IZVJEŠĆE O RADU INSPEKTORATA RADA U 2015. GODINI

IZVJEŠĆE O RADU INSPEKTORATA RADA

U 2015. GODINI

Zagreb, ožujak 2016. godine

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

INSPEKTORAT RADA

Izvješće o radu Inspektorata rada u 2015. godini

2

SADRŽAJ: 1. UVOD ................................................................................................................................ 3

2. DJELOKRUG, USTROJSTVO I PREGLED PODATAKA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA ........... 4

2.1. Djelokrug ........................................................................................................................... 4

2.2. Ustrojstvo .......................................................................................................................... 4

2.3. Pregled podataka o državnim službenicima...................................................................... 6

3. MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA ............................................................................. 7

4. PROVEDBA PROGRAMA RADA ......................................................................................... 8

4.1. Područje djelovanja - nadzor primjene propisa o radnim odnosima ............................... 8

4.2. Područje djelovanja - nadzor primjene propisa o zaštiti na radu ................................... 10

4.3. Važniji pokazatelji o radu ................................................................................................ 11

4.3.1. Područje radnih odnosa....................................................................................................... 12

4.3.2. Područje zaštite na radu ...................................................................................................... 17

4.3.3. Djelovanje inspektora rada i ostalih državnih službenika u Središnjem uredu ................... 20

5. VAŽNE POJAVE U OBAVLJANJU INSPEKCIJSKIH POSLOVA .............................................. 22

5.1. Područje radnih odnosa .................................................................................................. 22

5.2. Područje zaštite na radu.................................................................................................. 26

6. SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA I SUDJELOVANJE U PROJEKTIMA ................................ 29

6.1. Suradnja s drugim tijelima .............................................................................................. 29

6.2. Sudjelovanje u projektima .............................................................................................. 33

7. SUDJELOVANJE U DRUGIM AKTIVNOSTIMA ................................................................... 35

7.1. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova od 2011. do 2015. godina ..................... 35

7.2. Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava ................................................. 35

8. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ........................................................................................ 36

9. RAD POVJERENSTVA ZA ŽALBE INSPEKTORATA RADA ................................................... 37

10. PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE DJELOVANJA ........................................................ 39

PRILOZI ................................................................................................................................... 40


3

1. UVOD

Inspektorat rada je posebna upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava ustrojena početkom 2014. pa je Izvješće o radu Inspektorata rada za 2015. godinu drugo godišnje izvješće o radu te upravne organizacije.

Izvješće sadržajno obuhvaća:

djelokrug, ustrojstvo i pregled podataka o državnim službenicima

stanje materijalno - tehničkih uvjeta rada

važnije pokazatelje o provedbi Programa rada u 2015. godini (važniji brojčani pokazatelji o obavljenim inspekcijskim poslovima inspektora rada, utvrđenom stanju kao i poduzetim savjetodavnim, upravnim, prekršajnim i kaznenim inspekcijskim mjerama u cilju otklanjanja i suzbijanja nadzorom utvrđenih nezakonitosti)

važnije pojave u obavljanju inspekcijskih poslova

pregled suradnje s drugim tijelima i sudjelovanje u projektima

stručno osposobljavanje

sudjelovanje u drugim aktivnostima

pokazatelje o radu Povjerenstva za žalbe Inspektorata rada i

prijedlog mjera za poboljšanje djelovanja

Uz kontinuirano obavljanje propisanih inspekcijskih poslova, osobito inspekcijskih nadzora primjene propisa o radu i zaštiti na radu, u 2015. godini je obavljen i prilično opsežan dio poslova vezanih za zakonodavne i operativne aktivnosti te stvaranje potrebnih uvjeta za rad i razvijanje novih alata za komuniciranje sa svim dionicima u području rada i zaštite na radu, kao i bolje planiranje, učinkovitije djelovanje te izvješćivanje o inspekcijskim poslovima. U okviru raspoloživih i dostupnih sredstava, značajni napori ulažu se u stvaranje što boljih uvjeta rada za sve državne službenike u Inspektoratu rada, a pri tome se nastoje što više koristiti raspoloživa međunarodna sredstva.

Značajne aktivnosti Inspektorata rada vezane za neposredno rješavanje, tj. postupanje u slučaju neisplate dospjelih plaća odnosno naknada plaća radnicima uslijedile su u zadnjem kvartalu 2015. godine u skladu s odredbama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca („Narodne novine“ broj 86/08, 80/13 i 82/15, dalje u tekstu: ZOPRUS).

Uz obavljanje inspekcijskih nadzora i navedeno neposredno rješavanje, tijekom 2015. godine pojačane su i aktivnosti na unaprjeđenju djelovanja, suradnji s drugim tijelima i zajedničkom djelovanju te razmjeni iskustava i dobre prakse s inspektorima rada drugih država, osobito država članica Europske unije.


4

2. DJELOKRUG, USTROJSTVO I PREGLED PODATAKA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

2.1. Djelokrug

Zakonom o Inspektoratu rada („Narodne novine“ broj 19/14, dalje u tekstu: ZIR) te Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava („Narodne novine“ broj 25/14 i 60/15) propisano je da Inspektorat rada obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano te ukazuje stručnom nositelju pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlašten nadzirati; obavlja poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji; sudjeluje u radu stručnih tijela Vlade Republike Hrvatske, ministarstava, drugih tijela te međunarodnih organizacija i tijela; sudjeluje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije (Senior Labour Inspectors' Committee - SLIC) te provodi aktivnosti dogovorene na tom Odboru; sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa čiju provedbu nadzire; daje mišljenja, primjedbe i prijedloge na nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga drugih središnjih tijela državne uprave, a čiju provedbu nadzire; priprema odgovore i očitovanja na zahtjeve državnih odvjetništava u građanskim i kaznenim postupcima koji se vode po prijavama, odnosno prijedlozima inspektora rada; izrađuje izvješća o obavljenim nadzorima i poduzetim mjerama; obavlja poslove zastupanja pred prekršajnim sudovima u prekršajnim postupcima po optužnim prijedlozima za pokretanje prekršajnog postupka i pred upravnim sudovima povodom tužbi u upravnim sporovima protiv rješenja Povjerenstva za žalbe Inspektorata rada; izrađuje prijedloge odgovora na novinarske i druge upite koji se odnose na djelokrug Inspektorata rada, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.

2.2. Ustrojstvo

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 148/13), tj. 1. siječnja 2014. godine, obavljanje inspekcijskih poslova u području rada i zaštite na radu iz bivšeg Državnog inspektorata preuzelo je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (dalje u tekstu: Ministarstvo) koje je preuzelo inspektore rada zatečene u obavljanju tih poslova te razmjerno preuzetim poslovima i državne službenike i namještenike koji su zatečeni na obavljanju pratećih poslova.

Inspektorat rada je upravna organizacija u sastavu Ministarstva čije je ustrojstvo (naziv ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug), upravljanje tim jedinicama, način planiranja poslova, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova i okvirni broj državnih službenika te radno vrijeme i održavanje uredovnih dana uređeno ZIR-om, Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva te Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva. Značajan dio navedenih pitanja uređuju i konvencije Međunarodne organizacije rada (dalje u tekstu: MOR), a posebice Konvencija MOR-a o inspekciji rada u industriji i trgovini broj 81 („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 3/02), Protokolom uz konvenciju broj 81 usvojenim na Međunarodnoj konferencije rada 1995. godine proširenoj i na netrgovačke djelatnosti, te Konvencija MOR-a o inspekciji rada u poljoprivredi broj 129 („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 3/02). Ove konvencije


5

dopunjuju i objašnjavaju i Preporuke o inspekciji rada broj 81 i 133, a Republika Hrvatska stranka je ovih konvencija na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991.

Rad Inspektorata rada u stručnom smislu koordiniran je iz Središnjeg ureda u kojemu se priprema jedinstvena metodologija za stručno i pravodobno obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Inspektorata rada; izrađuje prijedlog programa rada i koordinira obavljanje inspekcijskih poslova; pripremaju nacrti drugostupanjskih rješenja za Povjerenstvo za žalbe Inspektorata rada i prijedlozi odgovora na tužbe protiv rješenja toga Povjerenstva; pripremaju stručna mišljenja i upute za rad svih inspektora rada o nadzoru provedbe propisa o radu i zaštiti na radu; pruža stručna pomoć inspektorima, voditeljima službi, voditeljima ispostava i pročelnicima područnih ureda pri rješavanju pojedinačnih složenijih predmeta, kao i svaka druga stručnu pomoć u cilju podizanja stručnosti i profesionalnosti te postizanja boljih rezultata rada inspektora; izrađuju nacrti zakona i drugih propisa, odnosno sudjeluje u izradi propisa i daju mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa; izrađuju pojedinačna, periodična i godišnja izvješća te potrebna izvješća drugim tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, pučkoj pravobraniteljici, pravobraniteljici za djecu, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, pravobraniteljici za osobe s invaliditetom, nevladinim udrugama i sl.; prate stupanja na snagu zakona i drugih propisa čiju provedbu nadzire te daju prijedlozi za njihove izmjene ili dopune; obavljaju poslovi komunikacije sa drugim tijelima državne uprave, poslovi informiranja, poslovi unutranjeg nadzora, poslovi koji se odnose na sudjelovanje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije te poslovi organiziranja provođenja aktivnosti dogovorenih na tom Odboru i sl.

ZIR-om te Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, u Inspektoratu rada su, uz Središnji ured u Zagrebu, ustrojeni i područni uredi u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, s ispostavama tih područnih ureda u većim gradovima, kojih je sveukupno 15, tako da Inspektorat rada djeluje na ukupno 21 lokaciji.

Grafički prikaz ustrojstva Inspektorata rada


6

Ustrojstvo inspekcije rada u sastavu ministarstva nadležnog za rad, kakvo od 2014. imamo u Republici Hrvatskoj, imaju i sve države članice Europske unije, osim Republike Poljske u kojoj je inspekcija rada ustrojena kao posebno tijelo koje odgovara njihovom parlamentu, a u nekim državama Inspektorati rada u okviru ministarstava nadležnog za rad imaju zasebne proračunske pozicije.

2.3. Pregled podataka o državnim službenicima

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva i Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva, u Inspektoratu rada je predviđeno ukupno 277 državnih službenika, od čega 266 državnih službenika s ovlastima obavljanja inspekcijskih poslova.

Na dan 1. siječnja 2016. u Inspektoratu rada je zaposleno ukupno 235 državnih službenika od čega je 224 državnih službenika raspoređeno na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskih poslova, a 11 državnih službenika na radna mjesta koja se odnose na informatičko-analitičke poslove te praćenje i unaprjeđenje rada, koji se prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obavljaju u okviru Inspektorata rada. No, od 224 državnih službenika koji su dana 1. siječnja 2016. imali rješenja o rasporedu na radna mjesta s inspekcijskim ovlastima, 10 ih je započelo s radom u studenom 2015., a 6 u prosincu 2015. godine, na temelju provedenog natječajnog postupka po javnom natječaju objavljenom u travnju 2015. godine.

Osim navedenih 224 državna službenika s inspekcijskim ovlastima koji su bili zaposleni na dan 1. siječnja 2016., tijekom siječnja 2016. počela su raditi još 3 takva državna službenika, a tijekom ožujka još 1, tako da u vrijeme pripreme ovoga Izvješća u Inspektoratu rada nedostaje još 38 inspektora. Po javnom natječaju objavljenom u srpnju 2015. godine pri kraju su propisane aktivnosti prijma još 7 inspektora. Ako bi svih navedenih 7 inspektora uskoro započelo s radom, u Inspektoratu rada bi ostalo nepopunjeno još 31 radno mjesto s inspekcijskim ovlastima (1. siječnja 2015. u Inspektoratu rada su također bila zaposlena 224 državna službenika s inspekcijskim ovlastima). Struktura državnih službenika prema stupnju obrazovanja i popunjenosti radnih mjesta te prema dobi i spolu vidljiva je u sljedećim podatcima (Tablica 1. i 2. te grafički prikaz po dobi).

Tablica 1. - Pregled državnih službenika na dan 1. siječnja 2016. prema stupnju obrazovanja i popunjenosti

Predviđeni stupanj

obrazovanja

Broj izvršitelja utvrđen

Pravilnikom o unutarnjem redu

Popunjeno (broj) Popunjenost (%)

VSS 272 230 84,55

VŠ 2 2 100,00

SSS 3 3 100,00

277 235 84,84


7

Tablica 2. - Pregled državnih službenika na dan 1. siječnja 2016. prema stupnju obrazovanja te dobi i spolu

Stupanj stručne spreme

do 35 od 35 do 45 od 45 do 50 iznad 50

muškarci

žene muškarc

i žene

muškarci

žene muškarc

i žene

VSS 7 15 27 52 18 14 54 43

VŠ 2

SSS 1 1 1

8 16 27 52 18 14 56 44

3. MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA

Za učinkovito djelovanje inspektora rada iznimno su važni i materijalno tehnički uvjeti rada te razmjena iskustava i primjera dobre prakse s inspekcijama rada drugih država, osobito država članica Europske Unije. Budući da su tijekom preuzimanja inspektora rada u Ministarstvo početkom 2014. oprema i druga sredstva rada bili nedostatni i zastarjeli, u 2014. godini su u tom smislu započete, a u 2015. bitno pojačane aktivnosti koje su rezultirale nabavkom za rad iznimno značajnih sredstava rada. U protekle dvije godine osigurana je značajna IT oprema te ukupno 54 vozila, što zbog prirode inspekcijskog posla i pretežitog rada na terenu značajno poboljšava uvjete rada i doprinosi učinkovitosti djelovanja inspektora (sada svaki inspektor raspolaže prijenosnim računalom i prijenosnim pisačem). Izvršeno je početno povezivanje s evidencijama osiguranika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i povezivanje s OIB sustavom Porezne uprave kao i povezivanje s Agencijom za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (dalje u tekstu: AORPS) i Poreznom upravom radi dostave podataka o

do 35 godina

10%

od 35 do 45 godina 34%

od 45 do 50 godina 14%

iznad 50 godina 42%

Grafički prikaz državnih službenika Inspektorata rada dana 1.

siječnja 2016. po dobi


8

neisplaćenim plaćama putem e - maila (u xml formatu) te su u tijeku aktivnosti na povezivanju Porezne uprave i Inspektorata rada putem web servisa, a planira se povezivanje s odgovarajućim registrima i bazama podataka drugih tijela.

Budući da za nužno poboljšanje uvjeta rada te razmjenu iskustava i primjera dobre prakse inspektora rada drugih država nije bilo predviđeno dovoljno sredstava, za te namjene su uglavnom korištena dostupna sredstva iz međunarodnih fondova i drugih međunarodnih izvora pa je Inspektorat rada uključen u tri značajna projekta u okviru kojih se osiguravaju takve potrebe:

EU projekt IPA 2012 „Jačanje politike i kapaciteta za smanjivanje neprijavljenog rada“

Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj (odvija se u suradnji sa Svjetskom bankom koja je odobrila zajam za te namjene), u okviru kojeg Inspektorat rada sudjeluje u Komponenti koja se odnosi na sprječavanje pogrešaka, zlouporaba i prijevara) i

Projekt „Upućivanje radnika: poboljšanje administrativne suradnje i pristupa informacijama“

Navedeni projekti su u većem dijelu realizirani tijekom 2015. godine, nastavljaju se i u 2016., a cilj im je stvaranje učinkovitijeg sustava politika, mjera i jačanja kontrolnih mehanizama u navedenim područjima. Tim se projektima, osim značajnog poboljšanja materijalno tehničkih uvjeta rada inspektora u pogledu informatičke i druge opreme, što je već realizirano, predviđa i uspostava tehničkih kapaciteta u informacijskim sustavima radi omogućavanja brze razmjene relevantnih podataka između različitih tijela. Navedeni projekti predviđaju pomoć i u rješavanju potreba Inspektorata rada za bržim pristupom relevantnim registrima, službenim evidencijama i bazama podataka (osobito sustavu OIB-a, obrasca JOPPD-a, registrima poslovnih subjekata, evidencijama osiguranika obveznih osiguranja, primatelja različitih oblika socijalnih naknada, pomoći i sl.), što bi stvorilo pretpostavke za stvaranje posebnih baza podataka o poslodavcima, obavljenim nadzorima, utvrđenim nezakonitostima te poduzetim mjerama za otklanjanje odnosno suzbijanje nadzorom utvrđenih nezakonitosti i brže ciljano djelovanje na nepravilnosti na koje upućuju saznanja iz tih baza podataka.

4. PROVEDBA PROGRAMA RADA

4.1. Područje djelovanja - nadzor primjene propisa o radnim odnosima

Inspektori rada u području radnih odnosa nadziru provedbu zakona i drugih propisa kojima su uređeni radni odnosi između radnika i poslodavaca te obavljaju inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima, kada je to propisano posebnim zakonom. Međutim, u skladu s odredbom članka 223. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, dalje u tekstu: ZR) i odredbom članka 3. stavka 1. ZIR-a, inspektori rada ne nadziru provedbu propisa kojima se uređuju radni odnosi između radnika i poslodavaca, kada je drugim zakonom1 propisano da te poslove obavlja neko drugo tijelo odnosno druge inspekcijske službe.

1 Primjerice, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05,

142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15 i 137/15), kao i Zakona o


9

Inspektori rada u području radnih odnosa su tijekom 2015. godine, nadzirući provedbu propisa iz svoje nadležnosti, posebno pojačane aktivnosti usmjerili na nadzor:

neprijavljenog (nezakonitog) rada, ponajprije provedbu propisa kojima se uređuje: obveza poslodavaca da radnike u propisanom roku prijave nadležnim tijelima obveznog osiguranja; obveza sklapanja ugovora o radu odnosno izdavanja potvrde o sklopljenom ugovor o radu prije početka rada; obveza sklapanja govora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; rad stranaca u Republici Hrvatskoj i sl.

isplate plaća, pri čemu su korišteni podatci Ministarstva financija, Porezne uprave, tj. lista poslodavaca - poreznih obveznika koji prema podatcima Porezne uprave radnicima nisu isplaćivali plaće u određenim vremenskim razdobljima, a ovi nadzori obuhvaćali su ponajprije utvrđivanje činjenica vezanih za isplatu ugovorene ili zakonom propisane minimalne plaće te dostavljanje radnicima obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine propisanog sadržaja odnosno obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine propisanog sadržaja i u propisanom roku

radnog vremena i odmora radnika koji su obuhvaćali ponajprije provedbu odredbi o: rasporedu radnog vremena; prekovremenom radu; preraspodjeli radnog vremena; noćnom radu; radu u smjenama; skraćenom radnom vremenu te odredbi o korištenju prava na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor, obvezu vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu i sl.

rada agencija za privremeno zapošljavanje, uključujući i korisnike zapošljavanja i rada maloljetnika posredovanja pri zapošljavanju i dr.

Prema zaprimljenim zahtjevima (podnescima) obavljan je i nadzor nad ostvarivanjem prava prednosti pri zapošljavanju: nezaposlenih hrvatskih branitelja i drugih osoba iz članka 35. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10 - Odluka USRH, 55/11 i 140/12, 19/13 - pročišćeni tekst, 33/13 - ispravak, 148/13 i 92/14, dalje u tekstu: ZPHB); osoba iz članka 48.f Zakona o zaštiti civilnih i vojnih invalida rata („Narodne novine“ broj 33/92, 57/92 - Uredba o dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96 - Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji, 82/01, 94/01 - Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji, 103/03 i 148/13) te osoba s invaliditetom iz članka 9. Zakona o

službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08 i 61/11) te drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na državne službenike i njihova prava iz državne službe i na namještenike i njihova prava iz radnih odnosa, odnosno službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te njihova prava iz službe, provodi upravna inspekcija središnjeg tijela državne uprave nadležna za službeničke odnose. Slično je i sa propisima, kojima se uređuju radni odnosi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima i drugim pravnim osobama, koje obavljaju odgojno-obrazovnu djelatnost ili dio te djelatnosti na osnovi odobrenja, dopusnice, suglasnosti ili drugog odgovarajućeg akta ministarstva nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja (osim visokih učilišta), nadzor kojih obavlja prosvjetna inspekcija, u skladu s odredbama Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“ broj 61/11 i 16/12). Odredbama Zakona o zračnom prometu („Narodne novine“ broj 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14) utvrđeno je da inspekcijski nadzor nad provedbom toga Zakona, propisa donesenih na temelju međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, kao i nadzor sigurnosti, obavljaju zrakoplovni inspektori Agencije za civilno zrakoplovstvo, te da pojedine poslove vezane za nadzor, za koje je potrebna posebna stručnost, mogu obavljati i druge stručne osobe koje im u okviru svojih ovlasti povjeri Agencija za civilno zrakoplovstvo.


10

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 157/13 i 152/14).

Svrha obavljanja navedenih inspekcijskih nadzora, kao i nadzora nad provedbom drugih propisa iz nadležnosti inspektora rada je da se otkrivanjem nezakonitosti i poduzimanjem propisanih mjera protiv poslodavaca kod kojih se nezakonitosti utvrde (s učinkom specijalne i generalne prevencije) utječe na dosljedniju provedbu tih propisa.

U zadnjem kvartalu 2015. godine značajne aktivnosti Inspektorata rada bile su usmjerene i na obavljanje novih inspekcijskih poslova inspektora rada (neposredno rješavanje) u skladu s odredbama ZOPRUS-a (čije su zadnje izmjene i dopune stupile na snagu 1. rujna 2015.) tj. na donošenje rješenja o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec u slučaju kada poslodavac do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće za prethodni mjesec, a nije dostavio Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće niti je u slučaju blokade računa podnio AORPS-u zbirni zahtjev za isplatu plaće odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće. Radi se o neposrednom rješavanju bez obavljanja inspekcijskoga nadzora, a na temelju službenih podataka zaprimljenih od javnopravnih tijela, tj. Ministarstva financija, Porezne uprave i AORPS-a.

4.2. Područje djelovanja - nadzor primjene propisa o zaštiti na radu

Inspektori rada u području zaštite na radu nadzirali su primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika u području zaštite na radu. Uz obveze propisane poslodavcima u odnosu prema radnicima, inspektori rada u području zaštite na radu nadzirali su i propisane obveze u odnosu prema osobama koje nisu u radnom odnosu s poslodavcem, odnosno volonterima, osobama koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad, učenicima i studentima na praktičnoj obuci, osobama koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju naređene poslove, kao i poslovnim suradnicima, službenicima u tijelima državne uprave, korisnicima usluga i drugim osobama koje dolaze u prostorije i prostore poslodavaca. Posebno su nadzirali primjenu propisa koji se odnose na obveze poslodavca propisane za rad maloljetnika, žena, trudnica, radnica koje su nedavno rodile, radnica koje doje dijete, invalida i drugih osoba za koje su propisane posebne mjere zaštite. Dalje, nadzirali su zakonitost rada osoba koje su ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu, te investitore, vlasnike građevina, koncesionare i druge osobe za koje se izvode radovi, u izvršavanju propisanih obveza u provođenju mjera zaštite na radu u tijeku projektiranja građevina, u tijeku izgradnje, odnosno u tijeku izvođenja radova.

Iz nadležnosti inspektora rada izuzeta je kućna posluga, te su izuzeti oni poslovi Oružanih snaga Republike Hrvatske, Policije, poslovi zaštite i spašavanja, poslovi zaštite osoba i imovine, poslovi vatrogasaca i pirotehničara, na koje se zbog njihovih posebnosti i neizbježne proturječnosti s odredbama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14, 118/14 i 154/14, dalje u tekstu: ZZR), taj Zakon ne može u cijelosti primijeniti.

Odredbama posebnih zakona utvrđena je nadležnost drugih tijela državne uprave za nadzor provedbe propisa kojima se štiti sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba na plovnim


11

objektima, u javnom kopnenom, zračnom, riječnom i pomorskom prijevozu, osobama koje u djelatnosti rudarstva obavljaju poslove istraživanja i eksploatiranja mineralnih sirovina, te na obavljanju specifičnih poslova oružanih snaga, policije, zaštite i spašavanja, vatrogastva, razminiranja i privatne zaštite ljudi i imovine.

Od 30. srpnja 2015. godine na snazi je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu („Narodne novine“ broj 84/15). Od 25. travnja 2015. godine je na snazi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“ broj 43/15), od 1. srpnja 2015. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“ broj 72/15), te od 31 prosinca 2015. godine je na snazi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“ broj 140/15). Zbog ovih čestih promjena propisa nije bilo moguće provesti kampanje „Ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu“ i „Ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu“, kako je bilo predviđeno Programom rada Inspektorata rada za 2015. godinu pa je kampanja „Procjena rizika“ provedena kod znatno većeg broja poslodavaca nego što je bilo predviđeno.

Težište aktivnosti inspektora rada u području zaštite na radu, u skladu s odredbama propisa, bilo je usmjereno na nadzor nad provedbom propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, a posebno povodom:

obavijesti o ozljedi osobe na prostoru poslodavca

obavijesti o utvrđenoj profesionalnoj bolesti i obavijesti o sumnji u profesionalnu bolest

propisane i dogovorene suradnje s drugim tijelima (Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u realizaciji programa pretpristupne pomoći IPARD i u svrhu dodjele bespovratnih financijskih sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj; Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u postupku utvrđivanja profesionalne bolesti; Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku utvrđivanja smanjene radne sposobnosti radnika i u postupku za povrat proračunskih sredstava osiguranja; Hrvatskom obrtničkom komorom kod poslodavaca koji su zatražili licenciju za obavljanje praktičnog dijela nastave; Inspekcijom zaštite okoliša u zajedničkim nadzorima nad rizičnim postrojenjima i dr.)

prijave gradilišta i šumarskih radilišta

prijave nezakonitosti (od radnika, radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu, sindikata, poslodavaca i dr.)

zahtjeva investitora za izdavanje potvrde o usklađenosti glavnog projekta za građevinu namijenjenu za rad s propisima zaštite na radu

zahtjeva tijela nadležnog za poslove gradnje za utvrđivanje usklađenosti novoizgrađene građevine namijenjene za rad s propisima zaštite na radu.

4.3. Važniji pokazatelji o radu

Inspektori rada su tijekom 2015. obavili ukupno 28.355 inspekcijskih poslova (u razdoblju 2012. – 2014. prosječno je godišnje obavljeno 23.025 inspekcijskih poslova), od kojih su 19.622 inspekcijska posla obavljena u području radnih odnosa (u razdoblju 2012. - 2014. prosječno je


12

godišnje obavljeno 13.889 inspekcijskih poslova) te 8.733 inspekcijska posla u području zaštite na radu (u razdoblju 2012. - 2014. prosječno je godišnje obavljeno 9.135 inspekcijskih poslova).

Od 28.355 obavljenih inspekcijskih poslova, 17.161 se odnosi na inspekcijske nadzore (od toga 9.242 u području radnih odnosa i 7.919 u području zaštite na radu), a 11.194 inspekcijska posla se odnose na neposredno rješavanje, tehničke preglede, potvrde i sl. (od toga 10.380 inspekcijskih poslova u području radnih odnosa tj. donošenje rješenja o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze koja se odnosi na neisplaćene plaće odnosno naknade plaća radnicima te 814 potvrda i tehničkih pregleda u području zaštite na radu).

4.3.1. Područje radnih odnosa Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog inspekcijskim nadzorima u području radnih

odnosa, zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 6.544 prekršaja (u 2014. je otkriveno ukupno 6.853 prekršaja), protiv poslodavaca fizičkih i pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama nadležnim prekršajnim sudovima je podneseno 2.667 optužnih prijedloga (u 2014. je podneseno 2.957 optužnih prijedloga), izdano je 157 obaveznih prekršajnih naloga (u 2014. je izdano 258 obveznih prekršajnih naloga) i 277 prekršajnih naloga (u 2014. je izdano 118 prekršajnih naloga).

Od ukupno 6.544 otkrivena i procesuirana prekršaja najviše ih je iz ZR-a, Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15), Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj 39/13) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13 i 137/13).

Većina otkrivenih prekršaja iz ZR-a odnosila se na (redom prema učestalosti otkrivanja): neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu (u slučaju kada

ugovor nije sklopljen u pisanom obliku) ili nedostavljanje radniku primjerka prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (članak 229. stavak 1. točka 3.)

nedostavljanje radniku obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili obračuni nisu imali propisani sadržaj (članak 229. stavak 1. točka 34.)

nevođenje evidencije o radnicima i o radnom vremenu ili nevođenje te evidencije na propisani način (članak 229. stavak 1. točka 1.)

nezakonito sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme (članak 228. stavak 1. točka 1.)

nezakoniti prekovremeni rad (članak 229. stavak 1. točka 16.) onemogućavanje korištenja dnevnog odmora radnika u propisanom trajanju (članak

228. stavak 1. točka 13.) onemogućavanje korištenja tjednog odmora radnika u propisanom trajanju (članak 228.

stavak 1. točka 14.) nedostavljanje radniku obrazloženog otkaza ugovora o radu u pisanom obliku (članak

229. stavak 1. točka 35.) onemogućavanje korištenja godišnjeg odmora radnika na propisani način i prema

propisanim uvjetima (članak 228. stavak 1. točka 15.) i dr. Tako je, primjerice, tijekom 2015. utvrđeno postojanje osnovane sumnje u 712 prekršaja zbog nedostavljanja radnicima obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (počinjenih u odnosu prema 6.254 radnika) te 965 prekršaja neisplate niti minimalne plaće radnicima (počinjenih u odnosu prema 12.944 radnika).


13

ZOR 46%

ZMO 22%

ZMP 15%

ZZO 12%

Ostali propisi 5%

Struktura ukupno otkrivenih i procesuiranih prekršaja prema propisima

27%

23%

15%

6%

6%

5%

5%

3% 2%

8%

Grafički prikaz najčešće utvrđenih prekršaja iz ZR-a

čl. 229. st. 1. t. 3. (neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili nedostavljanje radniku primjerka

prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku)

čl. 229. st. 1. t. 34. (nedostavljanje radniku obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili obračuni

nisu imali propisani sadržaj)

čl. 229. st. 1. t. 1. (nevođenje evidencije o radnicima i o radnom vremenu ili nevođenje te evidencije na propisani način)

čl. 228. st. 1. t. 1. (nezakonito sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme)

čl. 229. st. 1. t. 16. (nezakoniti prekovremeni rad)

čl. 228. st. 1. t. 13. (onemogućavanje korištenja dnevnog odmora u propisanom trajanju)

čl. 228. st. 1. t. 14. (onemogućavanje korištenja tjednog odmora radnika u propisanom trajanju)

čl. 229. st. 1. t. 35. (nedostavljanje radniku obrazloženog otkaza ugovora o radu u pisanom obliku)

čl. 228. st. 1. t. 15. (onemogućavanje korištenja godišnjeg odmora radnika na propisani način i prema propisanim uvjetima)

ostali prekršaji iz ZR-a


14

Većina otkrivenih i procesuiranih prekršaja iz ZMO-a i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosila se na neprijavljivanje ili odjavljivanje osiguranja ili promjena tijekom osiguranja, odnosno prijavljivanje ili odjavljivanje osiguranja nakon isteka propisanog roka.

Većina otkrivenih i procesuiranih prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći odnosila se na neisplatu radnicima niti minimalne plaće ili isplatu plaće u iznosu manjem od propisanog iznosa minimalne plaće.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U

56

7

8

37

5

25

54

91

1

1.6

67

21

3

90

9

54

47

15

99

55

24

71

24

8

16

9

3.7

19

6

6

Bro

j in

spek

cijs

kih

nad

zora

Djelatnosti po NKD 2007

Broj inspekcijskih nadzora u području radnih odnosa

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B. Rudarstvo i vađenje C. Prerađivačka industrija D. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom F. Građevinarstvo G. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala H. Prijevoz i skladištenje I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J. Informacije i komunikacije K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L. Poslovanje nekretninama M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P. Obrazovanje Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R. Umjetnost, zabava i rekreacija S. Ostale uslužne djelatnosti T. Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava ... U. Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela


15

Inspektori rada u području radnih odnosa su u 2015., postupajući u okviru svoga djelokruga, donijeli ukupno 15.109 rješenja (u razdoblju od 2012. - 2014. prosječno je godišnje doneseno 916 rješenja), od kojih se većina odnosila na:

privremenu mjeru osiguranja naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec

privremenu zabranu obavljanja djelatnosti poslodavcima (najčešće zbog utvrđenog neprijavljenog rada ili rada stranaca protivno Zakonu o strancima – „Narodne novine broj 130/11 i 74/13, dalje u tekstu: ZS)

nalog poslodavcu da radniku dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili obračun s propisanim sadržajem,

46%

12%

12%

11%

5%

5%

3%

2%

4%

Struktura otkrivenih i procesuiranih prekršaja po djelatnostima

Ostale uslužne djelatnosti

Građevinarstvo

Trgovina

Usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Prerađivačka industrija

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Prijevoz i skladištenje

Zdravstvena zaštita i socijalne skrbi

Ostale djelatnosti


16

odnosno obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili takav obračun s propisanim sadržajem

nalog poslodavcu da radniku s kojim je sklopio ugovor o radu koji ne sadrži sve sastojke propisane ZR-om, ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sastojke propisane ZR-om

utvrđivanje povrede prava prednosti pri zapošljavanju osoba koje prema posebnim propisima imaju takvu prednost

odlučivanje o zahtjevima zakonskih zastupnika osoba mlađih od petnaest godina ili osoba s petnaest i starijih od petnaest, a mlađih od osamnaest godina koje pohađaju obvezno osnovno obrazovanje, za izdavanje odobrenja za sudjelovanje istih uz naplatu u aktivnostima (članak 7. Pravilnika o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati - „Narodne novine“ broj 62/10)

nalog poslodavcu da donese i objavi pravilnik o radu, ili da pravilnikom uredi pitanja koja pravilnikom moraju biti uređena

nalog poslodavcu (agenciji za privremeno zapošljavanje) da u propisanom sadržaju Ministarstvu dostavi statističke podatke o obavljanju poslova ustupanja radnika i sl.

U 2015. godini utvrđeno je da je kod poslodavaca radilo 976 radnika (774 u 2014.) na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a kojeg poslodavac nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme te 97 stranaca (93 u 2014.) koji su radili protivno odredbama ZS-a kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. U slučajevima kada je utvrđeno da su u tijeku nadzora kod poslodavaca radili neprijavljeni radnici (371) odnosno stranci (21), inspektori su u skladu s odredbama članka 171. ZMO-a odnosno članka 208. ZS-a usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcima (283) privremeno zabranili obavljanje djelatnosti. Zbog činjenice da su se poslodavci (89 poslodavaca) u skladu s odredbama članka 171. stavak 3. ZMO-a, odnosno članka 208. stavak 3. ZS-a odlučili na tzv. „otkup“ od izvršenja mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti donesene na temelju navedenih odredbi, na propisani račun Državnog proračuna tijekom 2015. godine uplaćeno je ukupno 3.510.000,00 kuna.

U 2015. godini su protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca podnesene kaznene prijave zbog osnovane sumnje u počinjenje 92 kaznena djela (u 2014. zbog sumnje u počinjenje 110 kaznenih djela), od kojih su se 72 odnosila na kazneno djelo iz članka 132. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - Ispravak, dalje u tekstu: KZ), tj. zbog neisplate dijela ili cijele plaće; 16 na kazneno djelo iz članka 134. KZ-a, tj. zbog povrede prava iz socijalnog osiguranja; 1 na kazneno djelo iz članka 131. stavak 3. KZ-a, tj. zbog povrede prava na rad; 1 na kazneno djelo iz članka 279. KZ-a, tj. zbog krivotvorenja službene ili poslovne isprave; 1 na kazneno djelo iz članka 305. KZ-a, tj. zbog davanja lažnog iskaza te 1 na kazneno djelo iz članka 317. KZ-a, tj. zbog skidanja i povrede službenog pečata i znaka.

U ovom izvještajnom razdoblju inspektori rada za radne odnose su, u skladu s odredbama članka 35. ZIR-a u 1.851 slučaju (tijekom 2014. u 2.099 slučajeva) izvijestili druga nadležna tijela, o nezakonitostima koje su uočili tijekom inspekcijskog nadzora iz svoje nadležnosti, a u pogledu kojih inspektori rada nisu ovlašteni postupati, već je nadležno postupati drugo tijelo. Obavijesti o uočenim nezakonitostima upućene su, primjerice, Ministarstvu financija o sumnjama u


17

nezakoniti obračun i isplatu plaća, uključivo i uplatu poreza, prireza i doprinosa „iz“ i „na“ plaće; isplatu dijela plaće uz plaćanje poreza, prireza i doprinosa, a dijelom bez plaćanja istih; neplaćanje uvećanih doprinosa s osnova prekovremenog rada, noćnog rada, za rad u dane blagdana i neradne dane; zatim Carinskoj upravi Ministarstva financija zbog sumnje u obavljanje neregistrirane djelatnosti, Turističkoj inspekciji Ministarstva turizma, Sanitarnoj inspekciji Ministarstva zdravlja, Prosvjetnoj inspekciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Građevinskoj inspekciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, centrima za socijalnu skrb i dr.

4.3.2. Područje zaštite na radu

U području zaštite na radu, inspektori rada su tijekom 2015. godine obavili i okončali 8.733 inspekcijskih nadzora (2014. - 8.230 obavljenih nadzora), prema planiranim prioritetima, kako slijedi:

1.658 nadzora povodom ozljeda (2014. - 1.544 nadzora)

22 nadzora povodom profesionalnih bolesti (2014. - 41 nadzor)

1.208 nadzora na gradilištima, šumarskim radilištima i radilištima u brodogradnji (2014. - 1.977 nadzora)

890 nadzora povodom podnesaka i odbijanja rada radnika (2014. - 581 nadzor)

2.509 nadzora u ostalim rizičnim djelatnostima (2014. - 2.210 nadzora)

1.629 nadzora u manje rizičnim djelatnostima (2014. - 1.411 nadzora)

666 potvrda glavnog projekta (2014. - 378 nadzora)

151 tehničkih pregleda građevine (2014. - 88 nadzora)


18

Uz navedeni broj nadzora obavljeno je 2.867 nadzora kojima se obavljala kontrola izvršenja rješenja inspektora (2014. - 1.992 nadzora).

Inspektori su obavljali i druge poslove, kao što su dvadesetčetirisatna dežurstva radi mogućih dojava ozljeda na radu, sudjelovanje na raspravama povodom podnesenih prijava kod nadležnih sudova, sudjelovanje na sjednicama odbora za zaštitu na radu, sastancima, stručnim usavršavanjima i sličnim poslovima koji se ne evidentiraju kao inspekcijski nadzori.

U skladu s odredbama ZIR-a i ZZR-a, a na temelju utvrđenih činjenica u obavljenim nadzorima, poduzete su sljedeće inspekcijske mjere:

doneseno je 2.107 naredbi poslodavcima o otklanjanju različitih nezakonitosti

doneseno je 2.096 zabrana korištenja sredstava rada, zabrana opasnih postupaka i naređenja poslodavcima o udaljavanju radnika s poslova za koje ne ispunjavaju propisane uvjete

izvršeno je 6 pečaćenja neispravnih sredstava rada kod poslodavaca

doneseno je 1 rješenje o osnovanosti odbijanja rada radnika i 3 rješenja o postupcima na temelju ZUP-a

izrečeno je 624 novčanih kazni na mjestu izvršenja prekršaja u ukupnom iznosu 4.210.600,00 kn, od čega je naplaćeno 2.938.500,00 kn

izdani su prekršajni nalozi odnosno obavezni prekršajni nalozi za 147 prekršaja u ukupnom iznosu 3.925.900,00 kn, od čega je naplaćeno 156.260,33 kn, a u odnosu na 70 prekršaja uloženi su prigovori koji su u skladu s prekršajnim pravom proslijeđeni na rješavanje nadležnim prekršajnim sudovima

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U

72

6

10

2.0

91

84

23

3

1.5

65

1.1

02

24

6

46

9

46

71

20

16

3

40

51

11

0

33

4

60

49

8

0

0

Bro

j in

spek

cijs

kih

nad

zora

Djelatnosti po NKD 2007

Broj inspekcijskih nadzora u području zaštite na radu

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B. Rudarstvo i vađenje C. Prerađivačka industrija D. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom F. Građevinarstvo G. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala H. Prijevoz i skladištenje I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J. Informacije i komunikacije K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L. Poslovanje nekretninama M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P. Obrazovanje Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R. Umjetnost, zabava i rekreacija S. Ostale uslužne djelatnosti T. Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava ... U. Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela


19

podneseno je 95 kaznenih prijava protiv 145 osoba, zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela

dano je 1.029 savjeta poslodavcima i osobama kod poslodavca odgovornim za provedbu propisa o zaštiti na radu

izdano je 663 potvrda glavnog projekta za izgradnju građevina namijenjenih za rad i 3 rješenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta

podneseno je 78 obavijesti različitim nadležnim tijelima o sumnjama u nezakonitosti za koje inspektori rada nisu ovlašteni postupati i druge mjere

Inspektori su najčešće utvrđivali sljedeće nezakonitosti (redom prema učestalosti):

rad s neispravnim sredstvima rada

rad radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način

rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, a da prethodno poslodavac nije utvrdio ispunjava li radnik propisane uvjete

ne organiziranje pružanja prve pomoći

ne izvršavanje obveze procjenjivanja rizika pri obavljanju poslova na mjestu rada

neredovito ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, te radnog okoliša

ne izvršavanje obveze pregleda i ispitivanja sredstava rada

ne izvršavanje obveze ispitivanja radnog okoliša

obavljanje opasnih radnih postupaka bez planiranja i razrađivanja tehnologije rada na način da se ne ugrožava život i zdravlje radnika

ne obavještavanje Inspektorata rada o smrtnoj ili teškoj ozljedi.

Od 95 podnesenih kaznenih prijava u području zaštite na radu, 56 je podneseno zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti – dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom (članak 215. stavci 2. i 3. KZ-a), 3 zbog uništenja ili oštećenja zaštitnih naprava na radu (članak 217. stavci 1. i 2. KZ-a), zatim 35


20

kaznenih prijava zbog opasnog izvođenja građevinskih radova (članak 221. stavci 1. i 2. KZ-a), u vezi s člankom 222. stavcima 1., 2., 3. i 4. KZ-a (primjerice u slučaju uklanjanja zaštitne naprave na stroju ili uklanjanja znaka sigurnosti ili općenito u slučaju obavljanja radnih postupaka bez primjene propisanih pravila zaštite na radu) te 1 prijava zbog kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenje službene ili poslovne isprave (članak 279. stavci 1. i 2. KZ-a).

4.3.3. Djelovanje inspektora rada i ostalih državnih službenika u Središnjem uredu

Postupajući u okviru svoje nadležnosti inspektori rada i viši inspektori rada u Središnjem

uredu pripremali su nacrte drugostupanjskih rješenja za Povjerenstvo za žalbe Inspektorata rada i prijedloge odgovora na tužbe protiv rješenja Povjerenstva za žalbe Inspektorata rada. U 2015. godini pripremljeno je ukupno 135 nacrta drugostupanjskih rješenja (121 u području radnih odnosa i 14 u području zaštite na radu), te ukupno 14 nacrta odgovora na tužbe protiv rješenja Povjerenstva za žalbe Inspektorata rada (11 iz upravnog područja radnih odnosa i 3 iz upravnog područja zaštite na radu).

Uz navedene poslove, inspektori rada Središnjeg ureda obavljali su i sljedeće poslove:

pripremili uputu o postupanju inspektora rada na temelju odredbi članka 20.d ZOPRUS-a te pojašnjenje postupanja u vezi naplate novčanih kazni i drugih prihoda državnog proračuna i postupanja s potvrdama o naplaćenoj novčanoj kazni

zbog neisplaćenih plaća odnosno naknada plaća radnicima, donosili rješenja o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koja poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, u skladu s odredbama članka 20.d ZOPRUS-a, a prema dostavljenim podatcima Porezne uprave i AORPS-a

pripremili i održali stručne sastanke sa inspektorima rada na kojima su razmatrana pitanja nadzora provedbe propisa

pružali stručnu pomoć inspektorima, voditeljima službi, voditeljima ispostava i pročelnicima područnih ureda pri rješavanju pojedinačnih složenijih predmeta, kao i svaku drugu stručnu pomoć u cilju podizanja stručnosti i profesionalnosti te postizanja boljih rezultata rada svih inspektora prvog stupnja, te o uočenim nedostacima u postupku obavještavali područne urede (u okviru toga obavljeni su pregledi svih spisa o inspekcijskim nadzorima povodom smrtnih ozljeda na radu te su inspektori Središnjeg ureda upozoravali inspektore u područnim uredima i ispostavama na pojedine propuste u vođenju inspekcijskog nadzora i djelovali na ujednačavanje rada inspektora na cijelom području Republike Hrvatske)

pripremali različita pojedinačna izvješća, redovita tromjesečna izvješća i godišnje izvješće o radu kao i izvješća potrebna drugim tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, pučkom pravobranitelju, pravobraniteljici za djecu, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, nevladinim udrugama i slično

sudjelovali pri izradi nacrta više zakona i drugih propisa, odnosno davali mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa

koordinirali rad i organizirali inspekcijske nadzore u provedbi IPARD programa za Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u provedbi


21

koordiniranih nadzora kod poslodavaca koji koriste posebno rizična postrojenja s Inspekcijom zaštite okoliša, te kod poslodavaca koji imaju licencije Hrvatske obrtničke komore za obavljanje praktične nastave

sudjelovali u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije (Senior Labour Inspectors' Committee - SLIC) i radnim tijelima toga Odbora, odnosno u radu SLIC-ENFORCEMENT i SLIC-MACHEX

obavljali razmjenu podataka s inspekcijama rada država članica Europske unije u sustavu Knowledge Sharing System – KSS

sudjelovali u evaluaciji belgijske inspekcije rada

proveli više različitih oblika međunarodne suradnje s inspekcijama rada

koordinirali rad i organizirali inspekcijske nadzore kod poslodavaca u provedbi kampanje „Procjena rizika“

okončali rad na ukupno 3.589 neupravnih predmeta i obavili 250 inspekcijskih nadzora

sudjelovali u radu ispitnih povjerenstava u svojstvu ispitivača na državnim stručnim ispitima za inspektore rada koje organizira Ministarstvo uprave, na državnim stručnim ispitima za stručnjake za zaštitu na radu i za koordinatore zaštite na radu koje organizira Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, te državnim stručnim ispitima za poslove gradnje koje organizira Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

organizirali rad i sudjelovali u radu Stručne skupine za zaštitu na radu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava

sudjelovali u radu Stručnog savjeta Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, u radu Komunikacijske radne skupine u sustavu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te u radu Stručnog vijeća u postupku izdavanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti

sudjelovali kao članovi odbora za ocjenjivanje ponuda u okviru projekta IPA 2012 „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada („Moonlighting“)

pripremili veći broj dopisa i odgovora na podneske radnika, radničkih vijeća, sindikata, poslodavaca, udruga poslodavaca, te nekih pravnih osoba s javnim ovlastima, a u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava iz radnih odnosa i zaštite na radu.

Za potrebe ujednačenog postupanja inspektora, inspektori Središnjeg ureda su izradili više mišljenja i pojašnjenja o postupanjima inspektora rada u pojedinim slučajevima.

U području praćenja i unaprjeđenja rada prati se poštovanje pravila struke, zakonitost, pravodobnost i ujednačenost postupanja inspektora u obavljanju inspekcijskih nadzora i u poduzimanju odgovarajućih mjera po provedenim inspekcijskim nadzorima, s krajnjim ciljem povećanja profesionalnosti, kvalitete i učinkovitosti rada inspektora, kao i otkrivanje i sprječavanje protuzakonitih aktivnosti i zlouporabe ovlasti.

Kako bi se ostvarili što kvalitetniji rezultati u području praćenja i unaprjeđenje rada tijekom 2015. godine u Inspektoratu rada su se provodili redoviti kontrolno-instruktivni nadzori nad stručnim radom inspektora rada (obavljeno je 15 kontrolno-instruktivnih nadzora). Kontrolno-instruktivni nadzori su obavljani u ustrojstvenim jedinicama u kojima su nadzirani inspektori raspoređeni i obuhvaćali su razdoblje od godine dana, tj. sve upravne i neupravne predmete


22

nadziranih inspektora otvorene u tom razdoblju. Svrha ovih nadzora bila je utvrditi poštovanje pravila struke, zakonitost, pravodobnost i ujednačenost postupanja inspektora u obavljanju inspekcijskih nadzora i u poduzimanju odgovarajućih mjera po provedenim inspekcijskim nadzorima, s ciljem povećanja kvalitete i unaprjeđenja rada nadziranih inspektora.

Na uočene nepravilnosti i nedostatke inspektorima je ukazano već u tijeku obavljanja kontrolno-instruktivnog nadzora, a detaljno i iscrpno u pisanom nalazu Izvješća o obavljenom kontrolno-instruktivnom nadzoru koji je dostavljan inspektoru kod kojega je obavljan kontrolno instruktivni nadzor te nadređenima. U izvještajnom razdoblju obavljeno je više unutarnjih nadzora.

U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je ukupno 60 podnesaka u kojima se iznosio neki oblik nerazumijevanja postupanjem inspektora ili nezadovoljstva tim postupanjem. Svaki takav podnesak je razmotren te je nakon izvršenog uvida u spis predmeta i zatraženog detaljnog pisanog očitovanja inspektora koji je vodio postupak, podnositelju pisano odgovoreno. U većini slučajeva je utvrđeno da se radi o neosnovanim pritužbama, dok je u nekoliko pritužaba utvrđena osnovanost istih, ponajviše u pogledu slanja nejasne obavijesti nakon obavljenog nadzora, pa je od inspektora na čiji rad su se odnosile pritužbe, zatraženo da podnositelju dodatno pojasne utvrđeno stanje i poduzete mjere, ili ponove odnosno dopune obavljanje inspekcijskih nadzora. U 2015. godini smo zaprimili ukupno 62 upita koji se odnose na informiranje javnosti o događajima i pojavama iz djelokruga inspektora rada na koje su pripremani odgovori.

Tijekom 2015. godine, zbog teške povrede službene dužnosti protiv jednog državnog službenika s ovlastima obavljanja inspekcijskih poslova, pred nadležnim Službeničkim sudom, pokrenut je postupak zbog teške povrede službene dužnosti u kojemu je Službenički sud donio osuđujuću odluku kojom je taj državni službenik pravomoćno kažnjen novčanom kaznom u visini 10 % od plaće tijekom šest mjeseci.

5. VAŽNE POJAVE U OBAVLJANJU INSPEKCIJSKIH POSLOVA

5.1. Područje radnih odnosa

Aktivnosti inspektora rada za radne odnose ponajprije su se odnosile na pravodobno obavljanje inspekcijskih nadzora po podnescima - zahtjevima po kojima inspektori imaju obvezu donijeti rješenje u propisima točno određenim rokovima, kao što je, primjerice:

- rješavanje o zahtjevu zakonskog zastupnika za izdavanjem odobrenja za sudjelovanje (uz naplatu) osoba mlađih od petnaest godina ili osoba s petnaest i starijih od petnaest, a mlađih od osamnaest godina koje pohađaju obvezno osnovno obrazovanje u snimanju filmova, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela

- rješavanje o zahtjevu za ostvarivanjem prava prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja i drugih osoba iz članka 35. stavka 1. ZPHB-a, osoba iz članka 48.f Zakona o zaštiti civilnih i vojnih invalida rata te osoba s invaliditetom, te osoba iz članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i dr.


23

Inspektori rada su dalje prioritetno obavljali i inspekcijske nadzore po podnescima radnika, radničkih vijeća, sindikata, poslodavaca, inspekcijskih službi i drugih tijela državne uprave, odnosno drugih pravnih i fizičkih osoba po kojima su inspektori u skladu s odredbama članka 223. stavak 3. ZR-a odnosno članka 42. stavak 2. ZUP-a dužni obaviti inspekcijski nadzor te su o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavještavali podnositelje kada su to bili dužni učiniti.

U području radnih odnosa tijekom 2015. godine, po podnescima - predstavkama obavljeno je ukupno 5.568 nadzora, dok je 610 inspekcijskih nadzora obavljeno u okviru akcija koje su organizirane ciljano kod poslodavaca u određenim djelatnostima ili na određene okolnosti. Navedeni inspekcijski nadzori predstavljaju 66,8% (65,4% u 2014.) od ukupnog broja svih inspekcijskih nadzora inspektora rada za radne odnose.

Daljnje prioritetne aktivnosti inspektora bile su usmjerene na ciljane nadzore provedbe propisa koji se odnose na: zakonitost zapošljavanja i prijavljivanja radnika nadležnim tijelima mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja (uključujući zakonitost rada stranaca i zapošljavanja maloljetnika), zakonitost zapošljavanja sezonskih radnika u poljoprivredi, radno vrijeme, odmore (stanka, dnevni, tjedni i godišnji odmor), evidencije o radnicima (osobito evidencije radnog vremena), izvršenje obveze poslodavca o dostavi radnicima u propisanim rokovima obračuna plaća, naknada plaća i otpremnina propisanog sadržaja, kao i obračuna dugovanih, a neisplaćenih plaća, naknada plaća i otpremnina, isplatu plaće i dr.

U svih pet područnih ureda Inspektorata rada tijekom 2015. godine bili su organizirani akcijski nadzori koji su u pravilu započinjali istovremeno u svim područnim uredima, kod većeg broja poslodavaca iz određene djelatnosti ili na određene okolnosti, a u iste je bila uključena većina inspektora rada iz sjedišta područnih ureda i ispostava, prema potrebi i ocjeni rukovoditelja. Tako su primjerice, akcijski nadzori obavljani kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i malo; tijekom turističke sezone kod poslodavaca koji u priobalju i na otocima obavljaju djelatnost ugostiteljstva i turizma; kod poslodavaca u djelatnosti poljoprivrede na okolnost sezonskog rada u poljoprivredi; kod poslodavaca koji su prijavili mlade osobe na obvezno mirovinsko osiguranje uz korištenje prava na oslobađanje od plaćanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu, jer je postojala osnovana sumnja da nisu udovoljavali zakonskim uvjetima za korištenje te olakšice; po obavijesti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kod poslodavaca koji su radnike prijavili ili odjavili nakon isteka propisanog roka;

Svrha, odnosno cilj svih provedenih akcijskih nadzora bio je ponajprije suzbijanje nezakonitog rada („rada na crno“) i nezakonitosti u pogledu primjene propisa o plaći, radnom vremenu i odmorima, kao i zaštita maloljetnika, poduzimanjem propisanih zakonskih mjera protiv poslodavaca kod kojih su nezakonitosti utvrđene.

Provedenim inspekcijskim nadzorima utvrđeno je da je nezakoniti rad radnika bio prisutan u skoro svim djelatnostima, a osobito u: ostalim uslužnim djelatnostima; građevinarstvu; trgovini; djelatnosti pružanja usluga i smještaja te pripreme i usluživanja hrane; prerađivačkoj industriji; poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Nezakoniti rad radnika najčešće je bio izražen kao:

zapošljavanje radnika bez prethodnog sklapanja ugovora o radu u pisanom obliku, odnosno bez prethodnog uručenja radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru, kada taj ugovor nije sklopljen u pisanom obliku

zapošljavanje radnika na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos na temelju različitih


24

prividnih (simuliranih) obvezno pravnih ugovora (najčešće ugovora o djelu) kojima se prikriva radni odnos, umjesto ugovora o radu

neprijavljivanje radnika nadležnim tijelima mirovinskoga ili zdravstvenoga osiguranja

zapošljavanje ili rad stranaca u Republici Hrvatskoj protivno zakonu ili bez prijave nadležnim tijelima mirovinskoga ili zdravstvenoga osiguranja, kada je to obvezno,

zapošljavanje sezonskih radnika za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi protivno propisima i sl.

Iako se obavljenim nadzorima još uvijek utvrđuje priličan broj nezakonitosti u pogledu zapošljavanja, valja naglasiti da se broj radnika za koje su inspektori rada u 2015. godini tijekom nadzora utvrdili da rade neprijavljeni na obvezna osiguranja ili stranaca koji nezakonito rade iznosio 1.073 (u 2014. broj takvih radnika i stranaca bio je 867), što u usporedbi s 2014. predstavlja blago povećanje. Ocjenjujemo da se u 2015. neprijavljeni rad nije stvarno povećao nego da je na navedeno blago povećanje otkrivanja te nezakonitosti utjecala promjena propisanog roka prijave radnika na obvezno mirovinsko osiguranje koja se prema promijenjenim odredbama propisa o mirovinskom osiguranju sada mora obaviti prije početka rada. S tim u vezi valja podsjetiti na značajno smanjenje utvrđenog neprijavljenog rada u 2014. i 2015. u usporedbi s ranijim godinama, jer je u razdoblju od 2011. do 2013., nadzorima prosječno godišnje otkrivano 1.709 takvih radnika. U Inspektoratu rada se ocjenjuje da je smanjenje utvrđenog neprijavljenog rada zadnje dvije godine rezultat niza mjera i aktivnosti koje su s tim u vezi zadnje vrijeme poduzete, tj. intenziviran je nadzor neprijavljenog rada te je stupilo na snagu više promjena u propisima koje su pozitivno djelovale na legaliziranje neprijavljenog rada, a nastupile su i druge okolnosti koje su imale utjecaj na nezakoniti rad (primjerice: propisana je mogućnost pojednostavljenog sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; sklapanja ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; redefiniran je propisani rok prijave na obvezno mirovinsko osiguranje na način da je poslodavac radnika obvezan prijaviti prije početka rada; omogućen je zaposlenima u punom radnom vremenu „dopunski rad“ u propisanom trajanju; omogućeno je zapošljavanja većine umirovljenika do polovice punog radnog vremena uz zadržavanje prava na ostvarenu mirovinu; fleksibilnije je uređeno radno vrijeme i dnevni odmor radnika, a valja s tim u vezi podsjetiti i da je Republika Hrvatska postala članica Europske unije i da za rad većeg broja stranaca više nisu potrebne dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada, zbog čega su smanjeni i razmjeri otkrivenog nezakonitog rada stranaca).

U 2015. godini je utvrđen i značajan broj nezakonitosti koji se odnose na plaće, bilo da se odnose na neisplatu minimalne plaće ili nezakoniti obračun i isplatu plaća, uključujući pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i sl. Kako Porezna uprava Ministarstva financija nadzire obračune doprinosa, poreza i prireza, obavljajući nadzore iz svoje nadležnosti inspektori rada su o svojim saznanjima i sumnjama u zakonitost financijskog poslovanja poslodavaca redovito obavještavali to tijelo. Unatoč tomu što je i u 2015. obavljen značajan broj nadzora u okviru djelokruga inspektora rada u pogledu isplata plaća, ocjenjujemo da na dosljednije izvršenje obveza isplate plaća odnosno naknada plaća učinkovitije djeluje u ZOPRUS-u propisana nova mjere privremenog osiguranja naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec. U


25

skladu s odredbom članka 20.d ZOPRUS-a, a prema dostavljenim podatcima Porezne uprave i AORPS-a, zbog neisplaćenih plaća za rujan 2015. odnosno zbog neizvršenih navedenih obveza poslodavaca, inspektori rada su donijeli navedenu privremenu mjeru za 6293 poslodavca (zbog neisplaćenih plaća za 21.647 radnika), a zbog neisplaćenih plaća za listopad 2015., za 4087 poslodavca (zbog neisplaćenih plaća za 11.542 radnika). Detaljniji pregled podataka o postupanju prema ZOPRUS-u nalazi se u Tablici 3. koja je u prilogu ovom Izvješću. No, ovi poslovi nisu poslovi inspekcijskoga nadzora, a nakon stupanja na snagu ZOPRUS-a skoro su u potpunosti angažirali raspoloživo vrijeme inspektora rada u području radnih odnosa, zbog čega oni nakon stupanja na snagu ZOPRUS-a skoro više i ne obavljaju svoje prioritetne poslove inspekcijskoga nadzora. Budući da navedeno postupanje daje pozitivne rezultate, jer se prema podatcima iz mjeseca u mjesec smanjuje broj poslodavaca i radnika za koje se poduzima navedena mjera privremenog osiguranja naplate i budući da to nisu poslovi inspekcijskoga nadzora, a mogu ih obavljati bilo koji državni službenici, predlažemo žurni nastavak ranije već započetih međuresornih razgovora Ministarstva i Ministarstva financija radi pripreme izmjena propisa kojima će se propisati da te poslove obavljaju državni službenici Ministarstva financija koji u skladu s financijskim propisima i raspolažu za takvo postupanje svim relevantnim podatcima.

Iako iz evidencija o obavljenim inspekcijskim nadzorima proizlazi da je nakon stupanja na snagu ZR-a (7. kolovoza 2014.) manji broj utvrđenih nezakonitosti poslodavaca koje se odnose na radno vrijeme i odmore radnika nego do tada, valja naglasiti da nezakonitosti u pogledu radnog vremena i odmora i dalje spadaju u desetak najčešće otkrivenih nezakonitosti iz ZR-a. Ocjenjujemo da je nešto manji broj nezakonitosti u pogledu radnog vremena i odmora uglavnom posljedica fleksibilnijeg uređenja radnog vremena i odmora u ZR-u, budući da je značajan broj poslodavaca nakon stupanja na snagu ZR-a, raspored radnog vremena uredio u nejednakom dnevnom, tjednom odnosno mjesečnom trajanju, a neki poslodavci su kolektivnim ugovorima već ugovorili i nejednaki raspored radnog vremena kao ukupni fond radnih sati za određeno razdoblje (članak 66. stavak 9. ZR-a – tzv. „banka sati“). Kod takvih poslodavaca, najčešće se tek istekom razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena može utvrditi jesu li i koliko sati radnici radili prekovremeno. Budući da radnici ponekad iz straha zbog mogućih negativnih posljedica tijekom inspekcijskoga nadzora ne daju istinite izjave o svom radnom vremenu, u slučajevima kada se iz drugih raspoloživih podataka o tomu ne mogu prikupiti relevantne činjenice i dokazi, inspektorima su o tomu dragocjena i saznanja radničkih vijeća i sindikata.

Tijekom obavljanja inspekcijskih nadzora inspektori rada su na zahtjev poslodavaca iste savjetovali o načinu najučinkovitije primjene odredbi propisa čiju su provedbu nadzirali, a radnike - podnositelje predstavki u pogledu ostvarivanja pojedinačnih prava iz radnog odnosa (vezano za odredbu članka 133. ZR-a kojom je propisana sudska zaštita prava iz radnog odnosa te o načinu naplate potraživanja po osnovi radnog odnosa, u skladu s odredbama propisa o ovrsi i predstečajnom postupku odnosno do 1. rujna 2015. predstečajnoj nagodbi na temelju kojih je radnicima omogućeno da na jednostavniji način, izravnom naplatom putem Financijske agencije ostvare svoja novčana potraživanja prema poslodavcu s osnova radnog odnosa, a koja se odnose na neisplatu dospjelog iznosa plaće, naknade plaće i otpremnine). Još uvijek iz nekih podnesaka radnika proizlazi očekivanje da inspektor rada u inspekcijskom postupku, osim poduzimanja mjera na koje je propisima ovlašten, preuzme i ulogu suda, tj. očekivanje da inspektor umjesto suda riješi spor nastao između radnika i poslodavca. Na to vjerojatno utječe i još uvijek prilično dugo trajanje sudskih postupaka u pogledu otkaza ugovora o radu, u pogledu nekih materijalnih potraživanja i drugih prava radnika.


26

5.2. Područje zaštite na radu

Tijekom 2015. godine obavljeno je 1.658 inspekcijskih nadzora povodom obavijesti o ozljedama na prostorima poslodavaca, od toga 1.480 nadzora povodom obavijesti o smrtnim i teškim ozljedama na radu.

Inspekcijskim nadzorima je utvrđeno da je ukupno stradalo 1.571 osoba. Od toga broja je:

- 159 osoba lakše ozlijeđeno;

- 1.376 osoba teže ozlijeđeno;

- 36 osoba smrtno stradalo.

Od 1.376 teže ozlijeđenih osoba na prostorima poslodavaca, 6 učenika/naučnika i 1 maloljetni naučnik su teže ozlijeđenI za vrijeme obavljanja praktičnog osposobljavanja.

Od 36 smrtno stradalih osoba na prostorima poslodavaca:

- 9 osoba je umrlo od posljedice akutne ili kronične bolesti;

- 7 osoba nisu bili radnici ni osobe na radu ni druge osobe u smislu ZZR-a;

- 20 smrtno stradalih osoba bili su radnici i osobe na radu.

Od 20 smrtno stradalih radnika i osoba na radu (u razdoblju 2010. – 2014. prosječno su godišnje smrtno stradala 28 radnika i osobe na radu):

- 17 radnika su imali zasnovan radni odnos na propisani način;

- 1 radnik nije imao zasnovan radni odnos na propisani način;

- 2 su osobe bile osobe na radu u smislu ZZR-a.

Svi smrtno stradali radnici i osobe na radu bili su muškarci, u dobi od 18 do 60 godina, a od tih 20 stradalih radnika i osoba, 17 je bilo starije od 40 godina, a 10 starije od 50 godina.

Od 17 radnika, koji su imali zasnovan radni odnos na propisani način, 4 radnika je poginulo na prostorima poslodavaca koji obavljaju djelatnost u području - Građevinarstvo; 5 radnika na prostorima poslodavaca koji obavljaju djelatnost u području - Prerađivačka industrija; 2 radnika na prostorima poslodavaca koji obavljaju djelatnost u području - Prijevoz i skladištenje; te po 1 radnik na prostoru poslodavca koji obavlja djelatnost u području - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (odjeljak Šumarstvo i sječa drva); u području - Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljak Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada te oporaba materijala); u području - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (odjeljak Smještaj); u području - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; u području - Umjetnosti, zabave i rekreacije; te u području - Ostale uslužne djelatnosti.

Jedan smrtno stradali radnik, koji nije imao zasnovan radni odnos na propisani način, poginuo je na prostoru poslodavca koji obavlja djelatnost u području Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, odjeljak Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima.

Od 2 smrtno stradale osobe na radu, 1 osoba je poginula na prostoru poslodavca koji obavlja djelatnost u području - Građevinarstvo, odjeljak Specijalizirane građevinske djelatnosti,


27

te 1 osoba u području - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odjeljak Smještaj.

Od 1.376 teže ozlijeđenih osoba na prostorima poslodavaca 334 su žene.

Najveći broj, ukupno 481 teško (uključujući i smrtno) ozlijeđenih radnika i osoba na radu, bilo je na prostorima poslodavaca koji obavljaju djelatnost u području - Prerađivačka industrija, a 220 radnika i osoba na radu u području - Građevinarstvo.

Od utvrđenih uzroka ozljeda radnika i osoba na radu, najčešći je uzrok izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, u 516 slučajeva.

Povodom zaprimljenih obavijesti o utvrđenim profesionalnim bolestima radnika, obavljen je 21 inspekcijski nadzor, kojima je obuhvaćeno 32 oboljela radnika, od toga 9 žena i 23 muškaraca. Najveći broj oboljelih, 4 žene i 13 muškaraca (ukupno 17 radnika), oboljelo je od bolesti dišnog sustava uzrokovanih azbestom. Tijekom 2015. godine zaprimljene su 2 obavijesti o sumnji u mogućnost nastanka profesionalne bolesti radnika, jedna kod poslodavca koji obavlja djelatnost u području - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (odjeljak Šumarstvo i sječa drva) i jedna kod poslodavca koji obavlja djelatnost u području Prerađivačka industrija (odjeljak Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme).

U provedbi Programa rada Inspektorata rada za 2015. godinu, obavljani su inspekcijski nadzori u kampanji primjene propisa o procjeni rizika pri obavljanju poslova na mjestu rada u skladu s odredbama ZZR-a i Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“ broj 112/14; dalje u tekstu: PIPR). Kampanja je planirana i provedena zbog promjene propisa o rizicima na mjestu rada koji su stupili na snagu 29. studenoga 2014. godine, uz prelazni period, u kojemu procjena opasnosti izrađena na temelju prije važećih propisa prestaje važiti kada nastupe promjene u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika, ako se dogodila smrtna, skupna ili teža ozljeda radnika, u slučaju profesionalne bolesti, te u slučaju proteka roka od dvije godine od posljednje revizije procjene opasnosti.


28

Radi ujednačenog postupanja inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora, Središnji ured Inspektorata rada je izradio Uputu za provedbu nadzora i obrazac kontrolne liste te je provedeno upoznavanje inspektora rada za zaštitu na radu u područnim uredima. Inspektori rada su u obavljanju inspekcijskih nadzora uz obvezu kontrole primjene propisa o izradi procjene rizika vezano uz utvrđivanje rizika koji su prisutni na mjestu rada i dostupnost procjene rizika na mjestu rada, utvrđivali i činjenice o mjestu rada radnika, poslova koje obavlja, sredstava rada i osobne zaštitne opreme. Inspektori su procijenjene rizike na mjestu rada usporedili sa izrađenom procjenom rizika odnosno opasnosti, te poduzeli propisane inspekcijske mjere. U slučaju da poslodavac nema propisanu procjenu rizika odnosno procjenu opasnosti, ili procjena ne odgovara postojećim rizicima na radu ili nije dostupna radniku na mjestu rada, inspektor je u skladu s odredbama članka 92. stavak 1. ZZR-a, obvezan rješenjem narediti poslodavcu da izradi procjenu rizika za poslove na konkretnom mjestu rada, odnosno da procjenu rizika učini dostupnom radniku na mjestu rada, te u skladu s odredbama članka 98. stavak 1. ZZR-a, poslodavcu naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja. O svakom nadzoru dostavljeno je izvješće Središnjem uredu Inspektorata rada. Važniji podatci o obavljenim nadzorima u kampanji prikazani su u tablici:

POSLODAVCI

Broj obavljenih

nadzora

Donesene inspekcijske mjere

Savjeti po čl.

29. ZIR

Upravne mjere Prekršajne kazne

Po čl.91. ZZR

Po čl.92. ZZR

novčana kazna

prekršajni nalog

više od 500 zaposlenih

176 148 15 10 16 1

250-499 zaposlenih

249 100 22 25 18 0

50-249 zaposlenih

1317 354 72 106 48 5

U K U P N O 1742 602 109 141 82 6

Upravne mjere po članku 91. ZZR-a odnose se na zabranu uporabe sredstava rada, osobne zaštitne opreme, obavljanje radnih postupaka protivno pravilima zaštite na radu, udaljenje s mjesta rada radnika koji ne ispunjava propisane uvjeta ili se opravdano pretpostavlja da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Upravne mjere po članku 92. ZZR-a odnose se na naredbe poslodavcu da u primjerenom roku otkloni nezakonitosti u provođenju Zakona i propisa zaštite na radu utvrđene u tijeku nadzora.

U vezi nezakonitosti primjene propisa o procjeni rizika na mjestu rada, koje su utvrđene kod 41 poslodavca, donesena je 41 upravna mjera po članku 92. stavak 1. ZZR-a, kojima je naređeno poslodavcu da izradi procjenu rizika, odnosno da procjenu rizika učini dostupnom radniku na mjestu rada i izrečene 82 novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, te izdano šest prekršajnih naloga. Utvrđene su nezakonitosti u vezi primjene propisa o procjeni rizika u podjednakom broju poslodavaca u svim djelatnostima, a najveći broj poslodavaca koji obavljaju


29

djelatnost u području hoteli i sličan smještaj (ukupno 8 poslodavaca). U odnosu na broj zaposlenih radnika kod poslodavca, najviše je nezakonitosti u primjeni propisa o procjeni rizika na mjestu rada utvrđeno kod velikih poslodavaca koji zapošljavaju 500 i više radnika.

Promjene propisa u području zaštite na radu, prije svega stupanje na

snagu ZZR-a i ZIR-a 2014. godine i nastavno na to donošenje provedbenih propisa tijekom 2014. i 2015. godine, bitno je utjecalo na način rada inspektora rada. Te se promjene najviše očituju u strukturi poduzetih inspekcijskih mjera. ZIR-om je uvedena inspekcijska mjera savjetovanja poslodavca o učinkovitoj provedbi propisa, a ZZR-om je smanjen broj obilježja prekršajnih djela s 92 na 20 prekršaja i pri tome su inspektori rada obvezani naplaćivati mandatne kazne koje su propisane, u prosječno tri puta manjem iznosu nego što su bile propisane u prije važećem Zakonu o zaštiti na radu. Iz grafikona je vidljivo da, od svih inspekcijskih mjera, prekršajne kazne sudjeluju s 13,3% u 2015. godini, a 2013. godine su sudjelovale s 42,3%. Težište u osiguravanju provedbe propisa zaštite na radu su upravne mjere koje zajedno sa savjetima sudjeluju s 83,2% u 2015. godini, a 2013. godine su upravne mjere sudjelovale s 55% u ukupno poduzetim inspekcijskim mjerama.

6. SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA I SUDJELOVANJE U PROJEKTIMA

6.1. Suradnja s drugim tijelima

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Inspektorat rada surađuje s tijelima državne uprave i drugim tijelima prema ukazanoj potrebi (najčešće s Ministarstvom financija - Poreznom upravom i Carinskom upravom, Ministarstvom unutarnjih poslova, drugim tijelima nadzora i sl.), a s nekim tijelima suradnja se odvija na temelju sklopljenih sporazuma.


30

U skladu sa Sporazumom o suradnji inspekcijskih službi u području zaštite okoliša u provedbi Direktive Vijeća Europske unije 2012/18/EU od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari - SEVESO III direktiva, inspektori rada za zaštitu na radu su obavljali nadzore postrojenja s opasnim tvarima koje mogu izazvati nesreće većih razmjera. Prema planu za 2015. godinu s tim u vezi obavljeno je 62 nadzora, u kojima je zbog utvrđenih propusta doneseno ukupno 16 usmenih rješenja. Od ukupno donesenih upravnih mjera, dvanaest (12) je rješenja na temelju članka 92. ZZR-a, kojima je poslodavcima izrečene naređeno slijedeće:

- izrada Procjene rizika za poslove na mjestu rada (članak 18. ZZR-a)

- provjera osposobljavanja radnika za rad na siguran način (članak 28. ZZR-a)

- postavljanje sigurnosnih znakova, pisanih obavijesti i uputa (članak 62. ZZR-a)

- osnivanje odbora zaštite na radu i sazivanje sjednice odbora, članak (34. ZZR-a)

- ispitivanje parametara radnog okoliša (članak 45. ZZR-a)

- ispitivanje sredstava rada (članak 42. ZZR-a)

- osiguranje zdravstvene zaštite primjerene rizicima (članak 63. ZZR-a).

Na temelju odredbi članka 91. ZZR-a doneseno je četiri (4) rješenja kojima je poslodavcima:

- naređeno da udalje sa samostalnog obavljanja poslova radnike koji nisu osposobljeni za rad na siguran način (članak 27. i 28. ZZR-a)

- naređeno da udalje radnike s obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada, dok ne utvrde ispunjavaju li radnici propisane posebne uvjete (članak 36. ZZR-a)

- zabranjena uporaba sredstava rada (radne opreme, odnosno dijela građevine) (članak 41. i 42. ZZR-a).

U provedbi Memoranduma o razumijevanju s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u svrhu provedbe pretpristupnog financiranja u poljoprivredi kroz program IPARD (2007-2013), a vezano za potrebe utvrđivanja provedbe nacionalnih propisa i standarda Europske unije u području zaštite na radu kod poslodavaca korisnika financiranja, inspektori rada su tijekom 2015. godine obavili ukupno 116 inspekcijskih nadzora. Na osnovi obavljenih inspekcijskih nadzora, inspektori rada Središnjeg ureda su izradili:

- 75 izvješća o primjeni propisa iz područja zaštite na radu na kraju ulaganja i

- 41 izvješće o primjeni propisa iz područja zaštite na radu u ex post kontroli.

U provedbi Memoranduma o razumijevanju s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u svrhu dodjele bespovratnih sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za izvršenje mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., a vezano za potrebe utvrđivanja provedbe nacionalnih propisa i standarda Europske unije u području zaštite na radu kod poslodavaca korisnika financiranja, inspektori rada su tijekom 2015. godine obavili ukupno 427 inspekcijskih nadzora. Na osnovi obavljenih inspekcijskih nadzora, izrađen je jednaki broj izvješća o primjeni nacionalnih propisa iz područja zaštite na radu.

U okviru suradnje s Hrvatskom obrtničkom komorom u provođenju odredbe članka 9. Pravilnika o postupku izdavanja dozvola (licencija) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja („Narodne novine“ broj 37/15), inspektori rada su u području zaštite na radu


31

tijekom 2015. godine obavili ukupno 290 nadzora kod poslodavaca obrtnika i trgovačkih društava. Na osnovi obavljenih inspekcijskih nadzora, izrađen je jednaki broj izvješća o primjeni propisa iz područja zaštite na radu.

U lipnju 2015. godine održana je u Tallinnu, Republika Estonija, završna konferencija o provedenoj inspekcijskoj kampanji ''Prevencija padova na istoj razini i sigurno održavanje reda i čistoće radnog mjesta'', koju je organizirao Odbor viših inspektora rada Europske komisije (Senior Labour Inspectors' Committee - SLIC) u svim državama članicama Europske unije. Na konferenciji je predstavnik inspekcije rada Republike Hrvatske, uz predstavnike Estonije, Portugala, Rumunjske i Švedske, prikazao rezultate kampanje provedene u Hrvatskoj. Prema podatcima o broju nadziranih poslodavaca i ukupnom broju pitanja u vezi s kampanjom, Hrvatska je ostvarila rezultat od 96% pozitivnih odgovora. Na donjem grafikon prikazana je 'ukupna' ocjena stanja u vezi pokliznuća i spoticanja u nekoj državi, utemeljena na ukupnom broju poslodavaca i ukupnom broju pitanja iz kontrolne liste na koja je pozitivno odgovoreno, odnosno u vezi kojih nisu utvrđeni nedostaci u provođenju mjera zaštite na radu. Važno je napomenuti da su kontrolne liste u svim zemljama imale identična pitanja.

Detaljna izvješća o provedenoj kampanji su krajem kolovoza 2015. godine objavljena na internet stranicama estonske inspekcije rada i internet stranicama Ministarstva.

Predstavnica inspekcije rada Republike Hrvatske je u rujnu 2015. godine, na temelju odluke Odbora viših inspektora rada - SLIC, u grupi s inspektorima rada iz Slovenije, Luksemburga, Švedske, Grčke i Bugarske, obavila evaluaciju rada belgijskog Inspektorata rada u području sigurnosti i zaštite zdravlja radnika (SLIC-BELGIUM LI EVALUATION 2015).

Tijekom 2015. godine predstavnik Inspektorata rada aktivno je sudjelovao na dvije plenarne sjednice Odbora viših inspektora rada – SLIC. U svibnju 2015. godine u Rigi (Latvija) održana je sjednica na temu ''Savjetom ili kaznom do efikasnije inspekcija rada'', te u studenome 2015. godine u Luxembourgu (Luksemburg) na temu ''Zapošljavanje inspektora rada i uvođenje u posao''.


32

Ostvarena je suradnja u SLIC-KSS sustavu (Knowledge Sharing System) za razmjenu znanja i podataka elektroničkim putem između inspektorata rada država članica Europske unije, te u radu stručnih radnih grupa SLIC-ENFORCEMENT i SLIC-MACHEX. Suradnjom nacionalnih KSS koordinatora je tijekom 2015. godine odgovoreno na 28 pitanja, pretežito iz područja zaštite na radu, zatim područja radnih odnosa, područja zaštite okoliša i područja zaštite zdravlja, ovisno o djelokrugu rada pojedinih nacionalnih inspektorata rada. Razmijenjene su informacije s nacionalnim inspekcijama rada Belgije, Irske, Nizozemske, Danske, Cipra, Velike Britanije, Estonije, Nizozemske, Austrije, Danske, Grčke i Litve, od kojih je KSS koordinator Republike Hrvatske prikupio informacije o ispitivanju radne opreme i uvjetima za obavljanje radova u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. U okviru radne grupe SLIC-ENFORCEMENT raspravljana su i dogovorena zajednička načela rada, pravila za provedbu evaluacije nacionalnih inspekcija rada, razmjena inspektora rada između država članica Europske unije, te su dane informacije o stanju zaštite na radu, mišljenja i prijedlozi na europsko zakonodavstvo u području zaštite na radu. U okviru radne grupe SLIC-MACHEX raspravljalo se o problematici pri korištenju radne opreme, primjeni novih tehničkih dostignuća, te o normama za radnu opremu. Sastanci radne grupe SLIC-ENFORCEMENT održani su u veljači i listopadu 2015. godine, a sastanak radne grupe 'SLIC-MACHEX' je održan u ožujku 2015. godine, svi u Luksemburgu.

U travnju 2015. godine predstavnici Inspektorata rada su sudjelovali na međunarodnoj konferenciji „Europski okvir suzbijanja neprijavljenog rada“, koja je održana u Dubrovniku, u organizaciji Ministarstva.

U ožujku 2015. godine predstavnici Inspektorata rada su prisustvovali sastanku u Uredu za ljudska prava Vlade RH, na kojem su predstavnici GRETA-e tumačili pitanja u svrhu pripreme izvještaja drugog evaluacijskog posjeta RH o implementaciji Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima. Nakon sastanka dostavljeno je i očitovanje Inspektorata rada GRETI, u svrhu pripreme nacrta navedenog Izvješća, a kojim su pojašnjene ovlasti i djelokrug Inspektorata rada, sektori u kojima inspektori rada obavljaju inspekcijske nadzore te pitanja broja inspektora rada i obavljenih inspekcijskih nadzora i dr.

Dana 2. lipnja 2015. godine održan je sastanak u Bruxellesu u organizaciji Fundamental rights agency (FRA), na kojem su sudjelovali predstavnici država članica EU u svrhu unapređivanja postupaka u borbi protiv teških oblika radnog iskorištavanja. Ciljevi sastanka su upoznavanje stanja u pojedinim državama članicama, određivanje nacionalnih mjerodavnih tijela u čijem je djelokrugu borba protiv teških oblika radnog iskorištavanja i analiza načina na koji FRA može najučinkovitije ostvariti suradnju s takvim tijelima. Na sastanku su sudjelovali predstavnici iz područja socijalne skrbi, unutarnjih poslova, sudstva, inspektori rada (među kojima i predstavnica Inspektorata rada), stručnjaci u polju migracija i trgovanja ljudima, kao i članovi Europske komisije koji su angažirani u stručnim grupama vezanim za EU Direktive iz navedenog područja.

Na konferenciji „Suzbijanje rada na crno i unapređenje prava zaposlenih“, koja je održana u studenom 2015. godine u Beogradu, sudjelovala su dva predstavnika Inspektorata rada.

U okviru programa Odbora viših inspektora rada – SLIC, obavljena je razmjena inspektora rada između Rumunjske i Hrvatske radi upoznavanja s nacionalnim pravilima, načinom rada i iskustvima u suzbijanja neprijavljenog rada, uvjetima rada osoba iz 'trećih zemalja' i upućivanju radnika na rad u zemlje članice Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije. Inspektor rada iz Rumunjske boravio je šest dana u Hrvatskoj kojom prilikom se upoznao s načinom rada inspekcije rada prateći inspektore u inspekcijskim nadzorima organiziranim u


33

Zagrebu i Rijeci radi suzbijanja neprijavljenog rada radnika državljana trećih zemalja (ne EU državljana), što je bila i službena tema posjeta. U uzvratnom posjetu inspektorica rada boravila u Rumunjskoj pet dana, prateći rumunjske kolege u inspekcijskim nadzorima, koji su organizirani na istu temu uz proširenje na uvjete rada raspoređenih radnika.

Predstavnici Inspektorata rada su tijekom 2015. godine aktivno sudjelovali u radu Komunikacijske radne skupine u sustavu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (dalje u tekstu: Komunikacijska radna skupina). Komunikacijska radna skupina je formirana u skladu s preporukama Izvješća o održivosti rezultata Twinning Projekta HR 07 IB OT 01 „Zdravlje i sigurnost na radu“ od 12. svibnja 2013. godine, radi bolje suradnje tijela i institucija uključenih u sustav zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Osim predstavnika Ministarstva, u rad Komunikacijske radne skupine uključeni su Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te Zavod za unapređivanje zaštite na radu. Tijekom 2015. godine u okviru Komunikacijske radne skupine izrađene su „Smjernice za provođenje istraživanja nesreća na radu“, kao pomoć poslodavcima i stručnjacima zaštite na radu u provođenju odredbi članka 21. ZZR-a. Izrađen je anketni upitnik kojim će se utvrđivati informiranost radnika o opasnostima, štetnostima i naporima, odnosno rizicima na radnom mjestu, podatci o eventualnim zdravstvenim tegobama i stresu na mjestu rada, te njihovi stavovi o zadovoljstvu radnim uvjetima. Cilj programa je promicanje zdravlja i sigurnosti na radu u djelatnostima bolnica, trgovina i univerzalnih poštanskih usluga, odnosno kod poslodavaca kod kojih je u 2014. godini na temelju Prijava o ozljedi na radu utvrđen velik broj ozljeda na mjestu rada. Anketiranje radnika i prikupljanje podataka planirano je za 2016. godinu, a prikupljeni podatci će se koristiti kod planiranja i pripreme edukacija za radnike.

U okviru TAIEX sustava Europske Komisije, u ožujku 2015. godine, delegacija crnogorske inspekcije rada je u studijskom posjetu Hrvatskoj upoznata s nacionalnim propisima u području zaštite na radu, s organizacijom i načinom rada Inspektorata rada, te su obavljeni zajednički inspekcijski nadzori u djelatnosti industrije i graditeljstva. Nastavno na uspostavljenu suradnju, predstavnik Inspektorata rada je, uz predstavnika Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, sudjelovao u posjetu crnogorskoj inspekciji rada.

6.2. Sudjelovanje u projektima

U 2015. godini nastavljen je rad na već započetim projektima IPA 2012 „Jačanje politike i kapaciteta za smanjivanje neprijavljenog rada (rad na crno)“, „Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite“ i „Upućivanje radnika: poboljšanje administrativne suradnje i pristupa informacijama (VP/2014/007)“.

6.2.1. IPA 2012 „Jačanje politike i kapaciteta za smanjivanje neprijavljenog rada (rad na crno)“

Ukupna vrijednost projekta je 1.500.000 EUR-a. Od navedenog iznosa 1.000.000 EUR-a je predviđeno za twinning ugovor, a 500.000 EUR-a predviđeno je za ugovor za nabavu opreme (prijenosna računala, prijenosni pisači i vozila). U okviru twinning ugovora u 2016. godini odabrana je zemlja partner, a potpisivanje ugovora se očekuje u 2016. godini. U okviru ugovora o nabavi opreme proveden je javni natječaj te je informatička oprema (prijenosna računala i


34

prijenosni pisači) isporučena u prosincu 2015. godine, dok su automobili isporučeni početkom 2016. godine.

Opći cilj projekta je razvoj učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama protiv neprijavljenog rada (rada „na crno“), kao i jačanje administrativnih kapaciteta relevantnih institucija u ovom sektoru, u skladu s propisima i praksom Europske unije. Projektom za nabavu opreme predviđena je nabava potrebnih sredstava za rad i opreme u cilju unaprjeđenja rada i efikasnosti inspekcijskih nadzora od strane inspektora rada (radnih odnosa), dok je twinning ugovor usmjeren na aktivnosti vezane za planiranje politike u ovom sektoru u cilju smanjenja neprijavljenog rada (rada „na crno“). Projektom se želi postići smanjenje stope neprijavljenog rada (rada „na crno“), povećanje uplate doprinosa u proračun s osnove rada i podizanje javne svijesti o ukupnim negativnim posljedicama neprijavljenog rada (rada „na crno“).

6.2.2. Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite

Projekt se sastoji od pet područja, a Inspektorat rada sudjeluje u dijelu projekta koji se odnosi na Sprječavanje pogrešaka, zloupotreba i korupcije, kojim je predviđeno 520.000 EUR-a za tehničku nadogradnju sustava eOčevidnik, povećanju kapaciteta Inspektorata rada i procesa za analizu rizika i izradu profila rizika, te nabavu informatičke i druge potrebne opreme. Sredstva su osigurana kroz zajam Svjetske banke, a značajan dio provedbe projekta (isporuka IT opreme je već realiziran krajem 2015. i u siječnju 2016., a zaprimljena oprema je podijeljena inspektorima rada početkom 2016. godine).

U okviru Projekta modernizacije sustava socijalne zaštite, u provedbi komponente 'Suzbijanje pogrešaka, zlouporabe i korupcije u području socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj', predstavnik Inspektorata rada je u lipnju 2015. godine sudjelovao na studijskom putovanju u Veliku Britaniju.

Kako je u projektom bila predviđena izrada i donošenje strategije, predstavnik Inspektorata rada je sudjelovao u izradi iste, te je dana 5. studenog 2015.godine Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o donošenju Strategije za suzbijanje pogrešaka, zlouporabe i korupcije na području socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020. (KLASA 022-03/15-04/506, URBROJ: 50301-04/12-15-2).

Tijekom 2016. godine, u suradnji sa Jedinicom za provedbu projekata Ministarstva socijalne

politike i mladih i Svjetskom bankom, Inspektorat rada planira izraditi Opis poslova (ToR) te pokrenuti nabavu za dvije aktivnosti:

1. Nadogradnju softvera za eOčevidnik, razvoj web usluga i stručno osposobljavanje inspektora za primjenu web usluga;

2. Razvoj i uvođenje kapaciteta i procesa u Inspektoratu rada za analizu rizika i izradu profila rizika.

Osim navedenih aktivnosti, u 2016. godini, u okviru projekta, planirano je sudjelovanje

predstavnika Inspektorata rada u izradi Akcijskog plana za provedbu Strategije za suzbijanje pogrešaka, zlouporabe i korupcije na području socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020.


35

6.2.3. Upućivanje radnika: poboljšanje administrativne suradnje i pristupa informacijama (VP/2014/007)

Opći cilj ovog projekta je dodatno poboljšanje transnacionalne administrativne suradnje između nacionalnih nadležnih tijela i socijalnih partnera uključenih u praćenje i pravilnu primjenu Direktive o upućivanju radnika, te povećanje međusobnog povjerenja među dionicima, uključujući i promicanje razmjene nacionalnih stručnjaka i obuke, olakšavanje i promicanje inicijative dobre prakse u području upućivanja radnika u okviru privremenog pružanja usluga.

Inspektorat rada je kao pridruženi član surađivao s nositeljem projekta Znanstveno-istraživačkim centrom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti u realizaciji EaSI programa Europske unije Posting of Workers: Sharing Experiences, Promoting Best Practices and Improving Access to Information za poboljšanje transnacionalne administrativne suradnje i razmjenu znanja i iskustava između nadležnih nacionalnih tijela i socijalnih partnera uključenih u praćenje i provedbu Direktive 96/71 o upućivanju radnika. Realizacija projekta započeta je tijekom 2015. godine, a nastaviti će se u 2016. godini. U okviru ovog projekta, Inspektorat rada je u studenom 2015. godine organizirao konferenciju u Zagrebu na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz Slovenije, Belgije, Njemačke i Hrvatske te predstavili problematiku i razmijenili iskustva o upućivanju radnika na rad u države članice EU i u primjeni IMI sustava (engl. Internal Market Information System).

7. SUDJELOVANJE U DRUGIM AKTIVNOSTIMA

7.1. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova od 2011. do 2015. godina

Nacionalna politika za ravnopravnost spolova („Narodne novine“ broj 88/11) osnovni je strateški dokument Republike Hrvatske koji se donosi s ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politike jednakih mogućnosti za razdoblje od 2011. do 2015. godine. U navedenom strateškom dokumentu, Inspektorat rada je sudjelovao u mjeri 2. Jednake mogućnosti na tržištu rada, kojoj je cilj smanjiti nezaposlenost i ukloniti sve oblike diskriminacije žena na tržištu rada.

7.2. Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava

U Nacionalnom programu zaštite i promicanja ljudskih prava sudjeluju tijela državne uprave u jasno definiranom cilju, usmjeravanja napora za poboljšanja stanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Pritom predlažu mjere kojima će se ljudska prava na najbolji mogući način zaštititi i unaprijediti. Program se izrađuje slijedom preporuke Bečke deklaracije koja poziva države članice Ujedinjenih naroda na izradu nacionalnog programa/plana djelovanja zaštite i promicanja ljudskih prava. Predstavnici Inspektorata rada sudjeluju u radnim sastancima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.


36

8. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Prema Planu edukacije Inspektorata rada u 2015. godini, od planiranih specijalističkih seminara i radionica realizirana je unutarnja edukacija u području radnih odnosa i zaštite na radu i edukacija primjene nove funkcionalnosti eOčevidnika.

U Središnjem uredu Inspektorata rada održan je sastanak/radionica s pročelnicima svih područnih ureda na kojoj je predstavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, iz kojeg su proizašle nove ovlasti i obveze inspektora rada u području radnih odnosa, u smislu neposrednog rješavanja na temelju obavijesti drugih javno pravnih tijela. Raspravljena su sva bitna pitanja i moguće dvojbe u primjeni odredaba navedenog Zakona koje se odnose na postupanje inspektora rada, te su potom u područnim uredima pročelnici organizirali radionice kako bi svi inspektori rada bili upoznati s novinama koje za njihov rad donosi navedeni Zakon i na jedinstven način postupali prilikom donošenja rješenja o osiguranju naplate utvrđenih obveza pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec. U cilju ujednačenog i pravilnog postupanja inspektora rada prilikom neposrednog rješavanja na temelju ZOPRUS-a, u listopadu 2015. godine donesena je Uputa o postupanju inspektora rada na temelju odredbi članka 20.d Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, s priloženim obrascima rješenja. Nakon što je u aplikaciji eOčevidnik implementirana nova funkcionalnost vezana za navedeno postupanje, Služba za analitiku i praćenje rada provela je edukaciju svih inspektora rada u području radnih odnosa.

U područnim uredima održavane su radionice vezane za aktualnu problematiku iz područja radnih odnosa.

U okviru projekta Upućivanje radnika: poboljšanje administrativne suradnje i pristupa informacijama (VP/2014/007) u Zagrebu je u studenom 2015. održana međunarodna konferencija naziva „Upućivanje radnika u EU: Izazovi, iskustva i uvjeti rada“, koja je bila edukativnog karaktera. U svrhu upoznavanja s problematikom upućivanja radnika i iskustvima Inspektorata rada Belgije i Slovenije istoj su prisustvovali predstavnici Inspektorata rada iz Središnjeg ureda te Područnog ureda Zagreb i Područnog ureda Rijeka.

U Središnjem uredu Inspektorata rada izrađena su i mnoga mišljenja u povodu upita područnih ureda vezanih za postupanje inspektora rada u obavljanju inspekcijskih nadzora nad primjenom propisa o radu.

Inspektori rada Središnjeg ureda i područnih ureda u kojima je Državna škola za javnu upravu održavala interaktivne radionice na temu primjene Zakona o općem upravnom postupku prisustvovali su dvodnevnim radionicama koje su bile održane u: Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Virovitici i Vukovaru.

Inspektori rada Središnjeg ureda organizirali su stručne sastanke sa svim inspektorima rada u područnim uredima Osijek, Rijeka, Split Varaždin i Zagreb po pitanjima obavljanja inspekcijskih nadzora u skladu s novo donesenim propisima u području zaštite na radu.

Inspektori rada Središnjeg ureda su sudjelovali u organiziranju i provedbi seminara „Iskustva u nadzoru tvrtki u kemijskoj industriji“ u Hrvatskoj gospodarskoj komori.


37

U europskom tjednu zaštite na radu inspektori su sudjelovali na konferenciji na temu „Zdravo mjesto rada“ u organizaciji Ministarstva.

Prigodom obilježavanja Dana zaštite na radu, sudjelovalo se na radionici „STRESS“ u organizaciji Ministarstva i europske agencije OSHA.

Inspektori rada su sudjelovali na međunarodnoj konferenciji o suzbijanju ilegalnog rada u organizaciji Ministarstva i na međunarodnoj konferenciji „Zaštita na radu u regiji Alpe – Jadran“.

9. RAD POVJERENSTVA ZA ŽALBE INSPEKTORATA RADA

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine Povjerenstvo za žalbe Inspektorata rada (dalje: Povjerenstvo) je održalo 11 sjednica, na kojima je bilo doneseno ukupno 135 rješenja u postupcima povodom žalbi stranaka protiv rješenja inspektora rada, i to za područja kako slijedi u tablici.

PODRUČJE BROJ RJEŠENJA

RADNI ODNOSI 1212

ZAŠTITA NA RADU 14

SVEUKUPNO: 135

U području radnih odnosa raspravljalo se o žalbama u predmetima: privremene zabrane obavljanja djelatnosti; ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju; dostave obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine; dostave obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine; prisilnog izvršenja rješenja; odbijanja prigovora; odlučivanja o zahtjevu za razgledavanje spisa i umnožavanja akata iz spisa; privremenog osiguranja naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabrane raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke.

U području zaštite na radu Povjerenstvo je raspravljalo o žalbama u predmetima inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz zaštite na radu.

Odlučujući o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja inspektora rada, Povjerenstvo je svojim drugostupanjskim rješenjima:

– 90 žalbi odbilo

– 1 žalbu odbilo, a zahtjev stranke odbacilo

– 4 žalbi odbilo, ali je prvostupanjska rješenja poništilo i donijelo nova rješenja

– 2 rješenja poništilo i donijelo nova rješenja kojim se zahtjevi stranaka umjesto odbijanja odbacuju

2 od navedenog broja rješenja, 31 rješenje je doneseno u postupcima povodom žalbi izjavljenih protiv rješenja o

privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, koje inspektori rada donose na temelju članka 20.d stavka 3. ZOPRUS-a.


38

– 1 rješenje poništilo, a predmet dostavilo prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje te obustavilo postupak izvršenja

– 7 rješenja poništilo i samo riješilo stvar

– 14 rješenja poništilo, a predmete dostavilo prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje

– 3 postupka izvršenja rješenja obustavilo

– 3 rješenja izmijenilo

– 1 točku rješenja poništilo i donijelo novu točku

– 1 žalbu usvojilo, a rješenje poništilo i predmet dostavilo prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje

– 5 postupaka u povodu žalbe obustavilo zbog odustajanja stranaka od izjavljenih žalbi

– 3 rješenja oglasilo ništavima.

Prilikom odlučivanja o osnovanosti žalbi izjavljenih protiv prvostupanjskih rješenja inspektora rada, Povjerenstvo je uočilo slijedeće nedostatke u postupcima koji su prethodili donošenju pobijanih rješenja ili u samim rješenjima:

– pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

– pogrešna primjena materijalnog prava

– povreda pravila upravnog postupka

– iz utvrđenih činjenica izveden je pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja

– izreka pisanog otpravka se razlikuje od izreke usmenog rješenja u zapisniku iako se

radi o istom rješenju u dva oblika

– izreka pobijanog rješenja je nejasna ili u proturječnosti s obrazloženjem

– izvršenje prvostupanjskog rješenja nije pravno ili stvarno moguće

U 2015. godini protiv rješenja Povjerenstva je bilo pokrenuto 14 upravnih sporova (u 2014.

godini 22 upravna spora), i to protiv rješenja u području radnih odnosa 11 upravnih sporova (2014. godine 21 upravni spor), a u području zaštite na radu 3 upravna spora (u 2014. godini 1 upravni spor). U povodu pokrenutih upravnih sporova, Povjerenstvo je u ostavljenim rokovima nadležnim prvostupanjskim upravnim sudovima dostavilo odgovore na tužbe. Također, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske dostavljeni su odgovori Povjerenstva povodom žalbi stranaka protiv presuda prvostupanjskih upravnih sudova.

U istom razdoblju bilo je zaprimljeno ukupno 35 presuda upravnih sudova (u 2014. godine ukupno 74 presude upravnih sudova), koje su se odnosile na upravne sporove pokrenute protiv rješenja Povjerenstva za žalbe bivšeg Državnog inspektorata i na rješenja Povjerenstva, kao tuženika. Od toga broja, u području radnih odnosa bile su zaprimljene 32 presude upravnih sudova (u 27 presuda tužbe su bile odbijene, u 3 presude rješenje tuženika bilo je poništeno, dok je u 2 presude rješenje tuženika bila poništeno, a predmet vraćen na ponovni postupak). U području zaštite na radu bile su zaprimljene 3 presude upravnih sudova (od toga broja, u 2


39

presude tužbe su bile odbijene, a u jednoj je Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništio prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje Inspektorata rada i donio novo rješenje).

PREGLED POKRENUTIH UPRAVNIH SPOROVA I ZAPRIMLJENIH PRESUDA UPRAVNIH SUDOVA

UPRAVNO PODRUČJE

POKRENUTI UPRAVNI SPOROVI

ZAPRIMLJENE PRESUDE

UPRAVNIH SUDOVA

TUŽBE ODBIJENE

RJEŠENJE IR-a PONIŠTENO

PONOVNI POSTUPAK

1 2 3 4 5 6 RADNI

ODNOSI 11 32 27 3 2

ZAŠTITA NA RADU

3 3 2 1 0

UKUPNO: 14 35 29 4 2

10. PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE DJELOVANJA

Daljnjem poboljšanju stanja i učinkovitijem djelovanju inspektora rada moglo bi doprinijeti slijedeće:

1. Daljnje jačanje administrativnih kapaciteta za nadzor provedbe propisa iz područja nadležnosti Inspektorata rada te nastavak započetih aktivnosti i projekta vezanih za umrežavanje i razmjenu podataka sa svim tijelima kao i stvaranje baze podataka o svim poslovnim subjektima u koju bi se unosili svi podatci relevantni za učinkovitije planiranje i obavljanja inspekcijskih nadzora te osiguranje inspektorima mobilnog internet pristupa radi brze razmjene relevantnih podataka tijekom obavljanja nadzora.

2. Nastavak krajem 2015. već započetih međuresornih razgovora Ministarstva i

Ministarstva financija radi dogovora o pripremi izmjena propisa kojima će se propisati da te poslove obavljaju državni službenici Ministarstva financija, jer poslovi koje inspektori rada od zadnjeg kvartala 2015. obavljaju prema ZOPRUS-u (odnose se na privremenu mjeru osiguranja naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec) potpuno su angažirali raspoloživo vrijeme stotinjak inspektora rada u području radnih odnosa (koliko ih ukupno i ima), zbog čega oni više skoro da i ne obavljaju svoje prioritetne poslove inspekcijskoga nadzora, a to nisu poslovi inspekcijskoga nadzora i mogu ih obavljati bilo koji državni službenici Ministarstva financija, koje prema financijskim propisima i raspolaže potrebnim podatcima o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće u propisanim rokovima.

3. Primjerenije i ujednačenije uređenje sustava odgovornosti i plaća državnih službenika

(uključujući i inspektora) te nagrađivanje prema rezultatima rada, jer bi to zasigurno utjecalo na učinkovitije obavljanje poslova (u protivnom ocjenjujemo da za ove poslove uskoro neće biti zainteresiranih budući da već po javnim natječajima za zapošljavanje koji su provedeni tijekom 2015. nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih kandidata koji ispunjavaju sve propisane uvjete, zbog čega je bilo moguće primiti tek oko 60% traženih izvršitelja).


40

4. Daljnje jačanje suradnje Inspektorata rada i socijalnih partnera usmjerene na dosljedniju primjenu propisa o radu i zaštiti na radu.

5. Poboljšanja u posebnim propisima čiju provedbu nadziru inspektori rada, a u

dosadašnjim nadzorima njihove provedbe su se javljale nejasnoće i dvojbe (primjerice, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o strukovnom obrazovanju, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o zračnom prometu i dr.).

6. Poboljšanje u obavljanju pratećih poslova vezanih za zaštitarske poslove, pisarnicu,

arhivu i otpremu pošte u područnim uredima i ispostavama područnih ureda Inspektorata rada.

RAVNATELJ

Ilija Tadić, dipl. iur., v.r.

PRILOZI

U prilogu su u tabličnom obliku važniji brojčani pokazatelji o obavljenim inspekcijskim

poslovima i poduzetim mjerama:

Tablica 1., Brojčani podatci o radu inspektora rada u 2015. godini

Tablica 2., Važniji pokazatelji o radu inspektora rada u području radnih odnosa u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine

Tablica 3., Pregled važnijih podataka o postupanju inspektora rada u vezi neisplaćenih plaća prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

Tablica 4., Važniji pokazatelji o radu inspektora rada u području zaštite na radu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine

Tablica 5., Područja djelatnosti poslodavaca kod kojih je obavljen nadzor zbog ozljeda na radu u 2015. godini

Documents

IZVJEŠĆE O RADU INSPEKTORATA RADA U 2015. GODINI