto-ru, procjena Komisije obuhvata napredak postignut tokom izvje-štajnog perioda i sumira ukupni nivo obavljenih priprema zemlje.

4. 1. Poglavlje 1: Slobodno kretanje robe

Nije bilo napretka u oblasti opštih principa. Kada su u pitan-ju horizontalne mjere, zabilježen je izvjestan napredak. Unovembru 2011. godine, usvojeni su novi Zakon o tehničkimzahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti, Zakon o



tržišnoj inspekciji i Zakon o inspekcijskom nadzoru. Preostajeda se postigne dodatno usklađivanje s pravnom tekovinom EU uobje oblasti. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode iocjenjivanju usaglašenosti još uvijek nije usklađen s pravnomtekovinom EU u nekoliko aspekata, npr. u pogledu značenja iuslova korišćenja oznake CE.

U oblasti standardizacije, ostvaren je dobar napredak.Kapaciteti Instituta za standardizaciju Crne Gore (ISME) poste-peno se poboljšavaju, uprkos ograničenim finansijskim i ljud-skim resursima. Do kraja avgusta 2012. godine, Institut za stan-dardizaciju Crne Gore usvojio je 8409 evropskih i međunarod-nih standarda, i završio javnu raspravu za 400 standarda. 34%usvojenih standarda su usklađeni standardi u smislu ‘Novog pri-stupa’. Usklađenost s kriterijumima za članstvo Evropskogkomiteta za standardizaciju (CEN) ostaje da se obezbijedi.ISME još uvijek mora da usvoji većinu svojih poslovnika.Većina internih pravila ostaje da se usvoji. ISME je osnovao šestnovih tehničkih komiteta, čime je njihov ukupan broj dostigaoosam. Informativni servis za standarde uspostavljen je u skladus pravnom tekovinom EU. Biće potrebne dodatne investicijekako bi se razvio kompletan ICT sistem koji će po pitanju stan-darda koji se donose omogućavati sinhronizaciju u realnom vre-menu s CEN-om, Evropskim komitetom za standardizaciju uoblasti elektrotehnike (CENELEC) i Evropskim institutom zatelekomunikacione standarde (ETSI). Nacionalna strategija zastandardizaciju još uvijek nije odobrena od strane Vlade.

Izvjestan napredak je ostvaren u pogledu ocjenjivanja usagla-šenosti. Novim Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode iocjenjivanju usaglašenosti kreiran je pravni okvir za ocjenjivanjeusaglašenosti za određene proizvode i pored toga što je Zakon jošuvijek potrebno modifikovati kako bi bio u skladu s pravnom te -kovinom EU. Zahtjevi za odabir tijela za ocjenu usaglašenosti suutvrđeni, iako ih je potrebno dodatno pojasniti i konkretizovati.



Tijela za ocjenjivanje usaglašenosti još uvijek pokazuju ograni-čenu zainteresovanost da postanu izabrana tijela uprkos činjeni-ci da su dva tijela bila spremna da obavljaju funkcije akredito-vanih tijela. Još uvijek preostaje da se usvoji nova strategija oocjenjivanju usaglašenosti.

Kada je u pitanju oblast akreditacije, može se izvijestiti odobrom napretku. Akreditaciono tijelo Crne Gore (ATCG) je unovembru postalo punopravan član Evropske kooperacije zaakreditaciju (EA). Ovome je prethodilo usvajanje novih pravilaza prekograničnu akreditaciju, uvid (witnessing) i bezbjednostinformacija. Osnovana su tri tehnička komiteta. ATCG je ojačaosvoja tijela, uključujući Komisiju za akreditaciju i Komisiju zažalbe, i akreditovao još dva tijela za ocjenjivanje usaglašenosti,uz povlačenje akreditacije jednog tijela za ocjenjivanje usagla-šenosti, čime se došlo do ukupnog broja od 19 akreditovanihtijela za ocjenjivanje usaglašenosti. Uspostavljeni Registar akre-ditovanih tijela za ocjenjivanje usaglašenosti u Crnoj Gori dobrose održava i dostupan je na internetu. ATCG je pripremio i spro-vodi plan nadzora, uključujući nadzorne posjete i ponovno pro-cjenjivanje akreditovanih organizacija. Aplikaciju za statuspotpisnice EA MLA (Multilateralni sporazum) u oblastima labo-ratorija za testiranje i tijela za inspekciju tek treba pripremiti.

U oblasti metrologije ostvaren je napredak. Nakon sticanjastatusa saradnika CGPM (Generalna konferencija za tegove imjere), Crna Gora je u oktobru 2011. godine potpisala CIPMMRA (Dogovor o uzajamnom priznavanju Međunarodnog ko -miteta za tegove i mjere (Comité International des Poids et Me -sures)). Ograničeni resursi ostaju razlog za brigu, naročito kadase imaju u vidu neophodne aktivnosti na baždarenju. Lanac me -trološke sljedivosti uspostavljen je i u preostalim oblastima. Za -vod za metrologiju uspostavio je sistem upravljanja kvalitetomu skladu s zahtjevima standarda ISO/IEC 17025 za laboratorijekada su u pitanju masa, dužina i temperatura. Ove i ostale



metrološke laboratorije potrebno je akreditovati, a strategijurazvoja metrologije treba usvojiti.

Dobar napredak zabilježen je na polju nadzora nad tržištem.Crna Gora je u novembru usvojila Zakon o tržišnoj inspekciji iZakon o inspekcijskom nadzoru. Novom Uredbom o organizaci-ji i načinu rada državne uprave, usvojenom u decembru 2011.godine i izmijenjenom 2012. godine, uspostavljen je jedinstveniinspekcijski organ pod nazivom Tržišna inspekcija (koja obje-dinjuje 34 inspekcijske službe zadužene za nadzor tržišta nepreh-rambenih proizvoda) kao nezavisni organ. Načelnik organa iza-bran je u maju mjesecu, ali do sada nijesu sve stare inspekcijeintegrisane. Reformu inspekcijskih službi treba kompletiratiusvajanjem zakonodavstva neophodnog za implementaciju kao ifinalizovanjem operativnog i proceduralnog osnivanja organa.Potrebno je pozabaviti se i revizijom Zakona o opštoj bezbjed-nosti proizvoda i planiranog novog Zakona o tržišnom nadzoru.

U oblasti nadzora nad tržištem, ojačana je koordinacija. Ufebruaru 2012. godine, potpisan je Memorandum o saradnjiizmeđu Tržišne inspekcije i Uprave carina. Koordinaciono tije-lo za tržišni nadzor preuzima vodeću ulogu u obezbjeđivanjuglatke koordinacije. U martu 2012. godine, ovo tijelo je usvoji-lo Nacionalni program nadzora nad tržištem za 2012. godinu,zasnovan na pojedinačnim godišnjim programima nadzora nadtržištem svake inspekcijske službe. U aprilu, Vlada je usvojilaizvještaj Koordinacionog tijela za 2011. godinu, sa spiskomnadležnosti različitih inspekcija po grupama proizvoda.

Tržišna inspekcija poboljšala je metodologiju nadzora nadtržištem i interna operativna pravila, te znatno obučila svojezaposlene. Novouvedeni IT sistem omogućava poboljšanje akti-vnosti planiranja, snimanja i praćenja aktivnosti tržišnog nadzo-ra i uspostavlja dobar osnov za uvođenje odgovarajućeg sistemaprocjene rizika. Nova internetska stranica Tržišne inspekcijepokrenuta je krajem 2011. godine.



Kada je u pitanju zakonodavstvo ‘Starog pristupa’ za pro-izvode, izvjestan napredak ostvaren je usvajanjem, u novem-bru, novog Zakona o ljekovima, Pravilnika o prethodno upako-vanim proizvodima i Pravilnika o bocama kao mjernim posuda-ma. Agencija za ljekove i medicinska sredstva osnovala je refe-rentnu laboratoriju za identifikaciju falsifikata i napravila bazupodataka koja daje informacije o relevantnim akterima. Mini -starstvo saobraćaja i pomorstva osnovalo je Odsjek za motornavozila kako bi se pripremilo i obezbjedilo usvajanje tehničkihpropisa za odobravanje motornih vozila po tipu. Zakon o bez-bjednosti saobraćaja, kojim se regulišu motorna vozila u upotre-bi, tek treba usvojiti, kao i novi Zakon o hemikalijama.

Mali napredak je zabilježen u oblasti zakonodavstva ‘Novogi globalnog pristupa’ za proizvode. Pravilnici o elektroma-gnetnoj kompatibilnosti i radio opremi i telekomunikacionoj ter-minalnoj opremi usvojeni su i stupili na snagu jula mjeseca.

Kada su u pitanju proceduralne mjere, nije učinjen nikakavnapredak.

Zaključak Posmatrano u cjelini, Crna Gora je ostvarila izvjestan napre-

dak u oblasti slobodnog kretanja robe. Za dodatno usklađivanjes pravnom tekovinom EU neophodni su dodatni napori, boljakoordinacija i jače vlasništvo. U cjelini posmatrano, pripreme uoblasti slobodnog kretanja roba su relativno uznapredovale.

4. 2. Poglavlje 2: Sloboda kretanja radnikaNije bilo daljeg napretka u oblasti pristupa tržištu rada.

Postojećim zakonodavstvom još uvijek se zahtijevaju radnedozvole za državljane EU. Da bi se ostvarila harmonizacija sazakonima EU o slobodnom kretanju radnika, državljani EU odtrenutka pristupanja ne smiju podlijegati traženju bilo kakvihradnih dozvola. Pripreme u ovoj oblasti su u ranoj fazi.



Ostvaren je izvjestan napredak kada su u pitanju pripreme zabuduće učešće u EURES (Evropska služba za zapošljavanje)mreži, inicijalnim osnivanjem novih administrativnih strukturau okviru službi za zapošljavanje, te obukom potencijalnihsavjetnika za EURES. Pripreme u ovoj oblasti su započete.

Postignuto je malo napretka u oblasti koordinacije sistemasocijalne sigurnosti. Crna Gora je ratifikovala sporazum o sa -radnji sa Slovenijom i potpisala sporazum s Turskom. Pregovorise trenutno vode sa Slovačkom, Bosnom i Hercegovinom iHrvatskom. Nije bilo daljeg napretka po pitanju jačanja admini-strativnih kapaciteta. Pripreme u ovoj oblasti su u ranoj fazi.

Nije bilo pomaka po pitanju Evropske kartice zdravstvenogosiguranja. Pripreme u ovoj oblasti tek treba pokrenuti.

Zaključak U oblasti slobodog kretanja radnika ostvareno je malo napret-

ka. Posmatrano u cjelini, usklađenost s pravnom tekovinom EUje još uvijek u ranoj fazi.

4. 3. Poglavlje 3: Pravo osnivanja preduzeća i slobodapružanja usluga

Zabilježeno je malo napretka po pitanju prava osnivanja pre-duzeća. Sprovođenje nedavno izmijenjenog zakonodavstva (ovodama, poljoprivrednom zemljištu, zaštiti i spašavanju, geolo-škim istraživanjima, elektronskoj komunikaciji i prostornomplaniranju i izgradnji) naišla je na određene prepreke na lokal-nom nivou. Nakon što je osnovan u okviru Centralnog registraPrivrednog suda, jednošalterski sistem za registraciju preduzećapostao je sastavni dio Poreske uprave u martu. Međutim, jošuvijek nije moguća registracija u regionalnim jedinicamaPoreske uprave. Elektronska registracija preduzeća postala jemoguća u maju posredstvom portal e-Uprave. Izvjestan napre-dak postignut je na centralnom nivou Vlade. Međutim, dodatninapori u sprovođenju reformi su potrebni na lokalnom nivou.



Što se tiče slobode pružanja prekograničnih usluga, nijezabilježen napredak u prenošenju Direktive o uslugama.Određivanje centralnog tijela za koordinaciju njenog sprovo-đenja i drugih povezanih aktivnosti je u fazi planiranja.

Dobar napredak zabilježen je u oblasti poštanskih usluga.Novi Zakon o poštanskim uslugama usvojen je u novembru s cil-jem dodatnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pra-vnom tekovinom EU. Ovim zakonom postavljen je novi regula-torni okvir za poštanske usluge, kojim se obezbjeđuje dalja libe-ralizacija poštanskog tržišta i njegovo puno otvaranje od početka2013. godine, što je u skladu s vremenskim okvirom ‘drugegrupe’ zemalja u okviru Direktive 2008/6/EZ (Treća poštanskadirektiva). Ovim zakonom takođe se predviđa nezavisnost nacio-nalnog regulatornog tijela, uspostavljaju instrumenti za obezbje-đivanje održivosti univerzalnih poštanskih usluga, i pojednostavl-juje postupak za izdavanje ovlašćenja. Zakonodavno usklađivan-je je veoma uznapredovalo (s Direktivom 2002/39/EZ - Drugapoštanska direktiva) i preostalo je samo rješavanje nekih manjihpitanja, što bi se moglo uvesti u predviđeno zakonodavstvo zasprovođenje. Crnogorska poštanska služba promijenila je svojpravni status u akcionarsko društvo u januaru, a u toku su pripre-me za tender za javno-privatno partnerstvo. Administrativni kapa-citeti nacionalnog regulatornog tijela ostaju ograničeni.

Kada je u pitanju oblast uzajamnog priznavanja stručnihkvalifikacija, ostvaren je izvjestan napredak. Zakon o prizna-vanju inostranih kvalifikacija za obavljanje regulisane profesijestupio je na snagu u aprilu. Zakonom se djelimično prenosiDirektiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija uspo-stavljanjem generalnog okvira za priznavanje stranih diploma.Još uvijek postoji potreba jačanja administrativnih kapaciteta.

Zaključak U oblasti prava osnivanja preduzeća i slobode pružanja uslu-

ga zabilježen je izvjestan napredak. Crna Gora je ostvarila dobar



napredak ka usklađivanju novog Zakona o poštanskim usluga-ma s pravnom tekovinom EU. Kada je u pitanju pravo osnivan-ja preduzeća, neophodno je sprovesti zakonodavne reforme.Znatne napore potrebno je uložiti kada je u pitanju usklađivanjezakonodavstva s Direktivom o uslugama, o uzajamnom prizna-vanju stručnih kvalifikacija i u pogledu međuinstitucionalnesaradnje. Posmatrano u cjelini, pripreme u ovoj oblasti napre-dovale su umjereno.

4. 4. Poglavlje 4: Slobodno kretanje kapitala

Kada je u pitanju kretanje kapitala i plaćanje, Crna Gora je usuštini liberalizovala iste, ali neophodno je uložiti dodatne napo-re do pune usklađenosti zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.

Nijesu zabilježeni pomaci u zakonodavstvu po pitanju slobod-nog kretanja kapitala i sistema plaćanja.

Kada je u pitanju borba protiv pranja novca, zabilježen jeizvjestan napredak. Izmjene i dopune Zakona o sprečavanjupranja novca i finansiranja terorizma usvojene su u februaru. Upogledu nedavno objavljenog FATF izvještaja za 2012. godinu,novi niz inicijativa usmjerenih protiv pranja novca zahtijevaćedodatne izmjene postojećeg zakonodavstva i jačanje administra-tivnih kapaciteta.

Saradnja između Ministarstva finansija, Uprave za sprečavan-je pranja novca i finansiranja terorizma (APMLTF), Centralnebanke Crne Gore, Komisije za hartije od vrijednosti i Agencijeza nadzor osiguranja poboljšana je putem Memoranduma osaradnji i razmjeni podataka u oblasti sprečavanja pranja novcai finansiranja terorizma, koji je potpisan u decembru. Policijanije jedna od strana u Memorandumu i trenutni aranžmani zaprijem informacija o sumnjivim transakcijama od straneAPMLTF oduzimaju dosta vremena i odlažu finansijske istrage.

Crna Gora daje nizak nivo izvještaja o sumnjivim transakcija-ma za veliki protok dokumenata (po procjenama oko 300.000



dokumenata godišnje). Od ukupno 34 izvještaja o sumnjivimtransakcijama (u periodu septembar 2011 – mart 2012.), 24 sudošla iz bankarskog sektora. Bilo je svega nekoliko osuđujućihpresuda za pranje novca.

Informacioni sistem USPNFT bi trebalo trebalo preispitati iažurirati kako bi efektivno pratio proces rada. Potrebno je utvrdi-ti jasnu IT politiku, uključujući planove ažuriranja i održavanjapostojećeg hardvera i nabavke softvera koji omogućava analizupodataka, kao i opredjeljivanje sredstava iz nacionalnog budžeta.

Nakon usvajanja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Upraveza sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma 2011. godi-ne, nije bilo daljeg povećanja broja zaposlenih. Jedno upražnje-no radno mjesto u Upravi, koje pokriva nacionalnu finansijsko-obavještajnu službu (FIU) je popunjeno, čime je ukupan brojzaposlenih došao na 29, od ukupno predviđenih 38 pozicija.

Administrativni kapaciteti nadzornih organa za sprovođenjeinspekcija usmjerenih protiv pranja novca u institucijama kojese nadziru moraju biti unaprijeđeni. Isto tako, potrebno je uloži-ti dodatne napore za poboljšanje svijesti obavezanih sektora daobezbijede adekvatno sprovođenje pravila usmjerenih protivpranja novca, te da se poboljša saradnja između Uprave za spre-čavanje pranja novca i finansiranja terorizma, regulatornih/nad-zornih tijela i obavezanih sektora u sprovođenju zakonodavstvausmjerenog protiv pranja novca.

U januaru, Uprava je potpisala sporazume o razmjenamafinansijsko obavještajnih podataka s Japanom i Kanadom.

Zaključak U oblasti slobodnog kretanja kapitala zabilježeno je malo

napretka, iako se pripreme odvijaju po planu. Punoj usklađeno-sti s pravnom tekovinom EU kada je u pitanju sistem plaćanja ijačanje administrativnih kapaciteta, posebno u oblasti borbeprotiv pranja novca, biće potrebno dodatno težiti. Što se tiče



borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, pripreme sujoš uvijek u relativno ranoj fazi. Najveće napore je potrebno ulo-žiti u sprovođenje zakonodavstva, poboljšanje međuinsti tuci -onalne koordinacije i uspostavljanje evidencije o borbi protivpranja novca i finansijskih krivičnih djela. Posmatrano u cjeli-ni, pripreme se odvijaju po planu.

4. 5. Poglavlje 5: Javne nabavke

Ostvaren je dobar napredak po pitanju opštih principa koji seprimjenjuju na javne nabavke u Crnoj Gori. Novi Zakon o jav-nim nabavkama i povezana podzakonska akta, koji su stupili nasnagu u januaru, uskladili su, u velikoj mjeri, opšte principe sonima sadržanim u pravnoj tekovini EU. Novim zakonomobuhvaćen je i sistem pravnih sredstava, čime je uznapredovalausaglašenost u ovoj oblasti. Dodatni napori neophodni su kakobi se zakonodavstvo o koncesijama, te nabavkama u oblastikomunalija i odbrane, usaglasilo s pravnom tekovinom EU.

U drugoj polovini 2011. godine, veliki broj odredbi za spro-vođenje je usvojen. Kako bi se ojačali kapaciteti za nabavke ismanjio rizik od konflikta interesa, Vlada je u decembru 2011.godine usvojila Uredbu o organizaciji i načinu rada državneuprave, koja ima za cilj prebacivanje upravljanja nad procedu-rama javnih nabavki 34 nezavisna i polunezavisna tijela na nad-ležno resorno ministarstvo. Uticaj ove uredbe ogledaće se utome što će se smanjiti broj tijela za ugovaranje i proceduranabavki. Crna Gora je u decembru 2011. godine usvojila novustrategiju javnih nabavki za period 2011-2015, i osnovala koor-dinaciono tijelo za praćenje njenog sprovođenja. Resurse zasprovođenje strategije tek treba obezbijediti.

Kada je u pitanju dodjela ugovora o javnim nabavkama, iz -vjestan napredak je ostvaren stupanjem na snagu novog Zakonao javnim nabavkama. Sistem za pomoć (helpdesk) osnovan u



Direkciji za javne nabavke je operativan. Direkcija za javne na -bavke pokrenula je novi portal o javnim nabavkama u januaru2012. godine, na kome se objavljuju obavještenja o nabavkama,odluke o dodjeljivanju i planovi nabavki tijela za ugovaranje. Si -stem je dostupan samo na crnogorskom jeziku i njime se obez -bjeđuje veća transparentnost, ali ga je potrebno dodatno razvijati.

Administrativni kapaciteti za javne nabavke nastavljaju da sepoboljšavaju. Novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i siste-matizaciji Uprave za javne nabavke (PPA) Vlada je usvojila unovembru 2011. godine. Broj zaposlenih uprave je 14. Novomorganizacijom Uprave predviđa se osnivanje nove inspekcijskeslužbe, od koje se očekuje da prati regularnost i blagovremenostpostupaka za ugovore ispod 500.000 eura. Ovim se dopunjujeslična funkcija Državne komisije za ugovore na iznose preko500.000 eura, a nezavisna je od opšteg mehanizma za razma-tranje žalbi, kojim takođe rukovodi Državna komisija.Nadležnosti inspekcijske službe i njena ovlašćenja potrebno jepojasniti preciznim odredbama za sprovođenje, a potrebno je iopredijeliti odgovarajući broj zaposlenih. Uz to, mora se obe-zbijediti jasnija podjela funkcija različitih jedinica kako bi seizbjegla moguća preklapanja sa savjetodavnim i odobravajućimfunkcijama Uprave za javne nabavke. Uprava je organizovalaobuke kako bi se tijela za ugovaranje upoznala s novim Za ko -nom o javnim nabavkama. Pripremljene su smjernice za spro-vođenje novog Zakona o javnim nabavkama i seminari su održa-ni o antikorupcijskoj politici i sprečavanju konflikta interesa.Ipak, neophodni su dodatni napori u pogledu obuke i popunja-vanja pozicija kako bi se povećali kapaciteti sprovođenja.

Kada je u pitanju sistem pravnih sredstava, ostvaren je dobarnapredak time što je sistem pokriven novim Zakonom o javnimnabavkama. Nova Državna komisija za kontrolu postupakajavnih nabavki osnovana je 23. II 2012. godine. Nova Komisijazapošljava šest ljudi i dobila je veća ovlašćenja i nadležnosti.



Uvedena je žalbena naknada u iznosu od 1% vrijednosti ugovo-ra, uz maksimalan iznos iste od 8000 eura. Od njenog usposta-vljanja do 14. IX 2012. godine, Državna komisija za kontrolupostupaka javnih nabavki je izvršila 26 kontrola postupakajavnih nabavki, pri čemu je prosječno vrijeme neophodno zakompletiranje slučaja bilo deset dana.

Zaključak Posmatrano u cjelini, dobar napredak je ostvaren u oblasti

javnih nabavki. Sprovođenje novog zakonodavstva ostaje razlogza brigu. Zakonodavni okvir za koncesije ostaje da se uskladi spravnom tekovinom EU. Ulogu, ovlašćenja i nadležnosti budu-ćih inspekcijskih službi potrebno je razjasniti, kao i obezbijedi-ti odgovarajući broj zaposlenih. Pripreme u oblasti javnih naba-vki napredovale su umjereno.

4. 6. Poglavlje 6: Privredno pravo

Kada je riječ o privrednom pravu, nije ostvaren dalji napre-dak. Domaće zakonodavstvo je u velikoj mjeri usklađeno s pra-vnom tekovinom EU.

U pogledu elektronskog potpisa, domaće Centralno certifika-ciono tijelo (Pošta Crne Gore) je izdalo više od 2 500 digitalnihcertifikata, uglavnom pravnim licima. Nakon prvog talasa izda-vanja digitalnih certifikata, certifikaciono tijelo prima u prosje-ku 4 do 5 zahtjeva dnevno.

Kada je riječ o korporativnom računovodstvu i reviziji,nema daljeg napretka. U toku je rad na izmjenama i dopunamaZakona o računovodstvu i reviziji. Izmjene i dopune se odnosena uspostavljanje nezavisnog tijela za javni nadzor nad radomrevizora i sistema kontrole kvaliteta.

ZaključakZabilježen je mali napredak u oblasti privrednog prava.

Predstoji usvajanje izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu i



reviziji, kojim će se uspostaviti nezavisno tijelo za javni nadzornad radom revizora i odgovarajući sistema kontrole kvaliteta.Posmatrano u cjelini, ostvaren je umjeren napredak u pripremama.

4. 7. Poglavlje 7: Pravo intelektualne svojine

Kada je riječ o oblasti autorskih i srodnih prava, usvojeni supropisi za sprovođenje Zakona o autorskim pravima.

U oblasti prava industrijske svojine, propisi za sprovođenjeZakona o žigu su usvojeni u oktobru 2011. godine. Skupština jeusvojila izmijenjen i dopunjen Zakon o žigu u julu. Propisi zasprovođenje Zakona o patentima tek treba da se usvoje.

Propisi za sprovođenje Zakona o pravnoj zaštiti industrijskogdizajna su stupili na snagu u martu. Još uvijek nijesu usvojeneizmjene i dopune Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna.

Ugovor o patentnom pravu i Bečki sporazum o uspostavljanjuMeđunarodne klasifikacije figurativnih elemenata žigova su uCrnoj Gori stupili na snagu tokom marta. Crna Gora je usvojilaZakon o potvrđivanju Ničanskog sporazuma o međunarodnojklasifikaciji roba i usluga radi registrovanja žigova.

Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO) jezapočela instalaciju Automatskog sistema industrijske svojine(IPAS) i biće potrebno godinu dana da se instalacija okonča.Ovo će odložiti poboljšanja u pogledu upravljanja radnim pro-cesom i radnim procedurama. Evropski zavod za patente (EPO)je započeo rad na instalaciji baze podataka patenata koja ćezamijeniti prvobitno planirani IPAS modul. Oba sistema ćeposlužiti unapređenju upravljanja radnim procesima i radnimprocedurama. Ostvarena su poboljšanja u sistemu elektronskogarhiviranja.

Poboljšano je ulaganje u opremu informacione tehnologije(IT). Međutim, nedostatak stručnog IT kadra i finansijskihresursa otežava dalji napredak, iako je kapacitet postojećeg oso-blja u pogledu prava intelektualne svojine veoma dobar.



U Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, koju jeVlada usvojila u decembru 2011. godine, Zavod za intelektualnusvojinu Crne Gore je prepoznat kao nezavistan organ. Međutim,Uredbom se ograničava njegova nezavisnost jer su finansijskefunkcije, funkcije nabavke i ostale upravljačke funkcije smješte-ne u Ministarstvu ekonomije. U Uredbi se takođe propisuje okvirza uspostavljanje Uprave za inspekcijske poslove, koja će uklju-čiti i industrijsku svojinu. Uredba je stupila na snagu u aprilu2012. godine, a njena primjena tek treba da uslijedi.

U pogledu primjene propisa, Vlada je u decembru 2011.godine usvojila Nacionalnu strategiju o intelektualnoj svojini zaperiod 2011-2015. godine, s ciljem unapređenja primjene pravaintelektualne svojine i postizanja privrednog rasta kroz njegovuefikasnu upotrebu. Za sprovođenje ove Strategije će biti neo-phodan dovoljan nivo resursa i direktno praćenje. Pravni okvirza primjenu propisa se mora unaprijediti i dalje uskladiti s prav-nom tekovinom EU.

Privredni sud je primio 22 predmeta u oblasti zaštite pravasvojine. Svi predmetu su procesuirani. U dva predmeta donese-na je prvostepena odluka. U druga dva predmeta je odlučeno dase nastavi sa postupkom.

Kapacitet primjene propisa u oblasti intelekualne svojine uokviru administrativnog i pravosudnog sistema ostaje slab. Nepostoje specijalizovani sudovi za intelektualnu svojinu u CrnojGori, a nadležni organ kome se može uložiti žalba na odlukuZavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore je Ministarstvo eko-nomije. Dodatni izazov je nedostatak registrovanih profesiona-laca za prava intelektualne svojine koji mogu da zastupaju pra-vna ili fizička lica u postupcima pred nadležnim organima.Zavod za intelektualnu svojinu za sada ne vodi registar odabra-nih predstavnika i advokati se moraju registrovati samo uAdvokatskoj komori Crne Gore.



ZaključakU oblasti intelektualne svojine, zabilježen je izvjestan napre-

dak. Dalji napori su neophodni kako bi se zakonodavtsvo uskla-dilo s pravnom tekovinom u ovoj oblasti i efikasno primijenilou srednjem roku. Posmatrano u cjelini, ostvaren je umjerennapredak u pripremama.

4. 8. Poglavlje 8: Politika konkurencije

U pogledu antitrasta i koncentracija, ostvaren je izvjestannapredak.

Skupština je u julu usvojila novi Zakon o zaštiti konkurencije,s ciljem daljeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnomtekovinom EU u ovoj oblasti. Novi Zakon će stupiti na snagu uoktobru 2012. godine. Novi Zakon propisuje uspostavljanjeoperativno nezavisne agencije u roku od 90 dana od stupanja nasnagu ovog zakona. Usvajanje odredbi za sprovođenje ovogzakona će uslijediti.

Rezultati primjene zakona u ovoj oblasti su blago napredovali.Uprava za zaštitu konkurencije je usvojila 13 odluka kojima

su odobrene predložene koncentracije u 2011. godini i pet uprvih pet mjeseci 2012. godine. Jedno obavještenje je povučenousljed izuzeća i dva predmeta su pod istragom. Sve koncentra-cije su odobrene bez ograničenja. U pogledu zloupotrebe domi-nantnog položaja, Uprava je razmatrala sedam predmeta u 2011.godini i šest predmeta u prvih sedam mjeseci 2012. godine. Dvapredmeta za cjelokupan period su pokrenuta po službenojdužnosti, a šest je suspendovano. U dva predmeta, istraga je jošu toku. U pet predmeta, Uprava je usvojila odluke u kojima jezaključeno da su preduzeća zloupotrijebila svoje dominantnepoložaje na tržištu. Upravni sud je poništio jednu odluku iz2011. godine na osnovu proceduralnih postupaka. Uprava je



takođe sprovela određeni broj anketa. Administrativni kapacitetuprave treba da se unaprijedi kao i rezultati u primjeni zakona.

U oblasti državne pomoći, ostvaren je napredak. Izmjene idopune Zakona o kontroli državne pomoći su usvojene unovembru kako bi se domaće zakonodavstvo bolje uskladilo spravnom tekovinom EU i ojačale aktivnosti Komisije za kontro-lu državne pomoći. U decembru, Vlada je donijela odluku naosnovu koje se svi pravni akti, na osnovu kojih se može odobri-ti državna pomoć, moraju dostaviti Komisiji kako bi se procije-nila njihova usklađenost sa Zakonom o kontroli državne pomo-ći, prije njihovog podnošenja Vladi. Pravilnik o sadržaju godi-šnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći je izmijenjenkako bi sadržao preciznija uputstva o načinu vršenja analize efi-kasnosti dodijeljene državne pomoći. Skupština je u julu usvoji-la Izvještaj za 2011. godinu.

Do kraja decembra 2011. godine je izmijenjeno je sedam sek-torskih zakona koji su usklađeni s pravnom tekovinom EU izoblasti državne pomoći. Međutim, tek treba da se usvoji Zakono lukama. Vlada je usvojila Odluku o mapi regionalne pomoći umartu 2012. godine. Popis državne pomoći, dostupan na novojinternetskoj stranici Komisije, se redovno ažurira odlukamaKomisije.

Komisija je donijela 14 odluka u 2011. godini i 10 u prvoj polo-vini 2012. godine. Od 24 predmeta, Komisija je u 18 predmetadonijela odluke u kojima se potvrđuje usklađenost mjera, jednaodluka se odnosila na mjeru koja nije usklađena, a u četiri pred-meta je zaključeno da prijavljena pomoć ne predstavlja državnupomoć u skladu sa odredbama člana 2 Zakona o kontroli državnepomoći. Komisija je pokrenula tri istrage po službenoj dužnosti,od kojih su dvije okončane (jedna odlukom o usklađenosti, adruga odlukom o povraćaju državne pomoći), dok je jedna jošuvijek u toku. U junu se očekuje da Komisija dostavi Godišnjiizvještaj o kontroli državne pmoći za 2011. godinu.



Mjere pomoći osjetljivim sekorima moraju se uskladiti s oba-vezama Crne Gore u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pri-druživanju, posebno kada su u pitanju Kombinat aluminijumaPodgorica i osjetljivi sektori.

ZaključakPostignut je izvjestan napredak u oblasti politike konkurencije.

Potrebni su dalji napori kako bi se zakondavstvo Crne Gore uskla-dilo s pravnom tekovinom EU i osigurala operativna nezavisnostnadležnog organa. Posebna pažnja se mora posvetiti primjeni pra-vila o državnoj pomoći, posebno u oblastima državne pomoćiosjetljivim sektorima. Posmatrano u cjelini, ostvaren je umjerennapredak u pripremama u oblasti politike konkurencije.

4. 9. Poglavlje 9: Finansijske usluge

Došlo je do određenog napretka u oblasti banaka i finansi-jskih konglomerata. Usvojena je Odluka o javnom objelodan-jivanju podataka od strane banka. Time se propisi Centralnebanke usklađuju s Direktivnom 2006/48/EC, i implementiraStub III Bazelskih zahtjeva. Odluka o izvještavanju banakaprema Centralnoj banci, na osnovu Zakona o bankama, je izmi-jenjena kako bi se obrasci za izvještavanje o sopstvenim sred-stvima i zahtjevima u pogledu kapitala za pokriće rizikauskladili s Odlukom o adekvatnosti kapitala.

Odluka o velikim izloženostima banka, koju je Centralnabanka usvojila u martu, je dodatno uskladila nacionalne proposes pravnom tekovinom EU o izračunavanju i tretmanu velikihizloženosti. Centralna banka je u aprilu donijela Odluku o min-imalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u banka-ma, zajedno sa smjernicama za utvrđivanje povezanih lica, kojaće stupiti na snagu početkom 2013.

Odluka o osnivanju Savjetodavnog odbora, kao stalnog savje-todavnog tijela Savjeta Centralne banke, donešena je u oktobru



2011. Članovi Savjetodavnog odbora mogu biti crnogorski ilistrani državljani s priznatim profesionalnim iskustvom.Preostaje da se postigne usklađenost s novom pravnom tekovi-nom u pogledu šema za garantovanje depozita.

Ostvaren je mali napredak u oblasti osiguranja i penzija poosnovu rada. Na osnovu Zakona o obaveznom osiguranju usaobraćaju, Agencija za nadzor osiguranja je usvojila Pravilniko sadržini obrasca polise osiguranja od autoodgovornosti.Usvojena je odluka o uvrđivanju nivoa graničnog osiguranja.Preostaje da se usvoji novi Zakon o osiguranju kojim se vršitransponovanje odgovarajućih direktiva EU. Nedovoljni admin-istrativni kapaciteti Agencije za nadzor osiguranja i dalje pred-stavljaju predmet zabrinutosti.

Ostvaren je mali nepredak u pogledu infrastrukture finansi-jskog tržišta. Vlada je u martu usvojila Zakon o finansijskimkolateralima.

Određeni napredak je ostvaren u oblasti tržišta hartija od vri-jednosti i investicionih usluga. Zakon o investicionim fondovi-ma, kojim se uređuju uslovi za osnivanje i poslovanje investi-cionih fondova i društava za upravljanje investicionim fondovi-ma, kao i druga pitanja relevantna za funkcionisanje investicin-ionih fondova, usvojen je u novembru. On je djelimično usklađens Direktivom iz 2009. o koordinaciji zakona, propisa i adminis-trativnih odredbi koje se odnose na subjekte za kolektivno inve-stiranje u prenosive hartije od vrijednosti (UCITS). Komisija zahartije od vrijednosti, kao regulator trgovine hartijama od vrijed-nosti i nadzorni organ u Crnoj Gori, usvojila je i 12 propisa zasprovođenje Zakona o investicionim fondovima.

Komisija za hartije od vrijednosti je usvojila Pravilnik oposlovnoj tajni, s ciljem usklađivanja propisa s pravnom tekovi-nom EU odnosno Direktivnom o tržištima finansijskih instru-menata, i Pravila o sadržaju, rokovima i načinu objavljivanjafinansijskih izvještaja emitenata hartija od vrijednosti.



ZaključakOstvaren je određeni napredak u oblasti finansijskih usluga.

Napredak je ostvaren u usvajanju propisa o javnom objelodanji-vanju informacija i podataka od strane banaka, izračunavanjuvelikih izloženosti i o UCITS-u. Potrebni su značajni naporikako bi se propisi uskladili i primijenila postojeća pravna tekov-ina EU u oblastima koje obuhvata ovo poglavlje. U cjelini pos-matrano, umjereno se napredovalo u stepenu usklađenosti.

4. 10. Poglavlje 10: Informaciono društvo i mediji

Napredak je zabilježen u oblasti elektronskih komunikacijai informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT). Admini -strativni kapaciteti Agencije za elektronske komunikacije i poš-tansku djelatnost (EKIP) su unaprijeđeni. Nakon završetka prverunde analize tržišta i daljeg analiziranja pet dodatnih tržištatokom 2011, EKIP je napredovala u sprovođenju mjera zaštitekonkurencije, uključujući referentne ponude za interkonekciju iveleprodajni širokopojasni pristup objavljene od strane domi-nantnog operatora, prenosivost broja u fiksnoj i mobilnoj tele-foniji i regulatorne obaveze koje omogućavaju roming nanacionalnom nivou i pristup mobilnim virtuelnim mrežnimoperatorima. U zemlji rade tri konkurentna mobilna operatora,pri čemu vodeći operator dominira i na tržištu fiksne telefonije ina tržištu širokopojasnog pristupa (sa 81% širokopojasnihkonekcija). Na kraju 2011. godine, stopa fiksne širokopojasnepenetracije kod stanovništva je bila umjerena sa 13,6%. Što setiče prava prvjenstva, tržišni igrači nastavljaju da se suočavaju sadministrativnim poteškoćama kod razvijanja fiksnih i mobilnihmreža. Apelaciona i nadzorna ovlašćenja Ministarstva za infor-maciono društvo i telekomunikacije nad EKIP-om i daljeugrožavaju nezavistnost regulatora. EKIP je takođe uložio žalbu



kod Ustavnog suda protiv nedavnih zakonskih amandmana koji-ma je imenovanje članova odbora EKIP-a preneseno sa Vladena Skupštinu, budući da se novim pravilima predviđa auto mat -sko razrješenje odbora i izvršnog direktora EKIP-a, ukoliko nje-gov finansijski izvještaj ne odobri Skupština.

Crna Gora je počela da se posvećuje prioritetima u ovojoblasti.

Što se tiče usluga u oblasti informacionog društva, bilježi sedobar napredak. Donešeni su propisi za sprovođenje Zakona oelektronskom potpisu, kao i nova nacionalna strategija razvojainformacionog društva za period 2012-2016, koja sadržikonkretne strategije za elektronske komunikacije i razvojširokopojasnog pristupa. Strategija razvoja informacionogdruštva ističe povećanje širokopojasnog pristupa kao ključninacionalni prioritet, uz plan da se ciljevi iz Digitalne agende zaEvropu dostignu do 2016. godine. Oformljen je Tim za inter-venisanje kod mrežnih incidenata (CERT). Zakon o elektronskojupravi je u pripremi. Nije ostvaren napredak u daljemusklađivanju Zakona o elektronskoj trgovini s pravnom tekovi-nom EU. Pripreme u ovoj oblasti su u toku.

Ostvaren je mali napredak u oblasti audiovizuelne politike.Javni emiter prolazi kroz strukturnu reformu, koja za cilj imaosiguranje njegove finansijske nezavisnosti i održivosti i dosti-zanje evropskih standarda u domenu emitovanja javnog servisa.Usvojene su izmjene i dopune Zakona o elektronskim medijimaprema kojima je Agencija za elektronske medije dužna dadostavi svoje operativne i finansijske planove i izvještajeSkupštini na odobrenje. Ovim se jasno podriva nezavisnostAgencije. Iako je Agencija za elektronske medije neznatnounaprijedila svoje kapacitete za praćenja medija, i dalje ne uspi-jeva da ih prati izvan glavnog grada. Skupština je u junu usvoji-la izmjene i dopune Zakona o digitalnoj radiodifuziji kojima jerok za završetak procesa prelaska na digitalnu radiodifuziju



pomjeren za 17. VI 2015. Ovo može izazvati zabrinutost upogledu blagovremenog okončanja procesa digitalizacije.Uprkos činjenici da je nova uprava državnog emitera RTCGuložila znatne napore da poboljša kvalitet programa i podiglagledanost, glavni izazovi ostaju restrukturiranje i digitalizacijaradio i televizijskih stanica. Pripreme u ovoj oblasti su započete.

ZaključakOstvaren je izvjesni napredak u oblasti informacionog društva

i medija. Ipak, nezavisnost regulatornih tijela narušavaju izm-jene i dopune zakonskih propisa. U cjelini posmatrano, pripremesu umjereno napredovale.

4. 11. Poglavlje 11: Poljoprivreda i ruralni razvoj

U oblasti horizontalnih pitanja, ostvaren je mali napredak. Utoku izvještajnog perioda, nacionalni stastistički zavod –Monstat je objavio brošure s podacima iz oblasti poljoprivrede,čime je zaključeno objavljivanje nalaza poljoprivrednog popisaiz 2010. godine. Veći dio poljoprivrednog budžeta za 2012. osta-je usmjeren na mjere direktne podrške proizvodnji. Iako seulažu određeni napori da se raskine s proizvodnjom, mjerepodrške će se morati postepeno uskladiti s pravilima EU,razdvajajući ih od proizvodnje. Podrška mjerama ruralnograzvoja se povećava uglavnom zahvaljujući grantu u sklopu pro-jekta Svjetske banke.

Što se tiče organizacije zajedničkog tržišta, pripreme tektreba da budu pokrenute.

Određeni napredak je ostvaren u oblasti ruralnog razvoja.Program ruralnog razvoja u okviru Instrumenta pretpristupnepomoći (IPARD) je dostavljen; ipak, treba ga dodatno izmijeni-ti prije usvajanja. U sklopu Ministarstva poljoprivrede i ruralnograzvoja, Sektor za ruralni razvoj je imenovan kao Upravljačko



tijelo a Sektor za plaćanja kao IPARD agencija. Uspostavljanjesistema upravljanja i kontrole u okviru IPARD-a teče sporo.Resursi su veoma ograničeni, a imenovanje kadra u operativnestrukture IPARD-a nije naročito napredovalo. Administrativnikapaciteti i zakonodavni okvir još uvijek nijesu dovoljno razvijenida bi ispunili ciljeve iz nacionalnog akcionog plana u pravcuakreditacije IPARD-a. Pripreme u ovoj oblasti su još u ranoj fazi.

Napredak je postignut u oblasti politike kvaliteta. Nakondonošenja Zakona o oznakama geografskog porijekla 2011.godine, urađen je vodič za postupak registracije namijenjen sav-jetnicima i proizvođačima. Dalja izrada podzakonskih akata je utoku i treba nastaviti s ulaganjem naporima u pravcu pružanjainformacija i ohrabrivanja aktivnog učešća u šemama. Pripremeu oblasti politike kvaliteta su umjereno napredovale.

Napredak se ostvaruje u oblasti organske proizvodnje.Nacionalni akcioni plan za organsku proizvodnju za period 2012-2017 donesen je kako bi se podržao razvoj organske proizvodnjei prerade i upotrebe organskih proizvoda na domaćem tržištu.Donesen je Zakon o organskoj proizvodnji. Pripreme u oblastiorganske proizvodnje su umjereno napredovale.

ZaključakNapredak je ostvaren u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvo-

ja. Potrebno je uložiti napore kako bi se razvio odgovarajućizakonski okvir koji će omogućiti ispunjenje ciljeva nacionalnogakcionog plana u pravcu akreditacije za upravljanje fondovimaza ruralni razvoj. U cjelini posmatrano, usklađivanje s pravnomtekovinom EU u ovoj oblasti je na samom početku.

4. 12. Poglavlje 12: Bezbjednost hrane, veterinarstvo ifitosanitarni nadzor

Mali napredak se bilježi u pogledu opšte bezbjednosti hrane.Obezbijeđena je obuka kadra koja je obuhvatila brojne tematske



oblasti na području bezbjednosti hrane. Ipak, Zakon o bezbjed-nosti hrane tek treba donijeti. Usvojene su izmjene i dopuneZakona o inspekcijskom nadzoru kojima se osniva jedinstvenotijelo odgovorno za veterinarske i fitosanitarne inspekcije, madai dalje ostaje zabrinutost u pogledu njegove efikasnosti.Pripreme u ovoj oblasti pravne tekovine EU su u ranoj fazi.

Napredak je ostvaren u oblasti veterinarske politike.Pokrenut je program iskorjenjivanja bjesnila. Nastavljena jeobuka veterinarskog osoblja. Crna Gora je donijela novi Zakono veterinarstvu. Potrebno je pojačati napore kako bi se donijeliplanovi za vanredne situacije u slučaju bolesti životinja isveobuhvatni program za kontrolu i praćenje prenosivesunđeraste encefalopatije. Pripreme u oblasti veterinarske poli-tike su u ranoj fazi.

Što se tiče plasiranja na tržište hrane, stočne hrane i život-injskih nus-proizvoda, nije zabilježen napredak. Pripreme uovoj oblasti su u ranoj fazi.

Ostvaren je ograničen napredak u sprovođenju pravila o bezb-jednosti hrane. Crna Gora je donijela program monitoringarezidua pesticida u hrani životinjskog i biljnog porijekla i pro-gram monitoringa rezidua veterinarskih medicinskih proizvoda.Pripreme u oblasti pravila bezbjednosti hrane nijesu naročitonapredovale.

Ne bilježi se napredak u pogledu posebnih pravila za stočnuhranu. Pravni propisi za stočnu hranu namijenjenu za određenenutritivne stvrhe i određene proizvode koji se koriste u ishraniživotinja tek treba da budu doneseni. Pripreme u oblasti poseb-nih pravila za stočnu hranu su u ranoj fazi.

Ostvaren je određeni napredak u pogledu fitosanitarne poli-tike. Izmjene i dopune Zakona o sjemenskom materijalupoljoprivrednog bilja su donijete s ciljem njegovog usklađivanjas pravnom tekovinom EU. Donijeti su pravilnici o fitosanitarn-im mjerama za sprečavanje unošenja i širenja nekoliko vrsta



štetnih organizama. Laboratorija za biljnu patologiju je počelada primjenjuje metode kompatibilnosti za identifikacijuodređenih štetnih organizama. Administrativni kapacitetifitosanitarne inspekcije su ojačani kroz zapošljavanje još jednogfitosanitarnog inspektora. Nastavljena je obuka zaposlenih.Pripreme u fitosanitarnom sektoru su umjereno napredovale.

Napredak nije ostvaren u pogledu usklađivanja i sprovođenjapravne tekovine EU u oblasti genetski modifikovanih organi-zama (GMOs). Pirpreme u ovoj oblasti tek treba pokrenuti.

ZaključakOstvaren je ograničeni napredak u oblasti bezbjednosti hrane,

veterinarstva i fitosanitarnog nadzora. Potrebni su napori u svimaspektima ove oblasti politike, naročito u pogledu daljegusklađivanja s pravnom tekovinom EU, jačanja kontrolnogkapaciteta u oblasti veterine, i procjene higijenskih standarda upogonima za proizvodnju hrane i stočne hrane. U cjelini posma-trano, usklađenost s pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti idalje je u ranoj fazi.

4. 13. Poglavlje 13: Ribarstvo

Ne bilježi se narpedak u pogledu daljeg usklađivanja relevant-nih propisa s pravnom tekovinom EU u oblasti ribarstva.Administrativni kapaciteti jedinice za ribarstvo u Ministarstvupoljoprivrede i ruralnog razvoja je ojačan zapošljavanjem jošdva savjetnika.

U pogledu upravljanja resursima i flotom, bilježi seograničeni napredak. Ribarski informacioni sistem je dodatnorazvijen. Zaposleni Instituta za biologiju mora su obučeni zaprocjenu biološkog stanja ribljeg fonda. Nastavljeni su napori nauspostavljanju centra za praćenje plovila. Pirpreme u ovojoblasti pravne tekovine EU su u ranoj fazi.



Ostvaren je ograničeni napredak u oblasti inspekcije i kont-role. Obezbijeđena je obuka za inspektora za ribarstvo kako biunaprijedili svoje sposobnosti za kontrolu i praćenje ribolovnihaktivnosti u skladu s relevantnim regulativama i praksama EU.Ipak, kapaciteti ribarske inspekcije ostaju ograničeni. Potrebni supojačani napori kako bi se obezbijedila sistematična obrada po da -taka iz brodskih dnevnika, adekvatna registracija ulova i prista-janja, upotreba bilješki o prodaji i sistematična unakrsna provjerasastava ulova i evidencije iz brodskog dnevnika. Pripreme uoblasti inspekije i kontrole nijesu naročito napredovale.

U oblasti strukturnih mjera, tržišne politike i državnepomoći, nije ostvaren napredak. Pripreme u ovim oblastima tektreba da budu pokrenute.

Crna Gora nije zaključila nove međunarodne sporazume uoblasti ribarstva. Nije bilo promjena u pogledu aplikacije CrneGore za priključivanje Međunarodnoj komisiji za očuvanjeatlantske tune (ICCAT).Crna Gora se posvetila svojimciljevima.

ZaključakOstvaren je određeni napredak u oblasti ribarstva. Potrebni su

napori u pogledu usklađivanja zakonodavstva s pravnomtekovinom EU u oblasti ribarstva, kao i primjene standarda EU,naročito u oblasti upravljanja resursima, inspekcije i kontrole,tržišne politike, strukturne politike i politike državne pomoći. Ucjelini posmatrano, pripreme u ovoj oblasti su još u ranoj fazi.

4. 14. Poglavlje 14: Saobraćajna politika

Dobar napredak je zabilježen u oblasti drumskog saobraćaja.Putarine za vozila s inostranim registracijama i eko-taksa zateretna vozila su ukinute. Crna Gora je u decembru donijelaakcioni plan za sprovođenje strategije bezbjednosti na putevima



za 2012. godinu, ali novi zakon o bezbjednosti na putu tektreba da bude donesen. Dalje usklađivanje s nedavno usvo-jenom pra vnom tekovinom EU u oblasti bezbjednosti na pute-vima i opasnih roba je i dalje neophodno. Donijeti su podza-konski akti o vremenu vožnje, periodima odmora vozača itahografima u drumskom saobraćaju, kao i o obilježavanjuputeva, vozačkim dozvolama i nakanadama za vozila kojaprekoračuju standarde u pogledu dimenzija i mase. U martu,Crna Gora je počela da iz daje memorijske kartice za digitalnetahografe u skladu s oba vezama koje proističu iz Sporazuma oradu posade na vozilima koja obavljaju međunarodni prevoz ipravnom tekovinom EU.

Određeni napredak je ostvaren u oblasti željezničkogsaobraćaja. Što se tiče strategije restrukturiranja željezniceCrne Gore, završene su dvije faze. Naplata troškova za infra-strukturu za putničke vozove je objavljena u izvještaju mreže za2012. Ipak, Crna Gora i dalje treba da prenese direktivu o inter-operabilnosti. Administrativni kapaciteti novoosnovaneDirekcije za željeznice je ojačan, ali treba osigurati nezavisnostželjezničkog regulatornog tijela od resornog ministarstva. Što setiče sporazuma o graničnim prelazima, treba izvršiti daljeusklađivanje sporazuma sa Srbijom s pravnim propisima EU,dok sporazum s Albanijom tek treba da bude potpisan.

U Crnoj Gori nema saobraćaja unutrašnjim plovnim pute-vima.

Ne bilježi se napredak u oblasti kombinovanog transporta.U oblasti vazdušnog saobraćaja, dobar napredak je ostvaren

u pogledu sprovođenja Sporazuma o zajedničkom evropskomvazduhoplovnom području (ECAA), donošenjem novog Zakonao vazdušnom saobraćaju, koji reguliše glavna pitanja poputbezbjednosti, sigurnosti i upravljanja vazdušnim saobraćajem.Nadalje, ratifikovane su dvije konvencije Međunarodne organi-zacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO).



U oblasti pomorskog saobraćaja, ostvaren je dobarnapredak. Nastavljen je prenos nadležnosti za pružanje uslugainspekcije brodova i izdavanje odgovarajućih sertifikata zaplovila registrovana pod zastavom Crne Gore kod Među naro -dnog udruženje društava za klasifikaciju. Što se tiče Pariškogmemoranduma o razumijevanju o kontroli države luke (PMoU),Crna Gora je 2011. godine postigla stopu od 0% zadržavanja, alimora postići dodatni napredak kako bi postala punopravnačlanica PMoU.

Organ za istraživanje nesreća u željezničkom, vazdušnom ipomorskom saobraćaju tek treba da bude osnovan.

Nije zabilježen napredak u oblasti satelitske navigacije.

ZaključakOstvaren je dobar napredak u oblasti saobraćaja, naročito što

se tiče drumskog, željezničkog i pomorskog saobraćaja, ali pos-toji potreba da se osigura djelotvorno sprovođenje pravnetekovine EU. Ostaje da se postigne dalji napredak u sektoruželjezničkog saobraćaja u pogledu interoperabilnosti, uspostavl-janja organa za istraživanje nesreća, kao i nezavisnostiželjezničkog regulatora. U cjelini posmatrano, pripreme u ovojoblasti su napredovale.

4. 15. Poglavlje 15: Energetika

Crnoj Gori predstoji da završi inoviranu strategiju razvojaenergetike i akcioni plan za period do 2030. godine.

U pogledu sigurnosti snabdijevanja ne može se izvijestitinapredak. Odluka o obaveznim strateškim zalihama nafte i naft-nih prozivoda je pripremljena, ali tek treba da bude usvojena.

Ostvaren je određeni napredak u oblasti unutrašnjeg ener-getskog tržišta. Regulatorna agencija za energetiku je donijelapodzakonska akta kojima se ispunjavaju određeni preduslovi zauspostavljanje funkcionalnog energetskog tržišta i povećanje



konkurentnosti energetskog sektora. Stalne metodologije zaobračun tarifa za prenos, distribuciju i krajnje potrošače, kojimase primjenjuju propisi zasnovani na podsticajnim mjerama poprvi put u Crnoj Gori, postavljaju osnovu za efikasnu regulacijucijena. Međutim, tarife ne odražavaju u potpunosti relevantnetroškove. Svi kvalifikovani potrošači priključeni na distributivnisistem i dalje imaju pravo da se snabdijevaju po regulisanim tar-ifama. Distributivna kompanija je i dalje sastavni dioElektroprivrede Crne Gore (EPCG) i rok za njihovo pravnorazdvajanje je kraj 2012. U januaru 2012. osnovan je tržišnioperator (COTEE doo) kao poseban pravni subjekat. Regulatorje odobrio tržišna pravila u julu 2012. Uvedena su nova inediskriminatorna pravila za dodjelu prekograničnih kapaciteta.Nije bilo napretka u pogledu razvoja tržišta gasa u Crnoj Gori.Crna Gora treba da otpočne pripreme za usklađivanje s „trećimpaketom za unutrašnje energetsko tržište“ EU.

Ostvaren je određeni napredak u pogledu obnovljivih izvoraenergije (RES). Crna Gora je, na osnovu Zakona o energetici,donijela podzakonske propise za podsticanje proizvodnjeelektrične energije iz obnovljivih energetskih izvora uunutrašenjm energetskom tržištu, uključujući uspostavljanjediferenciranih potrošačkih (feed-in) tarifa. Potrebno je usvojitiRadni program za korišćenje obnovljivih energestkih izvora zaperiod od 10 godina. Implementacija projekata za male hidro-elektrane napreduje po planu. Kada je u pitanju hidro-elektranana rijeci Morači, tender za građevinske radove nije uspio, jernije dostavljena ni jedna ponuda do produženog roka 30. sep-tembra 2011. Postojeći Memorandum o razumijevanju izmeđucrnogorske Vlade i italijanske kompanije A2A predviđamogućnost da EPCG izradi postrojenja, pa je EPCG predstavilatehničko rješenje za ovaj projekat u januaru. U toku je uspješanprojekat koji omogućava bankarske kredite s kamatnom stopomod 0% za solarno grijanje vode za domaćinstva.



Ostvaren je mali napredak na polju energetske efikasnosti; utoku je priprema revizije propisa iz oblasti energestke efikas-nosti, kako bi se obezbijedila usklađenost pravnom tekovinomEU. Vlada je usvojila operativni plan poboljšanja energetskeefikasnosti za organe državne uprave za 2012.

Ostvaren je dobar napredak u pogledu nuklearne energije,nuklearne bezbjednosti i zaštite od zračenja. Strategija zaštiteod jonizujućeg zračenja, radijacionoj sigurnosti i upravljanjuradioaktivnim otpadom, s akcionim planom, je usvojena u sep-tembru 2011. U novembru odnosno u decembru 2011. usvojeni supravilnici o uslovima za dobijanje dozvole za upravljanje skladiš-tima radioaktivnog otpada i načinu prikupljanja, obrade i skla -dištenja radioaktivnog otpada. Pored toga, usvojen je program sis-tematskog ispitivanja radioaktivnosti u životnoj sredini za 2012.

Država je dostavila Međunarodnoj agenciju za atomsku energi-ju svoj prvi Nacionalni izvještaj u sklopu Zajedničke konvencijeo upravljanju istrošenim gorivom i upravljanju radioaktivnimotpadom. Takođe, ovaj dokument predstavlja jednu od obavezakoje proizilaze iz Zajedničke konvencije o upravljanju istrošen-im gorivima i upravljanju radioaktivnim otpadom. PrviNacionalni izvještaj i Izjava o nuklearnim materijalima, kojiproizilaze iz sporazuma s Međunarodnom agencijom za atomskuenergiju, usvojeni su u decembru 2011. Nakon javne rasprave,Crna Gora je u junu 2012. izdala prvu dozvolu za objekat zaskladištenje radioaktivnog otpada. Kada su u pitanju administra-tivni kapaciteti, Agencija za zaštitu životne sredine je oformilanovi sektor koji je nadležan za radijacijsku sigurnost i zaštitu odjonizujućeg zračenja. Novi sektor trenutno zapošljava 10 osoba.

ZaključakPostignut je određeni napredak u oblasti energetike. Potrebno

je usvojiti dodatne podzakonske propise za unutrašnje energet-sko tržište. Crna Gora još treba da usvoji neophodna akta koja



se odnose na rezerve zaliha nafte, kao i desetogodišnji programrada za razvoj obnovljivih izvora energije. U cjelini posmatrano,nivo usklađenosti s pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti je uranoj fazi.

4. 16. Poglavlje 16: Oporezivanje

Ostvaren je mali napredak u pogledu usklađivanja zakono-davstva s pravnom tekovinom u oblasti indirektnog oporezi-vanja, posebno kada je riječ o PDV-u. Propisi o odloženomplaćanju carinskog duga (carinske dažbine i PDV) je stupio nasnagu u januaru 2012. Izmjene Zakona o ackizama su stupile nasnagu u januaru i aprilu 2012. godine, čime su smanjene akcizena dizel gorivo, povećane stope za cigarete i alkoholna pića, aova vrsta poreza je uvedena i na kafu i gazirana bezalkoholnapića. Potrebna su dodatna poboljšanja kako bi se struktura,opseg primjene i nivo akciza u potpunosti uskladili s pravnomtekovinom EU. Pripreme u oblasti indirektnog oporezivanja suu ranoj fazi.

Mali napredak je postignut u oblasti direktnog oporezivanja.U februaru 2012. su usvojene izmjene Zakona o porezu nadohodak fizičkih lica, Zakona o porezu na dobit pravnih lica iZakona o obaveznim doprinosima za socijalno osiguranje, sciljem usklađivanja odredbi o poreskim olakšicama s pravilimao državnoj pomoći i uvođenja detaljnijih procedura za oporezi-vanje kapitalne dobiti. Pripreme u oblasti direktnog oporezivan-ja su u ranoj fazi.

Ostvaren je mali napredak u pogledu administrativne sarad-nje i uzajamne pomoći. Ratifikovan je sporazum sa Srbijom oizbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Crna Gora će se morati,u dogledno vrijeme, prilagoditi pravnom okviru EU za adminis-trativnu saradnju s državama članicama EU i pripremiti sepočetak rada Centralne kancelarije za vezu (u Poreskoj upravi) i



Kancelarije za vezu za akcize (u Upravi carina). Pripreme u ovojoblasti tek treba da počnu.

Određeni napredak je postignut u pogledu operativnihkapaciteta i kompjuterizacije Poreske uprave, koja je prošlakroz krupne organizacione i strukturne promjene, uz jačanjeinformaciono-komunikacionog sektora i osnivanje jedinice zavelike poreske obveznike. Ostvaren je napredak u razvoju sis-tema unutrašnjih kontrola kroz osnivanje sektora za unutrašnjukontrolu, s jasno definisanim procedurama za unutrašnju kon-trolu i borbu protiv korupcije. Informaciono-komunikacionisektor i dalje ima problema s nedovoljnim brojem zaposlenih inedostatkom obuke u pogledu priprema potrebnih zainterkonekciju i interoperabilnost sa sistemima EU. Potrebni sudalji napori kako bi se unaprijedili upravljački kapacitetiUprave, posebno na strateškom nivou. Da bi se razvili obavezniSistemi za razmjenu informacija o PDV-u i Sistemi za kontrolukretanja akciza, potrebno je donijeti sveobuhvatnu funkcionalnuposlovnu i informacionu strategiju, uz obezbjeđenje dovoljnihbudžestkih sredstava i odgovarajuće akciona planova. Pripremeu ovoj oblasti nisu previše odmakle.

ZaključakOstvareno je mali napredak u oblasti oporezivanja, a napredak

se prije svega ogleda u osnivanju novih sektora u okviru Poreskeuprave. Dalji napori su potrebni da bi se izradila sveobuhvatnaposlovna i informaciona strategija. U cjelini posmatrano,usklađivanje s pravnom tekovinom EU je još uvijek u ranoj faziu Crnoj Gori.

4. 17. Poglavlje 17: Ekonomska i monetarna politika

Što se tiče monetarne politike, nije ostvaren napredak udaljem usklađivanju Zakona o Centralnoj banci s relevantnimpropisima EU. Propisi Centralne banke i dalje treba da se



usklade s pravnom tekovinom EU u vezi s povlačenjem, zam-jenom i uništavanjem istrošenih novčanica i kovanica. Potrebnoje zaštititi institucionalnu i ličnu nezavisnost, posebnoGuvernera Centralne banke. Zakon o osiguranju omogućavaprivilegovani pristup države finansijskim institucijama.Činjenica da Crna Gora koristi euro kao jedino zakonskosredstvo plaćanja, i da je samim tim napustila standardne instru-mente monetarne politike, čini da je fiskalna politika glavnidjelotvorni instrument politike.

U oblasti ekonomske politike, Crna Gora je dostavila prviPredpristupni ekonomski program (PEP) Evropskoj komisiji ujanuaru, za period 2012-2014. PEP je preuzeo ulogu nekadašn-jeg EFP-a kao instrument koordinacije politika i doprinio jepripremi glavnih nacionalnih fiskalnih dokumenata. U njemu supredstavljeni nedavni makroekonomski trendovi i dat sveobuh-vatan srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir, sa širokimspektrom oblasti strukturnih reformi. PEP ispunjava zahtjeveEU u pogledu formata i sadržaja. Međutim, nije uspio da pružidubinsku analizu pitanja koja se odnose na eksternu održivost ikonkurentnost. Treba dodatno ojačati kapacitete za formulacijuekonomske politike i koordinaciju.

Potrebne su dodatne aktivnosti kako bi se unaprijedilofiskalno izvještavanje i uskladilo s ESA95 standardima.

ZaključakOstvaren je određeni napredak u oblasti ekonomske i mone-

tarne politike. Treba uložiti dodatne značajne napore da bi sepostigla potpuna usklađenost s pravnom tekovinom EU, poseb-no u pogledu nezavisnosti Centralne banke, monetarnog finan-siranja i povlaštenog pristupa javnog sektora finansijskim insti-tucijama. Treba dodatno ojačati kapacitete za formulacijuekonomske politike i koordinaciju. Postojeće korišćenje eura odstrane Crne Gore, o kome su odlučili crnogorski nadležni organi



u vanrednim okolnostima, u potpunosti se razlikuje od članstvau euro zoni. U cjelni posmatrano, usklađenost u oblasti eko nom -ske i monetarne politike je umjereno napredovala u ovoj fazi.

4. 18. Poglavlje 18: Statistika

Ostvaren je dobar napredak u pogledu statističke infrastruk-ture. Novi Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične sta-tistike Crne Gore je usvojen u martu, s ciljem obezbjeđenjausklađenosti s Evropskim statističkim kodeksom.

Nedostatak ljudskih resursa i poslovnog prostora je i daljepredmet zabrinutosti. Monstat trenutno zapošljava 98 osoba, a utoku je procedura angažovanja 11 novih radnika.

Kada su u pitanju klasifikacije i registri, ostvaren je određeninapredak. NACE Rev. 2 klasifikacija se primjenjuje u nekolikopodručja, uključujući poljoprivrednu, finansijsku i kratkoročnustatistiku.

Ostvaren je dobar napredak u sektorskim statistikama.Napredak je ostvaren u nacionalnim računima. Izrada sektorskihračuna za 2009. i 2010. je u toku. Završen je probni obračunkvartalnog BDP-a u stalnim i tekućim cijenama.

Kada su u pitanju kratkoročne statistike i Harmonizovaniindeks potrošačkih cijena, postignuta su dodatna poboljšanja.Monstat je objavio prve rezultate novih istraživanja o upotrebiinformaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, kao irezultate novog istraživanja o industrijskom otpadu. Sproveo jepilot istraživanje za Statistiku uslova života i prihoda stanovništ-va (EU-SILC). Redovna SILC istraživanja će početi 2013. i pru -žiće podatke za strukturne indikatore socijalne kohezije. Mon -stat je široj javnosti predstavio podatke iz Popisa stanovništva istanova i konačne rezultate Poljoprivrednog popisa. Dalje na po -re je potrebno uložiti u prenošenje podataka Eurostat-u.Generalno, Monstat mora unaprijediti sektorske statistike.



ZaključakOstvaren je dobar napredak u ovoj oblasti. Crna Gora tek treba

da napravi ozbiljne i održive napore kako bi se postigla uskla -đenost s pravnom tekovinom EU u pogledu poljoprivredne,poslovne i makroekonomske statistike. U cjelini posmatrano,pripreme u oblasti statistike su umjereno napredovale.

4. 19. Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje

Ostvaren je dobar napredak u oblasti radnog prava. Izmjenei dopune Zakona o radu usvojene su u novembru 2011. godine,s ciljem njegovog usklađivanja s pravnom tekovinom EU.Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova takođe je izmijenjenu novembru 2011. godine kako bi se rješavanje radnih sporovaučinilo efikasnijim i sigurnijim. Izbor i obuka kadra za Agencijuza mirno rješavanje radnih sporova privedeni su kraju, a izgrad-nja kapaciteta poboljšana. Međutim, primjena i sprovođenjezakonodavstva ostaje ozbiljan izazov. Pripreme u ovoj oblasti seodvijaju po planu.

U oblasti zdravstvene zaštite i zaštite na radu ostvaren jemali napredak. Uprava za inspekcijske poslove osnovana je ujulu, obuhvatajući i Inspekciju rada. Nastavljena je obukainspektora rada i socijalnih partnera uključenih u poslove zaštitena radu, kao i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti. Inspekcijskikapaciteti su donekle poboljšani, i ukupan broj povreda na radusa smrtnim, ozbiljnim ili kolehtivnim ishodom opao je u 2011.godini u poređenju sa 2010. Međutim, nije bilo napretka popitanju usklađivanja zakonodavstva, a broj inspektora rada idalje je nedovoljan. Svega devet od dvanaest pozicija inspekto-ra rada koji se bave zdravljem i zaštitom na radu je popunjeno.Ovo otprilike predstavlja odnos od jednog inspektora na 23.555radnika (dok je preporuka Međunarodne organizacije rada da to



bude jedan inspektor na 10.000 radnika). Agencija za bezbjed-nost i zaštitu na radu još uvijek nije osnovana. Pripreme u ovojoblasti su u ranoj fazi.

Što se tiče socijalnog dijaloga, ostvaren je mali napredak.Članstvo sindikata u Socijalnom savjetu usklađeno je po pitanjunjihove reprezentativnosti. Ovim bi trebalo da se poboljšakonzistentnost postupka za utvrđivanje reprezentativnosti narazličitim nivoima (državnom i granskim nivoima), eliminišeuvid poslodavaca u sindikalno članstvo, i adresiraju raniji prob-lemi vezani za zaštitu podataka. Pregovori o novom Opštem ko -lektivnom ugovoru još nijesu zaključeni. Kapaciteti Socijalnogsavjeta nijesu ojačani. Sekretarijat Socijalnog savjeta, predviđenzakonom, još uvijek nije osnovan zbog nedostatka sredstava.Svega tri socijalna savjeta na opštinskom nivou funkcionišuadekvatno. Efikasno priznavanje svih sindikata ostaje podznakom pitanja. Bipartitni socijalni dijalog još je uvijek nedo-voljno razvijen. Pripreme u ovoj oblasti su otpočele.

U oblasti politike zapošljavanja, ostvaren je mali napredak.Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa zaperiod 2012-2015 i nacionalni akcioni plan zapošljavanja za 2012.godinu usvojeni su u decembru 2011. Izmjene odredbi o ugo vo ri -ma na određeno vrijeme trebalo bi da doprinesu smanjenju dvojno -sti tržišta rada. Situacija na tržištu rada pogoršala se u 2011. godi-ni i nije bilo vidljivijih poboljšanja u 2012. Nezaposlenost je nas-tavila da raste i iznosi 20 %, dok su učešće na tržištu rada i nivozaposlenosti ostali na niskom nivou (na oko 57% odnosno 46%).Registrovanim nivoom nezaposlenosti značajno je potcijenjen brojljudi koji u stvarnosti traže posao. I dalje je prisutan veliki rodni iregionalni jaz u pogledu angažovanosti, zapošljavanja i nezapo sle -nosti. Samo trećina nezaposlenih prima naknade za nezaposlene.Kao posljedica krize i sve veće nezaposlenosti, bilo je potrebnoopredijeliti više sredstava za novčane nadoknade, dok su finansijs-ka izdvajanja za aktivne mjere tržišta rada smanjena. Ipak, nekih



41% registrovanih nezaposlenih imalo je koristi od aktivnepodrške i Crna Gora je nastavila da sprovodi širok spektar aktivnihprograma tržišta rada. Njihov uticaj je potrebno bolje pratiti. U julu2012. godine, Skupština je usvojila Zakon o stručnom osposoblja-vanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, kojim seobezbjeđuje stručno osposobljavanje za mlade nezaposlene bezradnog iskustva. Međutim, u cjelini, nepodudaranje izmeđupotrebnih i dostupnih vještina ostaje ozbiljan problem. Kada je upitanju neprijavljeni rad, Vlada je u maju 2012. godine usvojilaoperativni plan za borbu protiv sive ekonomije. Pripreme u ovojoblasti su u ranoj fazi.

Ograničeni napredak ostvaren je u pripremama za Evropskisocijalni fond. Pripremljen je operativni program. Međutim,administrativni kapaciteti u resornim ministarstvima su još uvi-jek nedovoljni, kako u pogledu broja zaposlenih tako i popitanju stručnosti. Pripreme u ovoj oblasti su otpočele. (Vidjetitakođe Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija struk-turnih instrumenata)

Kada je riječ o socijalnoj inkluziji, ostvaren je mali napredak.Prenošenje staranja s institucionalnog na nivo zajednice je uzače tku. Nedostatak odgovarajućih ljudskih i finansijskih resur-sa ote žava napredak u sprovođenju mjera utvrđenih strateškimplanovima za smanjenje siromaštva. Pripreme u ovoj oblasti suu ranoj fazi.

Kada su u pitanju lica s invaliditetom, akcioni plan zasprovođenje strategije za integraciju lica s invaliditetom za peri-od 2012-2013 usvojen je u martu. Savjet za zaštitu lica s inva-liditetom je počeo s radom i trenutno je u fazi zapošljavanjanovih ljudi. Međutim, Zakon o zabrani diskriminacije lica sinvaliditetom još uvijek pokazuje nedostatke. Bilo je malonapretka u pogledu zapošljavanja lica s invaliditetom. Pristupzgradama ostaje razlog za zabrinutost. (Vidjeti takođe Političkekriterijume — Ekonomska i socijalna prava)



Nije zabilježen napredak u oblasti socijalne zaštite. Napredaku oblasti administrativne i fiskalne decentralizacije socijalnihslužbi ostaje ograničen. Finansirani penzijski sistemi, zasnovanina obaveznoj štednji, još uvijek nijesu uvedeni. Finansiranjepostojećeg penzijskog sistema nije održivo. Pripreme u ovojoblasti su u ranoj fazi.

Ostvaren je određeni napredak u oblasti antidiskriminacije.Savjet za zaštitu od diskriminacije je počeo s radom, i njegovifinansijski i administrativni kapaciteti su ojačani. Petnaestčlanova Savjeta izabrano je u februaru, uključujući predstavnikeromske zajednice i jednog člana koji predstavlja organizacijecivilnog društva koje se bave zaštitom prava LGBT populacije.Nastavljene su kampanje posvećene borbi protiv diskriminacijei obuke za državne službenike. Državni organi nastavljaju daaktivno promovišu pozitivno okruženje za LGBT prava, ali sejoš uvijek dešavaju slučajevi diskriminacije protiv LGBT zajed-nice. Nacionalno zakonodavstvo još uvijek pokazuje nekolikonedostataka, npr. u pogledu nezavisnosti Ombudsmana. Propisio sprečavanju diskriminacije nijesu uklađeni s pravnom tekovi-nom EU ni u dijelu definicija. Uključenost kancelarijeOmbudsmana u ova pitanja ostaje ograničena uprkos angažo-vanju novih zaposlenih. Pripreme u ovoj oblasti se odvijaju poplanu. (Vidjeti takođe Političke kriterijume – Ekonomska i soci-jalna prava)

Što se tiče jednakih mogućnosti, zabilježen je određeninapredak. Izmjenama i dopunama Zakona o radu, usvojenim unovembru, po prvi put je uvedeno roditeljsko odsustvo kao kon-cept odvojen od porodiljskog odsustva. Određene aktivnosti uoblasti rodne ravnopravnosti sprovedene su na lokalnom nivou,uglavnom od strane organizacija civilnog društva. Finansijski iljudski resursi potrebni za efikasno funkcionisanje mehanizamaza rodnu ravnopravnost kao i za sprovođenje aktivnostipredviđenih Akcionim planom za rodnu ravnopravnost ostaju



previše ograničeni. Romkinje su izložene diskriminaciji po dvaosnova – i kao pripadnice manjinske grupe i kao žene. CrnaGora je počela rješavati prioritete u ovoj oblasti. (Vidjeti takođePolitičke kriterijume – Ekonomska i socijalna prava)

Zaključak U oblasti socijalne politike i zapošljavanja ostvaren je

određeni napredak. Dalji napori su neophodni u oblastizdravstvene zaštite i zaštite na radu. Kapacitete Zavoda zazapošljavanje takođe treba ojačati, uz aktivacijske pristupe,kako bi se riješio problem slabe aktivnosti i stope zaposlenosti,kao i jaz između dostupnih i potrebnih vještina. Mjere i politikeza smanjenje siromaštva i inkluziju Roma potrebno je ojačati.Stanje javnih finansija nastavlja da loše utiče na reforme u soci-jalnoj oblasti. Veći napori su potrebni kako bi se sprovele plani-rane reforme penzijskog sistema. U cjelini, Crna Gora je počelada se bavi prioritetima u ovoj oblasti.

4. 20. Poglavlje 20: Preduzetništvo i industrijska politika

Ostvaren je mali napredak u oblasti preduzetništva i indus-trijske politike. Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvojamalih i srednjih preduzeća (MSP) za period 2011-2015 još uvi-jek nije usvojen. Kapaciteti za koordinaciju, praćenje i primjenupropisa u ovoj oblasti još uvijek nijesu u potpunosti uspostavl-jeni. Nakon sastanka savjeta Nacionalnog partnerstva zapreduzetničko učenje u decembru, nije zabilježen dalji napredaku pogledu izrade Akcionog plana za period 2012-2013 zasprovođenje Strategije cjeloživotnog preduzetničkog učenja zaperiod 2008-2013. Nije ostvaren dalji napredak u pogledu koor-dinacije raznih institucija radi obezbjeđenja djelotvornostistrategija koje su na snazi.

Objedinjen je proces registracije preduzeća, čime je prestalapotreba za opštinskom registracijom, i uveden je jedinstveni



identifikacioni broj – Poreski identifikacioni broj. Istovremenose sprovodi registracija preduzeća i poreza. Elektronska regis-tracija je u pripremi. Crnoj Gori još uvijek nedostaje centralizo-vani elektronski portal za mala i srednja preduzeća.

Vlada je odlučila da, od januara, uvede Procjenu uticaja regu-lative za podzakonske akte. Organizovana je obuka u ovojoblasti. Ostaje da se utvrdi na koji način će se Procjena uticajapropisa sistematski i efikasno sprovoditi.

Poslovne usluge treba dalje unapređivati i razgranavati.Postojeća vaučerska šema malih i srednjih preduzeća predstavl-ja pozitivan korak u ovom pravcu.

Napredak nije ostvaren u oblasti instrumenatapreduzetničke i industrijske politike. Crna Gora nastavlja daučestvuje u Programu za preduzetništvo i inovativnost, naročitou posebnom Programu preduzetništva i inovacija (EIP).Investiciono-razvojni fond (IRF) je nastavio s aktivnostimafinansiranja, uglavnom putem kredita. Kroz njegovu kreditno-garantnu šemu do sada nije izdata nijedna garancija. Još uvijeknije urađane procjena efikasnosti instrumenata IRF-a.

U Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, koja jeusvojena u decembru, navodi se da Direkcija za razvoj malih isrednjih preduzeća (DRMSP) potpada pod nadzor Ministarstvaekonomije. Nije zabilježen dalji napredak u koordinaciji institu-cionalne podrške malim i srednjim preduzećima izmeđuMinistarstva ekonomije, Direkcije za razvoj malih i srednjihpreduzeća (DRMSP), Privredne komore i nadležnih finansijskihinstitucija (IRF, mikro-kreditne institucije i poslovne banke).Nedostatak kapaciteta, uključivanje zainteresovanih strana nacentralnom i lokalnom nivou u razvoj malih i srednjih preduzećai pristup finansijama su neke od zabrinjavajućih oblasti kojimase treba posvetiti u razvoju privatnog sektora.

Takođe, još uvijek nije urađena procjena postojećih sektorskihpolitika, neophodna za formulisanje buduće industrijske politike.



ZaključakU oblasti preduzetništva i industrijske politike zabilježen je

mali napredak. Postoje razne strategije i institucije, ali suneophodni dalji napori kako bi se osigurao razvoj i sprovođenjeove politike.

4. 21. Poglavlje 21: Trans-evropske mreže

U oblasti transportnih mreža, zabilježen je određeninapredak. Crna Gora i dalje učestvuje u sprovođenjuMemoranduma o razumijevanju za razvoj Osnovne regionalnetransportne mreže u jugoistočnoj Evropi, koji sada čini sastavnidio predloga Evropske komisije za reviziju smjernica Trans-evropskih transportnih mreža (TEN-T). Unapređenje drumskih iželjezničkih veza unutar sveobuhvatne mreže Transportneopservatorije za jugoistočnu Evropu (SEETO) ostaje prioritet.

Što se tiče priprema za razvoj projekta autoputa Bar-Boljare(ruta IV SEETO), urađena je studija, uz podršku Evropskeinvesticione banke, kako bi se ponovo procijenio broj tehničkihmogućnosti za sprovođenje projekta sa stanovišta njegoveekonomske održivosti. Kada je riječ o luci Bar, teretni terminali generalni tereti su obuhvaćeni planom privatizacije za 2012.godinu. Prije ponovnog pokretanja postupka, Vlada je odEvropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) uzela kredit zakupovinu opreme neophodne za aktivnosti terminala i realizaci-ju socijalnog programa za višak radnika koji dobrovoljni napuš-taju posao. Ovo su ključni preduslovi za privlačenje zaintereso-vanih za ovu privatizaciju.

Određeni napredak zabilježen je u oblasti energetskih mreža.Kada je riječ o podvodnom interkonekcijskom kablu s Italijom,nastavlja se sprovođenje projekta. U toku je sprovođenje pro-jekta za 400kV dalekovod koji povezuje primorje (Lastva) sa



sjeverom države (Pljevlja). Nije bilo promjena u pogledu razvo-ja strategije prirodnog gasa. Crna Gora učestvuje umeđudržavnom Odboru koji su osnovale članice Energetskezajednice koje su potpisale Memorandum o razumijevanju isaradnji s Trans-jadranskim gasovodnim projektom (Trans-Adriatic Pipeline AG). U februaru je započeta sveobuhvatnastudija izvodljivosti trans-jadranskog gasovodnom projektu.

ZaključakOstvaren je određeni napredak u oblasti trans-evropskih

mreža. Što se tiče infrastrukture transportne mreže, značajanposao na unapređenju drumskih i željezničkih veza tek predsto-ji. Gasovodne interkonekcije sa susjednim zemljama trebarazviti, a nacionalni prenosni sistem unaprijediti. Pripreme uovoj oblasti su još uvijek u početnoj fazi.

4. 22. Poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacijastrukturnih instrumenata

Kada je riječ o zakonodavnom okviru, primijećen je malinapredak. Usvojeni su propisi kojima se definišu organizacija inadležnosti za decentralizovano upravljanje u okviru kompo-nenti IPA-e kroz koje se zemlja priprema za strukturne fondovei Kohezioni fond. Još uvijek nije postignuta potpunausklađenost s odgovarajućim politikama EU, naročito onimakoje se odnose na konkurenciju, državnu pomoć, javne nabavke,životnu sredinu i jednake mogućnosti. Pripreme u ovoj oblastisu u ranoj fazi.

Dobar napredak je ostvaren u pogledu uspostavljanja institu-cionalnog okvira. Imenovanja su završena u 2011. ali preostajeda se potpišu odgovarajući implementacioni i operativni spo-razumi. Radna grupa na visokom nivou za pripremu decentrali-zovanog upravljanja osnovana je u posljednjem kvartalu 2011. ina njenom čelu se nalazi službenik nadležan za akreditaciju



(CAO). Grupa se redovno sastaje u cilju ubrzanja priprema zadecentralizaciju IPA-e. Pripreme u ovoj oblasti napreduju.

Određeni napredak se može primijetiti kada se govori oadministrativnim kapacitetima. Završena je procjenanedostataka za komponente IPA-e kroz koje se zemlja pripremaza strukturne fondove i Kohezioni fond, i urađen je akcioni planza rješavanje uočenih nedostataka. Plan sadrži spisak identifiko-vanih nedostataka kao i preporuke za njihovo rješavanje utrenutnoj fazi otklanjanja nedostataka. Prema analizi radneopterećenosti i kadrovskih potreba nadležnih organa, koja jesprovedena u Crnoj Gori, potrebno je uložiti veće napore kakobi se angažovao i adekvatno obučio kadar za definisane opera-tivne strukture. Izrada priručnika za interne procedure se morazavršiti bez odlaganja. Pripreme u ovoj oblasti su u ranoj fazi.

Dobar napredak je ostvaren u oblasti programiranja. Vladaje, u martu, usvojila Strateški okvir usklađenosti i dva operativ-na programa – jedan za regionalni razvoj i drugi za razvoj ljud-skih resursa. Potrebno je dodatno unaprijediti kvalitet i zrelostprojekata kako bi se ispunili uslovi iz komponenti IPA-e krozkoje se zemlja priprema za strukturne fondove i Kohezioni fond.Pripreme u ovoj oblasti umjereno napreduju.

Ograničen napredak se može primijetiti u oblasti praćenja ievaluacije. Otpočeli su razgovori o konceptu informacionogsistema za upravljanje. Nastavljena je obuka kadra koji radi uoperativnim strukturama, između ostalog i o pokazateljima zapraćenje. Pripreme u ovoj oblasti su u početnoj fazi.

Napredak se može uočiti i kada je riječ o finansijskomupravljanju, kontroli i reviziji. Pilot interne revizije, koje suobuhvatile ministarstva uključena u upravljanje komponentamaIPA-e kroz koje se zemlja priprema za strukturne fondove iKohezioni fond, sprovedene su u periodu između novembra2011. i marta 2012. Svrha pilot revizija bilo je jačanje sistemafinansijskog upravljanja i kontrole u skladu sa zahtjevima



decentralizovanog upravljanja ovim komponentama IPA-e.Propisi koji se tiču nezavisnog revizorskog tijela za fondove EUusvojeni su u februaru. Preostaje da ovo tijelo počne stvarno dafunkcioniše, da se angažuju revizori i definišu unutrašnja orga-nizacija i radne procedure. Pripreme za uspostavljanje sistemafinansijskog upravljanja i kontrole za buduće strukturne fon-dove i Kohezioni fond su u početnoj fazi.

ZaključakOdređeni napredak je ostvaren u ovoj oblasti, naročito u

pogledu institucionalnog okvira i programiranja. Crna Goramora ojačati administrativne kapacitete u uspostavljenim struk-turama IPA-e i adekvatno ih pripremiti za budućnost. U cjeliniposmatrano, pripreme u oblasti regionalne politike i koordinaci-je strukturnih instrumenata su otpočele.

4. 23. Poglavlje 23: Pravosuđe i temeljna prava (Vidjetitakođe Političke kriterijume)

U oblasti pravosuđa, ostvaren je napredak. Nastavljena jereforma pravosuđa. Akcioni plan za sprovođenje Strategijereforme pravosuđa za period od 2007. do 2012. je revidiran udecembru, kada je izmijenjen jedan broj mjera koje se tiču neza-visnosti i efikasnosti pravosuđa kao i određeni rokovi.Nastavljeno je sprovođenje strategije i akcionog plana.

Kada je riječ o nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, utoku je postupak izmjene Ustava, s ciljem daljeg unapređenjanezavisnosti pravosuđa, naročito kroz depolitizaciju iimenovanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i državnihtužilaca po sistemu zasnovanom na zaslugama. Skupština je useptembru 2011. dvotrećinskom većinom usvojila prijedlogizmjena Ustava. Skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakono-davstvo je utvrdio niz amandmana na Ustav u maju, koji tektreba da budu dostavljeni plenumu na glasanje.



Nastavljeno je sprovođenje propisa o sudovima, Sudskomsavjetu i državnom tižilaštvu. U junu je konstituisan novi Sudskisavjet, i iz reda njegovih novih članova izabrani predsjednik ičlanovi Disciplinske komisije i Komisije za pisano testiranjekandidata koji se prvi put biraju za sudije. Novi Tužilački savjetkonstituisan je u julu. U septembru je izabran predsjednikSavjeta i osnovane Disciplinska komisija i Komisija za pisanotestiranje kandidata koji se prvi put biraju za tužioce. I Sudski iTužilački savjet donijeli su poslovnike kojima se utvrđuje nji-hova organizaciona struktura i postupci rada i odlučivanja. Prvopisano testiranje kandidata za sudije održano je u februaru, i dosada je izabrano 13 sudija u skladu s novim kriterijumima. Ipak,nastavljeno je objavljivanje slobodnih radnih mjesta zaodređene sudove, a preostaje i uspostavljanje jedinstvenog sis-tema zapošljavanja sudija i tužilaca na nivou zemlje zasnovanogna transparentnim i objektivnim kriterijumima. Izmjenamapropisa o Sudskom savjetu i državnom tužilaštvu utvrđeni sukriterijumi za napredovanje sudija i tužilaca. Kriterijumimanedostaje jasnoća i objektivnost usljed nepostojanja redovnestručne ocjene rada i rezultata sudija i tužilaca. Još uvijek nije-su uvedeni objektivni i jasni kriterijumi za stalno delegiranjesudija i tužilaca. Funkcionisanje Sudskog i Tižilačkog savjetaometaju nedovoljni administrativni kapaciteti i budžet.

Nasumična, automatska dodjela predmeta u sudovima je idalje osigurana zahvaljujući informacionom sistemu, sizuzetkom manjih sudova sa svega nekoliko zaposlenih.

Određeni napredak je ostvaren na području odgovornostipravosuđa. Sve odluke Upravnog suda i Apelacionog suda sujavno dostupne. Komisije za praćenje sprovođenja etičkih kodek-sa sudija i tužilaca su izabrane u oktobru 2011. Komisija zapraćenje sprovođenja etičkog kodeksa sudija je postupila po dvijepritužbe, ali su obje odbačene kao neosnovane. Etički kodeks sudi-ja je izmijenjen u martu. Uloženi su dodatni napori na poboljšanju



bilansa ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije u pravosuđu.Odobrene su posebne naknade za sudije koje rade na slučajevimaorganizovanog kriminala i korupcije, dok su Disciplinskoj komisi-ji dodijeljena još dva službenika radi ispitivanja pritužbi na korup-ciju u pravosuđu. Ipak, i dalje se nedovoljno prate korupcija i kon-flikt interesa u pravosuđu, pa je potrebno uspostaviti pouzdan sis-tem provjere izvještaja o prihodima i imovini sudija i tužilaca. Ujanuaru je pokrenut dispciplinski postupak protiv jednog sudijekoji je završen izricanjem opomene. Do sada nije bilo disciplinskihpostupaka protiv tužilaca. Disciplinski sistem je potrebno dodatnoojačati i razdvojiti u skladu s načelom proporcionalnosti.Dvostruka uloga Disciplinske komisije u ispitivanju i odlučivanjuu disciplinskim postupcima se mora ponovo razmotriti, a informa-cije o ishodu disciplinskih postupaka objavljivati u odgovarajućojformi. Postupke za oduzimanje funkcionalnog imuniteta jepotrebno ojačati kako bi se osigurala potpuna krivično-pravnaodgovornost sudija i tužilaca. Pouzdan sistem stručne ocjene sudi-ja i tužilaca tek treba uspostaviti. Planovi za objavljivanje svih pre-suda sudova se samo djelimično sprovode.

Što se tiče efikasnosti pravosuđa, Crna Gora je preduzela daljemjere za smanjenje broja zaostalih predmeta. S oko 11.500 neri -ješenih predmeta iz prethodnih godina u svim sudovima na kraju2011., broj neriješenih predmeta je u 2011. smanjen za oko 4%u odnosu na 2010. Broj neriješenih predmeta se povećao jedinou Osnovnom sudu u Podgorici zbog velikog broja parničnihpredmeta. Još četiri notara je izabrano u januaru i tri u maju,čime je broj notara povećan na 40 od planiranih 65 notarskihmjesta. Nakon stupanja na snagu Zakona o izvršenju iobezbjeđenju, kojim se izvršenje u građanskim predmetimaprenosi na javne izvršitelje, Skupština je u decembru usvojilaZakon o javnim izvršiteljima. Međutim, izvršenje odluka ugrađanskim predmetima ostaje slabo; potrebno je postaviti javneizvršitelje i procijeniti funkcionisanje sistema javnih izvršitelja.



U cilju povećanja efikasnosti cjelokupnog pravosudnog sis-tema, Sudski savjet je otpočeo osnivanje posebnih odjeljenjasudija koji se bave maloljetničkim predmetima u Višim sudovi-ma u Podgorici i Bijelom Polju. Skupština je u decembru usvo-jila Zakon o postupanju prema maloljetnim licima u krivičnompostupku, dok je Centrar za obuku nosilaca pravosudne funkci-je donio namjenski program za obuku sudija i tužilaca. IzmjeneZakona o posredovanju, usvojene u maju, regulisale su statusCentra za posredovanje. Što se tiče pristupa pravdi, nakon stu-panja na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u januaru2012., usvojena su tri podzakonska akta i otvorene službe zabesplatnu pravnu pomoć u svim osnovnim sudovima.Sprovođenje Zakona ometa nedovoljan budžet ovih službi.Budžet za sudstvo i tužilaštvo u 2012. iznosio je 24,9 milionaeura, što čini 7,5% BDP-a. S obzirom da najveći dio ovog iznosaodlazi na plate sudija i administrativnog osoblja, ne preostajedovoljno sredstava za otklanjanje nedostataka u infrastrukturi iopremi, što i dalje utiče na efikasnost. Preduzeti su početnikoraci na racionalizaciji sudske mreže, ali Crna Gora ostajejedna od zemalja s najvećim brojem osnovnih sudova, sudija,tužilaca i administrativnog osoblja po glavi stanovnika u Evropi.

Postojeći informacioni sistem omogućava praćenje predmeta,automatsku dodjelu predmeta i elektronsko arhiviranje sudskihakata, ali se još uvijek ne koristi za statističko izvještavanje nitiza procjenu učinka sudova. Statistički pokazatelji koji se koristene pružaju potpune informacije o radu sudova, trajanju postupa-ka ili opredijeljenim finansijskim i ljudskim resursima. Ovajnedostatak informacija stvara probleme u pogledu nekonzistent-nosti podataka i efikasnog praćenja. Kvalitet pravosudne statis-tike je potrebno poboljšati, i uspostaviti sistem za praćenje du ži -ne trajanja postupaka. Potrebno je ojačati nezavisnost i adminis-trativne i finansijske kapacitete Centra za obuku nosilaca pravo-sudne funkcije i uvesti početne obuke s utvrđenim programomza sve članove pravosuđa.



Određeni napredak je ostvaren u antikorupcijskoj politici.Sprovode se Strategija za borbu protiv korupcije i organizo-vanog kriminala i revidirani akcioni plan za period 2011-2012.U toku su pripreme za donošenje akcionog plana za period2013-2014. Ukupni institucionalni okvir za praćenje spro vo đe -nja akcionog plana dobro funkcioniše. Vlada je, u junu, usvoji-la analizu institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, kaoi studiju o efektima uspostavljanja antikorupcijskog tijela.

Crna Gora je uložila dodatne napore kako bi još više ojačalazakonodavni okvir za borbu protiv korupcije, u cilju obe zbje -đenja usklađenosti s odgovarajućim evropskim i međunarodnimstandardima. Izmjene i dopune Zakona o radu, koje je Skupštinausvojila u novembru 2011., proširile su zaštitu lica koja pri-javljuju korupciju (whistleblowers) i na privatni sektor. U julu2012., Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o slobod-nom pristupu informacijama, s ciljem proširenja opsega javnodostupnih informacija i obezbjeđenja usklađenosti sKonvencijom Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumenti-ma kao i s međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Izmjene idopune Zakona o finansiranju političkih partija usvojene su udecembru 2011., i odnose se na institucije za nadzor i nenovčanepriloge, utvrđujući gornju granicu za partijske članarine na 10%godišnjeg prihoda člana partije. Državna revizorska institucija(DRI) je sada nadležna za reviziju godišnjih bilansa stanjapolitičkih partija i izvještaja o troškovima izborne kampanje,dok je Državna izborna komisija zadužena za praćenje ostalihaspekata Zakona. Stručni kapaciteti i nezavisnost Državneizborne komisije i Državne revizorske institucije moraju seosnažiti kako bi se u potpunosti obezbijedio efikasan i nezavisannadzor. Mehanizmi za provjeru finansiranja političkih partija iizbornih kampanja i uvođenje kazni se moraju unaprijediti ipredvidjeti propisima. Kazneni sistem ostaje nedovoljnodestimulišući i neizdiferenciran, dok obaveze izvještavanja i



računovodstva za političke partije moraju biti dodatno osnažene.Do sada je političkim partijama izrečeno svega par sankcija zakršenje pravila o finansiranju. Sprovođenje pravila o fina n -siranju političkih partija se mora unaprijediti, i osigurati proak-tivni pristup nadzornih tijela.

Nakon potpunog stupanja na snagu izmijenjenog Zakona osprečavanju sukoba interesa u martu, svih 36 poslanika koji subili članovi upravnih odbora državnih kompanija podnijeli suostavke na te funkcije, a takođe su i svih 16 poslanika koji suobavljali neku izvršnu funkciju (uključujući dva grado nače -lnika) podnijeli ostavke na jednu od funkcija. Izvještaje o pri-hodima i imovini za 2011/2012 je, u zakonski propisanom roku,dostavilo 97% državnih funkcionera i 93% lokalnih fun kci one -ra. Komisija za sprečavanje sukoba interesa je pokrenula 321prekršajni postupak za kršenje zakona, od čega je u 176 pred-meta donijeta presuda. I dalje se ne provjeravaju prihodi o imo -vini državnih službenika radi utvrđivanja eventualnih slučajevanezakonitog bogaćenja. Komisija za sprečavanje sukoba intere-sa i dalje nema zakonsku nadležnost za kontrolu neopravdanogbogaćenja, pristup bankarskim podacima i bazama podataka uposjedu drugih državnih organa, niti administrativne i stručnekapacitete potrebne za adekvatno vršenje nadzorne uloge.

Nedavno izmijenjeni propisi o javnim nabavkama počinju dase primjenjuju. Međutim, do sada nije bilo prijava od straneKomisije za javne nabavke nadležnom tužilaštvu, a sistem kon-trole bi trebalo ojačati. U toku je samo jedan krivični postupakkoji se odnosi na korupciju u javnim nabavkama; do sada nijesuorganizovane obuke o ovakvim predmetima za službenike kojise bave sprovođenjem zakona i sudije.

Određeni napredak je ostvaren u sprečavanju korupcije.Uprava za antikorupcijsku inicijativu (UAI) je, u decembru,stavljena pod nadležnost Ministarstva pravde kako bi se obezbi-jedila bolja koordinacija antikorupcijskih aktivnosti. UAI je



sprovela brojne kampanje podizanja svijesti o prijavi korupcijei zaštiti lica koja prijavljuju korupciju. Organizacije civilnogdruštva nastavljaju da aktivno doprinose unapređenju strateškogokvira i obezbjeđuju dokaze o slučajevima korupcije. Preporukesadržane u analizi rizika za oblasti osjetljive na korupcijupočinju da se primjenjuju, naročito u oblastima kao što su obra-zovanje, prostorno planiranje i javne nabavke. Od septembra2011., nadležne institucije su podnijele 178 prijava korupcije, odčega je 140 dostavljeno tužilaštvima i policiji na dalji postupak.Organizovana je obuka za sudije i tužioce o borbi protivkorupcije, naročito kako bi im se pomoglo u primjeni novogZakonika o krivičnom postupku. Izvještaji o prihodima i imovi-ni koje su dostavile sudije i tužioci još uvijek nijesu upoređeni sostalim podacima, a mjere za sprečavanje korupcije u pravosuđubi trebalo dodatno ojačati. Do sada nijesu pokretani disciplinskipostupci protiv sudija zbog koruptivnog ponašanja. NadležnostiUAI-a bi trebalo unaprijediti i osnažiti njene kapacitete zapraćenje sprovođenja Vladinog akcionog plana za borbu protivkorupcije i organizovanog kriminala.

Određeni napredak je ostvaren u suzbijanju korupcije.Stupanje na snagu novog Zakonika o krivičnom postupku ucjelosti u septembru 2011. doprinijelo je ubrzanju postupakakrivičnih istraga i smanjilo rizik od curenja informacija.Skupština je, u junu, usvojila izmjene i dopune Zakona o staran-ju o privremeno i trajno oduzetoj imovini, kojim se definišenačin upravljanja privremeno i trajno oduzetim prihodima odkriminala. Institucionalni i operativni kapaciteti tužilaca, sudijai policije za borbu protiv korupcije su osnaženi kroz dalje obukei obezbjeđenje dodatne opreme. Upotreba posebnih istražnihmjera je sistematičnija, što je posljedica unapređenja adminis-trativnih i tehničkih kapaciteta Jedinice za posebne provjere.Devet predstavnika policije, Uprave za sprečavanje pranjanovca i finansiranja terorizma, Poreske uprave i Uprave carina



imenovani su u posebni istražni tim koji je počeo s radom uoktobru 2011. Timu su opredijeljena dodatna finansijskasredstva; međutim, potrebno je povećati njegove kapacitete,prvjenstveno kroz omogućavanje pristupa odgovarajućim baza-ma podataka. Međuresorska saradnja je u određenoj mjeripoboljšana, ali se mora i dalje razvijati.

Crna Gora je dodatno poboljšala bilans ostvarenih rezultata uistragama, krivičnom gonjenju i presudama u predmetimakorupcije. Donešene su drugostepene presude protiv sedamfunkcionera javnog preduzeća iz Budve, četiri službenikauprave za imovinu iz Ulcinja osuđeni su na kazne zatvora zbogzloupotrebe službenog položaja, dok je jedan carinik osuđenzbog primanja mita. U prvostepenom postupku, 17 lica jeosuđeno na kazne zatvora zbog zloupotrebe službenog položajai primanja mita, među kojima su i predsjednik opštine Budva,njegov zamjenik, poslanik i četiri opštinska funkcionera.Sporazum o priznanju krivice postignut je s pet lica, uključujućii bivšeg predsjednika opštine Ulcinj. Glavni pretresi su u toku udva slučaja protiv 24 službenika policije, granične policije icarinske službe optužena za zloupotrebu službenog položaja iprimanje mita. Tokom izvještajnog perioda, optužnice zbogzloupotrebe položaja i primanja mita podignute su protiv 23lica, uključujući predsjednika i sudiju Osnovnog suda i trislužbenika Ministarstva unutrašnjih poslova. U toku je istragaprotiv bivšeg i sadašnjeg direktora javnog preduzeća iz Budvezbog navodne zloupotrebe položaja. Unutrašnje kontrolesprovedene u Upravi carina, Poreskoj upravi i policiji rezultiralesu sprovođenjem istrage u 119 slučajeva i preduzimanjemodgovarajućih mjera u 35 slučajeva.

Međutim, korupcija ostaje široko rasprostranjena i predstavljai dalje ozbiljan razlog za zabrinutost, omogućavajući infiltriran-je organizovanih kriminalnih grupa u javni i privatni sektor. Bi -lans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije treba postupno



poboljšavati, naročito u pogledu istraga, krivičnog gonjenja ipresuda u slučajevima korupcije na visokom nivou. Zabrinutostizaziva činjenica da su svi slučajevi korupcije na visokom nivoupokrenuti na osnovu dokaza koje je pružila treća strana.Zapljena imovine još uvijek nije naložena ni u jednom predme-tu korupcije. Do sada nijesu primjenjivane odredbe Zakonika okrivičnom postupku i Krivičnog zakonika o oduzimanju iproširenom oduzimanju prihoda od kriminala. Stručni kapacitetiUprave za imovinu, nadležne za staranje o imovini stečenojkriminalnom aktivnošću, moraju se ojačati. Kapaciteti tužilaca ipolicije za sprovođenje finansijskih istraga, praćenje prihoda odkriminala i izvođenje dokaza pred sudovima, moraju seunaprijediti. Međuresorska saradnja i razmjena informacija,naročito između policije i tužilaca, mora se dodatno poboljšati.Nemogućnost pristupa tužilaca odgovarajućim bazama podata-ka i nedovoljni kapaciteti ometaju efikasno sprovođenjeZakonika o krivičnom postupku. Administrativni kapacitetiSpecijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala,korupcije, finansiranja terorizma i ratnih zločina moraju seosnažiti. Nezavisnost pravosuđa ostaje razlog za zabrinutost, iutiče na odlučnost države da suzbije korupciju.

Crna Gora je nastavila s unapređenjem zakonodavnog i insti-tucionalnog okvira za zaštitu temeljnih prava. Međutim,nedostaci postoje, naročito u ostvarenju tih prava.Administrativni kapaciteti i finansijska sredstva za sprovođenjepropisa ostaju organičeni.

Napredak je ostvaren u sprečavanju nasilja i zlostavljanja iborbi protiv nekažnjavanja. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda jepočeo s primjenom mehanizma za praćenje. Procesuiranje pri-javljenih slučajeva zlostavljanja i dalje teče sporo, aodgovarajući zakonodavni i institucionalni okvir tek trebauskladiti s međunarodnim standardima, prvjenstveno u pogleduzatvorskih uslova i postupanja s osuđenim licima.



Određeni napredak je postignut kada je riječ o zatvorskom sis-temu; zakonodavni i programski okvir je unaprijeđen, ali admin-istrativne kapacitete treba osnažiti. Primjena alternativnihsankcija je doprinijela smanjenju zatvorske populacije, ali se snjihovom primjenom mora nastaviti s obzirom da prenatrpanizatvori ostaju predmet zabrinutosti. Kao rezultat toga, usloviživota u zatvorima su poboljšani, ali još uvijek nijesu upotpunosti usklađeni s međunarodnim standardima u pogleduobrazovanja, zatvorskog režima, zdravstvene zaštite i medi-cinske njege.

Određeni napredak je ostvaren u pogledu pristupa pravdi.Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći stupio je na snagu u januaru2012. a odgovarajuće službe su sada na raspolaganju građanimau svim sudovima. Dužina trajanja sudskih postupaka ostajepredmet zabrinutosti.

Napredak je postignut u unapređenju slobode izražavanja.Dekriminalizacija klevete i usklađivanje nacionalnog sistema sasudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava doprinijelisu poboljšanju medijskog ambijenta. Novi Zakon o pomilovanjuomogućava predsjedniku države da pomiluje pojedince osuđeneza klevetu. Potrebno je ubrzati napore u ispitivanju i krivičnomgonjenju starih slučajeva nasilja nad novinarima.

Napredak je ostvaren u pogledu slobode okupljanja i udruži-vanja. Zakonodavni okvir je poboljšan. Predstavnici organizaci-ja civilnog društva se redovno uključuju u aktivnosti državneuprave, između ostalog i u radne grupe za pripremu pregovora opristupanju EU po pojedinim poglavljima.

Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti je generalno osigu-rana, ali ostaju tenzije između Srpske i Crnogorske pravoslavnecrkve, naročito kada je riječ o imovini.

Mali napredak je postignut u pogledu prava žena i jed-nakosti polova. Donijeta je Strategija za sprovođenje Zakona ozaštiti od nasilja u porodici. Međutim, nasilje u porodici i dalje



predstavlja razlog za zabrinutost. Žene su uglavnom nedovoljnozastupljene na vodećim političkim i upravljačkim pozicijama uzemlji.

Određeni napredak je ostvaren na području prava djeteta.Zakon o postupanju prema maloljetnim licima u krivičnom pos-tupku usvojen je u decembru 2011. Uvođenje posredovanjaizmeđu žrtve i počinioca krivičnog djela, kao alternativne mjereza djecu u sukobu sa zakonom, nastavlja da daje dobre rezultate.Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti tek treba da bude usvojen.Potrebni su dalji napori na obezbjeđenju bolje uključenosti ipristupa redovnom obrazovanju za djecu s invaliditetom.

Određeni napredak je postignut i kada je riječ o socijalnougroženim osobama i/ili osobama s invaliditetom. Akcioni planza integraciju osoba s invaliditetom za period 2012-2013 usvojenje u martu. Ipak, ne postoje sankcije za kršenje propisa koji setiču osoba s invaliditetom. Preduzeti su koraci ka deinstituciona -lizaciji, i organizovana odgovarajuća obuka za socijalne radnike.

Određeni napredak je ostvaren u oblasti politike borbe protivdiskriminacije. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je pripremiotri izvještaja o stanju ljudskih prava, koje je razmatrao skupštin-ski Odbor za ljudska prava. Savjet za zaštitu od diskriminacijeje počeo s radom. Sprovedene su brojne aktivnosti obuke ipodizanja svijesti za državne službenike kako bi se izgradilikapaciteti u ovoj oblasti. Međutim, Zakon o zaštitniku ljudskihprava i sloboda, kao i Zakon o zabrani diskriminacije, moraju seuskladiti s pravnom tekovinom EU. Određeni napredak jepostignut u pogledu prava homoseksualaca, biseksualaca itransseksualaca, odnosno LGBT populacije. Vlada je pokazalaveliku otvorenost ka promovisanju i odbrani prava LGBT pop-ulacije. Donijeta je prva presuda za napad na predstavnikaLGBT zajednice; nadležni organi su brzo identifikovali i lišilislobode počinioce koji su, krajem septembra, napali autora irežisera spota za borbu protiv homofobije. Međutim, predmeti



koji se tiču prava LGBT populacije još uvijek se sporo proce-suiraju, dok su aktivisti civilnog društva koji se bave promo-visanjem i zaštitom prava LGBT populacije i dalje žrtvediskriminacije.

Radna i sindikalna prava se generalno poštuju. Ipak, dodatnapažnja se mora posvetiti obezbjeđenju potpune transparentnostireprezentativnosti i prava na osnivanje novih sindikata, u skladus odgovarajućim nacionalnim propisima. Pregovori o novomkolektivnom ugovoru još nijesu okončani. Socijalni dijalog semora poboljšati.

Mali napredak postignut je u oblasti imovinskih prava.Komisije za denacionalizaciju nastavljaju s radom. Povraćajimovine i dalje teče sporo, a postupci su obimni i dugi.

Napredak je ostvaren u pogledu poštovanja i zaštite pravamanjina i kulturnih prava. Međuetnički odnosi u zemlji su gen-eralno dobri.

Napredak je postignut i u inkluziji Roma, Aškalija i Egipćana,naročito kada je riječ o upisu raseljenih lica iz njihovih redova umatične knjige. Vlada je u aprilu 2012. usvojila strategiju zaperiod 2012-2016 i prateći akcioni plan; njihovo sprovođenjeteče sporo. Preduzete su ograničene mjere na olakšavanju pris-tupa obrazovanju i zapošljavanju. Stope napuštanja škole i neza-poslenosti ostaju visoke, naročito kada je riječ o ženama. Romi,Aškalije i Egipćani i dalje imaju problema s pristupomzadovoljavajućim uslovima života, kao i socijalnoj izdravstvenoj zaštiti. Romi su i dalje nedovoljno zastupljeni ujavnim ustanovama. Značajan napredak je postignut u rješavan-ju pitanja raseljenih i interno raseljenih lica. Rok za podnošenjezahtjeva za dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem jeprodužen do 31. XII 2012. a broj prijava je porastao. U kampuna Koniku je privremeno otvorena kancelarija Ministarstvaunutrašnjih poslova kako bi se olakšala registracija raseljenihlica koja tamo žive. Vlada je brzo i efikasno reagovala prilikom



požara u kampu na Koniku koji je izbio u julu i ostavio 800Roma, interno raseljenih lica, bez krova nad glavom.

Primjena privremene uredbe o ostvarivanju socijalnih iekonomskih prava raseljenih lica je takođe produžena do juna2013. Njeno sprovođenje se mora nastaviti. Urbanistički plan,kojim se predviđaju izmjene u području kampa na Koniku,usvojen je u februaru 2012, ali su Vladini kapaciteti da sprovedeprojekte u tom obimu slabi. Zakon o socijalnom stanovanju jošuvijek nije usvojen.

Dobar napredak je ostvaren u pogledu jačanja prava pojedi-naca na zaštitu ličnih podataka. Usvojeni su Zakon o zaštitipodataka o ličnosti, Zakon o tajnosti podataka i Zakon o slo-bodnom pristupu informacijama. Dodatne napore je potrebnouložiti na sprovođenju nacionalnog zakonodavstva u skladu spravnom tekovinom EU u ovoj oblasti.

Nije bilo promjena kada je riječ o pravima državljana EU.

ZaključakCrna Gora je ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa

i temeljnih prava. Otpočelo je sprovođenje nedavno usvojenihpropisa. Napredak je ostvaren u pogledu objavljivanja presuda ismanjenja broja zaostalih predmeta. Ustavna reforma,usmjerena ka jačanju nezavisnosti pravosuđa, još uvijek nijezavršena. Potrebno je uspostaviti sistem zapošljavanja jedin-stven na nivou zemlje i sistem praćenja dužine trajanja sudskihpostupaka, racionalizovati mrežu sudova i unaprijediti pouz-danost pravosudnih statističkih podataka. Dodatni napori supotrebni kako bi se osigurali na zaslugama zasnovan izbor inapredovanje u karijeri i osnažili odgovornost i integritet upravosuđu. Crna Gora je ojačala svoj antikorupcijski zakono-davni okvir, i dodatno poboljšala bilans ostvarenih rezultata uistragama, krivičnom gonjenju i presudama u slučajevimakorupcije, ali je potrebno uložiti veće napore u tom pravcu.



Korupcija ostaje široko rasprostranjena i predstavlja ozbiljanrazlog za zabrinutost, omogućavajući infiltriranje organizovanihkriminalnih grupa u javni i privatni sektor. Broj pravosnažnihpresuda ostaje nizak, a još uvijek nema slučajeva korupcije ukojima je naložena zapljena ili oduzimanje imovine. Postojećizakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu temeljnih prava jedodatno osnažen. Dekriminalizacija klevete je doprinijelapoboljšanju medijskog ambijenta. Proces regulisanja zakonskogstatusa raseljenih lica je napredovao. Društvena inkluzija Roma,Aškalija i Egipćana se mora nastaviti, naročito kroz primjenuodgovarajućih programskih dokumenata. I dalje su prisutninedostaci u zaštiti ljudskih prava od strane pravosudnih organai organa za sprovođenje zakona. Moraju se ubrzati napori naispitivanju i krivičnom gonjenju starih slučajeva nasilja nadnovinarima. Biće potrebno uložiti dodatne održive napore kakobi se propisi u ovoj oblasti uskladili s pravnom tekovinom EU imeđunarodnim standardima. U cjelini posmatrano, pripreme uovoj oblasti umjereno napreduju.

4. 24. Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbjednost

Bilježi se izvjestan napredak u oblasti migracija. Druga fazakonstrukcije centra za strance, koja se tiče opreme i prostorija,je u završnoj fazi. Izmjene i dopune Zakona o strancima su do -nijete u novembru 2011. Njima se predviđa produženje roka zapodnošenje zahtjeva raseljenih lica za sticanje statusa stranca dokraja 2012. Više relevantnih podzakonskih akata bolje regulišuuslove za strance. Broj nelegalnih migranata je u 2011. bio u po -rastu i iznosio je 1.504 (1.160 u 2010.). Crna Gora je potpisalasporazum o readmisiji s Bivšom Jugoslovenskom RepublikomMakedonijom u martu i ratifikovala postojeće sporazume oreadmisiji s Kosovom i Švajcarskom. Potrebni su dalji napori ucilju postizanja pune usklađenosti s pravnom tekovinom EU u



oblasti legalne migracije, naročito u pogledu ponovnog spajanjaporodice, dugoročnog boravka i uslova za prijem državljanatrećih zemalja u svrhu studiranja, istraživanja i visoko kvali-fikovanog zapošljavanja. Zaključivanje sporazuma o readmisijisa Srbijom se još uvijek očekuje.

Ostvarivanje rezultata u ovoj oblasti dobro napreduje. U pogledu azila ostvaren je izvjestan napredak. Sprovođenje

Zakona o strancima se nastavlja usvajanjem više podzakonskihakata o evidenciji u azilu i o konkretnoj pomoći licima koji tražeazil. Centar za lica koja traže azil je uspostavljen i očekuje se dapostane funkcionalan kada se dobiju dozvole. Crna Gora jeprimila 239 zahtjeva za azil od čega je samo u jednom slučajudodijeljena subsidijarna zaštita. Potrebno je uložiti dalje naporeza usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnomtekovinom EU i međunarodnim standardima u ovoj oblasti,uključujući i potrebu za uspostavljanje potpuno funkcionalnenacionalne baze podataka koja bi omogućila provjeru ličnihpodataka lica koja traže azil. Drugostepeno donošenje odluka oazilu treba unaprijediti.

Država je postigla umjeren napredak u ovoj oblasti. Ostvaren je izvjestan napredak u oblasti vizne politike. U

2011, u trećim zemljama izdato je ukupno 996 viza za ulazak uCrnu Goru. Broj viza izdatih na graničnim prelazima smanjen jena 120 u 2011. (280 u 2010) i nastavio je da se smanjuje u 2012.Država je djelimično uskladila svoje zakonodavstvo s pozi-tivnom i negativnom listom EU sadržaniom u regulativi539/2001. Odluke o privremenom ukidanju viznih zahtjeva zadržavljane Jermenije, Azarbejdžana i Kazahstana usvojene su zaperiod ljetnje sezone. Još uvijek ne postoji elektronska vezaizmeđu diplomatskih i konzularnih predstavništava inacionalnog viznog sistema u Ministarstvu vanjskih poslova ievropskih integracija niti postoji viza koja sadrži bezbjednosneelemente. Država je ostvarila imjereni napredak u ovoj oblasti.



Zabilježen je napredak u oblasti vanjskih granica i Šengena.Strategija za integrisano upravljanje granicama i akcioni plan sei dalje sprovode, i kroz rehabilitaciju određenih graničnihobjekata, kao i kroz otvaranje novog na granici sa Srbijom.Obezbijeđena je dodatna tehnička oprema; obezbijeđeno jejačanje kapaciteta i obuka. Saradnja s Fronteksom je i daljedobra; Crna Gora i dalje sprovodi Zajednički osnovni program iučestvuje kao posmatrač u zejedničkim aktivnostima. S organi-ma susjednih država, održani su redovni koordinativni sastanciposvećeni graničnim pitanjima i zajedničkim patrolama.Pripreme za uspostavljanje zajedničke kontaktne tačke sBosnom i Hercegovinom i s Kosovom su u toku. Potrebni sudalji napori kako bi se obezbijedila instalacija IT opreme nagraničnim prelazima, redovna obuka granične policije i izbjegločesta rotacija obučenog osoblja. Treba značajno ojačati bezbjed-nost plave granice i granice s Kosovom što podrazumijeva ikontrole glavnih luka. To bi unaprijedilo bezbjednost čitavogpomorskog sektora. Još uvijek treba izvršiti procjenu rizika.

Pripreme u oblasti vanjske granice i Šengena su napredovale. Bilježi se napredak u oblasti pravosudne saradnje u gra -

đanskim i krivičnim stvarima. U pogledu građanskih stvari,Crna Gora je u februaru ratifikovala Konvenciju o nadležnosti,mjerodavnom pravu, priznanju, izvršenju i saradnji u pogleduroditeljske i mjerama za zaštitu djece. Bilateralni odnosi uoblasti građanskih pitanja nastavljeni su sa susjednim zemljamai nekim državama članicama. Vlada je usvojila u junu prijedlogZakona o međunarodnom privatnom pravu. Vezano za sudskusaradnju u krivičnim stvarima, pravni okvir za borbu protivteškog i organizovanog kriminala na regionalnom i među na -rodnom nivou je dalje ojačan. U septembru 2011, Crna Gora jeratifikovala Sporazum s Hrvatskom o međusobnom izvršenjupresuda u krivičnim stvarima. Potrebni su dalji napori kako bi sepravni okvir u potpunosti usaglasio s pravnom tekovinom EU,



naročito primjenom propisa o Evropskom dokaznom nalogu iprincipa uzajamnog priznavanja presuda i uslovim kaznama.Crna Gora mora da ispuni sve kriterijume uključujući i one kojese odnose na zaštitu ličnih podataka i da zaključi sporazum osaradnji s Eurojustom.

Pripreme u ovoj oblasti napreduju. Ostvaren je napredak u oblasti policijske saradnje i borbe

protiv organizovanog kriminala. Država je nastavila darazvija međunarodnu i regionalnu saradnju u ovim oblastimakao i da jača svoj pravni okvir i administrativne kapacitete.Zajedničke istražne radnje s drugim zemljama regiona idržavama članicama, Interpolom i Europolom rezultirale suporastom broja optužnica, hapšenja i presuda u oblasti organi-zovanog kriminala. Ugovor o izručenju i sporazum o policijskojsaradnji potpisani su i ratifikovani s Bivšom JugoslovenskomRepublikom Makedonijom. Sporazum o policijskoj saradnji sHrvatskom potpisan je u maju 2012. u cilju jačanja javne bezb-jednosti i sprečavanja kriminalnih aktivnosti tokom turističkesezone. Policijski organi Crne Gore i Bosne i Hercegovine supotpisali memorandum o saradnji o zajedničkoj borbi protivkorupcije, organizovanog kriminala, krijumčarenja droge iterorizma. Uspostavljena je sigurna veza između Europola iCrne Gore u aprilu; treba potpisati operativni sporazum i trebaimenovati službenika za vezu.

Unaprijeđeni su okvir politike i pravni okvir u ovoj oblasti.Zakon o unutrašnjim poslovima je usvojen u Skupštini u julu.Njime se predviđa da Uprava za policiju prelazi u nadležnostMinistarstva unutrašnjih poslova kako bi se osigurala odgov-ornost i bolja koordinacija pitanja koja se tiču sprovođenjazakona. Pažnju treba usmjeriti na obezbjeđivanje nezavisnog itransparentnog nadzora nad radom policije, detaljna pravila zaobradu žalbi na rad policije i na pošteni proces zapošljavanja.Novi Zakonik o krivičnom postupku se primjenjuje od strane



svih relevantnih državnih organa. Uvedene su više specijalizo-vane organizacione jedinice u policiji. Akcioni plan za borbuprotiv korupcije je donesen u januaru. Njime se uvode opera-tivne mjere i indikatori u skladu s prioritetima identifikovanimpri procjeni prijetnji organizovanog kriminala (OCTA). OCTA-u treba objaviti na internetskoj stranici Specijalnog tužilaštva sobzirom na njenu ulogu u istragama koje se tiču članova orga-nizovanih grupa. Ojačani su kapaciteti jedinice za zaštitu svje-doka u policiji, kroz obezbjeđivanje adekvatne obuke i rele-vantne IT opreme koja između ostalog podrazumijeva bezbjed-nu kominikaciju. Crna Gora je ratifikovala Konvenciju SavjetaEvrope o komjuterskom kriminalu i dodatni protokol, i njeneodredbe unijela u Krivični zakonik. U policiji postoji kontaktnaosoba za kompjuterski kriminal.

Model policije vođene obavještajnim podacima se sprovodi ikapaciteti relevantnog sektora su ojačani, uključujući i zaaktivnosti specijalnog istražnog tima. Bilans postignutihrezultata u slučajevima organizovanog kriminala nastavlja da serazvija3, ali treba još da napreduje. Viši sud u Bijelom Polju jeu maju osudio dva člana kriminalne organizacije uključene upranje novca, krijumčarenje droge na šest i osam godinazatvora, novčanu kaznu više od 12 miliona i finansijskoobeštećenje države od 21,4 miliona eura. U junu je otvorenanova istraga za slučajeve kompjuterskog kriminala, protiv 10lica okrivljenih za kompjutersku prevaru. Podignute su još trioptužnice za slučaj falsifikovanja dokumenta (u junu) i dva zakrijumčarenje droge (jun i juli). Više postupaka je u toku.

Finansijske istrage su rezultirale privremenim oduzimanjemimovine u vrijednosti od preko 40 miliona eura. Izmjene i dop-une Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini su


3 Za dodatne informacije o slučajevima organizovanog kriminala u izvješ-

tajnom periodu, vidjeti takođe i Izvještaj o sprovođenju reformi u Crnoj Gori

iz maja 2012.


usvojene u junu, a njima je proširena definicija imovine ipoboljšano upravljanje istom. Ipak, odnose između tužilaštva ipolicije u okviru novog Zakonika o krivičnom postupku bi tre-balo razjasniti i unaprijediti, uključujući i odnose u pogleduvođenja finansijskih istraga. Potrebno je obezbijediti dodatnuopremu i specijalizovano osoblje kako bi se ojačali kapacitetiorgana za sprovođenje zakona u pogledu istrage i upravljanjasloženim predmetima; mora im se osigurati pristup relevantnimbazama podataka i kriminalističko-obavještajnim podacima.Potrebno je organizovati obuke za pravosudne organe kako bistekli dodatno znanje o oblasti organizovanog kriminala.Neophodno je i dalje uložiti napore kako bi se pravni okvir zazaštitu svjedoka uskladio i postupak izručenja uskladio spravnom tekovinom EU. Da bi se osiguralo puno sprovođenjesistema policije vođene obavještajnim radom (ILP), ne opho dnoje jačanje kapaciteta i dodatna obuka za policiju, kako nalokalnom tako i na centralnom nivou. Neophodno je daljejačanje Uprave za imovinu, naročito unapređivanjem vještinanjenog osoblja nadležnog za valorizaciju i upravljanje privre-meno oduzete i konfiskovane imovine. Potrebno je da pripremapropisa za sprovođenje u ovoj oblasti bude privedena kraju, aneophodno je i unaprijediti međuinstitucionalnu saradnju, kakobi se osiguralo nesmetano i blagovremeno sprovođenje sudskihodluka o oduzimanju i konfiskaciji imovine stečene vršenjemkrivičnih djela. Ukupan broj finansijskih istraga i oduzimanjaimovine stečene kriminalom i dalje je nizak.

Zabilježen je izvjestan napredak u oblasti borbe protiv pranjanovca. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja teroriz-ma je izmijenjen i dopunjen u februaru 2012. godine u ciljuusklađivanja s pravnom tekovinom EU. Relevantni organ jeotvorio novih 107 slučajeva i aktivno je učestvovao u finansi-jskoj istrazi koju je vodio Specijalni tužilac, a koja je kao rezul-tat imala podizanje dvije optužnice protiv šest lica.



Memorandum o međuinstitucionalnoj saradnji i razmjenipodataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja teror-izma je potpisan u decembru; međutim, policija i dalje nijeuključena. Postojećim postupcima koji podrazumijevaju da poli-cija od USPNFT dobija informacije o sumnjivim transakcijamaodlažu se finansijske istrage i potrebno ih je revidirati. Info -rmacioni sistem USPNFT bi trebalo trebalo preispitati i ažuriratikako bi efektivno pratio proces rada. Bilans rezultata ostvarenihu pogledu finansijskih istraga je potrebno dalje razvijati. CrnaGora ima mali broj izvještaja o sumnjivim transakcijama, a izv-ještaji su uglavnom od bankarskog sektora; kapacitete relevant-nih institucija bi trebalo ojačati radi provjere svih obveznika.Broj osuđujućih presuda za pranje novca je i dalje nizak.

Postignut je izvjestan napredak kada je u pitanju borba protivtrgovine ljudima. Priprema nove nacionalne strategije za borbuprotiv trgovine ljudima za period 2012-2018. je u završnoj fazi,koja je uslijedila nakon javne rasprave organizovane u julu.Tokom izvještajnog perioda četvoro ljudi je identifikovano kaožrtve i smješteno u sklonište za žrtve trgovine ljudima za koje sunađene adekvatnije prostorije. Međutim, kapacitete pravosudnihorgana i organa nadležnih za sprovođenje zakona u rješavanjuslučajeva trgovine ljudima potrebno je ojačati. Identifikacija izaštita žrtava, naročito žena i djece, mora biti ojačana. Zemlja jeumjereno napredovala u ovoj oblasti.

Crna Gora je postigla napredak na polju policijske saradnje iu borbi protiv organizovanog kriminala. Bilans ostvarenih rezul-tata se i dalje razvija ali mora biti unaprijeđen.

Rješavanje problema organizovanog kriminala putem svihsredstava zakonskog sistema predstavlja naročit izazov zazemlju. Regionalna i međunarodna saradnja je ojačana potpisi-vanjem sporazuma i zajedničkim operacijama. Međutim,postignuti rezultati, uključujući administrativne kapacitete imeđuinstitucionalnu saradnju na polju organizovanog kriminala



moraju biti proaktivno konsolidovani naročito na polju finansi-jskih istraga, dok je zakonski okvir potrebno dovršiti. Naci o -nalni kriminalističko-obavještajni sistem tek treba da budeosnovan. Njegov nedostatak sputava efektivnost organasprovođenja zakona koju je potrebno unaprijediti. Vodeću ulogutužioca u istragama treba dalje ojačati. Potrebni su dodatninapori u borbi protiv pranja novca i trgovine ljudima,uključujući i identifikovanje i reintegrisanje žrtava.

Pripreme u ovoj oblasti napreduju umjerenim intezitetom. U borbi protiv terorizma može se govoriti o ograničenom

napretku. Izvršenje akcionog plana za implementaciju relevan -tne strategije je nastavljeno, uključujući i kroz specijalizovaneobuke za pravosudne i organe za sprovođenje zakona. Rele van -tni izvještaj je usvojen u julu. Međutim, kapacitet detektovanjai reagovanja na koordinisan način u aktivnostima koje su po ve -zane sa terorizmom ostaje ograničen. Ostaje da se ulože naporiu cilju punog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pra -vnom tekovinom. Pripreme u ovoj oblasti skromno napreduju.

Može se govoriti o napretku u saradnji na polju droga. Odsjekza borbu protiv droga u Upravi policije je reorganizovan, a nad -ležnosti za gonjenje krijumčarenja i trafikinga su centralizovane uodsjeku kriminalističke policije; njeni kapaciteti su ojačani krozspecijalizovane obuke i kupovinu opreme koja će biti kori štena uoperacijama protiv narkotika. Crna Gora je uspješno vodila izv-jestan broj policijskih operacija iz ove oblasti, u bliskoj saradnji sInterpolom, Europolom, policijskim snagama država članica EU,Američkom agencijom za borbu protiv droge i susjednim zemlja-ma koja su rezultirale hapšenjem i gonjenjem izvjesnog brojačlanova kriminalnih organizacija. Aktivnosti na podizanju svijestio drogama vođene su u školama i na lokalnom nivou.

Međutim, trgovina drogom i dalje predstavlja glavni razlog zazabrinutost, s obzirom da je Crna Gora tranzitno područje nakrijumčarskoj ruti u i iz EU. Količina zaplijenjene droge ostaje



veoma mala. Zakonodavni okvir i administrativni kapaciteti semoraju osnažiti i uskladiti s pravnom tekovinom EU. Određenaje kontaktna tačka za saradnju s Evropskim centrom za kontroludroga i zavisnosti od droga (EMCDDA), ali još uvijek nijepočela s radom zbog ograničenih finansijskih i ljudskih resursa.Potrebno je uložiti dodatne napore na suzbijanju droga, kao i natretmanu i rehabilitaciji korisnika droga. Pripreme u ovoj oblastinapreduju.

Određeni napredak može se uočiti u oblasti carinske sarad-nje. U okviru Uprave carina, osnovano je odjeljenje nadležno zaizgradnju kapaciteta.

Dodatni napori su potrebni kako bi se zakonodavni okviruskladio s pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti: napredak nijeostvaren kad je riječ o pristupanju Konvenciji o zajedničkomtranzitu. Postupak pristupanja Konvenciji o uzajamnoj pomoći isaradnji između država članica (Napulj II) još nije pokrenut, dokKonvencija o upotrebi informacionih tehnologija u carinskesvrhe još uvijek nije ratifikovana.

Za više informacija o falsifikovanju eura pogledati Poglavlje32 – Finansijski nadzor.

Zaključak U cjelini posmatrano, Crna Gora je ostvarila određeni

napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti. Započeto jeusklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti migracija, azilai viza. Izgradnja prihvatilišta za strance i prihvatilišta za azilanteje u završnoj fazi. Sprovođenje strategije integrisanog upravl-janja granicom i akcionog plana napreduje. Na području polici-jske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala, zemlja jeproširila svoju međunarodnu i regionalnu mrežu i ojačala zakon-odavni okvir i administrativne kapacitete. Zajedničke istražneakcije s ostalim zemljama u regionu, kao i s državama članicamaEU, Interpolom i Europolom, rezultirale su povećanjem broja



optužnica, hapšenja i presuda u oblasti organizovanog krimi-nala. Politika i zakonodavni okvir u ovoj oblasti su poboljšani.Potrebno je dalje ulagati održive napore kako bi se izvršilousklađivanje s pravnom tekovinom EU u ovom poglavlju,naročito u oblasti azila, viza, vanjskih granica i Šengena, borbeprotiv organizovanog kriminala, i poboljšao bilans ostvarenihrezultata u istragama, presudama i zapljeni droge. Kapaciteti zaprimjenu zakonodavnog okvira za pravosudnu saradnju ugrađanskim i krivičnim stvarima moraju se osnažiti. Veći naporisu potrebni u borbi protiv pranja novca i trgovine ljudima.Država je umjereno napredovala u ovoj oblasti.

4. 25. Poglavlje 25: Nauka i istraživanje

U oblasti politike istraživanja i inovacija ostvaren je dobarnapredak. Povećan je budžet za finansiranje istraživačkih pro-jekata na nacionalnom nivou i nekoliko mjera je preduzeto kakobi se ojačali kapaciteti za istraživanje i inovacije. Pripreme uovoj oblasti se odvijaju po planu.

U pogledu saradnje u istraživanjima u okviru Sedmogokvirnog programa EU (FP7), ostvaren je određeni napredak.Crna Gora je ojačala svoje administrativne kapacitete širenjemmreže nacionalnih kontaktnih tačaka, te organizovanjemInformativnih dana i obuke o saradnji u istraživanjima, s evrop-skim i drugim međunarodnim partnerima (npr. Kinom).Uspješno učešće se blago povećalo, ali ostaje naročito slabokada je u pitanju učešće malih i srednjih preduzeća i učešće ugrantovima Marija Kiri u okviru konkretnog programa ‘Ljudi’.Potrebno je uložiti dodatne napore u pogledu učešća u sljedećemEU Programu istraživanja i inovacija ‘Horizont 2020’. Pripremeu ovoj oblasti se odvijaju po planu.

Određeni napredak zabilježen je kada je u pitanju integracijaCrne Gore u Evropski istraživački prostor (ERA). Budžet za



nacionalni program finansiranja je povećan i opredijeljen je natransparentan i konkurentan način i u skladu s prioritetima EU upogledu tematskih oblasti. Finansiranje se takođe koristilo zastimulaciju mobilnosti istraživača. Crna Gora je postalapunopravni član Eureke i prijavila se za članstvo u COST-u.Prikupljanje statističkih podataka o investiranju u istraživanje sepoboljšalo. Nivo investicija u istraživanje se povećao sa 0,13%na 0,45% BDP-a. Međutim, nivo investiranja od strane pri-vatnog sektora ostaje veoma nizak. Preduzeti su dodatni koracika uspostavljanju prvog centra izvrsnosti. Biznis plan zaosnivanje Naučnog i tehnološkog parka je takođe pripremljen,što za cilj ima poboljšanje prenošenja znanja i saradnju izmeđuakademske zajednice i industrije. Nekoliko mjera je preduzetoda se mala i srednja preduzeća ohrabre u pogledu uvođenja ino-vacija. Dodatni napori zasnovani na Uniji za inovacije kao ini-cijativi su međutim neophodni, naročito priprema alata zasamoocjenjivanje. Pripreme u ovoj oblasti se odvijaju po planu.

Zaključak U oblasti nauke i istraživanja zabilježen je dobar napredak.

Dodatni napori su neophodni za jačanje kapaciteta za istraži-vanje i inovacije na nacionalnom nivou, te da se olakša inte-gracija u Evropski istraživački prostor. Nivo investicija u istraži-vanja potrebno je dodatno povećati, naročito kada su u pitanjuinvesticije privatnog sektora, kao i stimulisanje javnih i privat-nih investicija u naučno-istraživačke aktivnosti. U cjelini,pripreme se odvijaju po planu.

4. 26. Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura

Postignut je određeni napredak u oblastima obrazovanja iobuke i mladih. U oblastima osnovnog obrazovanja,doživotnog učenja i stručnog obrazovanja usvojene su strategije



i akcioni planovi. Broj djece uključene u predškolsko obrazo-vanje konstantno raste. Zahvaljujući inkluzivnom programuobrazovanja koji implementira Ministarstvo prosvjete i sporta,više djece iz populacije Roma, Aškalija i Egipćana (RAE)pohađa školu (1582 djece upisano 2012. godine). Takođe su imobezbijeđeni besplatni udžbenici i školski materijal.

Crna Gora je uspostavila pravni okvir za Bolonjsku reformu iproces implementacije iste je u toku. Treći ciklus studija zahtije-va pažnju i podršku u jačanju istraživačke komponente i praćenjumeđunarodnih standarda. Broj studenata na državnomUniverzitetu Crne Gore povećao se sa 2.931 koliko ih je bilo2003. godine (tada je Crna Gora usvojila Bolonjski proces) na18.464 (2011), što predstavlja opterećenje za ograničene resurseUniverziteta i njegove kapacitete. Skoro 75% đaka iz tehničkihškola u okviru srednjoškolskog obrazovanja upisuje uni-verzitetske studijske programe umjesto da ulazi na tržište rada, iposlodavci prijavljuju nedostatak tj. nemogućnost pronalaskasvršenih đaka s odgovarajućim vještinama u sektorima kao što jeturizam. Revizija upisne politike za univerzitete i ciljeva stručnihškola je stoga neophodna, kako bi se vještine prilagodile potre-bama tržišta rada. Više pažnje takođe treba posvetiti imple-mentaciji Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija.Nacionalni savjet za kvalifikacije uspostavio je deset sektorskihkomisija sačinjenih od članova privatnog sektora i Vladinihzvaničnika, kako bi se pomoglo uspostavljanje bolje povezanostiizmeđu pružalaca obrazovanja i poslodavaca, odnosno, tržištarada. Crnogorski rezultati u PISA testiranju i učešće crnogorskihstudenata u konkurentnim stipendijskim programima EU ostajuna niskom nivou. Pripreme u ovoj oblasti se započinju.

Određeni razvoj zabilježen je u oblasti kulture. Crna Gora jebila jedna od zemalja izabranih za Nagradu Evropske unije zaknjiževnost 2011. godine, kao dio aktivnosti finansiran putemprograma. U cilju promocije programa organizovani su



Informativni dani. Pripremljen je memorandum o razumijevanjuza učešće u programu Evropa za građane. Pripreme u ovojoblasti se odvijaju po planu.

Zaključak U oblasti obrazovanja i kulture ostvaren je određeni napredak.

Reforma visokog obrazovanja i modernizacija stručnog obrazo-vanja i sistem obuke su pitanja kojima se treba dodatno poz-abaviti. Implementacija reformi obrazovanja ostaje izazov. Ucjelini, pripreme su umjereno napredovale.

4. 27. Poglavlje 27: Životna sredina i klimatske promjene

Ostvaren je manji napredak u oblasti životne sredine. Upogledu horizontalnog zakonodavstva, Skupština je donijelaizmjene i dopune Zakona o strateškoj procjeni uticaja na život-nu sredinu (SEA) kako bi osigurala potpuno prenošenjeDirektive o SEA. Dalji napori su potrebni kako bi se sproveliProcjena uticaja na životnu sredinu (EIA) i SEA. Napredak nijeostvaren u pogledu pristupa informacijama koje se odnose naživotnu sredinu, pristupa pravdi i odgovornosti u oblasti životneserdine. Javne konsultacije s civilnim društvom i ostalim akter-ima treba da se poboljšaju. Otvoren je drugi “Arhus centar”,koji pokriva sjevernu regiju.

Ostvaren je izvjestan napredak u oblasti kvaliteta vazduha.Dio NEC Direktive je prenesen Uredbom o maksimalnimnacionalnim emisijama određenih zagađujućih materija.Pravilnik o praćenju kvaliteta vazduha je donesen u skladu saZakonom o zaštiti vazduha. Vlada je donijela uredbu kojom seodređuju vrste zagađujućih materija, granične vrijednosti i ostalistandardi u vezi s kvalitetom vazduha. Standardi kvaliteta vaz-duha su dodatno harmonizovani, naročito oni koji se tičususpendovanih čestica. Dvije nove automatske stanice za



praćenje kvaliteta vazduha su postavljene u opštinama Pljevlja iPodgorica. Donesen je propis kojim se dio nadležnosti prenosisa Agencije za zaštitu životne sredine na javnu instituciju Centarza eko-toksikolška istraživanja Crne Gore. U skladu saZakonom o zaštiti vazduha, Ministarstvo održivog razvoja i tur-izma je donijelo novi Program praćenja kvaliteta goriva naftnogporijekla.

Zabilježen je određeni napredak u oblasti upravljanjaotpadom, ostvaren donošenjem novog Zakona o upravljanjuotpadom. Izdrada i realizacija opštinskih planova za upravljanjeotpadom su u ranoj fazi. Razvoj integrisanog sistema upravljan-ja otpadom je u ranoj fazi, pri čemu se otpad i dalje odlaže naotvorenim lokacijama ili na više nelegalnih deponija.Ograničeni napredak je ostvaren u vezi s otpadnom infrastruku-turom, naročito u pogledu izgradnje regionalnih deponija.

U pogledu kvaliteta voda, nije zabilježen napredak. Trebapojačati napore na izradi i donošenju pravnih propisa u vezi skvalitetom voda. Mreže za praćenje i planovi za upravljanjevodama su u ranoj fazi razvoja, kao i infrastruktura za preraduotpadnih voda.

U oblasti zaštite prirode, zabilježen je manji napredak. Uredbao organizaciji i načinu rada javne uprave je usvojena od straneVlade, predviđajući da Zavod za zaštitu prirode bude stavljenpod nadležnost Agencije za zaštitu životne seredine.Implementacija direktiva o staništima i pticama i razvoj naučnihpodataka za označavanje zaštićenih oblasti i budućih Natura2000 lokacija je još u ranoj fazi.

Što se tiče kontrole i upravljanja rizikom od industrijskogzagađenja, ostvaren je određeni napredak donošenjem programaza usklađivanje određenih industrija sa Zakonom ointegrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja životne sredine.

Izvjestan napredak je ostvaren u oblasti hemikalija, uglavnomzahvaljujući donošenju novog Zakona o hemikalijama. Novim



zakonom, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija zazaštitu životne sredine (EPA) definisane su kao nadležni organiza hemikalije, pri čemu se propisju i pravila o klasifikaciji,pakovanju i označavanju hemikalija kao i o transportu, uvozu iizvozu opasnih hemikalija.

Određeni napredak je ostvaren u oblasti buke donošenjempravilnika o graničnim vrijednostima za buku u životnoj sredini.

Što se tiče civilne zaštite, mali napredak je zabilježen u pogledupripreme strategija za zaštitu od poplava i njihovo sprečavanje.Ministarstvo unutrašnjih poslova je ustanovilo nacionalnu službuzaštite i spasavanja i nacionalnu službu za spasavanje od poplava.Na međunarodnom nivou, Crna Gora je potpisala sporazum sRepublikom Slovačkom o saradnji i uzajamnoj pomoći u slučajuprirodnih i ostalih katastrofa. Ipak, Crna Gora je i dalje u ranojfazi razvoja politike sektora civilne zaštite. Potrebni su znatninapori na jačanju administrativnih kapaciteta.

Manji napredak je ostvaren u oblasti klimatskih promjena.Napredak nije ostvaren u izradi opšte politike; sveobuhvatna kli-matska strategija tek predstoji da bude izrađena. Klimatska raz-matranja su redovno integrisana u politiku šumarstva, a sve višei u energetsku politiku, ali neophodni su znatni napori kako bi seklimatske promjene u potpunosti integrisale u sektorske politikei strategije.

Crna Gora se redovno povezivala sa stanovištima EU umeđunarodnom kontekstu. Dok se prethodno povezivala takođes Kopenhaškim sporazumom, zemlja još uvijek nije iznijelasvoju obavezu ublažavanja klimatskih promjena do 2020. CrnaGora bi trebalo da razmotri preuzimanje obaveza o ublažavanjukoje su dosljedne onima u EU i njenim državama članicama usvrhu klimatskog sporazuma za period poslije 2020. koji trebapostići do 2015. godine.

Što se tiče usklađenosti s pravnom tekovinom EU, Crna Goraje i dalje u vrlo ranoj fazi. Crna Gora je preduzela početne



korake da identifikuje stacionarne instalacije u svrhu implemen -tacije Sistema trgovanja emisijama. Usklađivanje je uznapre-dovalo samo u dijelu F-gasova i ODS regulativa i Direktive okvalitetu goriva. Znatni napori su potrebni kako bi se ojačalikapaciteti zemlje za praćenje, izvještavanje i verifikaciju.

Crna Gora je redovno učestvovala u radu Regionalne mreže zapristupanje u oblasti životne sredine (RENA) u domenu klime.Uspješan događaj na visokom nivou je organizovan u junu 2012.godine u okviru mreže RENA o saradnji u oblasti klime izmeđuEU i Crne Gore. Neophodni su napori kako bi se podigla svijestna svim nivoima i kako bi se unaprijedila saradnja među svimrelevantnim akterima.

Ostvaren je izvjestan napredak u pogledu administrativnogkapaciteta. Administrativni kapacitet Agencije za zaštitu živ-otne sredine je unarpijeđen. Prema nedavno usvojenoj uredbi oorganizaciji javne uprave, Hidrometeorološki zavod iSeizmološki zavod su spojeni u jedinstvenu instituciju podnazivom Hidrometerološki i seizmološki zavod. Oslanjanje naprivremeno angažovano osoblje i česte promjene osoblja ostajurazlog za zabrinutost. Manjak administrativnih kapaciteta zabavljenje klimatskim promjenama i ad hoc međuinstitucionalnusaradnju odlažu pripremu i sprovođenje klimatske politike uskladu s pravnom tekovinom EU. Administrativnu strukturu uoblasti klimatskih promjena treba znatno ojačati, a potrebna je ipodrška u domenu izgradnje kapaciteta kako bi se riješile znatnepotrebe u domenu kapaciteta, saradnje i koordinacije u oblastiklimatskih promjena.

ZaključakCrna Gora je ostvarila manji napredak u oblasti životne sre-

dine i klimatskih promjena. Prvi znaci poboljšanja su vidljivinakon donošenja propisa o upravljanju otpadom, kvalitetu vaz-duha i hemikalijama i u pogledu administrativnih kapaciteta i



napora koji su preduzeti na usklađivanju s pravnom tekovinom udomenu klime. Potrebno je dalju pažnju usmjeriti na oblasti kval-teta voda i upravljanja otpadom. Efektivna implementacija pravnetekovine u dijelu EIA i SEA treba biti obezbijeđena. Potrebni suznatni napori kako bi se uskladila i sprovela pravna tekovina udomenu životne sredine i klime, kao i da se ojača administrativnikapacitet i međuinstitucionalna saradnja. Razmatranja o živontojsredini i klimatskim promjenama treba da budu na sistematičnijinačin uzeta u obzir u ostalim oblastima programske politike iplanskim dokumentima. Nedostatak političkog prioriteta i adeki-vatnog finansiranja, kao i ograničena svijest o zahtjevima uoblasti životne sredine i klime koče napredak na ovom polju.Pripreme u oboj oblasti su i dalje u ranoj fazi.

4. 28. Poglavlje 28: Potrošači i zaštita zdravlja

Izvjestan napredak je ostvaren u oblasti zaštite potrošača.Uredba o organizaciji i načinu rada javne uprave je donesena odstrane Vlade i njome se predviđa formiranje Uprave za inspekci-jske poslove, koja će obuhvatati skoro sve inspekcije koje sebave nadgledanjem tržišta i zaštitom potrošača. Tržišnainspekcija je pokrenula novu internetsku stranicu s ciljemunapređenja svijesti o zaštiti potrošača. Arbitražni odbor je ost-vario pomak s dva slučaja u 2010. godini na šest slučajeva u2012. godini. Dvije NVO za zaštitu potrošača i dalje imajuograničene domete i slab kapacitet da osiguraju djelotvornujavnu podršku za unapređenje prava potrošača. Crna Gora jepočela da se bavi svojim prioritetima u ovoj oblasti.

Izvjestan napredak je ostvaren po pitanjima u vezi sbezbjednošću proizvoda. Aktivnosti tržišnog nadzora su nastav -ljene. Godišnji plan tržišnog nadzora za 2012. pokriva šest kat-egorija proizvoda i predviđa deset zajedničkih inspekcijskihaktivnosti u raznim regijama Crne Gore. Od maja 2011. godine,



kada je ustanovljen Nacionalni sistem za brzu razmjenu infor-macija do kraja 2011. godine, 79 opasnih proizvoda je praćenood strane Tržišne inspekcije i pronađen je jedan opasan pro -izvod. Potrebna je revizija trenutnog opšteg zakona o bezbjed-nosti proizvoda kako bi se osiguralo usklađivanje s pravnom te -kovinom EU. Crna Gora je počela da se bavi svojim prioriteti-ma u toj oblasti.

Ne možemo izvijestiti o napreku koji se tiče pitanja koja nije-su povezana s bezbjednošću. Zakon o zaštiti potrošača tek trebada bude donesen kako bi se nacionalni pravni propisi uskladili snekoliko direktiva EU, uključujući one koje se bave neko rek -tnim trgovačkim praksama, nekorektnim ugovornim uslovima izabranama, prodaji na daljinu, određenim aspektima isto vre -mene upotrebe i prodaje potrošačkih proizvoda, i preporukamaKomisije o arbitraži i medijaciji u sporovima. Pripreme u ovojoblasti su započete.

Izvjestan napredak je postignut u oblasti javnog zdravlja.Nacionalna strategija za unapređenje kvaliteta zdravstvenezaštite i bezbjednosti pacijenata je donesena u februaru 2012.godine. Sprovođenje elektronskog zdravstva je i dalje sporo.

Određeni napredak se može prijaviti u pogledu kontroleduvana. Pravilnik o slikovnim upozororenjima o štetnosti pozdravlje na pakovanjima duvanskih proizvoda je stupio na snagujanuara 2012. godine. Sprovođenje zakona kojim se ograničavaupotreba duvanskih proizvoda, a kojim se povećava broj mjestana kojima je pušenje zabranjeno predstavlja izazov. Crna Goraje počela da se bavi svojim prioritetima u ovoj oblasti.

Dobar napredak je ostvaren u pogledu zaraznih bolesti. Iz mje -ne i dopune zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti jedonesen u junu 2012. godine i ima za cilj usklađivanje s pra -vnom tekovinom EU. Njima se proširuje lista zaraznih bolesti iprepoznaje obaveza da se definišu slučajevi kada infektivnabolest koja može da predstavlja prijetnju po globalno zdravlje



treba da se prijavi, u skladu s Međunarodnim zdravstvenimpropisima. Informacioni sistem za mikrobiološku dijagnostikuje postavljen u Institutu za javno zdravlje. Crna Gora je stavlje-na u rang visokorizičnih zemalja, uglavnom zbog izazova upogledu kvaliteta praćenja polia. Potrebni su dalji napori u ciljurazvijanja kapaciteta za sprečavanje prenošenja HIV-a u svimzdravstvenim objektima, putem obezbjeđivanja bezbjedne krvi iproizvoda krvi. Potrebni su kontinuirani napori kako bi seobezbijedio pristupačan i pravičan tretman, liječenje i podrškaljudima koji su inficirani i zaraženi HIV-om. Treba ojačatipraćenje i evaluaciju u oblasti zarzanih bolesti, naročito u pogle-du ranjivih zajednica. Pripreme u toj oblasti se realizuju.

Ostvaren je dobar napredak u oblasti krvi, tkiva, ćelija iorgana. Institut za transfuziju krvi je registrovan u decembru2011. Sastoji se od referentne institucije u Podgorici i osamregionalnih jedinica. Ministarstvo zdravlja je osnovalo Komisijuza transfuziju krvi kao savjetodavno multidisciplinarno tijelo.Statut Instituta za transfuziju krvi sadrži planove za uspostavl-janje internog i eksternog praćenja kvaliteta rada, u skladu spravnom tekovinom EU. Obuka o kontroli obezbjeđivanjakvaltieta je počela. Doneseno je nekoliko pravilnika u oblastitkiva i ćelija. Pripreme u ovoj oblasti se realizuju.

Napredak nije zabilježen u oblasti prava pacijenata naprekograničnu zdravstvenu zaštitu. Pripreme u ovoj oblasti tektreba da budu pokrenute.

Izvjestan napredak se bilježi u oblasti mentalnog zdravlja.Pokrenute su aktivnosti da se procijeni potreba za obukom i dase izrade planovi i programi obuke za osoblje koje pruža uslugeu domenu zaštite mentalnog zdravlja. Prve terapijske smjernicekod dijagnostikovane šizofrenije su izrađene u saradnji sa SZO.Potrebni su dalji napori kako bi se ustanovila briga o mentalnomzdravlju u zajednici kao alternativa institucionalizaciji. CrnaGora je počela da se bavi svojim prioritetima u toj oblasti.



Izvjestan napredak je postignut u oblasti prevencijezloupotrebe droga što se tiče zamjenskog tretmana za one kojizloupotrebljavaju drogu i uspostavljanja registra zloupotrebesupstanci, što bi pomoglo kod praćenja potreba za tretmanom iliječenjem. Nacionalni programi za rano otkrivanje kanceragrlića materice i debelog crijeva su doneseni u septembru 2011.godine. Uloženi su napori da se podigne svijest o ranom otkri-vanju kancera dojke i grlića materice. Nacionalna strategija zasprečavanje štetne upotrebe alkohola je u pripremi. Crna Gora jepočela da se bavi svojim prioritetima u ovim oblastima.

ZaključakIzvjestan napredak je postignut u oblasti potrošača i zaštite

zdravlja. Treba nastaviti s pravnim usklađivanjem u oblastizaštite potrošača. Sveukupno gledano, pripreme u ovim oblasti-ma se realizuju skromnim tempom.

4. 29. Poglavlje 29: Carinska unija

Određen napredak je postignut u carinskom zakonodavstvu.Zakonodavstvo je usvojeno s ciljem usklađivanja nomenklaturenacionalnih carinskih tarifa s Kombinovanom nomenklaturomEU za 2012. godinu. Uredba takođe sadrži carinske tarife kojesu uređene u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) iSporazumu o slobodnoj trgovini (SST) koje je Crna Gora pot-pisala s drugim zemljama. Parlament je usvojio novi Zakon ocarinskoj tarifi s ciljem njegovog daljeg usklađivanja s acquis-em koji se odnosi na oblast tarifa i statističke nomenklature iZajedničke carinske tarife. Ostvaren je umjeren napredak upripremama u oblasti carinskog zakonodavstva.

Ostvaren je napredak u izgradnji administrativnih i opera-tivnih kapaciteta Crne Gore. U okviru sistema za elektronskurazmjenu podataka SEED projekta, potpisani su novi protokoli



o automatskoj razmjeni podataka između uprava carina CrneGore, Srbije i Bosne i Hercegovine u martu, odnosno u junu.Ostali sporazumi su zaključeni s državnim organima i susjednimzemljama u okviru operativne saradnje, između ostalog napograničnim prelazima, u svrhe obuke, obavještajne, veteri-narske i fito-sanitarne provjere. Dalji napori su neophodni kakobi se unaprijedili kapaciteti rukovodstva, posebno na strateškomnivou, kao i kroz veće uključivanje poslovne strane Upravecarina u vodećim informatičkim dešavanjima. Još uvijek posto-ji jasna potreba za sveobuhvatnom poslovnom i informatičkomstrategijom. Nedostatak kadra u informatičkim jedinicama jošuvijek je zabrinjavajući. Neophodni su dalji napori za jačanjeinterne kontrole kako bi se efikasno spriječila i otkrila korupci-ja i ostala nedozvoljena ponašanja. Pripreme za buduće članstvou Konvenciji o zajedničkom tranzitu treba pojačati. Ostvaren jeumjeren napredak u pripremama.

ZaključakOdređeni napredak je ostvaren u carinskom zakonodavstvu.

Novim zakonom o carinskoj tarifi postiže se dalje usklađivanjezakonodavstva sa Zajedničkom carinskom tarifom. Na područjuadministrativnih i operativnih kapaciteta, sprovođenjepostojećih procedura i metoda rada se mora pojačati. Trebaubrzati pripreme za moguće članstvo u Konvenciji ozajedničkom tranzitnom postupku. Napredak u pripremama uoblasti carinske unije je umjeren.

Poglavlje 30: Vanjski odnosiOstvaren je izvjestan napredak u oblasti zajedničke

trgovinske politike. Crna Gora je formalno prihvaćena za članaSTO u decembru, a zvanično je pristupila 29. IV. Novi zakonkojim se reguliše trgovina robom dvostruke namjene s inostran -stvom stupio je na snagu u julu. Zakonom se vrši usaglašavanje



s pravnom tekovinom EU u oblasti robe dvostruke namjene. Upogledu administrativnih kapaciteta ne bilježi se dalji napredak.Treba ojačati Sektor za multilateralnu i regionalnu trgovinskusaradnju i ekonomske odnose s inostranstvom u Ministarstvuekonomije. Pripreme u oblasti zajedničke trgovinske politike suumjereno unaprijeđene.

U pogledu bilateralnih sporazuma s trećim zemljama, CrnaGora je nastavila da pregovara bilateralne sporazume o slobod-noj trgovini s Bjelorusijom i Kazahstanom u skladu s obaveza-ma koje proističu iz Sporazuma o slobodnoj trgovini s Rusijom.Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e je potpisanu novembru a na snagu je stupio u julu. U kontekstu pregovorao pristupanju STO, Crna Gora je potpisala sporazum o slobod-noj trgovini s Ukrajinom. U septembru 2011, zaključen je bilat-eralni sporazum o promociji investicija s Azarbejdžanom, koji jeSkupština ratifikovala u junu, kao i sporazum o ekonomskojsaradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Crna Gora I daljeima aktivnu ulogu u CEFTA-i.

Nema napretka u pogledu razvojne politike i humanitarnepomoći. Treba uspostaviti potrebni pravni okvir. Tek trebaotpočeti s pripremama u ovim oblastima.

ZaključakOstvaren je izvjestan napredak u oblasti vanjskih odnosa.

Crna Gora je postala član STO. Sve u svemu, pripreme u oblastispoljnih odnosa bilježe umjereni napredak.

4. 31. Poglavlje 31: Vanjska, bezbjednosna i odbrambe-na politika

Redovni politički dijalog između EU i Crne Gore i daljeobuhvata pitanja vanjske politike (vezano za odnose s drugimdržavama pokrivenim procesom proširenja i državama



članicama, vidjeti Političke kriterijume 2.3 – Regionalnapitanja i međunardone obaveze).

Vezano za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, uizvještajnom periodu Crna Gora se uskladila, kada je bila poz-vana, sa svim relevantnim deklaracijama EU i odlukama Savjeta(100% usklađenost). (za Međunarodni krivični sud vidjetiPolitičke kriterijume 2.3- Regionalna pitanja i međunarodneobaveze)

Još šest zemalja je priznalo Crnu Goru kao nezavisnu državu.Još 38 država još uvijek nije priznalo Crnu Goru nakon sticanjanezavisnosti 2006.

Politički direktor i Evropski izvjestilac su imenovani u janu-aru. Izmjene Zakona o odbrani stupile su na snagu u februaru.

Crna Gora je implementirala sve restriktivne mjere Savjetabezbjednosti UN i EU.

U pogledu sprečavanja konflikta ne može se izvijestiti ododatnim rezultatima.

Što se tiče neproliferacije, Crna Gora učestvuje u nekim, ali nesvim, međunarodnim aranžmanima za kontzrolu izvoza i instru-mentima vezano za neproliferaciju oružja za masovnouništavanje. Usklađivanje s međunarodnim obavezama vezanoza malo i lako naoružanje, uključujući i ciljeve Strategije zamalo i lako naoružanje, se nastavlja uz pomoć nacionalnihzakona i sistema kontrole. U decembru, Crna Gora je ratifiko-vala izmijenjeni Protokol II Konvencije o određenim vrstamakonvencionalnog oružja, koji je stupio na snagu u junu.

U pogledu saradnje s međunarodnim organizacijama, CrneGore je u oktobru 2011, predstavila svoj drugi Godišnjinacionalni program kojim je otpočeo drugi ciklus Akcionogplana za članstvo u NATO-u (MAP). Drugi ciklus je završen ujunu 2012. Crna Gora je članica Izvršnog odbora UNESCO-a odoktobra 2011. Crna Gora i dalje učestvuje u međunarodnimoperacijama ISAF u Avganistanu i UNMIL u Liberiji.



U pogledu mjera bezbjednosti, Crna Gora je nastavila s radomna praktičnim aranžmanima neophodnim za usklađivanje sodlukama Savjeta o informatičkoj sigurnosti uključujući iupravljanje povjerljivim podacima. Napreduje se s pripremamaza uvođenje komunikacijskih mjera za pridružene države(Mreža pridruženih zemalja) su napredovale.

Vezano za zajedničku bezbjednosnu i odbrambenupolitiku, a naročito upravljanje civilnim i vojnim krizama, CrnaGora je u decembru ratifikovala sporazum s EU čime jeuspostavljen okvir za učestvovanje Crne Gore u aktivnostimaEU koje se tiču upravljanja krizom. Sporazum je stupio nasnagu u aprilu. Crna Gora je učestvovala u operaciji EU ATA-LANTA u Somaliji.

ZaključakCrna Gora je ostvarila izvjestan napredak u oblasti vanjske,

bezbjednosne i odbrambene politike. Crna Gora se uskladila sdeklaracijama EU i odlukama Savjeta i nastavila je da aktivnodoprinosi regionalnoj stabilnosti. Posmatrano u cjelini, pripremeu ovoj oblasti bilježe umjeren napredak.

4. 32. Poglavlje 32: Finansijska kontrola

Ostvaren je određeni napredak u oblasti unutrašnje finansi-jske kontrole u javnom sektoru (PIFC). Nakon završetka za -konskog okvira 2011. nastavljeni su napori da se integrišu odgo -vornosti menadžmenta u sisteme upravljanja crnogorske javneuprave. Unaprijeđen je finansijski menadžment i kontrola(FMC) u javnim organima kroz imenovanje FMC menadžera nanacionalnom nivou i u opštinama, kroz pilot projekte uspostavl-janja FMC sistema u izabranim ministarstvima i kroz različiteaktivnosti obuke. Završena je i aktivnost samoprocjena kao pod -rška monitoringu napretka u FMC oblasti. Kada je u pitanju



interna revizija, oko jedne polovine subjekata od kojih se zahti-jeva da formiraju jedinicu za internu reviziju to su uradili, iakou svim jedinicima još uvijek nije imenovano osoblje za reviziju.Imenovani su neki interni revizori, iako niko od njih nemameđunarodno priznati sertifikat. Centralna harmonizacijska jed-nica (CHU) je izradila Priručnik za internu reviziju i angažovanirevizori su obučeni kako da ga koriste. Pokrenute se određenepilot revizije.

Dok je s jedne strane pravni okvir za PIFC uspostavljen,kapacitet za preuzimanje zakonskih odgovornosti je slab.Crna Gora je usvojila strategiju za dalji razvoj PIFC-a za peri-od 2012-2017, ali bez eksplicitnih planova o tome kako da seojačaju aranžmani za odgovornost menadžmenta. Potrebni suznačajni napori kako bi se uveli međunarodni standardi u inter-nu reviziju i kako bi se riješilo pitanje postojećeg kritičnognedostatka kadrova u internoj reviziji. Treba takođe usvojiti iprogram za sertifikaciju revizora. Pripreme u PIFC oblasti suranoj fazi.

Ostvaren je određeni napredak u oblasti eksterne revizije.Počela je Revizija efikasnosti s osnivanjem jedinice za revizijuefikasnosti i intenzivnom obukom revizora. Godišnji izjveštaj oaktivnostima Državne revizorske institucije (DRI) za periodokotbar 2010 – oktobar 2011. je objavljen u novembru. DRI jeizvršila 14 revizija, i time u velikoj mjeri ispunila svoj planrevizija. Ukupna efikasnost DRI se stalno unapređuje, a subjek-ti revizije su bolje prihvatali preporuke revizije. Međutim,potrebno je još postići stvarno razdvajanje između DRI iRevizorskog tijela, i poerd toga što je Zakon o revizorskomtijelu za sredstva Evropske unije usvojen u martu. Planstrateškog razvoja DRI i unaprijeđena metodologija revizije suu pripremnoj fazi. Treba usvojiti izmjene postojećih propisa oDRI kako bi se garantovala finansijska nezavisnost DRI.Pripreme u ovoj oblasti su u ranoj fazi.



Nema napretka u oblastima zaštite finansijskih interesa EUi zaštite eura od falsifikovanja. Pripreme u ovim oblastima suu ranoj fazi.

ZaključakOstvaren je neujednačen napredak na polju finansijske kont-

role. Dok je s jedne strane pravni okvir za PIFC uspostavljen,praktična implementacija zaostaje, posebno na lokalnom nivou.Crna Gora treba da ojača metode za odgovornost menadžmentau kontekstu reforme javne uprave. Finansijska nezavisnost DRItreba biti zagarantovana u praksi. Generalno govoreći pripremesu u ranoj fazi.

4. 33. Poglavlje 33: Finansijske i budžetske odredbe

Nije ostvaren napredak u pogledu tradicionalnih sopstvenihresursa, PDV resursa i resursa BND-a. Crna Gora još uvijeknije izvršila usklađivanje s pravnom tekovinom EU u ovimoblastima. Međutim, razlike između sistema u Crnoj Gori iEvropskoj uniji su i dalje ograničene kada su u pitanju osnovniprincipi i institucije za oblasti baznih politika koje utiču naispravnu primjenu pravila o sopstevenim resursima. Kada je upitanju napredak u oblastima baznih politika vidjeti Poglavlja16 – Oporezivanje, 18 – Statistika, 29 – Carinska unija i 32 –Finansijska kontrola.

Ostvaren je mali napredak u oblasti administrativne infra-strukture. Administrativne kapacitete institucija u oblastimabaznih politika koji utiču neposredno na sistem sopstvenihsredstava (carine, oporezivanje, statistika, finansijsku kontro-la) treba dodatno ojačati. Pored toga, biće potrebna koordina-ciona struktura koja je u potpunosti operativna kako bi seobezbijedilo ispravno izračunavanje, računovodstvena eviden-cija, prognoza, naplata, plaćanje i kotrola sopstvenih resursa i



izvještavanje prema EU za implemtanciju pravila o sopstvenimresursima. Pripreme u ovoj oblasti su u ranoj fazi. Treba razvitidjelotvorne instrumente za borbu protiv utaje poreza i prevare iza smanjenje sive ekonomije.

ZaključakOstvaren je ograničen napredak u pogledu finansijskih i

budžetskih odredbi. Treba pravovremeno uspostaviti koordina-ciono tijelo za usmjeravanje predpristupnih priprema na poljusopstvenih resursa. Treba uspostaviti administrativni okvir zaprimjenu pravila o sopstvenim resursima. Generalno govoreći,prirpreme su u ranoj fazi.

Documents

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU CRNE GORE … Izvjestaj EK - 2012.pdfobjavljivanja Mišljenja Komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji u novembru 2010