IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA BBŽ4 - dokumenti.azo.hrdokumenti.azo.hr/Dokumenti/IZVJESCE_O_STANJU_OKOLISA_BBZ_2007.pdf · Zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste _____

_________________________________________________________________________ I z v j e š ć e o s t a n j u o k o l i š a B j e l o v a r s k o – B i l o g o r s k e ž u p a n i j e 1

Bjelovarsko-bilogorska županija

Izvješće o stanju okoliša

Bjelovar, ožujak 2007.


Sadržaj: UVOD STANJE OKOLIŠA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI 1. A t m o s f e r a 1.1. Osnovne karakteristike klime 1.2. Kakvoća zraka 1. H i d r o s f e r a 2.1. Hidrogeološke značajke Županije 2.2. Hidrološke značajke Županije 2.3. Korištenje voda i vodnih resursa 2.3.1. Korištenje voda za vodoopskrbu 2.3.2. Navodnjavanje i odvodnja 2.4. Sustav javne vodoopskrbe i odvodnje 2.5. Izvori onečišćenja voda 2.5.1. Otpadne vode gospodarstva i naselja 2.5.2. Kakvoća vodotokova i podzemnih voda Županije 2.6. Opće stanje kakvoće vodotokova 2.6.1. V. Ilova i njezine pritoke 2.6.2. V. Česma i njezine pritoke 2.7. Zdravstvena ispravnost pitke vode 2.8. Akcidenti (nesreće) 2.9. Biološka raznolikost 3. P e d o s f e r a 3.1. Kakvoća tla 3.2. Izvori onečišćenja tla 3.2.1. Odlaganje otpada 3.2.1.1. Neopasnii otpad 3.2.1.2. Komunalni otpad 3.3. Poljoprivreda 3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina 3.5. Ostali utjecaji 4. B i o s f e r a 4.1. Prostori šuma 4.2. Zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste


U V O D Bjelovarsko-bilogorska županija geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, najvećim dijelom makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, a rubnim istočnim dijelom tangira i makroregiju Slavonskog gromadnog gorja. Obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), rubnih masiva Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačke gore (jugozapadno), te pleistocenskih ravnjaka i dolina Česme i Ilove (zapadno, centralno i južno). Prostorno-funkcionalno gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja, a što je došlo do izražaja nakon prekida sekundarnih prometnih veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine. Jedna je od dvije županije koje nemaju kopnenu granicu s nekom drugom državom, pa tako ni područja uz državnu granicu. Bjelovarsko-bilogorska županija graniči: - na sjeveru - sa Koprivničko-križevačkom županijom - na sjeveroistoku - sa Virovitičko-podravskom županijom - na jugoistoku - sa Požeško-slavonskom županijom - na jugozapadu - sa Sisačko-moslavačkom županijom - na zapadu - sa Zagrebačkom županijom Sa površinom od 2.636,67 km2 (4,66% površine RH) i 133.084 stanovnika (3% stanovništva RH), jedna je od županija srednje veličine.


STANJE OKOLIŠA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI A t m o s f e r a 1.1. Osnovne karakteristike klime Područje Bjelovarsko-bilogorske županije pripada, prema Köppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa ( C ) u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između –3oC i 18oC. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 220C ( b ). Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine ( cf ), s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine ( cfw ). Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x ). Potpuna definicija klimatskog tipa županije je Cfwbx.

METEOROLOŠKA NADMORSKA GEOGRAFSKA GEOGRAFSKAPOSTAJA VISINA (m) ŠIRINA DUŽINA

Bjelovar 141 45°54´ 16°51´Čazma 161 45°36´ 17°14´Daruvar 144 45°45´ 16°38´Garešnica 143 45°34´ 16°56´Grubišno Polje 163 45°42´ 17°11´ Temperatura zraka Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka, apsolutni ekstremi (maksimalna i minimalna temperatura), te broj dana s određenim vrijednostima temperature zraka iz višegodišnjeg razdoblja mjerenja u Daruvaru, Bjelovaru i Čazmi. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Središnje i godišnje temperature zraka (0C)Daruvar 0,4 1,7 6,8 10,8 15,8 19 21,1 20,3 16,5 11 4,9 2,1 10,9Bjelovar -0,4 1,2 6,6 10,8 15,7 18,9 21 20,3 16,3 10,6 4,3 1,1 10,5Čazma 0,3 2,6 7 11,1 15,9 19,1 21,1 20,5 16,7 11 4,8 1,7 11Apsolutna maksimalna temperatura zraka (0C)Daruvar 18,8 22,1 26,2 28 33,5 34,6 37,6 37,2 33,1 29,9 23 23,5 23,5Bjelovar 17,8 20,5 27,4 28,3 32,3 34,2 39,9 37,3 33 28,2 2,9 22,5 37,3Čazma 18,1 19,6 25,7 27,5 30,7 33,2 35,9 36 31,5 27,2 21,8 21,3 36Apsolutna minimalna temperatura zraka (0C)Daruvar -21 -21,5 -12,8 -2,8 -1,2 4,7 7,1 5,1 1,7 -5,3 -18,1 -14,2 -21,5Bjelovar -22,5 -23 -15,5 -2,7 -3 4,2 6,4 2,8 0,2 -4,5 -16,4 -16,5 -23Čazma -22,3 -22 -13,4 -2,5 -2,3 4,8 6,8 3,7 0,2 -4,5 -16,3 -14,8 -22,3Srednji broj studenih dana (Tmax = 0 0C)Daruvar 8,3 3,9 0,7 / / / / / / / 1,2 3,9 18Bjelovar 8,7 3,6 0,6 / / / / / / / 1,5 5,1 19,4Čazma 8,4 3,7 0,6 / / / / / / / 1,1 4,2 17,5Srednji broj ledenih dana (Tmax <= -10 0C)Daruvar 3 2,1 0,3 / / / / / / / 0,3 1,4 7,1Bjelovar 3,8 2,7 0,3 / / / / / / / 0,2 1,6 8,7Čazma 3,1 2,2 0,3 / / / / / / / 0,3 1,3 7,1Srednji broj vrućih dana (Tmax >= 30 0C)Daruvar / / / / 0,7 3,4 9,4 9,7 2,2 / / / 25,5Bjelovar / / / / 0,4 4 8,7 8,9 1,7 / / / 23,7Čazma / / / / 0,3 1,8 5,2 6,9 0,6 / / / 14,8Srednji broj dana s toplom noći (Tmax >= 20 0C)Daruvar / / / / / 0,1 0,6 0,4 / / / / 1,2Bjelovar / / / / / 0,1 0,2 0,2 / / / / 0,4Čazma / / / / / 0,1 0,2 0,1 / / / / 0,3 Zbog uobičajene klimatske promjenjivosti u pojedinim godinama temperaturna obilježja mjeseci mogu se prilično razlikovati od navedenih prosječnih. Najviša srednja mjesečna temperatura najčešće je u srpnju, ali se u stanovitom broju slučajeva može javiti u


kolovozu, te znatno rjeđe u lipnju. Sličnih pomaka ima i s najnižom srednjom mjesečnom temperaturom. Najčešće se javlja u siječnju, no može se javiti u prosincu i veljači, te vrlo rijetko u studenom. Padaline Zbog velike prostorne i vremenske promijenjivosti padalina, potrebna je gušća meža postaja za njezino mjerenje, te su tako na području Županije, uz tri klimatološke postaje, analizirani i podaci o padalinama sa još šest kišomjernih postaja. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII XI X XI XII God.Srednje mjesečne i godišnje količine padalina (mm)Daruvar 55,8 50,5 65,8 67,3 87,2 99,6 68,4 79,6 74,3 75,7 80,6 66,0 870,8G. Polje 55,2 54,0 62,7 62,9 79,7 107,8 63,8 83,4 76,3 79,8 85,2 71,0 881,7V. Pisanica 46,3 47,1 51,9 55,0 69,8 82,1 57,7 68,8 66,3 67,7 73,5 66,7 752,9Severin 44,9 46,7 56,6 57,8 72,5 92,2 56,9 80,3 71,5 73,2 77,1 67,9 797,7Čazma 40,3 47,2 69,9 54,7 71,0 94,7 59,9 71,2 76,9 73,0 81,0 69,0 809,0Ždralovi 43,0 43,2 55,4 48,2 69,8 96,0 61,3 82,6 71,8 82,8 76,2 60,7 745,3Narta 43,8 46,0 55,4 48,7 67,8 94,5 58,3 76,8 73,7 73,3 78,8 65,1 782,2Bjelovar 44,4 46,1 55,4 51,5 68,9 90,8 67,1 78,1 69,9 69,5 75,7 62,2 779,8Farkaševac 59,2 63,3 71,9 71,2 87,2 119,3 75,6 98,3 91,6 91,4 103,9 90,1 1022,7Srednji broj dana s visinom snijega >= 1 cmDaruvar 12,8 7,8 3,1 0,3 0,1 - - - - - 2,6 7,9 34,4Bjelovar 10,9 9,2 2,7 0,2 - - - - - - 2,9 8,8 34,6Čazma 11,4 10,2 3,4 0,2 - - - - - - 3,0 7,5 35,8Maksimalna dnevna visina snježnog pokrivača (cm)Daruvar 38 35 40 9 1 - - - - - 33 28 40Bjelovar 36 40 42 5 - - - - - - 79 74 79Čazma 32 33 35 5 - - - - - - 70 70 70 Iz navedenih podataka vidljivo je da je srednja godišnja količina padalina u Županiji 826,9 mm. Srednji broj dana sa visinom snijega od 1cm ili većom je za područje Županije oko 35 dana, a maksimalna dnevna visina snježnog pokrivača je za područje Županije 63 cm. Strujanje zraka Kad se govori o vjetru treba znati o njemu dva podatka. Sa koje strane svijeta vjetar puše (smjer vjetra) i brzinu kojom puše (m/s) ili jačinu kojom puše (bofori). Ovdje su analizirani podaci dobiveni vizuelnim motrenjem vjetrulje tri puta na dan (07, 14, i 21 sat), a brzina je zatim određena prema uobičajenoj formuli. Smjer i jačina vjetra, odnosno brzina, dobiveni na ovaj način daju nam vrlo grubu i uopćenu sliku o razdiobi vjetra, no ipak je prosječna slika strujanja nad nekim područjem. Ako se uz ove podatke analizira i broj dana s jakim (>6 bofora što odgovara brzini vjetra od 12,3 m/s) i olujnim (>8 bofora što odgovara brzini vjetra od 18,9 m/s) vjetrom upotpuniti će se slika razdiobe strujanja i dobiti zadovoljavajuća informacija o tome.


BJELOVAR DARUVARSmjer Čestina Sr.brzina Max. brzina Čestina Sr.brzina Max. brzinaN 68,8 3,6 15,5 63,3 2,6 9,4NNE 58,7 3,6 9,4 75,7 2,0 9,4NE 147,9 2,6 9,4 75,3 2,7 12,3ENE 34,6 2,8 9,4 45,9 1,4 18,5E 25,5 1,7 9,4 20,1 1,2 6,7ESE 37,9 2,4 9,4 41,8 1,1 6,7SE 96,7 2,3 9,4 36,7 1,6 6,7SSE 43,4 3,1 9,4 76,1 1,6 9,4S 46,2 2,9 12,3 52,5 2,6 9,4SSW 47,6 3,9 9,4 46,5 1,9 12,3SW 118,8 3,1 15,5 28,1 2,2 9,4WSW 15,1 3,6 15,5 39,9 1,8 9,4W 47,7 2,2 15,5 24,5 1,9 9,4WNW 22,2 2,8 9,4 42,1 1,3 4,4NW 111,8 3,0 15,5 29,5 1,7 9,4NNW 49,7 3,9 15,5 57,9 1,8 9,4C 0,6 - - 244,0 - - M jeseci I II III IV V VI VII VIII XI X XI XII GodSrednji broj dana s jakim vjetrom (>= 6 bofora)Daruvar 0,4 0,4 0,7 0,7 0,4 0,2 0,6 0,4 0,1 0,2 0,3 0,4 4,8Bjelovar 0,2 0,3 0,7 0,7 0,6 0,4 0,6 0,4 0,6 0,3 0,4 0,2 5,4Srednji broj dana s olujnim vjetrom (>= 8 bofora)Daruvar 0,1 0,1 0,2 0,1 0,1 0,4Bjelovar 0,1 0,1 0,1 0,1 0,3 Vlaga zraka Prosječna godišnja vlaga zraka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je oko 74 %. Naoblaka i osunčanost Samo na postaji u Daruvaru, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, bilježi se trajanje sijanja sunca. U tablici su prikazani zajedno sa podacima o srednjoj mjesečnoj naoblaci i srednjem broju oblačnih i vedrih dana koji se uz Daruvar, bilježe u Bjelovaru i Čazmi. Proječno godišnje ima 1921 sat sa sijanjem sunca, ali to u pojedinim godinama može varirati od 1645 do čak 2107 sati. Najsunčaniji mjesec je srpanj s prosječno 283 sata sa sijanjem sunca. prosinac ih ima najmanje, samo 56 sati. Prosječno manje od 100 sati imaju mjeseci od studenog do veljače. Srednja godišnja naoblaka kreće se između 5 i 6/10. Prema srednjim mjesečnim vrijednostima naoblake, najoblačnije razdoblje godine je kasna jesen i početak zime, kada su srednje vrijednosti veće od 7/10. Naoblaka je najmanja sredinom ljeta i početkom jeseni kada su srednje vrijednosti manje od 5/10. Vedrih dana ima najviše u kolovozu, a najmanje u studenom i prosincu. Oblačnih dana ima najviše krajem jeseni i početkom zime a najmanje ljeti.


Mjeseci I II III IV V VI VII VIII XI X XI XII GodSrednje mjesečno i godišnje trajanje trajanje sijanja sunca (u satima)Daruvar 65,3 94,0 135,9 169,3 216,3 230,6 283,0 265,3 201,7 139,0 64,4 56,3 1921,0Srednja mjesečna i godišnja naoblaka (desetine)Daruvar 7,1 6,3 6,0 5,9 5,5 5,3 4,0 3,7 4,2 5,3 7,1 7,1 5,6Bjelovar 7,0 6,3 5,9 5,9 5,4 5,4 4,1 3,9 4,6 5,6 7,3 7,4 5,7Čazma 7,5 6,9 6,6 6,5 5,9 5,8 4,8 4,7 5,4 6,3 7,6 7,6 6,3Srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka <2/10)Daruvar 3,5 4,7 4,4 3,9 4,2 4,7 8,9 11,3 9,8 7,1 2,6 2,7 67,8Bjelovar 3,7 4,7 4,6 4,4 4,7 4,7 9,4 10,9 7,4 5,3 2,3 2,6 64,7Čazma 2,1 3,3 3,8 2,7 3,6 4,0 5,8 8,0 4,7 3,9 1,7 1,6 45,2Srednji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka >8/10)Daruvar 15,3 11,8 10,8 9,3 7,4 6,1 3,8 3,8 5,5 8,4 15,1 15,6 113,2Bjelovar 15,3 11,8 10,7 9,1 6,6 6,6 4,1 4,4 6,0 9,0 15,9 16,6 115,2Čazma 17,3 13,6 13,6 11,5 8,9 8,5 4,8 5,8 7,4 11,4 15,8 15,8 134,0 Meteorološke pojave Praćenje meteoroloških pojava na području cijele Županije vrši se suvremenim meteorološkim radarom smještenim na Bilogori. Magla se javlja oko 45 dana godišnje. U ljetnim je mjesecima najrijeđa. Najčešće se pojavljuje u nizinskim dijelovima rijeka i potoka. Mrazevi su najčešći u periodu imeđu listopada i travnja. Najopasniji su kad se pojave u vegetacijskom periodu. 1.2 Kakvoća zraka Onečišćenje zraka

Polutant industrijska postrojenja

termoelektr. (t/god.)

procesna tehnologija grijanje ukupno

(t/god.)

ukupno anorganski plinovi 363,12430 28610,926

99 60821,96965

89796,02094

ukupno organski plinovi i pare 3,30540 0,16200 0,04560 3,51300

ukupno prašina 27,61411 27,47694 16,42876 71,51981

Ukupno 394,04381 0,00000 28638,56593

60838,44401

89871,05375


Onečišćenje zraka po izvorima onečišćenja u t/god

60838,4440

28638,5659394,0438

industrijska postrojenja

procesna tehnologija

grijanje

Anorganski plinovi t/god sumporni oksidi preračunati na sumpor IV oksid 15,92468 dušikovi oksidi preračunati na dušik IV oksid 192,29156 ugljik II oksid 1244,59780 ugljik IV oksid 88342,81890 amonijak ostali anorganski plinovi 0,38800 Ukupno anorganski plinovi 89796,02094 Izvor podataka: Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Katastar emisija u okoliš za 2004.godinu.


Onečišćenje zraka anorganskim plinovima u t/god

Organski plinovi i pare t/god metan formaldehid 0,11000 plinovi i pare od izgaranja plina 0,00060 plinovi i pare od izgaranja drveta 0,04600 ostali organski plinovi i pare 0,55640 esteri iz boja za tiskanje papira 0,15500 benzen 0,16200 aceton 0,92100 ksilen 0,48200 butil 0,55200 butanol 0,50400 toulen 0,02400 Ukupno organski plinovi i pare 3,51300

Onečišćenje zraka organskim plinovima i parama u t/god

0,16200

0,155000,55640

0,11000

0,04600 0,00060

0,02400

0,92100

0,48200

0,55200

0,50400

formaldehidplinovi i pare od izgaranja plinaplinovi i pare od izgaranja drvetaostali organski plinovi i pareesteri iz boja za tiskanje papirabenzenacetonksilenbutilbutanoltoulen


Prašina t/god anorganska prašina 14,46510 prašina od izgaranja drveta 9,94328 prašina od izgaranja plina 14,41805 ostala prašina iz procesa izgaranja 1,93144 prašina od izgaranja ulja 0,32165 prašina od stočne hrane 0,08700 kamena prašina 1,32656 olovo i njegovi spojevi kadmij i spojevi živa i spojevi žitna prašina/pljeva 15,13583 ostala organska prašina 3,19910 prašina različitog sastava 3,01600 ostala prašina iz ove grupe 7,67580 Ukupno prašina 71,51981

Onečišćenje zraka prašinom u t/god

7,67580

3,01600

3,1991015,13583

0,32165

1,32656

0,08700

1,93144

14,41805

9,9432814,46510

anorganska prašinaprašina od izgaranja drvetaprašina od izgaranja plinaostala prašina iz procesa izgaranjaprašina od izgaranja uljaprašina od stočne hranekamena prašinažitna prašina/pljevaostala organska prašinaprašina različitog sastavaostala prašina iz ove grupe

H i d r o s f e r a 2.1. Hidrogeološke značajke Županije S obzirom na hidrogeološke značajke Županije razlikuju se: - brdovito područje izgrađeno od mezozojskih i paleozojskih naslaga u kojem se pojavljuju akumulacije podzemnih voda u površinskoj degradiranoj stijenskoj masi; npr. Moslavačka gora, - brežuljkasto područje izgrađeno od neogenih naslaga s akumulacijom podzemnih voda sa pijescima i šljuncima, kao glavnim vodonosnicima podzemnih voda, u vodopropusnom stijenskom kompleksu, te - ravničarsko područje izgrađeno od kvartarnih naslaga s vodonosnim horizontom u aluvijalnim pijescima i šljuncima riječnih tokova i njihovih pritoka.


2.2. Hidrološke značajke Županije U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji djelomično se rasprostiru dva sliva koja su prirodno vezana za područja susjednih županija, tj. Zagrebačku, Koprivničko-križevačku i Sisačko-moslavačku županiju. To su: - sliv rijeka Česme i Glogovnice sa slivnim površinama od oko 2500 km2, te - sliv rijeka Ilove i Pakre sa slivnim površinama od oko 1600 km2. Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i čini ga mnoštvo tokova koji izviru na padinama Bilogore i Moslavačke gore. Ovo nekadašnje veliko poplavno područje, danas je regulacijom rijeke Česme i mjerama zaštite od poplava u cijelosti sanirano, odnosno svedeno na ribnjake i manju akumulaciju kod Miklouša. Sliv rijeka Ilove i Pakre pripada savsko-dravskom međuriječju, zahvaćajući teritorij Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije sliv Ilove zahvaća oko 950 km2, dok ostatak (općina Sirač) zahvaća sliv Pakre, odnosno njene glavne pritoke Bijele. Osnovni elementi morfologije ovog sliva su brdsko-planinski tereni Papuka, Bilogore i Moslavačke gore, te ravničarski tereni u dolinama rijeka Ilove i njenih desnih pritoka: Dišnice, Bršljanice, Garešnice, Tomašice, Šovarnice, Peratovice i Rastovca (desne pritoke), odnosno značajnijih lijevih pritoka: Čavlovice, Toplice i Rijeke. Izgrađenost ovog sliva sa melioracijskim i zaštitnim objektima iznosi oko 5.5 m/ha slivnog područja i znatno je manja od prosjeka na vodnom području sliva Save (oko 15 m/ha). Postignuti stupanj zaštite zaobalja od poplava na reguliranim dionicama vodotokova iznosi oko 96 %. Navedeno se odnosi na projektirano, a ne stvarno stanje, koje je nepovoljnije (primjer poplave u slivu vodotoka Ilove i Pakre u lipnju 1999. i rujnu 2001. godine). Stvarno stanje protjecajnih profila vodotoka ne odgovara standardima. Na vodotoku Ilova unutar telemetrijskog sustava Hrvatskih voda ne postoji niti jedna automatska vodomjerna stanica (AVS), dok su na vodotoku Pakra instalirane četiri. Ako se zna da je u lijevom i desnom zaobalju Ilove smješteno više od ¼ uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj, takvo stanje treba žurno mijenjati. Ribnjaci Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosi 3181 ha. To je značajna površina koja ovu Županiju čini najbogatijom glede ovog privrednog resursa u RH. Površina pod ribnjacima sliva rijeke Česme iznosi 1346 ha, a površina pod ribnjacima sliva Ilove 1835 ha.


Posebni vodni resursi Posebni vodni resursi Županije su mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla. Najveći geotermički izvor se nalazi u Daruvarskim toplicama. Termalna voda iz ovog izvora potječe iz trijasko karbonatnih slojeva i ima temperaturu od 380 do 420 C. Njezine eksploatacijske količine iznose oko 30 l/sek. 2.3. Korištenje voda i vodnih resursa Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita na području Bjelovarsko-bilogorske županije mora biti racionalno, jer Županija nema izdašnijih vlastitih izvorišta pitke vode, a od svojih resursa koristi lokalna izvorišta i podzemne vode. Vode i vodni resursi koriste se za napajanje ribnjaka vodom, u poljoprivredi, te u lječilišne, turističke i rekreacijske svrhe. 2.3.1. Korištenje voda za vodoopskrbu Potrebe grada Bjelovara i okolice za pitkom i tehnološkom vodom podmiruju se iz mjesta Delovi i Đurđevac u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Grad Daruvar s okolicom vodoopskrbni sustav temelji na zahvatu vode Pakre. Ogranak za Bijelu, Pakrane, Sirač i Vrbovac uz pomoć novog vodozahvata i vodospreme snabdijeva ta naselja pitkom vodom. Ostali vodoopskrbni sustavi zasnivaju se na korištenju podzemnih voda i manjih izvorišta voda. U središnjem dijelu Županije karakteristika vodoopskrbne zone je u pomanjkanju vlastitih izvorišta pitke vode i nepostojanju sustava javne opskrbe. Vodoopskrba se temelji na korištenju lokalnih izvora, pretežno kopanih zdenaca. Vodni resursi Županije već su gotovo iskorišteni ili su malog kapaciteta i ne zadovoljavaju vodoopskrbne potrebe Županije. Zadovoljavanje potrebe za vodom većeg dijela Županije i dalje se mora osiguravati sa prostora susjednih županija. 2.3.2. Navodnjavanje i odvodnja Na području Županije navodnjavanje nema nikakvu tradiciju, što je uglavnom uslovljeno potrebom odvodnje sezonskih viškova vode. Zadržavanje vode na površini tla i pojavu prevlaživanja uvjetuju nepovoljni topografski, hidrološki i pedološki uvjeti u Županiji. Postojeće mjere odvodnje u Županiji su uglavnom nedovoljne, ili uopće ne postoje. Rješavanje problema odvodnje je i danas vrlo važno, jer pridonosi pozitivnim učincima poljoprivredne proizvodnje. U suvremenom rješavanju izgradnje i korištenju sustava odvodnje posebnu pozornost treba usmjeriti problemima zagađivanja voda od pesticida i gnojiva. Reguliranje pitanja u svezi s tim postaje obveza, bez koje se ne smije ući u realizaciju rješenja.


Dosadašnji radovi na uređenju vodotoka u riječnim dolinama, uređenju objekata za potrebe ribnjaka, radovi na novoj kanalskoj mreži, te izgradnja ostalih vodnogospodarskih objekata, pokrivaju i opslužuju relativno male površine u odnosu na potrebe Županije. 2.4. Sustav javne vodoopskrbe i odvodnje Današnje stanje vodoopskrbe na području Bjelovarsko-bilogorske županije je ispod prosjeka u odnosu na stanje u ostalim županijama RH. Vodoopskrbom su rješavana, i to samo djelomično, naselja nekadašnjih općinskih središta. To su uglavnom jednostavni sustavi opskrbe osnovani na lokalnim izvorištima, bez izrazitijeg širenja na periferne dijelove naselja. Uzrok tome je i pomanjkanje vlastitih izdašnijih izvorišta kvalitetne pitke vode. Kako je u strategiji gospodarskog razvoja vodoopskrbe RH za glavni cilj postavljeno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za potrebe stanovništva i gospodarstva, uz dostizanje 90 % opskrbljenosti vodom iz javnih sustava, u cilju pronalazaka novih izvora pitke vode potrebno je planirati nova područja vodocrpilišta (“Vrtlinska”, “Ivanovo Selo”, “Veliki Grđevac”), te ih uklopiti u sveobuhvatni sustav vodoopskrbe Županije. Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom stanovništva Županije iznosi 43 % ili 61.660 stanovnika, ali se računa da svi stanovnici na određenom području koje je pokriveno mrežom, nisu na nju i priključeni. Stvarni broj priključenih stanovnika je po procjeni samo oko 30 %. Sa sustavom javne odvodnje je slična situacija. Na području Županije sustav javne odvodnje nije dovoljno razvijen. Samo najveća naselja imaju manje ili više razvijen sustav kanalizacije, uz najčešće nedovoljno učinkovit sustav pročišćavanja otpadnih voda. Većina naselja otpadne fekalne vode odvode u septičke jame, često nepropisno izvedene, tako da zagađuju okolni teren, dok se oborinske i otpadne vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke. Stanje izgrađenosti sustava javne vodoopskrbe i odvodnje Bjelovarsko-bilogorske županije: Grad

Vodoopskrba

Odvonja

Uređaj za pročišćavanje otp. Voda

Stupanj izgrađenosti uređaja

Prijemnik i kategorija prijemnika

Bjelovar 70 % 40 % Da, stup. III II 43 % Česma II

Daruvar 54 – 89 % 80 – 85 % Da, stup. III II 50 % Toplica II

Čazma 37.5 % 35 – 40 % Da, stup. 0 % Česma II

Garešnica 52 % 70 % Da, stup. II I 50 % Ilova III

Grubišno Polje

62 % slabo Ne 0 % Ilova III

Županija 43 % 40 %


Planovi: Prioritet prema Državnom planu za zaštitu voda (NN br. 8/90) je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda većih od 50.000 ES, a to znači za grad Daruvar objekt veličine 50.000 ES i grad Bjelovar objekt veličine 230.000 ES. Za ostala tri grada: Čazmu, Garešnicu i Grubišno Polje potrebna je izgradnja objekata sa više od 15.000 ES u vremenskom razdoblju do 2010. godine, odnosno tek nakon što se postigne izgrađenost kanalizacijskih sustava od 90 %. Sadašnji stupanj izgrađenosti sustava javne odvodnje na području Županije je oko 40 %, što znači da stanje izgrađenosti sustava odvodnje ni približno ne zadovoljava. Izgradnjom kanalizacijskih mreža u već izgrađenim gradskim naseljima i u svim prigradskim naseljima poboljšat će se sanitarne prilike u Županiji. 2.5. Izvori onečišćenja voda Značajka Bjelovarsko-bilogorske župnije je mreža manjih i većih vodotoka pretežno nizinskih karakteristika, od kojih većina ima izvorište na području Županije. Stoga, razina onečišćenja ovih voda uglavnom ovisi o izvorima onečišćenja (zagađivačima) u samoj Županiji. Glavni izvori onečišćenja su otpadne vode naselja i gospodarstva, ispiranje tretiranih poljoprivrednih površina herbicidima i umjetnim gnojivima te divlja, polulegalna i napuštena “odlagališta otpada” i smetlišta, prometnice, te izvanredna zagađenja od akcidenata (nesreća). Najčešće i najveće onečišćenje u prehrambenoj industriji i stočarstvu je biološko opterećenje, ali su jednako opasna i ispuštanja opasnih tvari kao što su ulja, teški metali i kemikalije, koje se nekontrolirano bacaju na polulegalna i divlja odlagališta otpada te se ispiru u tlo i vodotoke. 2.5.1. Otpadne vode gospodarstva i naselja Prema KEO u Županiji je ukupno evidentirano 124 zagađivača voda sa 198 pojedinačnih ispusta otpadnih voda. Oni otpadne vode ispuštaju u Česmu, Ilovu, Pakru, Veliku, Bijelu, Bukovinu, Bjelovacku, Plavnicu, Šovarnicu i Šovicu odnosno rijeku Lonju. Kako je u sastavu KEO svaki ispust određen samo sa pripadnim dijelom sliva, ne može se utvrditi raspodjela onečišćenja na nižoj razini. Stoga je KEO na županijskoj razini ubuduće potrebno voditi prema stvarnim ispustima u pojedini recipijent, a ne samo prema pripadnosti određenom vodnom slivu. Preko gradskih uređaja za pročišćavanje prolazi ukupno 56 % svih otpadnih voda. Od navedenog iznosa, kod zagađivača predtretman prođe ukupno 21 % voda. Tu se uglavnom radi o: rešetkama, taložnicama, pjeskolovima, mastolovima, separatorima ulja, flotatorima te bio-diskovima. Od ostatka vode: 25 % se ispušta u recipijente bez ikakvog pročišćavanja, a 19 % prolazi uglavnom osnovni stupanj pročišćavanja, pa potom završi u recipijentu. Najveći dio otpadne vode ispušta putem javne kanalizacije (149 ispusta ili 75 %), odnosno vlastite kanalizacije (45 ispusta ili 23 %). Vrlo mali broj zagađivača svoje otpadne vode ispušta u septičke jame; samo 2 %.


Na slici 4. dan je prostorni raspored naselja u Županiji sa karakteristikama komunalne infrastrukture glede odvodnje odnosno pročišćavanja otpadnih voda. Kako se otpadne vode u sklopu katastra razvrstavaju na: sanitarne vode, procesne vode, otpadne vode mješovitog sastava, oborinske vode, te komunalne otpadne vode, ovdje će ih se tako i raspraviti. Sanitarna otpadna voda Od 124 zagađivača otpadnih voda koji su evidentirani u županijskom KEO-u u 2000. godini, sanitarne otpadne vode ispušta 94 % i to putem 186 ispusta. Prema strukturi izvora emisije (industrija, energetika, komunalni uređaj, ostalo) njihovo učešće u ukupnom onečišćenju je slijedeće: - sanitarne vode iz industrije 23 %, - sanitarne vode iz energetike 1 %, - sanitarne vode iz kom. Uređaja 2 %, - ostale sanitarne vode 74 %. slika 4

Od ukupnog broja utvrđenih ispusta u 2000. godini kroz KEO su evidentirana samo 44 ispusta ili 24 %. Uglavnom se tu radi samo o onim zagađivačima koji imaju obvezu provoditi analizu otpadne vode prema vodopravnoj dozvoli.


Prema KEO od sanitarnih otpadnih voda u 2000. godini ustanovljene su slijedeće vrste onečišćenja odnosno količine emisija:

- suspendirane tvari 6.12 t - KPK-dikromat 14.71 t - BPK5 7.22 t - fosfati (kao P) 0.1 t - amonijak (kao N) 0.78 t - ulja i masti 1.11 t - detergenti 0.01 t

Ovi podaci su nepotpuni i ne može se odrediti njihova raspodjela prema prihvatnim recipijentima. Navedeno treba riješiti kroz drugačiji unos podataka u KEO; tj. uz odgovarajući sliv treba u obrazac PI-V-1 upisivati i pripadni recipijent. Procesne otpadne vode U 2000. godini prijavljena su tri (3) zagađivača sa tri (3) ispusta procesnih otpadnih voda. To su: Prerada, d.d. – Bjelovar, Kamen Sirač te VAP – Bjelovar. Kako potonji nije dostavio svoje količine onečišćenja, ukupna emisija od prva dva izvora je slijedeća:

- suspendirane tvari 0.16 t - otopljene soli 0.21 t - KPK-dikromat 1.85 t - BPK5 0.01 t - amonijak (kao N) 0.01 t - ulja i masti 1.11 t - nitriti 0.0003 t

Iako je vjerojatno mali broj ispusta sa karakteristikama „otpadna voda= procesna voda“ ove podatke treba u narednom periodu svakako provjeriti. Otpadna voda mješovitog tipa Otpadne vode mješovitog tipa u 2000. godini prijavilo je 64 zagađivača sa ukupno 96 ispusta. Prema vrsti izvora raspodjela učešća emisije je slijedeća: 48 % mješovite vode je od industrije, 50 % čini “ostalo” (ustanove, škole, dom umirovljenika, turistički objekti...), a 2 % su vode od komunalnih uređaja. Godišnja količina emisija iz industrije je slijedeća:

- suspendirane tvari 442.52 t - KPK-dikromat 1353.36 t - BPK5 971.43 t - amonijak (kao N) 13.05 t - ulja i masti 11.16 t - fosfati (kao P) 1.84 t - nitriti (kao N) 0.25 t - nitrati (kao N) 0.09 t - detergenti 1.13 t

Najveći zagađivač u Županiji koji ispušta otpadne vode mješovitog tipa je LURA, koja u emisiji suspendiranih tvari sudjeluje sa 85 %, u organskom opterećenju (kao KPK) sa 62 %, odnosno BPK5 sa 47 %, te emisiji amonijaka sa 67 %. Visokim učešćem u emisiji ulja i masti


ističe se ZDENKA Veliki Zdenci sa 95 %. Od specifičnih onečišćenja koja su ustanovljena kroz katastar treba spomenuti: fenole, željezo, krom, bakar te cink. Ove emisije su izrazito niske ili su samo evidentirane kao onečišćenje bez podataka o stvarnim količinama. Podatak od 2 % vode mješovitog tipa od komunalnih uređaja sigurno ne odgovara stvarnom stanju i treba ga pažljivo revidirati. Količina onečišćenja od “ostalih” izvora je slijedeća:

- suspendirane tvari 55.63 t - otopljene soli 72.22 t - KPK-dikromat 466.48 t - BPK5 109.00 t - amonijak (kao N) 3.37 t - ulja i masti 1.84 t - fosfati (kao P) 1.63 t - nitriti (kao N) 0.023 t - detergenti 0.53 t

Najveći evidentirani zagađivači iz kategorije ostalih jesu: Opća bolnica Bjelovar i Dom umirovljenika. Ukupno opterećenje iz kategorije pojedinačnih izvora od industrije i „ostalih“ u 2000. godini je slijedeće:

- suspendirane tvari 504.43 t - KPK-dikromat 1836.40 t - BPK5 1087.66 t - ulja i masti 15.22 t - detergenti 1.67 t

Oborinske vode Onečišćenje voda od oborinskih voda prijavilo je 11 onečišćivača u čijem su vlasništvu 11 ispusta. Podaci o stvarnim količinama onečišćenja dostavljeni su za 6 ispusta. S obzirom na količine onečišćenja od ostalih vrsta otpadnih voda, ove vode u ukupnom onečišćenju sudjeluju sa relativno malim udjelom; npr. suspendirane tvari sa < 0.2%, te ih se nije posebno raspravljalo. Komunalne otpadne vode Unos onečišćenja u recipijente putem komunalnih voda evidentiran je za slijedeće ispuste: Rijeka bjelovarska – UZPOV, Rijeka bjelovarska – ispust “BILOGORSKA”, Rijeka bjelovarska – ispust “HIDROREGULACIJA, te Potok Plavnica – ispust “N. Plavnice”. Od navedenih ispusta samo prvi ispust raspolaže sa mehaničko biološkim uređajem za pročišćavanje, i to: rešetkom, pjeskolovom, mastolovom, uzdužnim taložnikom, lagunom i bazenom za aeraciju. Preko ovog ispusta u 2000. godini ispušteno je 2.318.340 m3 komunalne otpadne vode mješovitog tipa, koja je sadržavala oko: 227 t suspendiranih tvari, 2114 t otopljenih soli, 417 t organskog onečišćenja kao KPK-dikromat, odnosno 209 t kao BPK5, te 42 t amonijaka (kao N), 4 t fosfata (kao P) i oko 34 t ulja i masti. Preko ostala tri


ispusta koja ne raspolažu sa uređajima za pročišćavanje ispuštana je samo sanitarna komunalna voda i to u količini od 456.000 m3. Ukupan godišnji unos suspendiranih tvari ovim je putom iznosio 54 t, otopljenih soli 295 t, organskog opterećenja kao KPK-dikromat 150 t, te BPK5 oko 81 t, ulja i masti oko 10 t i 2 t detergenata. Opterećenje recipijenata komunalnim otpadnim vodama grada Bjelovara u 2000. godini je bilo slijedeće:

- suspendirane tvari 281 t - KPK-dikromat 567 t - BPK5 290 t - ulja i masti 44 t - detergenti 2 t

Ostale komunalne vode (Čazma, Garešnica, Daruvar i G. Polje) nisu evidentirane kroz KEO za kolektivne izvore. Radi utvrđivanja stanja kakvoće okoliša na županijskoj razini ovi su podaci od iznimne važnosti, posebno glede zaštite manjih vodotoka (Bukovina, Šovica, Šovarnica...), te treba ustrajno raditi na njihovom unosu u KEO kako bi se osiguralo primjereno djelovanje u zaštiti županijskih vodnih resursa. Za grubu procjenu ukupnog opterećenja onečišćenjima od komunalnih otpadnih voda, a na osnovi približno istog broja stanovnika u četiri spomenuta grada kao i gradu Bjelovaru, na razini Županije se može približno računati sa slijedećim ukupnim opterećenjem:

- suspendirane tvari 562 t - KPK-dikromat 1134 t - BPK5 580 t - ulja i masti 88 t - detergenti 4 t

Slijedom navedenog, sveukupno opterećenje onečišćujućim tvarima od industrijskih i komunalnih otpadnih voda u Županiji iznosi:

- suspendirane tvari 1066 t/god - KPK-dikromat 2970 t/god - BPK5 1668 t/god - ulja i masti 103 t/god - detergenti 5.7 t/god

Kako se otpadne vode grada Bjelovara i Čazme ulijevaju u rijeku Česmu i njezine pritoke, a otpadne vode gradova Daruvara, Garešnice i Grubišnog Polja u Ilovu i njezine pritoke, grubo se procjenjuje da su ova dva sliva (sliv Česme i sliv Ilove) ravnomjerno opterećena sa približno 500 t/god. suspendiranih tvari, 1500 t/god. organskog onečišćenja kao KPK, odnosno 830 t/god. kao BPK5, 50 t/god. ulja i masti i 3 t/god. detergenata. Onečišćenja iz točkastih izvora nisu jedina. Raspršena onečišćenja iz linijskih izvora (prometnice) ili površinskih (poljoprivredne površine, odlagališta otpada) značajan su čimbenik u ukupnom zagađenju površinskih i podzemnih voda, ali njihov se teret mnogo teže ispituje i iskazuje.


2.5.2. Kakvoća vodotokova i podzemnih voda Županije Prema Državnom planu za zaštitu voda, propisana kategorija kakvoće vodotokova je: - Česma: cesta Čazma – Narta – Bjelovar, II. kategorija, - Glogovnica: cesta Vrbovec – Bjelovar, II. kategorija, - Pakra: cesta Brusnik – Kusonje, II. kategorija, - Pakra: od ušća Ilove III. kategorija, - Ilova: od mjesta Vukovija (km 14) do mjesta Maslenjačka (km 60) III. kategorija. Stvarna kakvoća ovih voda međutim ne zadovoljava propisanu kategoriju, a rezultat je unosa uglavnom organskih i bioloških zagađenja otpadnih voda naselja zbog nedovoljno izgrađenih sustava javne odvodnje i nedovoljne učinkovitosti postojećih uređaja za pročišćavanje, te nedovoljne predobrade industrijskih otpadnih voda. Malen udio pročišćavanja otpadnih voda uglavnom je posljedica neizgrađenosti kanalizacijskih sustava u Županiji. 2.6. Opće stanje kakvoće vodotokova Otvoreni melioracijski kanali u koje se upuštaju otpadne vode i koji su sastavni dio sustava javne odvodnje na mnogim područjima Županije, uveliko ugrožavaju kakvoću prirodne sredine u zonama kojima prolaze. 2.6.1. V. Ilova i njezine pritoke Prema rezultatima analiza tijekom 2000. godine stanje u vodotoku Ilove se može smatrati dobrim za propisanu III. kategoriju vode. Ipak, ostaje pitanje povremenog pada kakvoće vode i njene upotrebljivosti za proizvodnju u toplovodnom ribogojstvu. Stanje u Tomašici i Šovarnici je vrlo loše i ova dva vodotoka danas objektivno predstavljaju otvorene kolektore gradske kanalizacije. Najnepovoljnija situacija je u vodotoku Šovarnica, koji je gotovo čitavim svojim tokom do Grubišnog Polja (14.2 km) otvoreni kanalizacijski kolektor otpadnih voda naselja i industrije. Posebno je teško stanje nakon ulijevanja otpadnih voda “Zdenke” d.d. Teško stanje je također u vodotoku Tomašica na dionici od ušća u Ilovu do ušća potoka Hercegovac (7.34 km). Ovaj vodotok u tom dijelu prihvaća otpadne vode naselja Hercegovac i industrije “Franck” d.d. – Tvornice Hercegovac. Kakvoću vode u predmetnim vodotocima moguće je znatno popraviti poduzimanjem hitnih kratkoročnih mjera na postojećim uređajima za predtretman i pročišćavanje otpadnih voda u industrijama “Zdenka” V. Zdenci i “Franck” Hercegovac. 2.6.2. V. Česma i njezine pritoke Otvoreni melioracijski kanali primaju duž svoje trase i velike količine oborinskih voda s poljoprivrednih površina, što pretjerano opterećuju uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, posebno centralni uređaj u gradu Bjelovaru.


Stanje zagađenosti potoka Plavnice u koji se izravno ispuštaju otpadne vode zapadnoga dijela gradskog područja Bjelovara, već je niz godina alarmantno. Isto se može ustvrditi i za potok Bjelovarsku. Pojedini industrijski pogoni su također priključeni kanalizacijom izravno na vodotok Plavnica (Prerada, Duhan) te na vodotok Bjelovarsku (Tvornica opruga ESCO, Mehanička radionica Hidroregulacija na lokaciji Vukovarska ulica, Prostor HT i HP sa obližnjim trgovačkim prostorima). Predobrade većine zagađivača, posebno najvećih nisu izgrađene ili su neadekvatno održavane. Od srpnja 2002. godine predobrada otpadnih voda LURE je sanirana i u funkciji. Gradski komunalni uređaj u Bjelovaru nije u cijelosti izgrađen. Nedostaci i nedosljednost u projektiranju (prvenstveno hidrauličko dimenzioniranje) i u tehničkom izvođenju uzrokovali su niz problema u vođenju uređaja zbog čega je 1996. godine izvršena njegova rekonstrukcija iz klasično mehaničko-biološkog u dvostupanjski biološki uređaj. Nakon izvršene rekonstrukcije i nakon stavljanja u rad LURINOG uređaja, gradski uređaj kondicionira prema projektiranim pokazateljima. To se direktno odrazilo na kvalitetu vodotoka rijeke Bjelovarske i indirektno rijeke Česme. Prema “Izvještaju o ispuštanju kakvoće vode u Republici Hrvatskoj za 2000. godinu” kakvoća vode rijeke Česme je slijedeća: Česma-most Narta prije utoka Bjelovarske i Plavničke: - s obzirom na režim kisika V. kategorija, - s obzirom na hranjive tvari IV. kategorija, - s obzirom na biološke i mikrobiološke pokazatelje III. Kategorija. Česma-Čazma, nakon utoka Bjelovarske, Plavničke i Velike: - s obzirom na režim kisika IV. kategorija, - s obzirom na hranjive tvari V. kategorija, - s obzirom na biološke i mikrobiološke pokazatelje III. kategorija. Za Česmu je propisana II. Kategorija. Ispitivanjem vodotoka Bjelovarske u listopadu, studenom i prosincu 2002. dobiveni su slijedeći rezultati: - s obzirom na režim kisika I. i II. kategorija, - s obzirom na hranjive tvari IV kategorija. Kako bjelovarski uređaj nema izgrađen III. stupanj pročišćavanja (uklanjanje dušika i fosfora) Bjelovarska je glede navedenih parametara iste (IV.) kategorije kao i Česma u 2000. godini. Primjer bjelovarskog uređaja svjedoči o tom kako unatoč velikim naporima, iznimnom zalaganju i uloženim sredstvima, cilj nije ostvaren; vodotoci Bjelovarska, Plavnica i Česma nisu zaštićeni jer sva kanalizacija grada Bjelovara nije priključena na uređaj, već se ispušta direktno u rijeku Bjelovarsku i Plavnicu. Ističe se da gradski uređaj ima dovoljni kapacitet za prihvat cjelokupne kanalizacije. Stoga je nužno integralno planiranje i bolja koordinacija akcija oko izgradnje kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje voda, odnosno priključenje cjelokupne kanalizacije grada na uređaj i izgradnje III. stupnja pročišćavanja.


Općenito se može konstatirati da o kakvoći podzemnih voda na području Županije nema dovoljno podataka. 2.7. Zdravstvena ispravnost pitke vode Prema obveznoj kontroli zdravstvene ispravnosti pitke vode javnih vodoopskrbnih sustava u školama (Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN br. 46/94 i NN br. 49/97), Zavod za javno zdravsto Bjelovarsko-bilogorske županije analizirao je tijekom 2001. godine 108 uzoraka pitke vode koji se odnose na osnovne škole sa pripadajućim područnim školama. Pitka voda se koristi uglavnom iz bunara bez prerade (nepročišćene vode), a kontrolira prema «A» analizi. Izvješća o rezultatima analize ukazuju da je od ukupno 108 uzoraka: - 12.9 %, odnosno 14 uzoraka potpuno zdravstveno ispravano, - 62 %, odnosno 67 uzoraka mikrobiološki neispravano, - 46.3 %, odnosno 50 uzoraka kemijski neispravano. Kemijska neispravnost je uglavnom posljedica povišene koncentracije nitrat iona u ispitivanim uzorcima, tj. prekoračenja MDK vrijednosti za ovaj ion (10 mgN/l). Najnepovoljnije stanje je kod slijedećih područnih škola: - Stari Skucani, koncentracija NO3- > 50 mgN/l, - Podgorci, Bedenik i Tomaš, koncentracija NO3- > 40 mgN/l, - Gornje Sredine, Imsovac, Gornji Draganac, Kapela, Tomašica, Sokolovac, koncentracija NO3- > 30 mgN/l, - Lasovac, Veliki Grđenovac, Ždralovi, Trnovitički Popovac, Predavac, kokinac, Šibovac, koncentracija NO3- > 20 mgN/l, - Nove Plavnice, Velika Pisanica, Bulinac, Pavlovac, Donja Kovačica, Bjelovar II. osnovna škola, Gornji Daruvar, Daruvarski Brestovac, Dapci, Malo Trojstvo, Donji Mosti, Rovišće, Kraljevac, Doljani, Blagorodovac, koncentracija NO3- > 10 mgN/l. Zbog poznatog kroničnog djelovanja nitrata na zdravlje djece, pogotovo dojenčadi -opasnost od bolesti methemoglobinemije, problemu pitke vode treba posvetiti izuzetnu pažnju. Na područjima koji gravitiraju područnim školama, gdje su ispitivanjima utvrđene koncentracije nitrat iona veće od 30 mgN/l, do izgradnje vodovoda, odnosno osiguranja pročišćene pitke vode, Županija mora osigurati zdravu pitku vodu za ishranu dojenčadi te za djecu u navedenim školama (dostava cisternama). Prema izvješćima o analizi pitke vode uzete na 20 mjernih mjesta iz vodovodne mreže, zdravstvena ispravnost ove vode nije upitna. Ovim se ponovno potvrđuje ogromna potreba za izgradnjom vodovodne mreže na cijelom području Županije.


2.8. Akcidenti (nesreće) U nekoliko posljednjih godina značajniji akcidenti na vodotocima, prvenstveno Česmi i Ilovi, događali su se u prosjeku jedan puta godišnje, obično u srpnju i kolovozu, za vrijeme niskog vodostaja. To su nekontrolirana ispuštanja većih količina gnojnice s farmi u pritoke Česme i Ilove, te ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda zbog kvarova na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije. Posljedice ovih ispuštanja su kratkotrajna ali jaka onečišćenja, koja su pogubno utjecala na floru i faunu, tj. koja su prouzročila pomor ribe i rakova. Do sličnih pojava vjerojatno dolazi i češće, ali u vrijeme viših vodostaja, kada vanjski učinci nisu bili tako vidljivi. 2.9. Biološka raznolikost S obzirom na gore navedena onečišćenja, može se zaključiti da su vodotoci Županije relativno onečišćeni, te stoga nije neočekivano ni evidentno smanjenje biološke raznolikosti i brojnosti pojedinih vrsta u velikom dijelu vodotoka (u nekim i drastično), a čemu je znatno doprinijela i geometrijska regulacija korita te time i nestanak nekih vrsta staništa. Ranije velike poplavne i močvarne površine su regulacijom vodotoka i melioracijama u svrhu dobivanja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i za život ugodnijeg okoliša gotovo potpuno nestale. Navedeno je uzrokovalo i znatne promjene ukupnog vodnog režima, čiji utjecaj na nizinske šume, kao najvažnije sačuvane biotope takvih prostora u Županiji, tek treba istražiti. P e d o s f e r a 3.1. Kakvoća tla Područje Bjelovarsko-bilogorske županije izgrađeno je od stijena paleozojske, mezozojske i kenozojske (tercijarne i kvartarne) starosti. One se rasprostiru na dva karakteristična područja. Na brdsko-brežuljkastom području, zbog razvedenosti reljefa te uvjeta humidne klime, pretežno su se razvila lesivirana tla. Na uravnjenom području dominiraju pseudogleji, a u topogenim depresijama eugleji. Na prostoru Moslavačke gore i Papuku prostiru se kompleksi stijena paleozojske i mezozojske starosti koje čine: škriljavci, granit, gnajs i dolomit. Na pojedinim dijelovima Bilogore mjestimično se prostiru stijene pliocenog kompleksa. U litološkom pogledu u nižim dijelovima ovog kompleksa većinom su zastupljeni lapori s rijetkim proslojcima pijeska i pješčenjaka. Na njih naliježu pijesci s proslojcima pješčenjaka i pjeskovito glinovitih lapora sa sočivima šljunka, gline i ugljena. Najmlađi nivo ovog kompleksa čini šljunak i pijesak s proslojcima gline. Brežuljkasto područje izgrađeno je od pleistocenih sedimenata koji su predstavljeni prašinama i glinama. Riječne i potočne doline su najniži reljefni oblici koji se protežu uz Ilovu, Česmu, odnosno njihove pritoke. One su građene od sedimenata halocene starosti različitog stupnja disperzivnosti. Halocene sedimente čine barski, poluvijalni i aluvijalni sedimenti, čiji su


predstavnici: gline, prašine, pijesci i šljunci. Kako su doline još uvijek ugrožene poplavama, tu su formirana hidromorfna tla. Za tla na području Županije se može općenito reći da su relativno kvalitetnog pedološkog sastava i strukture. U višim dijelovima su slabo osjetljiva, a u nižim jako osjetljiva na kemijska onečišćenja. Kako su plodna tla, odnosno obradive poljoprivredne površine značajan prirodni resurs Bjelovarsko-bilogorske županije potrebno ih je iskoristiti na najprihvatljiviji način. Osnovne kategorije korištenja zemljišta ovog prostora predočene su na slici 5.

Sistematiziranih i objavljenih podataka o onečišćenju tla na Županiji nema. I za ovu Županiju vrijedi općenita konstatacija da se tlo onečišćuje na više načina, i to: emisijom iz industrijskih postrojenja, emisijom ispušnih plinova od prometa, onečišćenim otpadnim vodama, nekontroliranim odlaganjem svih vrsta otpada, neodgovarajuće riješenim odlaganjem rudarske jalovine i otpadnog građevinskog materijala, mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja te gnojem iz staja i peradarnika. 3.2. Izvori onečišćenja tla 3.2.1. Odlaganje otpada U mišljenju (»avis«) Europske komisije od 20. travnja 2004. o prijavi Hrvatske za prijam u članstvo Europske unije (EU) kaže se, među ostalim: «Gospodarenje otpadom najveći je pojedinačni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Ne samo što zakonodavni okvir treba uskladiti sa zahtjevima i standardima EU-a, nego se ne provode ni važeći propisi. Taj sektor predstavlja za Hrvatsku glavni izazov pa će zahtijevati najveće napore prigodom usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a (»acquis«). Zakonom o zaštiti okoliša predviđen je Program zaštite okoliša Bjelovarsko-bilogorske županije (i Izvješće o stanju okoliša), koji sadrži i mjere postupanja s otpadom, a objavljen je u Županijskom glasniku broj 4, od 15.travnja 2003.godine.

Slika 5: Osnovne kategorije korištenja zemljišta u Županiji bjelovarsko-bilogorskoj

šume vode zgrade i dvorištaceste i putovi željeznica ostalooranice i vrtovi voćnjaci vinogradilivade ostalo poljoprivreda


Obzirom na pet gradova i osamnaest općina na području Županije koji bi trebali osigurati prihvatljivo postupanje s komunalnim otpadom, te njihove većinom ograničene financijske mogućnosti, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije bila je predviđena izrada Studije načina postupanja sa otpadom na području Bjelovarsko-bilogorske županije (sa prijedlogom lokacija odlagališta komunalnog otpada, te posebnim osvrtom na racionalnost rješenja), a koja još nije u izradi. Jedino je tvrtka Komunalac d.o.o. Bjelovar izradila Studiju postupanja s otpadom za područje Grada Bjelovara i Općina: Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac. Zbog kritičnog stanja u postupanju s otpadom, Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša izradio je “Pregled postupanja s otpadom na području Bjelovarsko-bilogorske županije”. Pregled postupanja s otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije u 2004. godini

Otpad Proizvedeno t/god

Sakupljeno t/god

Ukupno obrađeno t/god

Obrađeno (obrađivači) t/god

Obrađeno (proizvođači) t/god

neopasni otpad 29222,9722 12733,844

0 14491,7150 10144,5090 4347,2060

opasni otpad 396,0624 51,1510 310,0393 310,0393 komunalni otpad 32889,600

0 32889,6000

Ukupno 29619,0346 45674,5950 47691,3543 10454,5483 4347,2060

Izvor podataka: Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Katastar emisija u okoliš za 2004.godinu.


3.2.1.1. Neopasni otpad Dvadesetak firmi na području županije proizvode najveći dio neopasnog otpada (24 t od 29 t ukupno skupljenog neopasnog otpada). Sakupljanjem neopasnog otpada se bavi nekoliko tvrtki - Ekos d.o.o. Bjelovar, ing La Bo Commerce d.o.o. Bjelovar, Sirovina Trgoprerada d.o.o. Bjelovar, Sekundarne Sirovine d.o.o. Batinjani i Sirovina Promet d.o.o. Garešnica. Obradom neopasnog otpada bavi se, osim komunalnih firmi, još pet tvrtki -Dalit CT d.o.o. Daruvar, Konzum d.d. PJ"BIM" Bjelovar, Ljevaonica Bjelovar d.d. Bjelovar, Lura d.d.-Tvornica Bjelovar-Kompostana Samarica, Obrt za uzgoj goveda-Stočarstvo Raič, Gudovac i Zagrebpetrol d.o.o. PJ Eko-sistemi Grubišno Polje. Pregled postupanja s neopasnim otpadom u županiji za 2004. godinu

Neopasni otpad Proizvedeno t/god

Sakupljeno t/god




Rudarski otpad

Poljoprivredni otpad 12387,0600 8743,9450 6021,9450 2722,0000

Drvna industrija 3394,1200 378,9500 376,2000 2,7500 Koža-tekstil 92,0100 5,7000 75,7670 75,7670 Nafta, plin, ugljen Anorganski kem. procesi Organski kem. procesi Boje, lakovi 1,0000 0,0100 Foto-industrija Anorgansko-termički 205,5500 97,0000 97,0000 Anorganski-metali, plastika 0,4450

Obrada metala i plastike 6800,3850 6338,0380 3158,5200 1640,4000 1518,1200 Otpadna ulja Organska otapala Ambalaža, apsorbensi, filteri, zaštitna odjeća 1555,7032 1398,2560 272,7430 272,7430

Nespecificirani otpad 916,2310 1406,1700 1468,5000 1468,5000 Građevinski otpad 1065,0200 2561,9200 22,5000 22,5000 Medicinski i veterinarski otpad 0,4080

Muljevi i dr. otpad 2016,1710 233,5660 226,2300 7,3360 Komunalni i drugi otpad 788,8690 1023,7600 40,2140 40,2140

Ukupno 29222,9722

12733,8440

14491,7150

10144,5090 4347,2060



Pregled proizvedenog neopasnog otpada

2,6995%

42,3881%

11,6146%

0,0015% 0,7034%

0,0034%

0,3149%

23,2707%5,3236%

0,0014%

6,8993%

3,1353%

3,6445%

Poljoprivredni otpad

Drvna industrija

Koža-tekstil

Boje, lakovi

Foto-industrija

Anorgansko-termički

Anorganski-metali, plastika

Obrada metala i plastike

Ambalaža, apsorbensi, f ilteri, zaštitna odjeća

Nespecif icirani otpad

Građevinski otpad

Medicinski i veterinarski otpad

Muljevi i dr. otpad

Komunalni i dr. otpad

Pregled sakupljenog neopasnog otpada

0,0448%

8,0397%

49,7732%

10,9806%

11,0428%20,1190%

Koža-tekstil


Ambalaža, apsorbensi, f ilteri, zaštitna odjeća

Nespecif icirani otpad

Građevinski otpad



Pregled obrađenog neopasnog otpada

1,6117%0,1553%

0,2775%

1,8821%

2,6149%

0,5228%0,0001%

0,6693%

21,7953%

60,3375%

10,1334%


Drvna industrija

Koža-tekstil

Boje, lakovi

Anorgansko-termički


Ambalaža, apsorbensi, filteri, zaštitna odjeća

Nespecificirani otpad

Građevinski otpad

Muljevi i dr. otpad


Največi proizvođači neopasnog otpada Ukupna količina t/god Lura d.d. - Tvornica Bjelovar 5174,4500 Konzum d.d. Zagreb, PJ BIM Bjelovar 2870,0200 DI ČAZMA d.o.o. 2760,0000 Komunalac d.o.o., Bjelovar 2032,1200 Daruvarska pivovara d.o.o. 1697,8580 DALIT CT d.o.o. 1593,0000 Ljevaonica Bjelovar d.d. 1587,0000 EKOS d.o.o. 1135,7900 Sirovina Promet d.o.o. Garešnica 1049,2600 FRANCK d.d. Zagreb - Proizvodnja Bjelovar 665,9700 HŽ - Nabava - područni odjel Koprivnica-Skladište Bjelovar 615,9800

Irida d.o.o., Daruvar 598,0000 Franck d.d. Zagreb, Tvornica Hercegovac 578,2200 Remont željezničkih vozila d.o.o., Bjelovar 452,4500 Veterinaria d.d., Daruvar 391,0000 Sirovina-Trgoprerada d.o.o. 375,0500 Čazmatrans - Prijevoz d.o.o, PJ Čazma 332,0300 Finag d.d. 331,1800

Skupljači neopasnog otpada: Ekos d.o.o. Bjelovar, ing La Bo Commerce d.o.o. Bjelovar, Sirovina Trgoprerada d.o.o. Bjelovar, Sekundarne Sirovine d.o.o. Batinjani, Sirovina Promet d.o.o. Garešnica.


Obrađivači neopasnog otpada: Dalit CT d.o.o. Daruvar, Darkom d.o.o. Daruvar, Komunalac d.o.o. Bjelovar, Komunalac d.o.o. Garešnica, Komunalac d.o.o. Grubišno polje, Konzum d.d. PJ"BIM" Bjelovar, Ljevaonica Bjelovar d.d. Bjelovar, Lura d.d.-Tvornica Bjelovar-Kompostana Samarica, Obrt za uzgoj goveda-Stočarstvo Raič, Gudovac, Zagrebpetrol d.o.o. PJ Eko-sistemi Grubišno Polje. 3.2.1.2. Opasni otpad Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u industriji i gospodarstvu nema izrazitih proizvođača opasnog otpada (energetskih postrojenja, crne i obojene metalurgije, prerade nafte, kemijske i farmaceutske industrije i sl.).

Postupanje s opasnim otpadom u t/god

310,0393

51,1510

396,0624

0

50

100150

200

250

300350

400

450

Proizvedeno Sakupljeno Obrađeno

t/god

ProizvedenoSakupljenoObrađeno

Međutim, opasni otpad u manjim količinama, prema podacima iz Katastra emisija u okoliš Bjelovarsko-bilogorske županije, proizvodi pedesetak tvrtki sa prijavljenih oko 400 tona u 2004. godini.

Opasni otpad Proizvedeno t/god

Sakupljeno t/god




Rudarski otpad Poljoprivredni otpad 2,6453 Drvna industrija Koža-tekstil Nafta, plin, ugljen 4,0910 12,8540 Anorganski kem. procesi 0,0350 Organski kem. procesi Boje, lakovi 0,1010


Foto-industrija 0,6840 Anorgansko-termički Anorganski-metali, plastika 0,0140 Obrada metala i plastike 1,3700 4,7200 4,7200

Otpadna ulja 297,1545 38,2970 254,0138 254,0138

Organska otapala 0,5500 5,8690 5,8690 Ambalaža, apsorbensi, filteri, zaštitna odjeća

Nespecificirani otpad 62,1560 45,4365 45,4365 Građevinski otpad Medicinski i veterinarski otpad 26,9816 Muljevi i dr. otpad Komunalni i dr. otpad 0,2800

Ukupno 396,0624 51,1510 310,0393 310,0393

Izvor podataka: Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Katastar emisija u okoliš za 2004.godinu. Međutim, znatne količine neprijavljenog opasnog otpada i gotovo sav opasni otpad iz kućanstava se, zbog otežane kontrole i “štednje”, te nepostojanja stanovništvu prihvatljivog načina organiziranog prikupljanja malih količina, zbrinjava na nepropisan i za okoliš štetan način (spaljivanjem, odlaganjem na uređena, kontrolirana i nekontrolirana odlagališta komunalnog otpada). Pogon za skupljanje i recikliranje zauljenih voda, ambalaže i filtera kapaciteta 200 l /h radi u Grubišnom Polju.

Pregled proizvedenog opasnog otpada

75,0272%

0,0707%

0,3459%

0,0035%

0,1727%

0,0255%

0,0088%1,0329% 0,1389%15,6935%

6,8125%

0,6679%


Nafta, plin, ugljen

Anorganski kem. procesi

Boje, lakovi

Foto-industrija

Anorganski-metali, plastika


Otpadna ulja

Organska otapala

Nespecificirani otpad

Medicinski i veterinarski otpad



Pregled sakupljenog opasnog otpada

74,8705%

25,1295%

Nafta, plin, ugljen

Otpadna ulja

Največi proizvođači opasnog otpada Ukupna količina t/god Zagrebpetrol d.o.o. PJ br. 1, Eko sistem Grubišno Polje 99,5530 Čazmatrans - Prijevoz d.o.o. PJ Čazma 42,1620 Opća bolnica Bjelovar 24,0000 Servis i trgovina akumulatora S.Samarđija, Bjelovar 22,3000 Kamen Sirač d.d. 21,1900 IVERICA d.o.o. 13,5000 Lura d.d. - Tvornica Bjelovar 13,1050 Remont željezničkih vozila d.o.o. 8,7750 Hidroregulacija d.d., Bjelovar 7,5500 ESCO d.o.o. 6,0100 AUTO KRUNO 5,8800 Ljevaonica Bjelovar d.d. 5,7180 SZR - vl. Rajković 5,6120 CESTE d.o.o., Bjelovar 5,4180 Auto-Servis, vl. F. Kotrba, Daruvarski Brestovac 5,2000 Čazmatrans - Prijevoz d.o.o., Čazma, PJ Remont putničkih vozila 4,3531

HITTNER d.o.o. 4,3000 Vodoprivreda d.o.o. 3,7050 Autoservis Kržak, vl. Mladen Kržak, Bjelovar 3,6000 HŠ - Uprava šuma Bjelovar, RJ Prijevoz, mehanizacija i graditeljstvo 3,1170

Čazmatrans - Prijevoz d.o.o. PJ Daruvar 3,0500 GLM - Gumitehnika d.o.o. 3,0000 Konzum d.d. Zagreb, PJ BIM Bjelovar 3,0000 Poduzeće za ceste d.o.o. 2,8270


Skupljači opasnog otpada: Nacional d.o.o. Bjelovar, Zagrebpetrol d.o.o. PJ br.1 Eko-sistemi Grubišno Polje. Obrađivači opasnog otpada: Zagrebpetrol d.o.o. PJ br.1 Eko-sistemi Grubišno Polje. Prikaz podataka o postupanju s otpadom (neopasni, opasni i komunalni) sadržan je u Katastru otpada kojim je obuhvaćeno 290 pravnih i fizičkih osoba kao proizvođača i/ili skupljača i/ili obrađivača otpada i koji je sastavni dio Katastra emisija u okoliš. Izvor podataka: Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Katastar emisija u okoliš za 2004.godinu. 3.2.1.3. Komunalni otpad Sadašnji “sustav” postupanja s komunalnim otpadom proizašao je iz starog teritorijalno-političkog ustrojstva: pet “bivših” općina sa pet komunalnih tvrtki koje su organizirano prikupljale komunalni otpad sa šireg područja naselja u kojima su bila sjedišta općina i odlagala ga na (izuzev Bjelovara i Garešnice) kontrolirana, ali neodgovarajuće uređena odlagališta. Ostala veća naselja su obično imala odlukom mjesne zajednice određena mjesta (najčešće nekontrolirana i neuređena) na koja su stanovnici pojedinačno odvozili otpad, a stanovnici ostalih naselja su se “snalazili” spaljivanjem i odlaganjem otpada na brojna manja divlja odlagališta. Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad

Grad/općina Bjelovar Čazma Daruvar Garešnica Grubišno Polje

Ukupna količina t/god 19392,0000 1015,0000 7577,0000 4065,6000 840,0000

Skupljač i obrađivač

Komunalac d.o.o. Bjelovar

Komunalije d.o.o. Čazma

Darkom d.o.o., Daruvar

Komunalac d.o.o. Garešnica

Komunalac d.o.o., Grubišno Polje



Pregled komunalnog otpada po gradovima/općinama

3,0861%

23,0377%12,3614%

2,5540%

58,9609%

Bjelovar

Čazma

Daruvar

Garešnica

Grubišno Polje

U Hrvatskoj pa tako i u BBŽ je tjedni odvoz komunalnog otpada češći nego u EU, što stvara povećane troškove. Za građane je destimulativna i naplata za odvoz otpada iz kućanstva po metru stana, a odvoz otpada po volumenu naplaćuje se zasada samo u Gradu Bjelovaru. Za potpuno sagledavanje problematike važno je i da se u tih 52% domaćinstava obuhvaćenih organiziranim odvozom (kao i u većini tvrtki) komunalni otpad u pravilu ne razvrstava, tako da na odlagalištima završava i najveći dio otpada sa vrijednim svojstvima (što uz ostale nepovoljne efekte bitno skraćuje vijek trajanja odlagališta), te gotovo sav opasni otpad iz domaćinstava.


Prema aktualnom Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije na prostoru Županije egzistira 5 odlagališta komunalnog otpada u bližoj ili široj okolici gradova, a koja pokrivaju 5 bivših općina: Doline pokraj Bjelovara, Bukovina uz Čazmu, Cerik pokraj Daruvara, Jakovača pokraj Garešnice i Prdaevc uz Grubišno Polje. Za neopasni otpad je otkupljena lokacija na području stare na granici općina Velika Pisanica i Veliki Grđevac, ali nije još privedena namjeni. Za prihvat i predobradu (reciklažu) opasnog otpada postoje dva skladišna prostora u Bjelovaru i Grubišnom Polju, te tri skladišta u Čazmi, Garešnici i Grubišnom polju. Također jedno odlagalište specijalnog opasnog otpada za nusprodukte naftnih derivata je na području općine Šandrovac.


Na području Županije još uvijek ima preko stotinu divljih nekontroliranih odlagališta otpada, čija struktura je pretežito karaktera komunalnog otpada, a manji udio je opasni otpad vezan uz otpad iz domaćinstva. Veći dio jedinica lokalnih samouprava (JLS-a) je prišao samoinicijativnih odlagališta, te detektirao te lokacije sa karakteristikama, strukturom i količinama. Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša BBŽ-a će na temelju dostavljenih podataka od JLS-a i obilaskom tih lokacija izraditi katastar divljih odlagališta otpada koji će se morati trajno pratiti u želji da se saniraju i odstrane te lokacije i tako zaustavi ili svede na najmanju moguću mjeru nekontrolirano odlaganje otpada i uništavanje okoliša. *karta još nije završena - manjkaju podaci za Bjelovar i Garešnicu


Kako bi se zadovoljilo smjernicama Strategije gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, treba odrediti lokaciju centralne deponije komunalnog otpada za područje Bjelovarsko-bilogorska županije – jedan od mogućih 21 županijskog centra za gospodarenje otpadom i unijeti je u novelaciju Prostornog plana BBŽ-a koji je upravo u izradi. To je preduvjet za sve daljnje aktivnosti oko realizacije centralne deponije. 3.3. Poljoprivreda Bjelovarsko-bilogorska županija je izrazito poljoprivrednog karaktera (ratarstvo-stočarstvo). U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prosječna potrošnja mineralnog gnojiva iznosi oko 160 kg/ha. Podaci o uporabi organskog gnoja po hektaru nisu poznati. Utjecaj mineralnog gnojiva na kakvoću tla kroz ispiranje dušikovih spojeva, prije svega, ovisi o vrsti apliciranog gnojiva i njegovoj količini. Utjecaj ovih spojeva pri organskoj gnojidbi, zbog prisustva različitih omjera i oblika dušikovih spojeva koje usjev može prihvatiti, je veći nego pri mineralnoj gnojidbi. Ispiranje je najveće tijekom jeseni i zime kada su oborine veće od evaporacije i kada je usvajanje putem biljaka svedeno na minimum. Stočarske farme s velikom koncentracijom stoke po jedinici površine i s velikim količinama tekućeg gnoja mogu biti značajni “točkasti” izvori onečišćenja tla, stoga što je stočarstvo i stočarska proizvodnja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji najvažnija poljodjelska grana u kojoj prioritetnu ulogu ima govedarstvo i svinjogojstvo, odnosno kako je ova Županija


po broju mliječnih krava na drugom mjestu u Hrvatskoj, a po udjelu gospodarstava s više od 10 goveda po gospodarstvu na prvom. Ovo područje je također najvažniji ovčarski kraj u kopnenom dijelu Hrvatske i kraj u kojem se od 1997. godine stalno povećava broj ovaca i svinja te se spomenuti utjecaji dodatno potenciraju. Pesticidi koji se primjenjuju na poljoprivrednim površinama onečišćuju tlo. Oni se kišom unose u tlo i najveći dio ih se veže fizikalno-kemijskim procesima na adsorpcijski kompleks krute faze. Štete u okolišu nastaju i od sredstava za zaštitu bilja uslijed neprimjerene uporabe (prekoračenja propisanih količina i neodgovarajući način primjene), te nesavjesno odložene ambalaže. Značajan prirodni resurs Bjelovarsko-bilogorske županije su plodna tla, odnosno obradive poljoprivredne površine. Geomorfološke grupe tala, odnosno lito-geološke, reljefne i hidrološke osobine tala, uz prisutne klimatske uvijete bitno utječu na rasprostiranje vegetacije i način iskorištavanja zemljišta. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati, odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije za odgovarajuća tla, a spriječiti neracionalno ili neodgovarajuće korištenje najvrijednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. Procijena pedosistematskih jedinica na nivou tipa, uz određenu modifikaciju na osnovi prirodnih uslova, svojstava tala i upotrebne vrijednosti u konkretno postojećim uvijetima : Vrijedna obradiva tla (P2) Vrijedna obradiva tla imaju relativno mala ograničenja za oraničnu biljnu proizvodnju. U ovu grupu tala mogu se uvrstiti lesivirana tla na zaravnima i vrlo blagim nagibima ispod 5%. Na ovim tlima vlaženje je minimalno i bez većeg zadržavanja vode u profilu. Fizička svojstva tla za vodu su uglavnom dobra. Zbog znatnog učešća praha i povećane zbijenosti tla u podoraničnom horizontu potrebno je podrivanje ili rastresanje. Tlo je vrlo pogodno za oraničnu biljnu proizvodnju. Deficit vlage se često javlja u ljetnim mjesecima. Uz navodnjavanje, redovite agrotehničke mjere i mjestimičnu-rijetku drenažu, ova bi tla omogućila raznovrsnu, visoku i stabilnu proizvodnju. Ostala obradiva tla (P3) Ostala obradiva tla obuhvaćaju lesivirana i pseudoglejna obronačna tla sa nagibima iznad 5%, zatim duboke rigosole na lesolikim sedimentima i livadsko semiglejno tlo, te nešto lošija tla kao što su pseudoglej na zaravni i koluvij. Prema svojim fizičkim i kemijskim svojstvima obronačna lesivirana i pseudoglejna tla

iziskuju relativno manji obim mjera zaštite od erozije, obradu paralelno sa izohipsama i

mjestimično, na ravnim terenima, navodnjavanje iz malih akumulacija. U istom smjeru na


velikim razmacima treba postaviti kolektorske drenove i u takvim uslovima sprovoditi

podrivanje tla uz gnojidbu.

Livadsko semiglejno tlo daje odlične efekte u uslovima oranične biljne proizvodnje, te je vrlo pogodno uz srednje gustu drenažu, podrivanje i mjestimičnu kalcifikaciju. Na ovom tlu bi navodnjavanje u rijeđim intervalima dalo odlične rezultate, naročito u godinama sa izrazito sušnim ljetima. Varijetet rigosola nastalog iz lesiviranog tla na lesu, kao antropogeno, duboko tlo, uz primjenu mjera kao što je zaštita od erozije, mjestimično terasiranje i vrlo rijetka kolektorska drenaža, isto predstavlja dobro tlo, naročito u vinogradarstvu i voćarstvu. Za pseudoglej na zaravni je najznačajnija mjera popravka vodno zračnog režima. Uz gušću drenažu, podrivanje, uvođenje trava u plodored i navodnjavanje postižu se izvanredno pozitivni rezultati. Koluvij je uglavnom oglejan, ilovast, pogodan za biljnu proizvodnju. Međutim, opasnost od poplavnih i visokih podzemnih voda predstavljaju glavna ograničenja za proizvodnju u postojećim uvijetima. Zaštitom od spoljnih voda uz umjereno gustu drenažu i povoljnu mogućnost navodnjavanja u ljetnim mjesecima, postigli bi se uslovi za visoku i stabilnu biljnu proizvodnju. Ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ) Ostala poljoprivredna tla obuhvaćaju uvjetno dobra tla kao što su pseudo glej–glej i hipoglej koja se nalaze u širim riječnim dolinama i nepogodna tla koja u postojećim uvjetima obuhvaćaju amfiglejna i druga tla na nagibima većim od 15%. Pseudoglej-glej i hipoglej su jako podložni prevlaživanju i imaju nepovoljna fizička svojstva. U oba slučaja izražen je utjecaj prevlaživanja uslijed visokog nivoa podzemnih voda, pogotovo u proljeće Na površinama pod pseudo glej-glejnim tlom izražen je i nepovoljni utjecaj voda od padalina u površinskom horizontu, što dodatno pogoršava uvjete vodno zračnog režima. I pored toga uz intenzivnu odvodnju, agrotehniku kao i zaštitu od spoljnih voda, na ovim tlima bi se postigli visoki rezultati u proizvodnji, tim prije što su u pitanju tla neutralne reakcije i s dosta humusa ( 3 – 5% ). Navodnjavanje ovih tala naročito u periodu njihove transformacije u tla povoljnog vodno zračnog režima nije neophodna. Amfiglejna tla s obzirom na položaje gdje se nalaze su površine sa dugotrajnim stupnjem prevlaženosti tijekom godine i mjestimično prisutnim vodoležnim površinama u dužem trajanju. Amfigleji ne pružaju u postojećim uslovima mogućnosti korištenja kao obradive površine. Površine pod amfiglejom se koriste kao šume i travnjaci. Ekonomska opravdanost investiranja u izgradnju hidromelioracijskih sistema na amfigleju, posebno na najugroženijim površinama u našim uvjetima, postaje upitna. Na manje ugroženim površinama sa nižim investiranjem mogu se vrlo brzo ostvariti pozitivni rezultati, jer su u pitanju potencijalno vrlo plodna tla, naravno uz kompleksne mjere uređenja.


Površine na prevelikim nagibima mogu ponegdje dati pozitivne rezultate, s određenim kulturama, uz provedbu antierozivnih mjera u kombinaciji sa drenažom. Izvedeni sistem prema takvom konceptu npr. za vinogradarstvo u slivu Ilove ( okolica Đulovca ) već su dali odlične rezultate. Međutim, u postojećim uvjetima to su tla neiskoristljiva u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Značajan utjecaj na razvoj tala ima čovjek. Djelovanje čovjeka posebno je izraženo danas, a još veći antropogeni utjecaji očekuju se u budućnosti, jer se s pravom očekuju još značajnije intervencije u tlu. Brojni su antropogeni zahvati koji su doveli do promjene tala ovog područja.

3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina Od prirodnih resursa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su značajna ležišta: nafte i plina, zatim građevnog kamena, opekarske gline te kvarcnog pijeska. Izdašni izvori kvalitetnog kamena se nalaze na obroncima Papuka i Psunja. Većina otvorenih kamenoloma danas je uglavnom napuštena, bez obzira na njihovu veličinu. Kamen koji se eksploatira uglavnom se rabi za građevinske svrhe odnosno kao kameni tucanik, granulat za pripremu betona i asfalta te za proizvodnju hidratiziranog vapna.


Moslavačka gora pruža velike mogućnosti glede razvoja industrije kamena. Ona obiluje granitom, koaliziranim granitom, kvarcnim pijeskom te keramičkom glinom. Na bazi mineralnih sirovina koje su otkrivene u Moslavačkoj Gori moguće je razvijati industriju građevinskog materijala (silikatna opeka, keramičke ploče), kemijsku industriju (vodeno staklo, bijela punila, zeoliti). Općenito, utjecaje kamenoloma na okoliš treba, prije svega, sagledavati kroz utjecaj na krajobraz na ograničenom prostoru mikrolokacije, odnosno na odabrano eksploatacijsko polje. Ove utjecaje treba ublažavati propisivanjem programa tehničko-biološke sanacije po prestanku eksploatacije. U sklopu toga treba sagledavati i utjecaje na tlo, jer se dio tla uklanja tijekom eksploatacije u obliku jalovine koju se mora odložiti na primjereno mjesto. O tome treba posebno skrbiti jer se dio jalovine može sačuvati za biološku sanaciju nakon završetka eksploatacije. Prilikom eksploatacije i oplemenjivanja kamena prisutan je u izvjesnoj mjeri u ograničenom prostoru i utjecaj na tlo kroz emisiju prašine te utjecaj na biljni svijet kroz smanjivanje fiziološke funkcije lišća okolnog raslinja. Ovdje treba posebno spomenuti i utjecaje miniranja kamena na okoliš koji se očituju tako što unosi određeni nemir u životinjski svijet sa svim posljedicama koje iza toga slijede po cjeloviti ekosustav. U područjima ležišta u fazi rudarskih radova često se javljaju i cijedne vode u vidu izvora manjih kapaciteta koje onda mogu djelovati na obližnje vodotoke, odnosno tlo. U tom smislu posebni problem su “bujični” potoci. Problem su i redoviti servisi i popravci na rudarskim strojevima, koji ako se ne obavljaju na propisani način mogu onečistiti tlo koje povezano sa problemom cjednih voda može rezultirati širim utjecajima. 3.5. Ostali utjecaji Tlo Bjelovarsko-bilogorske županije izloženo je emisijama od industrijskih postrojenja i prometa, te utjecaju otpadnih voda odnosno muljeva od uređaja za pročišćavanje voda. Rezultati o kakvoći tla s obzirom na teške metale (Pb, Cd, Cr, Hg, V i Ni) na razini Županije ne postoje. Općenito se može konstatirati da je koncentracija teških metala u tlu u urbanim sredinama, te neposredno uz prometnice vjerojatno veća nago na područjima intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Muljevi od pročišćavanja komunalnih otpadnih voda Bjelovar: Godišnje se na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Bjelovara proizvede oko 2900 m3 otpadnog mulja sa 28 % suhe tvari, od čega je oko 62 % anorganskih tvari, a 38 % organskih tvari. Ovaj mulj se odlaže u muljne lagune u kojima se sam stabilizira. Mulj se do sada nije odlagao na drugo mjesto (gradsko odlagalište), a niti rabio kao organsko gnojivo na poljoprivrednim površinama.


Kemijsku analizu ovog mulja te analizu njegovog vodenog eluata u svrhu procjene potencijalne opasnosti pri odlaganju, proveo je 1998. godine Zavod za ishranu bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tada je ustanovljeno da se radi o mulju blago neugodnog mirisa čija je pH vrijednost 8.25. Koncentracija olova, kadmija, žive, kroma, nikla i kobalta je ispod MDK vrijednosti određenih Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN br. 15/92). Rezultati ispitivanja svih parametara vodenog eluata, osim amonijaka, također su u granicama dopuštenih MDK vrijednosti. Otpadni mulj sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda LURE odvozi se na daljnju obradu u kompostirnicu Samarica. Daruvar: Na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Daruvara godišnje se proizvede oko 90 t mulja. Ovaj mulj se odlaže u muljnim lagunama, izgrađenim u neposrednoj blizini uređaja. Do sada nije odlagan na drugom mjestu a niti je korišten u poljoprivredne svrhe. Koncem 2001. godine provedena je samo djelomična analiza vodenog eluata ovog mulja. Garešnica: Na uređaju grada Garešnice godišnje se proizvede oko 60 m3 otpadnog mulja koji se odlaže u muljnim lagunama, a nakon stabilizacije (jedanput u dvije godine) odvozi na gradsko odlagalište komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada Donja Johovača. Također, koncem 2001. provedena je djelomična analiza eluata otpadnog mulja. Za otpadne muljeve od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda gradova Daruvara i Garešnice potrebno je provesti cjelovito ispitivanje sastava eluata. B i o s f e r a 4.1. Prostori šuma Prema Gospodarskoj osnovi Uprave šuma Bjelovar jedan dio šuma je zaštićen samo temeljem Zakona o šumama. Uglavnom je tu riječ o: šumama s posebnom namjenom (za odmor i rekreaciju, znanstvena istraživanja, proizvodnju sjemenskih sastojina), te zaštitnim šumama (zaštita erozionih područja). Udio šumskih površina od 36 % određuje ovo područje kao srednje šumovito, sa iznimno uravnoteženim odnosom površina, kvalitete i zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta. Šumski fond je razvijen, očuvan i dobrog “zdravstvenog” stanja. Devastacijom se ističu samo privatne šume sa ukupnom površinom od 13 %. Uglavnom je tu riječ o zapuštenim šumama kod kojih iskorištavanje nadvladava obnavljanje. Od najzastupljenijih vrsta drveća (hrast lužnjak, kitnjak, bukva) oštećenost kroz odsutnost asimilacijskog aparata zamijećena je kod hrasta lužnjaka. Međutim o procesu «umiranja šuma» na ovom području ne može biti niti govora.


Šume Županije pripadaju oblasti jednodobnih šuma ( Smilaj ), a području eurosibirsko – sjevernoameričke regije, njene Ilirske provincije. Prema fitocenološkoj pripadnosti, gledano visinskom zonalnošću šumske vegetacije od najvišeg vrha “Crni vrh” (885 m.n.v.) na Papuku, pa prema najnižoj točki uz rijeku Česmu u šumi “Mali jantak” (97 m.n.v.) nalazimo 16 šumskih zajednica–fitocenoza : - Orno – Quercetum pubescentis (Klika 38. Gajić 55) šuma hrasta medunca i crnog jasena ; - Betulo – Quercetum petrae (Tx 1937.) šuma hrasta kitnjaka i obične breze ; - Carici sylvaticae – Quercetum petrae (Pelcer prov.) šuma hrasta kitnjaka sa vlasuljom ; - Festuco drimeae – Quercetum petrae (Jonk 1968. / Hruška 1974.) šuma hrasta kitnjaka s vlasuljom ; - Luzulo Fagetum (Wraber 59) šuma bukve s bekicama ; - Aceri – Fraxinetum illiricum (Horvat 1938.) šuma gorskog javora sa jasenom - Abieti – Fagetum “panonicum” (Rauš 1969. prov.) panonska bukovo – jelova šuma ; - Asperulo – Fagetum (Pelcer 1982. prov.) šuma bukve s lazarkinjom ; - Carici brizoides – Alnetum glutinosae (Horvat 1938.) šuma crne johe s drhtavim šašem ; - Querco petrae – Carpinetum illiricum (Horvat 1938.) šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom ; - Carici pilosae – Fagetum (Pelcer 1982. prov.) šuma dlakavog šaša s bukvom ; - Carpino betuli – Quercetum roboris (Rauš 1969.) šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom ; - Genisto elatae – Quercetum roboris (Horvat 1938.) šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom ; - Frangulo alnetum – Glutinosae (Rauš 1968.) šuma crne johe s trušljikom ; - Leucoio – Fraxinetum angustifoliae (Glavač 1959.) šuma kasnog drijenovca s poljskim jasenom ; Posebni oblik šumske vegetacije–fitocenoza, predstavljaju “šumske kulture”. Umjetno podignute sastojine na pravim šumskim staništima ili poljoprivrednim tlima sa alohtonim vrstama četinjača, nasada topola ili bagrema. Ovi oblici zastupljeni su u privatnim šumama, i to najčešće sa bagremom. FSC certifikat prestižne međunarodne nevladine organizacije dodjeljen šumama u državnom vlasništvu potvrđuje da se njima gospodari organizirano na gospodarski održiv način, poštujući pritom biološku i društvenu funkciju šume te uvažavajući interese svih zainteresiranih skupina.


Gospodarenje šumama na održiv način zadovoljava gospodarske, ekološke i društvene standarde, što znači da se: - izrađuje plan gospodarenja šumom, dio financijske dobiti ponovo ulaže u šumu tj. osiguravaju sredstva za očuvanje ekološke produktivnosti šume, potiče lokalnu preradu šumskih proizvoda i dr,; - smanjuje negativan utjecaj sječe na okoliš–zaštičuju tlo i vodni resursi, poduzimaju mjere zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa, iz gospodarenja izuzimaju određene šumske površine radi očuvanja biološke raznolikosti i dr.; - dugoročno poboljšava dobrobit šumskih radnika i lokalne zajednice, radnicima osigurava kontinuirana obuka, poštuju propisi koji se odnose na zdravlje radnika i njihovih obitelji, provode mjere zaštite na radu, kod planiranja aktivnosti gospodarenja konzultira s lokalnom zajednicom i dr.


4.2. Zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste Na području ove Županije nema endemičnih svojti. Najugroženije vrste i svojte su vezane uz močvarne i poplavne površine, te oranice i travnjake. Ugroženost je uglavnom posljedica ljudskih aktivnosti odnosno onečišćenje, branja i skupljanja životinjskih i biljnih vrsta, te lova i ribolova. Zadnjih godina zbog izmijenjenih gospodarskih uvjeta (smanjenja ekstenzivnog i poluintenzivnog uzgoja ribe) došlo je do propadanja i zapuštanja šaranskih ribnjaka, što bi moglo imati za posljedicu prirodno zarastanje i isušivanje ovih jedinih preostalih močvarnih staništa u Županiji, odnosno ugrožavanje biljnih i životinjski vrsta uslijed sve većih promjena biotopa. Z A K L J U Č A K Bjelovarsko-bilogorska županija ubraja se u red županija s veoma dobro očuvanim okolišem pa bi takvo stanje trebalo i dalje održati. To će se postići stalnim nadzorom nad očuvanjem kakvoće tla, vode i zraka, tim više što u posljednje vrijeme i zakonska regulativa zahtijeva potrebu monitoringa zaštite okoliša u svim njegovim segmentima. Budući da u Županiji nema izrazito velike urbane aglomeracije, nema ni izrazito velikih ekoloških problema. Oni manji koji se pojavljuju prisutni su u okolici gradova na mjestu veće koncentracije industrijskih pogona – u industrijskim zonama, i to zato što više industrijskih subjekata još uvijek nema predtretmane za pročišćavanje otpadnih voda pa se, doduše rijetko, dogodi da se u recipijente puste određene količine nedozvoljeno zagađene vode. Osim toga, okoliš zagađuju brojna nekontrolirana (divlja) odlagališta otpada. Da bi se okoliš efikasno štitio od popratnih nusprodukata proizvodne djelatnosti, potrebno je: - izgraditi mrežu za odvodnju otpadnih voda te uređaje za prethodnu obradu otpadnih voda, prije nego što se one ispuštaju u recipijente, odnosno vodotoke, - postupno organizirati županijsko središte za gospodarenje otpadom, te sanirati i zatvarati divlja odlagališta otpada - riješiti odlaganje neopasnog otpada na zasebnoj lokaciji ili u sklopu lokacije za centralno odlaganje komunalnog otpada - lokacije za skladištenje i sabiranje opasnog otpada su određena PPBBŽ-om. - instalirati stalni monitoring zaštite okoliša .

Documents

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA BBŽ4 - dokumenti.azo.hrdokumenti.azo.hr/Dokumenti/IZVJESCE_O_STANJU_OKOLISA_BBZ_2007.pdf · Zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste _____