IZVEDBENI PLAN NASTAVE PLAN NASTAVE... · Web viewIZVEDBENI PLAN NASTAVE RN 1 1. GODINA – Učiteljski studij- 1. semestar Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilište

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIZVEDBENI PLAN NASTAVE
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
IZVEDBENI PLAN NASTAVE RN 1 1. GODINA – Uiteljski studij- 1. semestar Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja Sveuilište u Zadru Franje Tumana 24i Zadar
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Voditelj studijske grupe RN1:
ured 104, prvi kat
individualne konzultacije: srijeda 10:30-12:30h
kontakti: [email protected] , 023/345 – 032
Voditelj studijske grupe jednom mjeseno sastaje se sa studentima radi informiranja o tekuim dogaajima. Osim grupnih sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima studente na individualne konzultacije vezano za pitanja o studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija.
Nije najvea budala onaj koji ne zna itati, ve onaj koji misli da je sve što je proitao - istina.
I. Andri
Najvee postignue je da budete ono što jeste u svijetu koji konstantno pokušava od vas napraviti ono što niste.
Ralph Waldo Emerson
Kalendar nastavnih aktivnosti
Uredi i uionice:
Karmen Travirka Marina, prof.
345-002
3
345-009
11
Tajništvo
Prizemlje
Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko
UZD101
Uvod u pedagogiju
Uvod u razvojnu psihologiju
30
15
0
UZD108
Hrvatska usmena knjievnost
Povijest hrv. stand. jezika
15
15
0
2
Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polau sve obvezne (temeljne) predmete s matinog studija.
B) IZBORNI PREDMETI S MATINOG STUDIJA*:
UZD113
Suradnja vrtia i škole
Glagoljica i glagoljski spomenici
15
15
0
2
Bilješka: Ukupan broj ECTS bodova za izborne predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS boda.
C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA
STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEBU I STUDENTSKI ŠPORT**:
Bilješka: Studentima je ponuena mogunost upisa izbornih predmeta s drugih odjela.
Student pod A), B) i C) mora upisati predmete iji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 bodova
D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH
SVEUILIŠNIH STUDIJA I STRUNIH STUDIJA****
UZD113
Suradnja vrtia i škole
Glagoljica i glagoljski spomenici
107
9:30-12:00
Pregled svjetske povijesti
109
16:00-17:30
105
10:30-12:00
103/117
13:30-15:00
109
10:30-11:30
109
13:00-14:00
103/117
14:30-15:30
37
Obrazac 1.3.2. Izvedbeni plan nastave (syllabus)[footnoteRef:1]* [1: * Rijei i pojmovni sklopovi u ovom obrascu koji imaju rodno znaenje odnose se na jednak nain na muški i enski rod.]
Naziv kolegija
ECTS
2
Sastavnica
Razina studija
Nastavnike kompetencije
DA NE
DA NE
Jezik/jezici na kojima se izvodi kolegij
Hrvatski
E-mail
[email protected]
Konzultacije
• pravilno tumaenje i analiziranje temeljnih pojmova usmene knjievnosti
• poznavanje usmenoknjievnih vrsta i njihova interpretacija.
• uoavanje osnovnih karakteristika usmenoknjievnih rodova i vrsta
• uoavanje osnovnih poetikih odlika bajkovitog diskursa
• razlikovanje poetikih odlika bajke i predaje
• prepoznavanje i tumaenje govornikih oblika
• prepoznavanje temeljnih karakteristika jednostavnih oblika (zagonetka i poslovica)
• analiziranje (na tematskoj razini) hrvatskih malešnica
• analiziranje strune i znanstvene literature i primjena steenih spoznaja.
Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij doprinosi
• razumijevanje odnosa izmeu usmene knjievnosti i djeje dobi
• uoavanje estetskog i pedagoškog aspekta usmene knjievnosti i korelacije s ostalim podrujima odgojno-obrazovnog rada
Naini praenja studenata
Uvjeti pristupanja ispitu
Redovito pohaanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada pred studentima. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na poetku svakog sata.
Ispitni rokovi
Od 1.IX. 2021. do 30 IX. 2021.
Opis kolegija
2. Usmenoknjievna komunikacija. Definicija usmene knjievnosti i njezino pozicioniranje u okvirima hrvatske knjievnosti i kulture. Zajedniki pregled literature. Nazivoslovlje i koncepcije usmene knjievnosti.
3. Pregled usmenoknjievnih rodova i vrsta.
4. Usmena knjievnost u povijesnom trajanju, prouavanju i tradicijskoj kulturi Hrvata.
5. Usmena lirika (podrijetlo i klasifikacija). Lirska stilizacija, versifikacijske modulacije, klasifikacija
6. Fenomen hrvatskih bugaršica. Strukturne osobitosti, versifikacijske mogunosti i tematska zaokupljenost
7. Epske usmene pjesme (klasifikacija epskog pjesništva i bitne odredbe epske tehnike).
8. Usmene prozne vrste (Mit(em), bajka, predaja, legenda, basna, anegdota i parabola, vic, prie iz ivota).
9. Usmena bajka (morfološke odlike bajke – Vladimir Propp Morfologija bajke)
10. Basna kao usmenoknjievni oblik. Stilske dominante kao odrednice basne kao knjievne vrste.
11. Usmeni dramski tekstovi. Tematska podjela usmenoknjievnih dramskih oblika.
12. Govorniki oblici ( tipologija govornikih oblika i osnovne karakteristike)
13. Jednostavni oblici (poslovica i zagonetka)
14. Hrvatske malešnice. Djeje pjesme pukoga podrijetla. Podjela prema strukturno-motivskoj skupini
15. Interferencija usmene knjievnosti i djeje knjievnosti na odabranim knjievnim predlošcima.
Seminari:
2. Utjecaj hrvatske usmene tradicije na pisanu knjievnost (meusobna proimanja, primjeri)
3. Usmena lirika (Sveti Mikula, Ivanjski krijes, Naš gospodin poljem jizdi, Zeleni Juraj, Šator Jelaia bana, hrvatske narodne uspavanke: Uspavanka za djecu, Gren jo spati)
4. Usmena epska pjesma (odabrani primjeri, stilska i versifikacijska analiza) Zemljani Stipan, Zvijezda Danica – dar Grkinji djevojci, Vladimir i Kosara, Bitka na Krbavskom polju)
5. Mit (mitska zoologija i mitska fitologija)
6. Utjecaj slavenske mitologije na stvaralaštvo Vladimira Nazora i Ivane Brli-Maurani
7. Hrvatska usmena bajka (Jozo Vrki)
8. Usmena basna (morfološke i stilske karakteristike) Lisica i peteh, Lisica i gavran, Lisica prevarila seljaka i nasadila vuka, Vuk i baka)
9. Rubni usmenoknjievni oblici (primjeri i njihova tematska analiza)
10. Poslovice i zagonetke (tematska preokupacija i strukturna organizacija)
11. Prikaz knjige Andrea Jollesa Jednostavni oblici te diskusija o definiciji i odreenju jednostavnih oblika (memorabile i kazus)
12. Predaja: tematska, kompozicijska i stilska struktura. Norun kralj, Kako je zniknulo selo Dubravka, Potok Ljuba, Medvedgradski top, Cavtat)
13. Odnos usmene knjievnosti i hrvatske djeje knjievnosti (primjeri)
14. Pregled hrvatskih pukih pjesama za djecu
15. Nada Ivelji i Dubravko Horvati i usmenoknjievni poticaji
Obvezna literatura
• Botica, S. (2013). Povijest hrvatske usmene knjievnosti, Zagreb: Školska knjiga.
• Kekez, J. (1998). Usmena knjievnost, Uvod u knjievnost (ur. Škreb,Z.; Stama, A.), Zagreb: Nakladni zavod Globus, 133-193.
• Botica, S. (1995). Hrvatska usmenoknjievna itanka, Zagreb: Školska knjiga.
• Crnkovi, M. (1998). Hrvatske malešnice, Zagreb: Školska knjiga
Dodatna literatura
• Biti, V. (1997). Pojmovnik suvremene knjievne teorije, Zagreb: Matica hrvatska.
• Hranjec, S.(2003). Kršanska izvorišta djeje knjievnosti: prirunik za studente i uitelje, Zagreb-akovec: Visoka uiteljska škola u akovcu.
• Hranjec, S (2009). Susreti usmene i djeje knjievnosti U: Ogledi o djejoj knjievnosti, Zagreb: Alfa. 179–286.
Hranjec, S. (2009). Basna u proimanju U: Ogledi o djejoj knjievnosti, Zagreb: Alfa. 223–230.
Botica, S. (2011). Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Zagreb: Školska knjiga.
• Kekez, J. (1992). Hrvatski knjievni oikotip, Zagreb: Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta.
• Botica, S. (1998). Lijepa naša baština. Knjievno-antropološke teme, Zagreb: Hrvatska sveuilišna naklada.
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
30% istraivanje, izrada i izlaganje seminarskog rada, 70% završni ispit
Ocjenjivanje
/upisati postotak ili broj bodova za elemente koji se ocjenjuju/
0-50
interna evaluacija nastave
tematske sjednice strunih vijea sastavnica o kvaliteti nastave i rezultatima studentske ankete
ostalo
Napomena / Ostalo
Sukladno l. 6. Etikog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, „od studenta se oekuje da pošteno i etino ispunjava svoje obveze, da mu je temeljni cilj akademska izvrsnost, da se ponaša civilizirano, s poštovanjem i bez predrasuda“.
Prema l. 14. Etikog kodeksa Sveuilišta u Zadru, od studenata se oekuje „odgovorno i savjesno ispunjavanje obveza. […] Dunost je studenata/studentica uvati ugled i dostojanstvo svih lanova/lanica sveuilišne zajednice i Sveuilišta u Zadru u cjelini, promovirati moralne i akademske vrijednosti i naela. […]
Etiki je nedopušten svaki in koji predstavlja povrjedu akademskog poštenja. To ukljuuje, ali se ne ograniava samo na:
- razne oblike prijevare kao što su uporaba ili posjedovanje knjiga, biljeaka, podataka, elektronikih naprava ili drugih pomagala za vrijeme ispita, osim u sluajevima kada je to izrijekom dopušteno;
- razne oblike krivotvorenja kao što su uporaba ili posjedovanje neautorizirana materijala tijekom ispita; lano predstavljanje i nazonost ispitima u ime drugih studenata; lairanje dokumenata u vezi sa studijima; falsificiranje potpisa i ocjena; krivotvorenje rezultata ispita“.
Svi oblici neetinog ponašanja rezultirat e negativnom ocjenom u kolegiju bez mogunosti nadoknade ili popravka. U sluaju teih povreda primjenjuje se Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata/studentica Sveuilišta u Zadru .
U elektronskoj komunikaciji bit e odgovarano samo na poruke koje dolaze s poznatih adresa s imenom i prezimenom, te koje su napisane hrvatskim standardom i primjerenim akademskim stilom.
U kolegiju se koristi Merlin, sustav za e-uenje, pa su studentima potrebni AAI rauni. /izbrisati po potrebi/
Naziv kolegija
ECTS
2
Sastavnica
Razina studija
DA NE
DA NE
Hrvatski
Izvoa kolegija
Nakon poloenog ispita iz ovoga kolegija studenti e biti sposobni:
· samostalno primijeniti standardnojezine norme;
· analizirati strunu i znanstvenu literaturu;
· pisati i izlagati vlastite i tue stavove i argumente,
· definirati temeljne pojmove znanstvenog funkcionalnog stila;
· stei sposobnost klasificiranja tekstnih vrsta znanstvenog stila;
· stei sposobnost samostalnog analiziranja tekstova pisanih znanstvenim stilom;
· osposobiti se za samostalno stvaranje tekstova znanstvene komunikacije (u skladu sa standardnojezinom normom i funkcionalnim stilom);
· osposobiti se za samostalno stvaranje usmenog diskursa znanstvene komunikacije ( u skladu sa standardnojezinom normom i funkcionalnim stilom).
· samostalno primijeniti standardnojezine norme
· analizirati strunu i znanstvenu literaturu
· izlagati vlastite argumente
/tono navesti uvjete za pristupanje ispitu, npr. poloen kolokvij, odrana prezentacija i sl./
/gdje je primjenjivo, navesti razlike za redovne i izvanredne studente/
Studenti su obvezni napisati i izloiti seminarski rad.
Ispitni rokovi
Sadraj kolegija (nastavne teme)
2. Osnovne zakonitosti pravopisne norme
3. Zakonitosti stilistike norme i funkcionalni stilovi
4. Funkcionalni stilovi s manjom podlonosti standardnojezinoj normi
5. Funkcionalni stilovi s veom podlonosti standardnojezinoj normi
6. Osobine akademskoga diskursa (znanstvenog stila) hrvatskoga jezika
7. Osobine pisanog i govorenog jezika
8. Strategije pisanja znanstvenog teksta
9. imbenici logikog ustroja pisanoga znanstvenoga teksta
10. imbenici formalnoga ustroja pisanoga znanstvenoga teksta
11. Analiziranje strune i znanstvene literature
12. Ustrojstvo govorenoga znanstvenoga diskurs
13. Prezentacija znanstvenog teksta
Obvezna literatura
Babi, Stjepan; Finka Boidar; Moguš, Milan. 2004. Hrvatski pravopis. Školska knjiga. Zagreb.
Jozi i suradnici. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
Frani, Anela; Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Hrvatska sveuilišna naklada. Zagreb.
Orai-Toli, Dubravka. 2011. Akademsko pismo. Bibliotheca Academica, Udbenici Sveuilišta u Zagreb. Zagreb.
Sili, Josip. 2006. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb.
Dodatna literatura
Gazdi-Aleri, Tamara; Aleri, Marko. 2013. Hrvatski u upotrebi. ProfiL. Zagreb.
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
0-59 %
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
3
Sastavnica
DA NE
DA NE
HR
Ishodi uenja kolegija
- Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz podruja razliitih teorijskih pristupa u razvojnoj psihologiji, njihov doprinos objašnjenju razvoja i kao i njihova ogranienja.
- Opisati razliite metode istraivanja u razvojnoj psihologiji, njihove prednosti i ogranienja.
- Prepoznati vrste i strategije te nacrte istraivanja i teorijske koncepte u razvojnoj psihologiji.
- Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti razliite vrste i nacrte istraivanja te temeljne teorijske pristupe u razvojnoj psihologiji.
- Protumaiti i povezati odnosno upotrijebiti razliite metodološke pristupe i teorijske okvire na konkretnim primjerima.
- Povezati i procijeniti razliite nacrte istraivanja te teorijske koncepte.
- Razlikovati vrste i nacrte istraivanja, metode prikupljanja podataka.
- Kritiko pretraivanje literature u svrhu izrade seminara.
• Kritiki vrednovati razliite izvore znanja iz podruja odgoja i obrazovanja.
• Primijeniti razliite metode pouavanja ovisno o mogunostima i razvojnoj dimenziji djeteta.
Ispitni rokovi
Osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji
Problemi i pitanja u razvojnoj psihologiji
Metode istraivanja ovjekova razvoja
Etika naela u istraivanjima razvoja te dileme koje prate razvojnu psihologiju.
Freudova teorija psihoseksualnog razvoja.
Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja.
Bihevioristike teorije razvoja – Socijalno-kognitivna teorija uenja.
Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja.
Obvezna literatura
Nastavni materijali:
Vasta, R. i sur. (2001). Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana podruja)
Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana podruja)
Dodatna literatura
Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin Company.
Thomas, R.M. (2001). Recent theories of human development, London: Sage Publications, Inc.
Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage.
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Nain formiranja završne ocjene (%)
Ocjena se formira temeljem postignua na kolokvijima ili na završnom ispitu.
Ocjenjivanje
<60
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
akad. god.
DA NE
DA NE
hrvatski
promatrati i analizirati umjetnika djela u zadanom društvenom i povijesnom kontekstu.
-razlikovati likovna djela iz razliitih epoha
-vrednovati likovne oblika u odnosu na povijesna razdoblja
-koristiti elemente likovnog govora u odgojno obrazovnom procesu.
-primjenjivati odgovarajue pojmove u povijesno-umjetnikoj praksi
teorijski se izraavati.
kritiki vrednovati razliite izvore znanja iz podruja odgoja i obrazovanja
koristiti elemente likovnog govora u odgojno obrazovnom procesu.
opisati i primijeniti razliite tehnike likovne umjetnosti, te artikulirati nastavni sat likovne kulture u osnovnoj školi.
Pohaanje nastave
Ispitni rokovi
3. Arhitektura rane renesanse i njezine znaajke.
4. Skulptura firentinskih majstora
6. Renesansa u Nizozemskoj
9. Reformacija i protureformacija
11. Barokna skulptura.
14. Barokna crkvena i javna arhitektura
15. Novi anrovi: pejza i mrtva priroda
(po potrebi dodati seminare i vjebe)
Obvezna literatura
Janson H. W., Janson A. F.(2013.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Stanek d.o.o.
•J. Chevalier – A. Gheerbrandt, Rjenik simbola, Zagreb,1991.
•L. Murray, The high renaissance and mannerism, London, 2011.
•R. Wittkower, Art and Architecture in Italy 1600 to 1750, Harmondsworth, 1978.
•B. Boucher, Italian Baroque Sculpture, London 1998.
Dodatna literatura
H.Wöelfflin, Klasina umjetnost (uvod u talijansku renesansu), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
R. Mateji – A. Horvat – K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
< 60 %
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
3
Sastavnica
DA NE
DA NE
Hrvatski
E-mail
[email protected]
Konzultacije
E-mail
[email protected]
Konzultacije
Ishodi uenja kolegija
· kritiki vrjednovati jedinu danu nam prirodu i struno prosuivati o sadašnjem uplivu ovjeka na prirodu, koja je jedina i neponovljiva
· komunicirati s prirodom na osebujan nain
· komunicirati o valorizacijskoj osnovi prirode s djecom u školama, društvu, kolegama, ljubiteljima prirode, ekolozima i dr. putem suvremenih medija, koristei se najnovijim tehnologijama
· usvojiti naela zdravije prehrane osobno, isto prenositi na okruenje i na djecu
· objasniti leksike elemente prirode
· razvijati ekološku svijest i rasuivanje kod djece u prirodi
· pokazati vještinu identificiranja i kategoriziranja ekoloških problema i ispravno ih komentirati
· vrjednovanje – kritiki prosuivati i sukladno najvišim ekološkim standardima valorizirati aktualne ekološke probleme
Nakon poloenog ispita iz ovoga kolegija studenti e stei osnovna znanja o prirodi i njenim zakonitostima, pri emu e im pomoi osnove iz znanstvenih disciplina biologije, kemije, fizike, geologije, meteorologije i ekologije. Nadalje, studenti e dobiti spoznaje o samom ivotu, podrijetlu ivota, organizaciji ivota, raznolikosti ivota i nasljeivanju ivota. Pri tome se polazi od osnovnih bioloških/ekoloških naela ivota, zaštite prirode i okoliša, te trajno odrivog razvoja kao maksime današnjeg vremena.
Na kraju , studenti e biti osposobljeni za prenošenje znanja u svom buduem profesionalnom i inom radu.
1. Studenti su duni redovito pohaati predavanja kako bi mogli pratiti tijek izvoenja nastave i postupno se osposobljavati za usvajanje znanja i vještina iz nastavnih cjelina, a za dobivanje potpisa i pristupa ispitu moraju biti nazoni najmanje na 70 % predavanja ili donijeti zdravstvenu isprinicu ako zbog bolesti nisu mogli nazoiti u toj postotnoj mjeri.
2. Seminar izloiti/prezentirati u POWER POINTU i priloiti kao u elektronikoj verziji. Vrjednovat e se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih studenata koji e sudjelovati u diskusiji, odnosno u kojoj mjeri je seminar zanimljiv ostalim studentima.
3. Nazoiti terenskoj nastavi ili ako su sprijeeni napraviti dodatni seminar o problematici o kojoj je rije na terenskoj nastavi
Ispitni rokovi
Opis kolegija
Budui je ekologija holistika znanstvena disciplina studentima e se postupno izlagati poevši od poela ekologije, znanstvenog pojma ekologije, podjele ekologije i znaenja ekologije u današnje vrijeme. Poseban e se naglasak dati na prakticiranju ekologije u svakodnevnom ivotu, odnosno ekološki osviješteno ivjeti kako bi sutra to isto djeci prenosili. Nadalje, naglasak e biti na ekološki prihvatljivom odnošaju prema prirodi, kroz ekološko vrjednovanje ekosfere i njenih sastavnica. U središtu e biti bioraznolikost, kao rezultanta brige o krajobraznoj i geološkoj raznolikosti, odnosno u cjelini prirodna baština.
2. Podrijetlo ivota.
4. Stanica – temeljna jedinica ivota
5. Stanini ivotni ciklus. Genetika.
6. Deoksiribonekleinska kiselina
8. Biljni svijet.
9. Ljudsko zdravlje i okoliš. Podjela oneišivaa. Otrovi i njihove kruenje u biosferi.
10. Proizvodnja hrane. Oneišivai hrane.
11. Hrana. Sklad prehrane. Teine i mjere.
12. Energija. Masti i ulja. Šeer i škrob.
13. Proteini. hranjiva vlakna.
15. Zaštita prirode i zaštita okoliša. Trajno odrivi razvoj.
Obvezna literatura
Deli, A. (2004) Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb
Myers, B. (2004) The natural Sciences, Nelson Thornes Ltd, CHELTENHAM, United Kingdom
Dodatna literatura
Springer O. i D. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani Samobor, 2008.
Mreni izvori
Provjera ishoda uenja (prema uputama AZVO)
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
1. Nazonost na nastavi i zalaganje se vrjednuje s 5 %.
2. Student je duan izraditi seminar i izlagati kao prezentaciju u POWER POINTU i prilagati kao seminar u pismenom obliku u elektronikoj verziji. Vrjednovat e se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih studenata koji e sudjelovati u raspravi i konstruktivno pridonijeti izlaganoj problematici (20 %).
3. Pismeni dio ispita (50 %) student moe poloiti na dva naina:
· putem dva kolokvija ili
· na cjelovitom pismenom ispitu koji se sastoji od cijelog gradiva.
Prvi kolokvij se polae nakon 7 nastavnih cjelina, a prije predavanja 8 nastavne cjeline i ako student zadovolji bodovni prag od 60 bodova od 100 moguih moe izii na drugi kolokvij, koji e se odrati dan iza zadnjeg predavanja.
4. Završnu ocjenu upotpunjuje usmeni dio ispita, iji udio iznosi 25% u ukupnoj zbirnoj ocjeni. Ako je student aktivno sudjelovao u nastavi, seminarima i terenskoj nastavi i skupio 25 bodova (%), tad to zamjenjuje usmeni ispit.
Ocjenjivanje
<60
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
DA NE
DA NE
Novi kampus Sveuilišta u Zadru , dvorana 109 srijedom 8-10,30
hrvatski
E-mail
[email protected]
Konzultacije
Izvoa kolegija
· razumjeti nastajanje i razvoj svakog standardnoga jezika;
· luiti standardni jezik od mjesnih govora, dijalekata i narjeja;
· uoiti razvoj htvatskoga standardnoga jezika u predstandardnom i standardnom razdoblju;
· prepoznati i cijeniti jezine prirunike koji su bitno pridonjeli standardizaciji hrvatskoga jezika;
· uoiti poteškoe na koje je nailazila standardizacija;
· vednovati hrvatski standard kao jezik hrvatskoga naroda i kulture;
· metodološki i kompozicijski pravilno sastaviti seminarske radove,
· ovladati metodologijom istraivanja starijih tekstova bitnih za razvij hrvatskoga jezinoga standarda.
Završeni studenti e moi:
· kritiki vrednovati razliite izvore znanja iz podruja odgoja i obrazovanja
· koristiti raunalnu tehnologiju za stvaranje i oblikovanje teksta i slika, te komunikaciju
· primijeniti standardnojezine norme na svim razinama (pravopisnoj, pravogovornoj, gramatikoj, leksikoj i stilistikoj).
· govorno i pisano komunicirati na materinjem jeziku i jednom stranom jeziku.
· objasniti pedagoški aspekt djeje knjievnosti i korelacije s ostalim podrujima odgojno-obrazovnog rada.
· primjenjivati naela ljudskih prava, demokratskih vrijednosti, razliitosti, socijalne osjetljivosti i tolerancije u radu s djecom
· • prepoznati specifine potrebe uenika koji su uvjetovani njihovom razliitošu i posebnostima na individualnoj razini.
Ispitni rokovi
7. 9. 2020.; 21. 9. 2020.
Opis kolegija
1. Uvodni sat: sadraj kolegija, literatura, teme za seminarske radove
2. Razvoj jezika, Povijesno poredbena metoda, Historijska gramatka, Standardizacija, Odnos hrvatskih narjeja prema standardnome jeziku
3. Periodizacija hrvatskoga standardnog jezika
4. Poetci pismenosti u Hrvata, Jezik hrvtskoga sredjovjekovlja.
5. Standardizacija jezika na akavskoj i štokavskoj osnovici. Hrvatske pokrajinske knjievnosti.
6. akavsko štokavska jezina koine. Poetci kajkavskoga jezinoga izraza.
7. Razvoj latinike grafije
9. Jezikoslovni rad hrvatskih dopreporodnih gramatiara
10. Jezina stilizacija predilirskoga i ilirskoga razdoblja i napuštanje kajkavštine.
11. Filološke škole u 19. st. i na prijelazu u 20. st.
12. Standardološka literatura u 19. stoljeu: rjenici, gramatike, reforma pravopisa, jezini savjetnici
13. Standardni jezik u 20 st. (jezina unifikacija, zalaganje za jedinstveni srpskohrvaski jezik, otpor jezinom unitarizmu).
14. Standardološka literatura u 20 st.: rjenici, gramatike, pravopisi jezini savjetnici;
15. Jezine prilike u demokratskoj Hrvatskoj
1. Istarski razvod, Vinodolski zakonik, Povaljska listina, Red i zakon sestara dominikanki
2. Hrvatske inkunabule
4. Osobitosti Belosteneva GAZOPHYLACIUMA
6. Slavonski gramatiairi: Tadijanovi, Lanosovi, Reljkovi
7. Leksikografski rad Pavla Ritera Vitezovia
8. Pravopisna pitanja do ilirizma i u doba ilirizma
9. Korienski pravopis za vrijeme NDH
10. Hrvatski Vukovci
11. Jezini savjetnici
13. Hrvatski pravopisi
Obvezna literatura
1. Milan Moguš (1995.) Povijest hrvatskoga knjevnoga jezika, Zagreb: Nakladni zavod Globus.
2. Zlatko Vince (1978.) Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb : Sveuilišna naklada Liber.
3. Dalibor Brozovi (2006.) Neka bitna pitannja hrvatskoga jezninog standarda Zagreb : Školska knjiga.
4. Sanda Ham (2006.) Povijest hrvatskih gramatika, Zagreb : Nakladni zavod Globus.
Dodatna literatura
1. Josip Bratuli i dr. (2011.) Povijest hrvatskoga jezika / knjiga 1.: Srednji vijek, Zagreb: Croatica
2. Josip Bratuli i dr. (2009.) Povijest hrvatskoga jezika / knjiga 2.: 16. stoljee, Zagreb: Croatica.
3. Josip Bratuli i dr. (2013.) Povijest hrvatskoga jezika / knjiga 3.: 17. i 18. stoljee, Zagreb: Croatica.
4. Ilija Protuer (2004.) Povijesni kronološi pregled hrvatskih jezinih savjetnika (od poetka) 1904. do 2004, Kolo 2/2004.
5. Eugenija Bari i dr. (1995.) Hrvatska gramatika, Zagreb : Školska knjiga.
6. S. Damjanovi (1984.) Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Zagreb : Sveuilišna naklada Liber.
7. 11. Ante Biani i dr. (2013) Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika , Zagreb: Croatica
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
% nedovoljan (1)
% dovoljan (2)
% dobar (3)
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
DA NE
DA NE
Dvorana109
hrvatski
E-mail
[email protected]
Konzultacije
Izvoa kolegija
· itati i pisati ustavnu i kurzivnu glagoljicu
· prepoznati grafemike i grafetike osobitosti glagoljske grafije
· transliterirati glagoljske tekstove
· na raunalu izdvojiti slova pojedinih pisara i izraditi abecedarij
· usporediti glagoljske spomenike po grafolingvistikim, jezinim, onomastikim, društveno-povijesnim ili drugim osobitostima
· usustaviti rezultate svojih istraivanja
1. kritiki vrednovati razliite izvore znanja iz podruja odgoja i obrazovanja
1. koristiti raunalnu tehnologiju za stvaranje i oblikovanje teksta i slika, te komunikaciju
1. primijeniti standardnojezine norme na svim razinama (pravopisnoj, pravogovornoj, gramatikoj, leksikoj i stilistikoj).
1. govorno i pisano komunicirati na materinjem jeziku i jednom stranom jeziku.
Ispitni rokovi
Opis kolegija
3. Glagoljike sastavnice hrvatske kulture
4. Glagoljsko pismo: ustavno glagoljsko pismo i kurzivna glagoljica. Vjebanje pisanja
5. Vjebanje itanja glagoljskih tekstova. Prouavanje grafetikih posebnosti pojedinih pisara.
6. Pisanje brojaka u glagoljskom pismu. Uporaba kratica i posebnih znakova u glagoljskom pismu. Uoavanje ligatura.
7. Vjebanje itanja i pisanja glagoljice. Uoavanje jezinih osobitosti glagoljskih tekstova.
8. Transliteracija glagoljskih tekstova koje e studenti pronai u svojim lokalnim sredinama: glagoljske matine knjige, bratovštine, kronike, oporuke, epigrafski spomenici…
9. Uoavanje slinosti i razlike u nainu pisanja pojedinih pisara.
10. Transliteracija glagoljskih tekstova. Uoavanje jezinih osobitosti glagoljskih tekstova.
11. Kulturološki kontekst glagoljskih tekstova
12. Usporeivanje transliteriranih tekstova.
14. Predstavljanje kulturne baštine pojedinog kraja odakle dolaze glagoljski tekstovi.
15. Prireivanje studentskih ostvaraja .
2. Pisanje u crtovlje ustavna glagoljica
3. Pisanje u crtovlje
5. itanje kurzivne glagoljice
7. Transliteracija izabranog glagoljskog spomenika
8. Transliteracija i uoavanje grafetikih osobitosti
9. Slova s brojevnim vrijednostima, kratice,
10. Smještaj slova u redaka polja
11. Kulturološke osobitosti teksta: povijesne, sociološke, onomastike, jezine…..
12. Usustavljivanje istraivanja
Obvezna literatura
1. Nazor, Anica ( 2008) Ja slovo znajui govorim, Zagreb : Erazmus.
2. Bratuli, Josip (1996.) Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb : Minerva.
3. Fui, Branko (1982.) Glagoljski natpisi, Zagreb : JAZU
4. Paro, Frane (1995.) Glagoljska poetnica, Rijeka: Naknada «Benje»
5. Štefani, Vjekoslav (1969.) Glagoljski rukopisi I, Zagreb : JAZU
6. agar, Mateo (2008.) Usustavljivanje kurzivne glagoljice u XIV stoljeu, u Vidjeti
7. Ohrid/ Referatihrvatskih sudionika za XIV Meunarodni slavistiki kongres, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo i Hrvatska sveuilišna naknada, str. 141-169.
Dodatna literatura
2. Eckhardt, Thorvi (1955.) Napomene o grafikoj strukturi glagoljice, Radovi Staroslavenskoga instituta II, Zagreb.
3. Kero, Pavao (2015) Popis glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije, Zadar : Stalna izloba crkvene umjetnosti – Sveuilište u Zadru
4. Sambunjak, Slavomir (1998) Gramatozofija Konstantina Filozofa Solunskoga, Zagreb : Demetra.
5. agar, Mateo (2007) Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb : Matica hrvatska.
6. ubrini, Darko (1996.) Hrvatska glagoljica, Zagreb : Hrvatsko knjievno društvo sv. Jeronima (sv. irila i Metoda) – Element.
7. Vigato, Ivica (2008.) Komunikacijsko funkcionalni pristup glagoljskom pismu i zaviajnim glagoljskim spomenicima u osnovnoškolskoj nastavi. Drugi meunarodni specijalizirani skup Rano uenje hrvatskoga jezika 2, Zagreb, str. 504-510.
8. Vigato, Ivica (2012.) Neke grafolingvistike osobitosti silbenskih glagoljskih spomenika iz 17. stoljea, Zbornik radova Petog hrvatskog slavistikog kongresa, Rijeka: Filozofski fakultet, str. 69-81
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
% nedovoljan (1)
% dovoljan (2)
% dobar (3)
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
3
Sastavnica
Razina studija
DA NE
DA NE
Engleski/hrvatski
Preduvjeti za upis kolegija
Potrebno je osnovno predznanje iz engleskog jezika, poeljno na stupnju B1-B2, prema CEFR-u
Nositelj kolegija
E-mail
[email protected]
Konzultacije
- primijeniti usvojene gramatike strukture u pismenom i usmenom izraavanju
- primijeniti usvojeno znanje iz podruja gramatike pri analizi tekstova
– koristiti jezik teno i uinkovito pri sudjelovanju u diskusijama na odreenu temu
- uoiti gramatike principe neophodne za korektno razumijevanje i uporabu jezika u komunikaciji vezanoj za jezik struke
- analizirati problem u diskusijama pravilno koristei usvojene gramatike strukture
1. koristiti raunalnu tehnologiju za stvaranje i oblikovanje teksta i slika, te komunikaciju
1. primijeniti standardnojezine norme na svim razinama (pravopisnoj, pravogovornoj, gramatikoj, leksikoj i stilistikoj).
1. govorno i pisano komunicirati na materinskom jeziku i jednom stranom jeziku.
1. planirati i izvoditi nastavu s temom kulturne i prirodne baštine u školskom kurikulu za prvi odgojno-obrazovni ciklus ukljuujui mogunost realiziranja sadraja modula domovinske nastave u inozemstvu.
Redovito pohaanje nastave kao i izvršavanje obveza predvienih programom (aktivno sudjelovanje u raspravama, pisanje domaih zadaa što se vrednuje s najviše 20% udjela u ocjeni)
Ispitni rokovi
Opis kolegija
Obrada tekstova iz podruja struke i oni koji govore o struci ( odnos roditelja i škole, pristupi u pouavanju, razvoj jezinih kompetencija i samopoštovanja) kao i tekstovi koji se odnose na kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog podruja (svakodnevni ivot, politiki sustavi,obrazovanje, sport, kultura) .
Gramatiki dio obuhvaa obradu glagolskih vremena za izraavanje prošlih, sadašnjih i buduih radnji, lanova, imenica, glagola, reda rijei u reenici, komparacije pridjeva, upotrebu pasivnih konstrukcija, te analizu jezinih struktura koje ne korespondiraju u materinskom jeziku.
2. Ted Talks: Sir Ken Robinson: Do schools kill creativity?
3. Tell Tale Heart – E.A.Poe
4. Language Arts
6. Everyday Life (What's in your basket?,Time out, English everywhere)
7. Myself and Other People
8. Short film: Detainment (2018) – James Bulger case
9. Simpsons (episode: Lisa the Vegetarian)
10. Links with the past
11. States and systems (British potitics, The US Consitution)
12. National celebrations
13. Extending the Curriculum into the Home Extending the Curriculum into the Home
14. Education ( Educating very young children, Higher education)
15. High school culture, Star pupils
Vjebe:
1. Writing an article on a certain topic
1. Passive Voice, word order
1. Grammmar and vocabulary exercises
Obvezna literatura
1. Eastwood, J. (2010). Oxford Practice Grammar with answers. Intermediate. Oxford University Press.
2. Murphy, R. (1997), English grammar in Use, CUP
3. Poe, E. A. (2014). The complete tales & poems of Edgar Allan Poe. Knickerbocker Classics.
4. Alujevi Marasovi M. (2003.), English for Educators. Split: Teachers College, University of Split,
Dodatna literatura
2. Thomson, A.J.;Martinet A.V. (1997) A Practical English Grammar, OUP
3.Bujas,. (1999) Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjenik, Zagreb, Globus
4.Swan,M., Walter, C. (2002) The Good Grammar Book, OUP
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
0-60
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
1
Sastavnica
DA NE
DA NE
SC Višnjik
Hrvatski
· objasniti i opisati osnovna teorijsko-praktina znanja nekih fitness programa: aerobni programi, programi za razvoj snage i mišine izdrljivosti, programi sa i bez optereenja, programi za razvoj fleksibilnosti
· povezati i primijeniti usvojene informacije o pravilnosti izvoenja pojedinih vjebi, doziranju intenziteta i volumena optereenja, planiranju i provedbi individualnih programa vjebanja izvan nastave i u slobodno vrijeme
· Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti neke kineziološke programe kao primjere razliitog strukturiranja slobodnog vremena
· razviti potrebu za sustavnim tjelesnim vjebanjem s ciljem pozitivnog utjecaja na organizam
· identificirati pozitivne uinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca
· prikazati i provesti kineziološke operatore primjerene za uenje i usavršavanje motorikih zadataka
primjenjivati razliite metodike organizacijske oblike rada (rad u stanicama, poligon prepreka, kruni oblik rada...)
Nakon završenog studija studenti e:
· opisati i pokazati kineziološke operatore u svrhu unaprjeenja motorike, funkcionalne i kognitivne sposobnosti uenika
· primijeniti razliite metode pouavanja ovisno o mogunostima i razvojnoj dimenziji djeteta
· prepoznati specifine potrebe uenika koji su uvjetovani njihovom razliitošu i posebnostima na individualnoj razini.
· provoditi istraivanja u funkciji unaprjeenja struke, uvaavajui Etiki kodeks istraivanja s djecom.
· organizirati i provoditi razliite izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
Ispitni rokovi
Kolegij obuhvaa osnovna teorijsko-praktina znanja o nekim fitnes programima, kao što su: aerobni programi, programi za razvoj snage i mišine izdrljivosti, programi sa i bez optereenja i programi za razvoj fleksibilnosti. Kroz kolegij studenti usvajaju i usavršavaju temeljna teorijska i praktina kineziološka znanja, usvajaju metodike postupke primjenom sloenijih metodikih organizacijskih oblika rada, kojima mogu utjecati na transformaciju motorikih i funkcionalnih sposobnosti.
2. Stretching- vjebe istezanja uz primjenu razliitih rekvizita
3. Kruni oblik rada bez optereenja za tonizaciju i jaanje muskulature
4. Kruni oblik rada bez optereenja za tonizaciju i jaanje muskulature
5. Kruni oblik rada sa medicinkama sa ciljem tonizacije i jaanja muskulature
6. Kruni oblik rada sa medicinkama sa ciljem tonizacije i jaanja muskulature
7. Kruni oblik rada sa medicinkama. Vjebe u paru za razvoj eksplozivne i repetitivne snage
8. Kruni oblik rada sa medicinkama. Vjebe u paru za razvoj eksplozivne i repetitivne snage
9. Primjena fittball-a u treningu
10. Vjebe za tonizaciju i jaanje muskulature uz primjenu fittball-a i buica
11. Kineziološka i antropološka obiljeja kretnih struktura pogodnih za razvoj aktivne mišine mase donjih ekstremiteta
12. Kineziološka i antropološka obiljeja kretnih struktura pogodnih za razvoj aktivne mišine mase gornjih ekstremiteta
13. Kineziološka i antropološka obiljeja kretnih struktura pogodnih za razvoj aktivne mišine mase trupa
14. Kineziološka i antropološka obiljeja kretnih struktura pogodnih za redukciju potkonog masnog tkiva
15. Planiranje i programiranje postupaka za redukciju potkonog masnog tkiva
Obvezna literatura
Brown, L.E., Ferigno, V.A., Santana, J.C. (2006). Brzina agilnost, eksplozivnost. Gopal d.o.o. Zagreb
Juki, I., Markovi, G. (2005). Kondicijske vjebe s utezima (prirunik za nastavu iz predmeta Osnovne kineziološke transformacije). Kineziološki fakultet Sveuilišta u Zagrebu
Dodatna literatura
Fukar, K. (1997). Aerobika za mlau školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebaki sajam sporta. Zagreb: FKK.
Radcliffe, J.C., Farentinos, R.C. (2003). Pliometrija, Gopal, Zagreb
Kalish, S. (2000). Fitnes za djecu- praktini savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal.
Furjan Mandi, G.: Vjebanje snage u aerobici, Kineziološki fakultet, Zagreb
Jagodi Rukavina A.(2006). Body tehnika, Makronova Zagreb
Sekuli, D., Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji. Sveuilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i kineziologije (sveuilišni udbenik)
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
% nedovoljan (1)
% dovoljan (2)
% dobar (3)
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
2
Sastavnica
Razina studija
DA NE
DA NE
103, ponedjeljkom 18-20h
Hrvatski
Nositelj kolegija
· Osnove vokalne tehnike,
· Tono intoniranje,
· Skupno muziciranje
· Razvoj glazbenog ukusa i muzikalnosti; poznavanje razliitih izvodilakih praksi od baroka do najsuvremenijih glazbenih djela od a cappella do razliitih vokalno-instrumentalnih izvedbi; sposobnost samostalnog nastupa s naglaskom na skupno muziciranje.
Specifine kompetencije:
· Sposobnost prepoznavanja i razumijevanje intonativnih problema,
· Sposobnost tonske prilagodbe situaciji u zboru i kreativnog sudjelovanja u ansamblu,
· Poznavanje temeljne zborske literature,
· Vrednovanje sposobnosti skupnog muziciranja,
Ispitni rokovi
upjevavanje
pomno odabrana zborska literatura koja omoguava postupno oblikovanje zborskog zvuka od manje zahtjevnije literature do teih a cappella i vokalno-instrumentalnih djela iz svjetske i hrvatske glazbene literature (s obzirom na glasovne sposobnosti i sastav trenutnog zborskog ansambla – mješoviti, enski ili komorni zbor)
izvodilaka praksa u obliku javnih nastupa (razliitih koncerata i prigodnih nastupa za potrebe Sveuilišta)
Obvezna literatura
Dodatna literatura
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
% nedovoljan (1)
% dovoljan (2)
% dobar (3)
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
3
Sastavnica
Razina studija
DA NE
DA NE
Poetak nastave
/1.listopada 2020./
Završetak nastave
/30.rujna 2021.//
E-mail
[email protected]
Konzultacije
· koristiti raunalnu tehnologiju za stvaranje i oblikovanje teksta i slika, te komunikaciju
· primijeniti standardnojezine norme na razliitim razinama (pravopisnoj, pravogovornoj, gramatikoj: (fonološkoj).
· govorno i pisano komunicirati na materinskom jeziku
· primijeniti razliite metode pouavanja ovisno o mogunostima i razvojnom stupnju djeteta
· upravljati nastavnim procesom u promjenljivim uvjetima, uvaavajui pedagoška naela i naela razliitosti
· artikulirati i analizirati nastavni sat hrvatskog jezika prema propisanom nastavnom planu i programu za nie razrede osnovne škole
· organizirati aktivnosti za ukljuivanje roditelja u odgoj i obrazovanje njihove djece
· primjenjivati naela ljudskih prava, demokratskih vrijednosti, razliitosti, socijalne osjetljivost i tolerancije u radu s djecom
· prepoznati specifine potrebe uenika koji su uvjetovani njihovom razliitošu i posebnostima na individualnoj razini
· provoditi istraivanja u funkciji unaprjeenja struke uvaavajui Etiki kodeks istraivanja s djecom
· kreirati kontekst uenja usmjeren na uenika uvaavajui individualne karakteristike uenika i obiljeja razvoja
· demonstrirati predanost u promoviranju uenja, pozitivnih oekivanja od uenika, profesionalizma
· kritiki prosuivati i vrednovati vlastiti rad (pouavanje, rukovoenje razrednim aktivnostima, procjenjivanje uenikih znanja).
Redovita nazonost i aktivno sudjelovanje u nastavi; sudjelovanje u svim predvienim vjebama. Pisani ispit studenti mogu poloiti i putem dvaju predvienih kolokvija.
Ispitni rokovi
Opis kolegija
1. Sporazumijevanje: jezino i nejezino. Jezik kao sustav. Odnos jezika i govora. Vrste jezinih djelatnosti.
2. Idiomi hrvatskoga jezika. Hrvatski standardni jezik – znaajke.
3. Standardnojezine norme.
5. Pravopisni znakovi i razgodci.
6. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Glas (fon), fonem i alofon. Slog.
7. Razdioba hrvatskih fonema. Fonološka opozicija i minimalni par.
8. Relevantna razlikovna obiljeja fonema.
9. Fonološki uvjetovane alternacije.
10. Morfološki uvjetovane alternacije.
14. Prozodijski sustav. Vrste naglasaka i njihova raspodjela; zanaglasna duina.
15. Izgovorna (naglasna) cjelina. Prednaglasnice i zanaglasnice.
Obvezna literatura
Jelaska, Z (2004.) Fonološki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci, (dio o glasovima i naglascima), Zagreb: HSN.
Markovi, I. (2013.) Hrvatska morfonologija, Zagreb: Disput.
Brozovi, D.(1991.) Fonologija hrvatskoga standardnog jezika, u: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb: Globus.
Turk, M. (1992.) Fonologija hrvatskoga jezika (raspodjela fonema), Rijeka: Izdavaki centar Rijeka.
Sili, J. (1998. i kasnija izdanja) Fonologija hrvatskoga jezika, udbenik za 1. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.
Sili, Josip – Ivo Pranjkovi. (2005.) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilišta: 11–33 [Fonologija], Zagreb: Školska knjiga.
Sili, J. (1998. i kasnija izdanja) Fonologija hrvatskoga jezika, udbenik za 1. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura
Badurina, Lada – Ivan Markovi – Krešimir Mianovi. (2008.) Hrvatski pravopis: 1–67. Zagreb: Matica hrvatska. Dujmovi-Markusi, Dragica; Pavi- Pezer, Terezija. 2015. Fon-fon 1.- udbenik hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije. Zagreb: Profil.
Dujmovi-Markusi, Dragica; Pavi- Pezer, Terezija. 2014. Fon-fon 2.- udbenik hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije. Zagreb: Profil.
Samardija, M. (1999.) Norme i normiranje hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Vukuši, S.- Zorii, I. - Grasselli-Vukuši, M. (2007.) Naglasak u hrvatskome knjievnom jeziku, Zagreb:Nakladni zavod Globus.
Babi, S. – Finka, B. – Moguš, M. (2000. i kasnija izdanja) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
Bari, E. i drugi (1995., 1997.) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga.
D. Ragu (1997.) Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb.
Teak, S. – Babi, S. (1992. i kasnija izdanja) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. Turk, M. (1992.) Fonologija hrvatskoga jezika (raspodjela fonema), Rijeka: Izdavaki centar Rijeka.
Jozi i suradnici.(2013.) Hrvatski pravopis, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Studenti su duni poloiti oba kolokvija kako bi pristupili usmenom ispitu.
Ocjenjivanje
0-59 %
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
ECTS
2
Sastavnica
DA NE
DA NE
Hrvatski
· objasniti i opisati osnovna teorijsko-praktina znanja o kinantropološkim obiljejima uenika
· povezati i primijeniti usvojene informacije o promjenama kinatropoloških obiljeja uenika koje su karakteristine za razdoblje primarnog obrazovanja
· Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti neke kineziološke programe kao primjere razliitog strukturiranja slobodnog vremena
· identificirati pozitivne uinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca
· prikazati i provesti kineziološke operatore primjerene za uenje i usavršavanje motorikih zadataka
Nakon završenog studija studenti e:
· opisati i pokazati kineziološke operatore u svrhu unaprjeenja morfološke, motorike i funkcionalne sposobnosti uenika
· primijeniti razliite metode pouavanja ovisno o mogunostima i razvojnoj dimenziji djeteta
· prepoznati specifine potrebe uenika koji su uvjetovani njihovom razliitošu i posebnostima na individualnoj razini.
· provoditi istraivanja u funkciji unaprjeenja struke, uvaavajui Etiki kodeks istraivanja s djecom.
Ispitni rokovi
Kolegij obuhvaa osnovna teorijsko-praktina znanja o kinantropološkim obiljejima uenika primarnog obrazovanja. Kroz kolegij studenti e usvojiti osnovne informacije o rastu i razvoju djece, njihovim morfološkim obiljejima, motorikim i funkcionalnim sposobnostima. Upoznati e razliite metode praenja rasta i razvoja djece, te prosuivanja morfoloških i motorikih obiljeja. Temeljem usvojenih znanja bolje e razumjeti promjene koje nastaju tijekom rasta djeteta, te e moi usvojena znanja primijeniti u buduem radu s uenicima.
17. Morfološka antropometrija u kineziologiji
18. Definicije rasta, sazrijevanja i razvoja-metode praenja i zakonitosti
19. imbenici koji utjeu da rast i sazrijevanje
20. Utjecaj tjelesne aktivnosti na rast, razvoj i sazrijevanje
21. Standardizirani postupak mjerenja i prosuivanje antropometrijskih morfoloških mjerenja
22. Sastav tijela i metode utvrivanja sastava tijela
23. Promjene u sastavu tijela tijekom rasta i sazrijevanja
24. Tjelesna konstitucija
25. Spolni dimorfizam u prostoru morfoloških karakteristika te grai i sastavu tijela
26. Obiljeja razvoja motorike i motorikih sposobnosti
27. Obiljeja razvoja funkcionalnih sposobnosti
28. Standardizirani postupci praenja motorikog i funkcionalnog razvoja djece
29. Morfološko- motorike promjene pod utjecajem programiranih kinezioloških aktivnosti
30. Povezanost rasta i razvoja djece s moguim promjenama i deformitetima na sustavu za kretanje
Obvezna literatura
Mišigoj-Durakovi M. (1995). Morfološka antropometrija u sportu. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu
Neljak, B., Novak, D., Sporiš, G., Viškovi, S., Markuš, D. (2011)
CROFIT norme : metodologija vrjednovanja kinantroploloških [i. e. kinantropoloških] obiljeja uenika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Zagreb : Kineziološki fakultet ,
Kosinac Z. (2011). Morfološko-motoriki i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11. Godine, Split : Savez školskih športskih društava grada Splita
Kosinac Z. i Prskalo I. (2017). Kineziološka stimulacija i postupci za pravilno dranje tijela u razvojnoj dobi djeteta : udbenik za odgojitelje i uitelje, Zagreb : Uiteljski fakultet,
Dodatna literatura
Neljak, B. (2009). Kineziološka metodika u predškolskom odgoju. Zagreb: Kineziološki fakultet.
Cetini, J., Petri, V. i Vidakovi Samarija, D. (2011.). Urbano ruralne razlike antropometrijskih obiljeja, motorikih i funkcionalnih sposobnosti te motorikih dostignua (skokovi, tranja i bacanja) uenika rane školske dobi. U Findak, V. (ur.), Zbornik radova 20. Ljetne škole kineziologa, „Dijagnostika u podrujima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije“ Pore, 21 do 25 lipnja 2011. (str.233- 238). Zagreb : Hrvatski kineziološki savez.35-50.
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjena se formira temeljem postignua na pismenom i na završnom ispitu.
Ocjenjivanje
<60
ostalo
Napomena / Ostalo
Naziv kolegija
Razina studija
DA NE
DA NE
117
Hrvatski
opisati nastanak i razvitak pedagogije, navesti znaajne predstavnike pedagogijske misli kroz povijest; definirati temeljne pojmove – odgoj, obrazovanje, kurikulum, socijalizacija, uenje; objasniti nastanak pedagogije kao znanosti o odgoju, njen smisao, karakter, navesti zadatke te je staviti u odnos s drugim srodnim znanostima; razumjeti fenomen odgoja; navesti temeljna odgojna podruja i opisati njihov cilj, smisao, svrhu zadatke, sadraj i puteve realizacije; definirati i razumjeti pojam kurikuluma njegovu metodologiju, sadraj, strukturu i vrste, te ga razlikovati od pojma nastavnog plana i programa; nabrojati vane odgojno-obrazovne imbenike i objasniti njihovu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu
· kreirati kontekst uenja usmjeren na uenika uvaavajui individualne karakteristike uenika i obiljeja razvoja
Redovni studenti trebaju napisati i predati seminarski rad na odabranu temu te odrati prezentaciju, dok izvanredni studenti trebaju predati samo pisani seminarski rad.
Ispitni rokovi
Opis kolegija
· Razvitak pedagogije kao teorije odgoja - društveno-povijesna dimenzija pedagogije, nositelji znaajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz svjetsku povijest, razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj Pedagogija – znanost o odgoju – predmet, smisao, karakter, zadaci i sustav pedagogijske znanosti, odnos pedagogije prema drugim znanostima
· Odgoj - bit odgoja, pojmovna odreenja, mo i granice odgoja, podjela odgoja, odgojni proces, cilj i zadaci odgoja, temeljna odgojna podruja
· Teorije odgoja– sociocentrike, pedocentrike, emancipacijske teorije odgoja;
· Odgojne sredine/institucije– obitelj, vrti, škola, društvo,vršnjaci, mediji, domovi, kulturne ustanove
· Socijalizacija – teorije, suvremeno shvaanje, temeljni i drugi imbenici socijalizacije i njihova povezanost
· Obrazovanje - srodni pojmovi, svrha, sadraji i vrjednovanje obrazovanja, cjeloivotno obrazovanje
· Sustav odgoja i obrazovanja – predškolski, školski i visokoškolski odgoj i obrazovanje u hrvatskoj i svijetu
· Kurikulum – pojam, metodologija, sadraj, struktura, vrste; nacionalni, školski kurikulum, predmetni kurikulum
· Interakcija i komunikacija u odgoju i obrazovanju – pojam, oblici, teorije i modeli komunikacije, neverbalna i verbalna komunikacija, interakcija i komunikacija u razredu
· Odgojno-obrazovni potencijali škole – nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kulturna i javna djelatnost škole, ljudski potencijal u školi i njegove uloge - uitelj/nastavnik - odgajanje kao poziv, autoritet i odgovornost, kompetencije
· Odgoj i obrazovanje odraslih - potrebe, specifinosti, smisao, zadaci, organizacija i oblici, samoobrazovanje;
· Slobodno vrijeme i odgojno djelovanje- pojam, aktivnosti, nositelji, pedagoško djelovanje, kultura provoenja slobodnog vremena.
· Djeca s posebnim potrebama - djeca s teškoama, integracija i inkluzija u odgoju i
· obrazovanju, darovita djeca
Obvezna literatura
· Gudjons, H. (1994) Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa.
· Matijevi, M., Bili, V.,Opi, S. (2016) Pedagogija za uitelja i nastavnike. Zagreb: Sveuilište u Zagrebu i Školska knjiga.
· Mijatovi, A. (ur.) (1998) Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ.
· Previši, V. (ur.) (2007) Kurikulum - teorije, metodologija, sadraj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju i Školska knjiga.
Dodatna literatura
· Glasser, W. (1999) Nastavnik u kvalitetnoj školi. Educa. Zagreb.
· Glasser, W. (2005) Kvalitetna škola. Educa. Zagreb.
· Hentig, Von H. (1997) Humana škola- škola mišljena na nov nain. Educa: Zagreb.
· Juri, M. (2004.) Uloga uiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozraju. Zagreb: Napredak, br. 3., (str. 329-340).
· Marsh, C. (1994) Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
· Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te ope obavezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. (dostupno na http://www.mzos.hr)
· Previši, V. (1999) Škola budunosti: humana, stvaralaka i socijalna zajednica. Napredak 140 (1), 7-16
· Previši, V. (2000): Slobodno vrijeme izmeu pedagogijske teorije i odgojne prakse, Napredak,141 (4)., (403-410). Previši, V. (1999.): Uitelj – interkulturalni medijator. U: Rosi, V. (ur.): Nastavnik – imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova Drugog meunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka: Filozofski fakultet (str. 78-84).
Mreni izvori
Samo završni ispit
samo kolokvij/zadae
seminarski
rad
seminarski
Ocjenjivanje
0 – 59%
1 (nedovoljan)
60 -69%
2 (dovoljan)
70 - 79%
3 (dobar)
80 - 89%
ostalo
Napomena / Ostalo
- raz

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PLAN NASTAVE... · Web viewIZVEDBENI PLAN NASTAVE RN 1 1. GODINA – Učiteljski studij- 1. semestar Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilište