IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Filozofski fakultet … · Web viewA Practical English Grammar. Oxford: Oxford University Press. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. (1996). Advanced Exercises

IZVEDBENI PLAN NASTAVEJEDNOPREDMETNOGA STUDIJA

INFORMATOLOGIJEPreddiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestarPREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIK

Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastaveP V S

Teorija i praksa informacijskih djelatnosti 2-

-1

-1

6 prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, VSDarko Lacović, asistent

Povijest i kultura komunikacije 2-

--

-2

6 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagićdr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

Uvod u znanstvenoistraživački rad 1 2 1 5 doc. dr. sc. Maja KrtalićOsnove informacijske tehnologije 1

--2

--

5 mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačicamr. sc. Silvija Galić, predavačica

Engleski jezik I - 2 - 3 Mirna Varga, viša predavačicaTjelesna i zdravstvena kultura I - 2 - 1 Darko Pšihistal, viši predavač, VS

IZBORNI PREDMET*Svjetska književnost I 1 - 2 4 doc. dr. sc. Marica LiovićOsnove jezične kulture 1 1 - 2 doc. dr. sc. Goran Tanacković FaletarMreže narodnih knjižnica 1

---

-2

4 doc. dr. sc. Boris BadurinaDarko Lacović, asistent

II. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SUvod u knjižničnu i informacijsku znanost 2

--

--2

-2-

6 prof. dr. sc. Kornelija Petr BalogInes Hocenski, asistenticadr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica

Osnove nakladništva i knjižarstva 2-

-1

--

5 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagićdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Označiteljski jezici za opis i prikaz sadržaja 1 2 - 5 doc. dr. sc. Boris BosančićEngleski jezik II - 2 - 3 Mirna Varga, viša predavaćicaTjelesna i zdravstvena kultura II - 2 - 1 Darko Pšihistal, viši predavač, VSPraktičan rad I** - 4 - 2 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljica

IZBORNI PREDMETDiskretne strukture i algoritmi -

1-2

-1

5 izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić, nositeljicadr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica

Grafički dizajn -1

-2

--

4 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić, nositeljdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Svjetska književnost II. 1 – 2 4 doc. dr. sc. Tina Varga Oswald Napomene: Kod odabira izbornih predmeta za upis u I. semestar valja imati na umu da se neki izborni predmeti u II. semestru nastavljaju na predmete iz I. semestra i nije ih moguće slušati izdvojeno.Studenti odrađuju 4 sata prakse tjedno u informacijskim i drugim ustanovama pod stručnim vodstvom mentora iz ustanove primatelja u skladu sa studijskim programom studija Informatologije i Pravilnikom o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.Minimalno 12 ECTS bodova iz ponude izbornih predmeta u Izvedbenom planu nastave preddiplomskoga studija Informatologije.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestarPREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIK

Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastaveP V S

Organizacija informacija I 2-

-4

--

6 prof. dr. sc. Kornelija Petr BalogKristina Feldvari, asistentica

Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I

1 2 1 5 doc. dr. sc. Maja Krtalić

Baze podataka I 1 2 - 5 doc. dr. sc. Boris BadurinaOblikovanje mrežnih stranica 1

--2

--

5 doc. dr. sc. Boris BadurinaTomislav Jakopec, asistent

Sociologija knjige i čitanja I 2-

--

-2

6 izv. prof. dr. sc. Jelena LakušInes Hocenski, asistentica

Tjelesna i zdravstvena kultura III - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETEngleski jezik III** - 2 - 3 Dubravka Kuna, viša predavačicaHrvatske bibliografije 2

--1

--


IV. ljetni semestar


P V SOrganizacija informacija II 2

--2

--

6 prof. dr. sc. Kornelija Petr Balogdr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica

Baze podataka II --

-2

-1

5 doc. dr. sc. Boris Bdurina, nositeljdr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorand

Zaštita građe i podataka 2 1 - 5 doc. dr. sc. Maja KrtalićOblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu 1

--2

--

5 doc. dr. sc. Boris Badurinadoc. dr. sc. Boris Bosančić

Poslovno komuniciranje -2

-1

--

4 doc. dr. sc. Boris Badurina, nositeljdr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

Praktičan rad II*** - 4 - 3 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljicaTjelesna i zdravstvena kultura IV - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETGrafički dizajn -

1-2

--

4 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić, nositeljdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Sociologija knjige i čitanja II 2 - 1 4 izv. prof. dr. sc. Jelena LakušEngleski jezik IV - 2 - 3 Dubravka Kuna, viša predavačica Napomene: Studenti mogu birati i izborne predmete iz ponude na I. godini preddiplomskog studija.Kod odabira izbornih predmeta za upis III. semestra valja imati na umu da se neki izborni predmeti u IV. semestru nastavljaju na predmete iz III. semestra i nije ih moguće slušati izdvojeno.Studenti odrađuju 4 sata prakse tjedno u informacijskim i drugim ustanovama pod stručnim vodstvom mentora iz ustanove primatelja u skladu sa studijskim programom studija Informatologije i Pravilnikom o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.Minimalno 3 ECTS bodova iz ponude izbornih predmeta u Izvedbenom planu nastave preddiplomskoga studija Informatologije.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.V. zimski semestar


P V SInformacijski izvori i službe I 1

--2

-1


Upravljanje informacijskim ustanovama I 1-

--

-2

4 izv. prof. dr. sc. Gordana Dukićdr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica

Metapodatci i identifikatori 2 2 - 5 doc. dr. sc. Boris BosančićPraktičan rad III - 6 - 4 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljicaIZBORNI PREDMETImplementacija programskih rješenja za oblikovanje sadržaja

1-

-2

--

4 doc. dr. sc. Boris BosančićTomislav Jakopec, asistent

Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo 1--

--2

-1-

5 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagićdr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandicaTomislav Jakopec, asistent

Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom I

1-

--

-2

4 izv. prof. dr. sc. Mario Barišić, VSdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Engleski jezik III** - 2 - 3 Dubravka Kuna, viša predavačicaOsnove jezične kulture 1 1 - 2 doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar

VI. ljetni semestar


P V SInformacijski izvori i službe II 1

--2

1-


Informacijski sustavi u obrazovanju 11-

---

-11

5 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagićdr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorandDarko Lacović, asistent

Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo 2-

--

-1

4 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagićdr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

Praktičan rad IV - 4 - 4 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljica

Završni rad 5

IZBORNI PREDMETVjerojatnost i statistika 1 2 - 3 izv. prof. dr. sc. Gordana DukićSociologija knjige i čitanja II 2 - 1 4 izv. prof. dr. sc. Jelena LakušDigitalni arhivi - 2 1 5 doc. dr. sc. Boris BosančićEngleski jezik IV - 2 - 3 Dubravka Kuna, viša predvačicaOrganizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom II

1-

1-

-2

4 izv. prof. dr. sc. Mario Barišić, VSdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Hrvatsko novinstvo 2-

--

-1


Napomene: Studenti odrađuju 2 sata prakse u zimskom i 4 sata prakse u ljetnom semestru tjedno u informacijskim i drugim ustanovama pod stručnim vodstvom mentora iz ustanove primatelja u skladu sa studijskim programom studija Informatologije i Pravilnikom o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.Kod odabira izbornih predmeta za upis III. semestra valja imati na umu da se neki izborni predmeti u IV. semestru nastavljaju na predmete iz III. semestra i nije ih moguće slušati izdvojeno.Minimalno 20 ECTS bodova iz ponude izbornih predmeta u Izvedbenom planu nastave predddiplomskoga studija Informatologije.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Teorija i praksa informacijskih djelatnosti

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6Broj sati nastave (P+V+S) 2+1+1

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, VS -

prema rasporedu konzultacija u

semestru- -

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, VS -


semestru- -

Darko Lacović, asistent 77prema rasporedu

konzultacija u semestru

4689 [email protected]

OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Osnovni pojmovi, koncepti i problemi vezani uz stvaranje, prijenos i uporabu informacija. Pregled povijesna razvoja ideja i tehnoloških izuma. Načela i ciljevi informacijskih djelatnosti. Pojava i razvoj disciplina u području informacijskih znanosti. Predmet i metode pojedinih disciplina. Pomoćne povijesne discipline. Opće i posebne zadaće informacijskih stručnjaka. Profesionalizacija i etička pitanja. Informacijska infrastruktura. Osnovna obilježja i funkcije. Kriteriji za kategorizaciju informacijskih ustanova i mreža u teoriji i praksi. Tipologija informacijskih ustanova. Tipologija sustava i mreža. Položaj raznih tipova informacijskih ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava na domaćem i međunarodnome planu. Osnovni pojmovi vezani uz pojavu i razvoj digitalnih knjižnica, mrežnih izvora i usluga (elektronička, virtualna, hibridna knjižnica i dr.). Veze, razgraničenja i podjela zadataka između knjižnica, muzeja, arhiva i drugih baštinskih ustanova. Razgraničenja i veze između dokumentacijskih i informacijskih ustanova/službi, središta za evaluaciju informacija, informacijskih mreža. Organizacijski oblici suradnje u sklopu informacijskih sustava i mreža. Karakteristične odrednice knjižnično-informacijske infrastrukture u Hrvatskoj. Na vježbama se obrađuju pitanja vezana uz komuniciranje vlastitih zapažanja (jezične djelatnosti, umijeće slušanja, čitanje, usmena i pisana komunikacija, komunikacija s kolegama i nastavnicima, umijeće komuniciranja u svakodnevnom životu, e-komuniciranje). Predstavljaju se i proučavaju informacijski izvori te na primjerima istražuju vrste dokumenata (podjele dokumenata s obzirom na njihova fizička i intelektualna svojstva), njihova posebna obilježja, standardni elementi za označivanje, međunarodne i domaće norme za obradu, razmjenu i uporabu građe i informacija i sl.). Na seminarima se raspravlja o odabranim člancima i prikazanim filmovima o najznačajnijim informacijskim ustanovama/službama i mrežama.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razumjeti i tumačiti osnovnu terminologiju u području informacijskih i baštinskih djelatnosti - razumjeti načela i obilježja informacijskih djelatnosti i informacijske znanosti- prepoznati i razumjeti kriterije za kategorizaciju informacijskih ustanova u teoriji i praksi - razumjeti knjižnično-informacijsku infrastrukturu u Hrvatskoj - prepoznati i tumačiti osnovna obilježja i funkcije temeljnih informacijskih ustanova - razumjeti temeljna obilježja i specifičnosti temeljnih baštinskih djelatnosti i ustanova (arhiva,

knjižnica, muzeja) te njihovu ulogu u suvremenom (informacijskom) društvu - razumjeti i tumačiti problematiku vezanu uz intelektualne slobode i slobodan pristup

informacijama - definirati i tumačiti profesionalna etička načela - razumjeti i kompetentno analizirati i tumačiti stručnu literaturu

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na seminarima 1 -završni pismeni ispit 3,1 90%završni usmeni ispit 0,4 10%

Ukupno 6 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene na završnom pismenom ispitu. Maksimalan broj bodova koji student može ostvariti na pismenom ispitu je 180 ocjenskih bodova.Na usmenom ispitu studenti mogu ostvariti maksimalno 20 ocjenskih bodova. Elementi vrednovanja usmenog ispita su sljedeći: poznavanje osnovnih koncepata i literature (maksimalno 4 boda), jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 4 boda), razumijevanje sadržaja (maksimalno 4 boda), samostalno zaključivanje (maksimalno 4 boda) te primjena stečenih znanja (maksimalno 4 boda).Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati sve zadatke (osvrte, prezentacije) sa seminara. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje zadataka na seminarima se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.

LITERATURAObvezna literatura

1. Aparac, T. Informacijske znanosti: temeljni koncepti i problemi. // Seminar Arhivi, knjižnice i muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer et al. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1998. str. 14-28. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Aparac_1998.htm

2. Arhivi. // Hrvatska enciklopedija. Svezak 1, A-Bd. Zagreb : Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1999. Str. 365-367.

3. Buckland, M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga. Lokve : Naklada Benja, 2000. Str. 7-36.

4. Etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva. URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/eticki_kodeks/

5. Gob, A.; Drouguet, N. Muzeologija. Zagreb : Antibarbarus, 2007. (Odabrana poglavlja)6. Guinchat, C.; Menou M. Types of information unit and networks. // General introduction to

the techniques of information and documentation work. Paris: UNESCO, 1983. Str. 210-218. URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0004/000473/047393eo.pdf

7. Horvat, A. Hrvatsko knjižničarsko društvo i slobodan pristup informacijama. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. / uredila Alemka Belan

http://unesdoc.unesco.org/images/0004/000473/047393eo.pdf

http://www.hkdrustvo.hr/hr/eticki_kodeks/

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Aparac_1998.htm

Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 47-54. 8. Horvat, A. Profesionalizacija bibliotekarskog zanimanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32,

1-4(1991), str. 103-113. URL: http://dzs.ffzg.hr/text/horvat1.pdf9. Informacija. // Hrvatska enciklopedija. Sv. 5 : Hu-Km. Zagreb : Leksikografski zavod

Miroslav Krleža, 2003. Str. 110-111.10. Information and the idea of an information society. // Theories of the information society / F.

Webster. London, New York: Routledge, 1995. Str. 6-29. 11. Knjižnica. // Hrvatska enciklopedija. Svezak 6, Kn-Mak. Zagreb : Leksikografski zavod

Miroslav Krleža, 1999. Str. 12-15.12. Kolanović, J. Arhivska služba Republike Hrvatske : stanje i izgledi razvoja. // Arhivski

vjesnik 44(2001), str. 11-32. 13. Lor, P. J. National libraries needs and functions. // Guidelines for Legislation for

National Library Services. Paris : UNESCO, 1996. URL: http://archive.ifla.org/VII/s1/gnl/gnl-i2.htm#nl

14. Maroević, Ivo. Uvod u muzeologiju. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 70-90.; 233-241.

15. Muzeji. // Hrvatska enciklopedija. Svezak 7, Mal-Nj. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1999. Str. 536-537.

16. Saracevic, T. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek : Filozofski fakultet, 2006. Str. 109-131.

17. Stipčević, A. Obvezni primjerak između kulture i cenzure. // Knjižničarstvo 1, 1 (1997), str. 9-16. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/2012/02/28/godina-1-1/

18. Stulli, B. Arhivistika i arhivska služba : studije i prilozi. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997. Str. 350-364.

19. Sturges, P. Sloboda izražavanja i javni pristup mrežama: istraživanje i Smjernice Vijeća Europe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), str. 7-19.

20. Urquhart, D. J. Načela bibliotekarstva. Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 1986.21. Vuković-Mottl, S. Zavičajna zbirka.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 21, 1/4(1975), str. 17-25.

Dopunska literatura

1. Ambrose, T.; Paine, C. Museum basics. London and New York : Routledge, 2006. (Odabrana poglavlja)

2. Borgman, C. L. Globalno informacijsko povezivanje: preduvjeti i očekivanja. // Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve ; Zadar : Naklada Benja ; Gradska knjižnica Zadar, 2002. Str. 1-26.

3. Bubalo, F. Ekomuzeji. // Fragmenti 2, 2 (2004). URL: http://www.ffzg.hr/arheo/ska/fragmenti/2-3/ekoMuzeji.htm

4. Buckland, M. K. What is a document? // Journal of the American Society of Information Science 48, 9 (1997), 804-809.

5. Bush, V. As we may think. // Atlantic Monthly (1946). URL: http://www.theatlantic.com/doc/194507/bush

6. IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice, 1994. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm

7. Jelinčić, Daniela Angelina. Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima. Zagreb : Meandar, 2010. Str. 17-28.

8. Sečić, D.; Turčin V. Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu - realizacija knjižnice s dvojnom funkcijom. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34, 1/4(1991), str. 21-44.

9. Shera, J. S. Sociological foundations of librarianship. New York: Asia Pub. House, 1970.10. Stipanov, J. Knjižnica i društvo: (ne)promjenjivost knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske.

43, 3(2000), str. 7-19.11. Škiljan, D. Osnove semiologije komunikacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 1979. Str. 13-18.12. Šola, T. Baštinske ustanove na razmeđu ili Gdje je granica između pravog muzeja i njegove

zabavljačke inačice. // Drugi seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer et al. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1998. Str. 24-31.

13. Vujić, Ž. Izvori muzeja u Hrvatskoj. Zagreb : Art magazin Kontura, 2007. Str. 17-26. 14. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. // Narodne novine (1999). URL: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271022.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271022.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271022.html

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm

http://www.theatlantic.com/doc/194507/bush

http://www.ffzg.hr/arheo/ska/fragmenti/2-3/ekoMuzeji.htm

http://www.knjiznicarstvo.com.hr/2012/02/28/godina-1-1/

http://archive.ifla.org/VII/s1/gnl/gnl-i2.htm#nl

http://archive.ifla.org/VII/s1/gnl/gnl-i2.htm#nl

http://dzs.ffzg.hr/text/horvat1.pdf

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest i kultura komunikacije





izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić 92


semestru4736 [email protected]





dr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

81prema rasporedu




U sklopu predmeta obrađuju se pitanja vezana uz načine komuniciranja u društvima koja ne poznaju pisanu komunikaciju, pojava i razvoj pisma i knjige te ustanova za prikupljanje, čuvanje, prijenos i uporabu zabilježena znanja (knjižnice, arhivi, muzeji, dokumentacijska središta, referalna središta i dr.). Posebna se pažnja posvećuje upoznavanja razvoja komunikacijskih vještina kroz razvoj civilizacije (verbalna i neverbalna komunikacija, komunikacijski običaji, geste i mimika, pismo).U prvome dijelu ukazuje se na značajke visokorazvijenih civilizacija Staroga svijeta (Mezopotamija, Egipat, Grčka, Rim), Dalekog istoka i pretkolumbovske Amerike, izdvajaju se i tumače najznačajnije faze u razvoju načina prenošenja znanja, poglavito razvoja pisma i širenja rukopisne knjige u obliku kodeksa u Zapadnoj Europi u ranom, visokom i kasnom srednjem vijeku (samostani kao žarišta pismenosti, skriptoriji, počeci svjetovne informacijske kulture, srednjovjekovne knjižnice, utjecaji Arapa na razvoj znanosti i kulture u Europi, i dr.) Studenti se upoznaju s vrednotama humanizma i renesanse sa stajališta promjena u oralnoj i pisanoj komunikaciji, s procvatom i zrelosti tipografskog medija. Poseban se naglasak stavlja na interakciju društvenih promjena i izuma tiska. Objašnjava se pojava tiskarskoga stroja kao jednog od važnih pokretača razvoja tadanjeg društva. Proučavaju se obrasci pisane i usmene komunikacije od 16. st. nadalje, utjecaj reformacije i sekularizacije na razvoj pisma, knjige i znanstvenog komuniciranja. Tumače se i pregledno izlažu najznačajnije pojave u razvoju pismenosti, znanosti i kulture u Hrvata, a poglavito infrastruktura pisanog komuniciranja (tiskarstvo, knjižarstvo, knjižnice, ilirske čitaonice, arhivi i sl.).Naposljetku, obrađuju se pitanja vezana uz demokratizaciju znanosti i kulture u 19. i 20. st. te utjecaj novih skupina korisnika na načine posredovanja znanja i informacija i komuniciranje među ljudima. Posebno se obrađuju teme vezane uz primjenu novih tehnologija u društvima koja nemaju tradiciju pisanog komuniciranja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati povijesni razvitak kulture koja se zasniva na usmenom i pisanom komuniciranju- opisati razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje

knjige u današnjem informacijskome dobu- razlikovati značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave

informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta, do suvremenog informacijskog doba

- definirati osobitosti i važnost oralnog komuniciranja

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave(15 sati predavanja i 30 sati seminara)

1

dva kolokvija / pismeni završni ispit. 3,5 70%usmeni ispit (neobvezni – usmeno odgovaranje za veću ocjenu)refleksivni osvrt na nastavne sadržaje (na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata; na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora).seminarski rad. 1 20%seminarska raspravišta - aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje u raspravi uz izlaganje i analizu studije slučaja.

0,5 10%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneOcjena se oblikuje na osnovi sljedeće podjele ocjenskih bodova: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova), dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Dva kolokvija nose 140 bodova (2 X 70 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi 140 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 50% od ukupnog broja bodova (36, tj. 71 bod). Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

Seminarski rad nosi 40 bodova (ukoliko je predan na vrijeme). U seminarskom se radu boduju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje – 10 bodova, formalno oblikovanje radnje – 5 bodova, stilska dotjeranost radnje – 5 bodova, uporaba literature (izravno i neizravno citiranje) – 10 bodova, kritičnost i izvornost – 10 bodova.

Seminarska raspravišta nose 20 bodova. Seminarska raspravišta obuhvaćaju sljedeće aktivnosti: odabir jedne od ponuđenih tema, sadržajnu i stručnu analizu teksta, seminarsko izlaganje u vremenu od 20 minuta. Boduju se sljedeći elementi: dobro sročena izjava o ciljevima i zadaćama – 3 boda, predstavljanje ideje (jasno i organizirano) – 3 boda, pregled glavnih koncepata (osnovnih ideja i pojmova) i literature – 3 boda, izbor informacija (odgovarajući stupanj s obzirom na publiku) – 2 boda, uporaba dodatnih materijala, izvora, sadržaja i primjera – 3 boda, izbor vježbi i/ili primjera iz prakse – 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike, ponašanje i dr.) - 3 boda.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeZa ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno seminarska raspravišta) te napisati i predati seminarsku radnju i održati izlaganje na seminarskim raspravištima. Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Connerton, P. Kako se društva sjećaju. Zagreb : Antibarbarus, 2004.2. Le Goff, J. Civilizacija srednjovjekovnog Zapada. / prevela G. Popović. Zagreb : Golden

marketing, 1998.3. Neill, S. Neverbalna komunikacija. Zagreb : Educa, 1994. 4. Pelc, M. Pismo–knjiga–slika. Zagreb : Golden marketing, 2002.5. Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Zagreb : Školska knjiga, 2003. (I. knj.) 6. Stipčević, A. Povijest knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 1985.

Dopunska literatura

1. Dahl, S. Povijest knjige. Zagreb : HBD, 1979.2. Diringer, D. Povijest pisma. Zagreb : NSB, 1991.3. Rojnić, M. Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Zagreb : HBD, 1974.4. Sečić, D. Ivan Kostrenčić: prvi hrvatski sveučilišni bibliotekar. Lokve : Naklada Benja, 2000.5. Sturges, P.; R. Neill. The Quiet Struggle: Information and Libraries for thr people in Africa.

2ed. London ; Washington : Mansell, 1998.6. Škarić, I. U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb : Školska knjiga, 1988.7. Živković, D. Matija Smodek: profesor i bibliotekar akademički. Lokve : Naklada Benja, 2001.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u znanstvenoistraživački rad





doc. dr. sc. Maja Krtalić 77prema rasporedu








Znanost i znanstveno istraživački rad. Osnovna obilježja znanosti. Klasifikacija znanosti. Znanstvena komunikacija. Znanstveni časopisi. Elektronički časopisi. Vrste znanstvenih istraživanja. Odabir teme istraživanja. Odabir i pregled izvora. Pisanje bilježaka. Utvrđivanje cilja i odabir metoda. Kategorizacija znanstvenih radova. Pisanje izvornog znanstvenog rada, pisanje ostalih znanstvenih radova. Citiranje. Pisanje sažetka. Pisanje stručnog rada. Pisanje diplomskog rada. Predstavljanje rada. Svrsishodna uporaba pomagala pri predstavljanju (npr. Power Point, multimedijalne prezentacije).Na vježbama studenti se upoznaju s bibliografijama i drugim referentnim publikacijama, te načinima njihova pretraživanja. Studenti bi se trebali osoposobiti za korištenje e-izvora, dostupnih (besplatnih i komercijalnih) baza podataka (npr. CROLIST, EBSCO, OVID), temeljnih stručnih časopisa u polju informacijskih znanosti i slično. Posebna se pažnja posvećuje osnovnim kriterijima vrednovanja (elektroničkih) informacija.U sklopu terenskoga rada posjećuju se informacijske ustanove/službe.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti prirodu znanstvenog i stručnog rada - prepoznati uvjete nastanka, djelovanja i mijenjanja osnovnih obrazaca komuniciranja kojima je

cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja - opisati značenje bibliografija/bibliografskih baza kao izvora informacija te načine njihova

korištenja - napraviti manje stručne/istraživačke zadaće (seminarski radovi, terensko istraživanje) - koristiti osnovne bibliografske izvore - primijeniti metodologiju preuzimanja podataka iz dostupnih izvora

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 0praktičan rad na vježbama 0,5 15izlaganje 0,5 15seminarski rad 0,7 20pismena provjera znanja 1,8 50

Ukupno 5Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 30; izlaganje: 30; seminarski rad: 40; pismena provjera znanja: 100.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70 % nastave i (2) predati seminarski rad.


1. Tkalac Verčić, A.; Sinčić Ćorić, D.; Pološki Vokić, N. Priručnik za metodologiju istraživačkog rada. Zagreb: M.E.P. Consult, 2010.

2. Marušić, M. et al. Uvod u znanstveni rad u medicini. 3. obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb : Medicinska naklada; 2004.

3. Silobrčić, V. Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo. 4. dopunjeno izdanje. Zagreb : Medicinska naklada, 1998.

4. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka, Ekonomski fakultet, 1998.

Dopunska literatura

1. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb : Multigraf, 1993.(odabrana poglavlja)2. Lelas, S. Vukelja, T. Filozofija i znanost. Zagreb: Školska knjiga, 1996. (odabrana poglavlja)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove informacijske tehnologije





mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica 4




mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica 4



mr. sc. Silvija Galić, predavačica 4




Studenti se upoznaju sa značajkama najnovijih informacijskih tehnologija potrebnih u radu informacijskih stručnjaka:, računalna oprema i tehnologija i, telekomunikacije (mrežna tehnologija i komunikacije) i programska podrška. Propitkuju se optimalni načini korištenja novih tehnologija za studijski rad tijekom akademskog obrazovanja:

a) računalna oprema i tehnologija – upoznavanje s radom računala, pisača i skenera (hardware), osnove rada na računalima (software), osnove operacijskih sustava (Windows, Linux)

b) programska podrška u Windows OS – programi za uredsko poslovanje (MS Office), te ostali programi (za održavanje operacijskog sustava, programi za knjižnično poslovanje itd.)

c) mrežna tehnologija i komunikacije – osnove mrežne tehnologije i rad u mrežnom okruženju, pretraživanje informacija; programska podrška za rad s novim tehnologijama za obrazovanje na daljinu,.

Na vježbama se najprije provjeravaju znanje i vještine studenata kako bi se obučavanje prilagodilo njihovim potrebama i vještinama. Posebno se provjerava stupanj vještina za rad s osnovnim aplikacijama MS Office-a: Word, Excel, PowerPoint, određuju grupe i studente dalje priprema za rad u mrežnome okruženju: rad na udaljenom računalu, osobito rad s WebCT-om kao alatom dostupinim hrvatskoj akademskoj zajednici. Studenti vježbaju koristiti mrežne službe (e-poštu, raspravišta, dnevnike tzv. blogove), upoznaju se s logikom pretraživača (Internet Explorer, Mozilla Firefox itd) i metapretraživača. U sklopu ovog predmeta nužno se uvode novi sadržaji kako se mijenjaju/unapređuju dostupni alati i aplikacije.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- upoznati temeljne pojmove informacijske tehnologije- upravljati i raditi sa datotekama- koristiti Internet i elektroničku poštu- razlikovati vrste računalnih mreža- koristiti se obradom teksta, tabličnim kalkulacijama i prezentacijskim tehnikama

Oblici nastave X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični rad

multimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno × usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -izlaganje zadatka 0,4 10%praktični rad na vježbama 1,5 30%završni pismeni ispit 2 60%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene.


1. Petric, D. Internet uzduž i poprijeko. Zagreb : Bug : Sysprint, 2002.2. Poslovno računarstvo. / urednici V. Čerić, M. Varga, H. Birolla. Zagreb : Znak, 1998

Dopunska literatura

1. Baronica, D. Brzi vodič kroz Excel 2002 . Zagreb : Bug : Sysprint, 20022. Bobinac, M. Brzi vodič kroz Word 2002. Zagreb : Bug : Sysprint, 2002.3. Maštruko, O. Windows XP : od početnika do gurua. Zagreb : Bug : SysPrint, 2003.4. Sušanj, D. Brzi vodič kroz PowerPoint 2002. Zagreb : Bug : SysPrint, 2003.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegij engleskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

Mirna Varga, viša predavačica 61








Predmet je zamišljen na način da studenti s nastavnikom čitaju, interpretiraju i opisuju važnije

članke i dokumente kako bi obladali temeljnim vokabolarom za praćenje struka u polju informacijskih znanosti te kako bi unaprijedili poznavanje engleskog jezika i bili sposobni pratiti nastavu na engleskom jeziku na višim godinama studija. Predmet pretpostavlja osnovno poznavanje engleskoga jezika. Na vježbama tijekom prvoga semestra studenti će se upoznati s osnovnim rječnicima i tezaurusima u polju informacijskih znanosti na engleskom jeziku. Studenti će na primjerima iz stručne periodike obrađivati cjeline koje će ih postupno uvoditi u područje.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati i tumačiti jednostavnije stručne tekstove na engleskom jeziku- analizirati i tumačiti jednostavnije video materijale na engleskom jeziku- samostalno prevoditi jednostavnije stručne tekstove na engleskom jeziku

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

1,25 60%

završni usmeni ispit 1 40%Ukupno 3 100 %


Nerecenzirani nastavni materijali (zbirka tekstova koji obrađuju opće akademske teme i različite teme iz područja informacijskih znanosti)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman.2. Eastwood, J. (2001). Oxford Practice Grammar. Oxford: Oxford University Press. 3. McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP. 4. Peterson K. (2013). Oxford Grammar for EAP. Oxford: Oxford University Press.5. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. (1986). A Practical English Grammar. Oxford: Oxford

University Press. 6. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. (1996). Advanced Exercises in Practical English. Grammar,

Bd 1. Oxford: Oxford University Press. 7. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. (1998). Advanced Exercises in Practical English Grammar,

Bd 2. Oxford: Oxford University Press. 8. Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I.-IV.Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 1Broj sati nastave (P+V+S) 0+2+0Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

zimski/ljetni semestar


Željko Beissmann, viši predavač 4




Darko Pšihistal, predavač, VS -


semestru- -


Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja, upoznavanje

zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i sportske

rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe- ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog

zanimanja- postići optimalni odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva- biti osposobljen za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog vijeka- imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja športskim

aktivnostima i za vrijeme promatranja istih

- biti osposobljen za primjenu športskih i rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radne sposobnosti i unapređenja kulture življenja

- usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vježbanja

- zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad- biti osposobljen za rješavanjem problema u hitnim situacijama- usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom

okruženju i životnim situacijama- pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativno ponašanje-osloboditi se napetosti i stresa- razumjeti i poštovati spolne, nacionalne i rasne razlike- povezivati više vježbi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika

Oblici nastave



OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Svjetska književnost I.





doc. dr. sc. Marica Liović 90




doc. dr. sc. Marica Liović 90




Drevni Istok - pogled na egipatsku, židovsku, arapsku, babilonsko-asirsku, indijsku, kinesku i japansku književnost. Temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur'an, Gilgameš i Mahabharata. Antika - grčko-rimska književnost: razvoj grčkog epa, lirika, drama i roman; Utjecaj na rimsku književnost kao i na europsku književnost u srednjem vijeku, na renesansu i klasicizam. Razvoj rimske drame, epa, lirike i romana. Utjecaj na europsku književnost u srednjem i novom vijeku.Nastanak i razvoj srednjovjekovne epike, viteškog romana i trubadurske lirike. Lirika 14. i 15. stoljeća. Walter von der Vogelweide, Roman o Tristanu i Izoldi; Chaucer, Pjesan o Rolandu; Calevala; Pjesan o Nibelunzima, Carmina Burana.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- interpretirati književne epohe- analizirati književno-teorijske tekstove- analizirati književno-kulturni život Antike i medijalnog svijeta- analizirati Božanstvenu komediju i označnice: kozmologija, vizija, alegorija, sklad, "dolce stil

nuovo", skolastička poetika, provansalska tradicija, moralno-filozofska umjetnost- opisati lirsku pjesmu - sonet, od renesanse do baroka

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,2 -aktivnost (priprema za nastavu, sudjelovanje u nastavi, redovito čitanje lektire i preporučene literature)

0,5 15%

seminarski rad 0,5 15%pisane provjere znanja 1 40%usmeni ispit 0,8 30%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz usmenoga ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 15% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 35% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.


1. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Golden marketing, Zagreb, 2011.2. Ernst Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura

1. Wilfrid J. Harrington, Uvod u Bibliju, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.2. Robert Graves, Grčki mitovi, CID-Nova, Zagreb, 2003.3. Erich Auerbach, Mimeza, Hena com, Zagreb, 2004.4. Nancy Hathaway, Vodič kroz mitologiju, Mozaik knjiga, Zagreb 2006.5. Petr Semenovič Kogan, Istorija stare grčke književnosti, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1957.6. Milivoj Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.7. Milivoj Solar, Edipova braća i sinovi, Golden marketing, Zagreb, 2007.8. Johan Huinziga, Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991.9. Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb, 1993.10. Silvio D'Amico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.11. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga, Mladost, Zagreb, 1977.12. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.13. Nevenka Košutić-Brozović, Čitanka iz svjetske književnosti 1, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

Lektira:Proza starog Egipta

Biblija (Knjiga o Jobu, Pjesma nad pjesmama)Tisuću i jedna noćEp o GilgamešuVedeHaiku poezijaOmer Hajjam, RubaijeHomer, IlijadaHomer, OdisejaHesiod, Poslovi i daniSappho, LirikaAnakreont - izbor iz Pjesama Eshil, Okovani PrometejSofoklo, AntigonaEuripid, MedejaAristofan, KomedijeVergilije, EneidaKatul, Lirske pjesmeTibul, Izbor iz antičke poezijeMarcijal, EpigramiHoracije, Lirske pjesmeOvidije, MetamorfozePlaut, Hvalisavi vojnikPlaut, ŠkrtacSveti Augustin, IspovijestiBeowulfCarmina BuranaRoman o Tristanu i Izoldi

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove jezične kulture





doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar 55




doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar 55




Temeljni su programski sadržaji u okviru predmeta Osnove jezične kulture pojam norme i vrste normi, načela standardizacije i načela standardnosti, princip elastične stabilnosti, osnovica i nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga književnog jezika i književnih jezika Hrvata, razlikovanje puristički utemeljenoga pristupa normiranju leksika i značenjski (kontekstualno) utemeljenoga, osnovne činjenice iz povijesti hrvatskoga književnog jezika u 19. i 20. stoljeću, retoričke vrste, govorna kultura, etape u pripremi govora, logika u govoru, interpretativno čitanje te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa. Seminarski dio nastave u okviru predmeta Osnove jezične kulture zamišljen je kao praktična primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasićenim pogreškama, odnosno studenti vježbaju lekturu teksta.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlikovati razine jezičnoga opisa i njihove osnovne jedinice - analizirati jezične činjenice na svim razinama opisa- analizirati i rješavati pitanja koja se tiču pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika- razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika- argumentirati odluke koje se tiču leksičkoga izbora u hrvatskome standardnom jeziku svjesni

njegove polifunkcionalne naravi- opisati jezične činjenice primjerenim metodama i metajezikom- definirati temeljne lingvističke pojmove i razumjeti njihovu važnost u jezičnom opisu.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,5 –aktivnost na nastavi 0,45 30%završni pismeni ispit 1,05 70%

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na nastavi, ocjena iz završnog pismenog ispita čini 100% konačne ocjene.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 5 iz aktivnosti na nastavi i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (nast. x 0,3) + (isp. x 0,7).U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(5 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,5 + 2,1 = 3,6 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni jedan uvjet: bio je prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Babić, S., Finka, B., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Zagreb, 1996.2. Barić, E. i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.3. Škarić, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura

1. Anić, V.: Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994. te kasnija izdanja2. Anić, V., Silić, J.: Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001.3. Babić, S., Finka, B., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, 5., 6., 7. i 8. izdanje4. Katičić, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.5. Katičić, R.: Načela standardnosti hrvatskoga književnoga jezika, Jezik, 43. god., br. 5, Zagreb,

1996.6. Melvinger, J.: Leksikologija, Osijek, 1989.7. Moguš, M.: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb, 1993.8. Zbornik radova, Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1999.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Mreže narodnih knjižnica





doc. dr. sc. Boris Badurina 81











Nastanak i razvoj narodnih knjižnica u svijetu i Hrvatskoj. Pojam, temeljne funkcije i zadaci narodnih knjižnica (kultura, informiranje, učenje, slobodno vrijeme). Temeljne vrijednosti i načela rada narodnih knjižnica. Narodne knjižnice u multikulturnom, informacijskom društvu. Demokratski i ekonomski razvitak društva, slobodan pristup informacijama i narodne knjižnice. Narodne knjižnice kao treći prostor.Tipovi organizacijskih jedinica narodnih knjižnica. Unutarnja organizacija, knjižnični odjeli i službe (odjel za djecu i odrasle, čitaonice, multimedijski centri, igraonice i igroteke, medijateke i dr.). Bibliobusne služba. Knjižnične zbirke (zavičajna zbirke i druge zbirke građe posebne vrste). Narodne knjižnice i informacijska i komunikacijska tehnologija. Korisnici narodnih knjižnica. Posebne korisničke skupine (zatvorenici, bolesnici, slijepe i slabovidne osobe itd.). Zadovoljavanje potreba korisnika. Korisničke studije. Edukacija korisnika. Upravljanje narodnim knjižnicama. Vještine upravljanja. Planiranje. Upravljanje financijama, djelatnicima, građom, tehnologijom i promjenama. Volonteri i prijatelji knjižnice. Zagovaranje knjižnica i knjižničnih vrijednosti. Marketing i promocija. Financiranje narodnih knjižnica. Zakonski i financijski okviri narodnih knjižnica. Mjerenje i vrednovanje učinka narodnih knjižnica. Suvremeni oblici povezivanja narodnih knjižnica. Prostor i oprema narodnih knjižnica. Budućnost narodnih knjižnica.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razumjeti temeljne zadaće i usluge narodnih knjižnica i njihovu ulogu u suvremenom

(informacijskom) društvu - razumjeti i tumačiti problematiku vezanu uz planiranje i upravljanje u narodnim knjižnicama

(financije, osoblje, građa, tehnologija, prostor)- razumjeti i tumačiti osnovna načela knjižničnog marketinga i vrednovanja knjižničnih službi i

usluga

Oblici nastave


X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski rad

laboratorijNAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -seminarski rad 1,5 50%završni pismeni ispit 1,4 50%

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene (60 bodova na završnom ispitu i 50 bodova na seminarskom radu). Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 100 bodova za završni ispit i 100 bodova za seminarski rad. Elementi vrednovanja seminarskog rada su sljedeći: jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 60 bodova), relevantni izvori (maksimalno 20 bodova), organizacija teksta (maksimalno 10 bodova), jezik i stil (maksimalno 10 bodova). Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati seminarski rad. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje seminarskih radova se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.


1. de la Peña McCook, K. Introduction to public librarianship. New York: Neal-Schuman, 2004. 2. Mesić, Đ. Osnovni pravci razvoja narodnih knjižnica u svijetu. // Bibliotekarstvo, 36(1990),

str. 7-29.3. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. / uredile C. Koontz i B. Gubbin. Zagreb : Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2011. 4. Javne knjižnice i čitaonice. // Socijalna povijest knjige u Hrvata. / Aleksandar Stipčević.

Zagreb : Školska knjiga, 2008. Str. 314-338.

Dopunska literatura

1. Čitaonice, klubovi čitalaca, narodne (pučke) knjižnice. // Povijest knjige. / Aleksandar Stipčević. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. Str. 489-496.

2. Lehmann, Vibeke; Locke, Joanne. Smjernice za knjižnične usluge za zatvorenike. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007.

3. Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe / uredio John Michael Day. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

4. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.

5. Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.

6. Smjernice za knjižnične usluge za mladež / glavna urednica Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.

7. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.

8. Smjernice za pokretne knjižnice / priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice na čelu s Ianom Stringerom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar


izv. prof. dr. sc. Kornelja Petr Balog 29




izv. prof. dr. sc. Kornelja Petr Balog 29



Ines Hocenski, asistentica 81


semestru4696 -

dr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica 29




Na predavanjima studenti se upoznaju s pojmom i ciljevima organizacije informacija i znanja. Tumači im se važnost informacije za proces odlučivanja u organizaciji i upućuje na sedam stepenica informacijske pismenosti: prepoznavanje informacijske potrebe, pronalaženje informacije, pristup informaciji, vrednovanje informacije, pohrana i organiziranje informacije, obrada informacije i dioba informacije; tipologija informacijskih potreba i izvora u raznolikim upravljačkim situacijama.S obzirom na raznolike pristupe i tumačenja pojmova znanje, informacija i organizacija informacija, u sklopu predmeta studenti će se prvo upoznati s osnovnim pojmovima i terminologijom (dokument, informacija, katalog, datoteka, fond, zbirka, relevantnost, pertinentnost i dr.) te s općim i posebnim oznakama informacija i gradiva, bibliografskim jezicima i strukturom bibliografskih zapisa. (mr. Vinaj) Nadalje, studenti će se upoznati s teorijom i praksom predmetnih jezika, poglavito klasifikacije i klasifikacijskih sustava: Deweyjevom decimalnom klasifikacijom (Dewey Decimal Classification: DDC), Klasifikacijom Kongresne knjižnice (Library of Congress Classification: LCC) i Univerzalnom decimalnom klasifikacijom (Universal Decimal Classification: UDC), jer se s tim klasifikacijama najčešće susreću u domaćim i inozemnim knjižnicama, knjižarama, OPACima i organiziranim mrežnim prostorima. (prof. Aparac-Jelušić). Nadalje, obraditi će se teorija i neki praktični aspekti deskriptivne katalogizacije, napose elementi za identifikaciju i strukturu kataložnih i bibliografskih informacija. (mr. Vinaj)U sklopu vježaba studenti upoznaju klasifikacijsku shemu UDK. Posebna se pažnja posvećuje strukturi UDK (univerzalnost, hijerarhičnost, aspektnost, sintetičnost) te upoznavanju UDK tablica. Vježbama na odabranim primjerima studenti se uvode u praktični rads UDK shemom. (asist. Faletar)


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- identificirati i tumačiti osnovna obilježja informacijske znanosti- tumačiti teorijske postavke sadržajne analize i sinteze- opisati i tumačiti pojavu i pravce razvoja digitalnih knjižnica, mrežnih izvora i usluga- definirati i analizirati profesionalna etička načela - razlikovati osnovne vrste dokumenata - koristiti osnovne bibliografske izvore- analizirati strukturu bibliografskih zapisa

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 2,2 -kontinuirano praćenje (čitanje literature)

0,4 10%

zadaci na predavanjima 0,5 13%zadaci na vježbama 0,4 12%seminari 1 25%kontinuirano provjeravanje znanja 1,5 40%

Ukupno 6 100Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 20, zadaci na predavanjima: 26, zadaci na vježbama: 24, seminari: 50, kontinuirano provjeravanje znanja: 80.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje, zadaci na predavanjima, zadaci na vježbama i seminari ostvario je minimalno 60 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost.


Predavanja:1. Estabrook, L. S. Library and information science. // Encyclopedia of Library and Information

Science. 3rd ed. Taylor & Francis, 2010. Str. 3287-3292. 2. Horvat, A.; Kolanović, J.; Zgaga, V. Croatia: libraries, archives and museums. // Encyclopedia

of Library and Information Science. 3rd ed. Taylor & Francis, 2010. Str. 1345-1355. 3. Rubin, R. E. Foundations of library and information science. New York ; London : Neal-

Schuman, 2010. (Poglavlja 1, 3-4, 7)

Članci:1. Badurina, B. Facebook i globalno selo…// Novosti Odsjeka za informacijske znanosti

Filozofskog fakulteta u Osijeku, 3(prosinac 2011), str. 24-25. Dostupno na: http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj3.pdf (2013-02-19)

2. Blažević, D.; Horvat, A.; Pažameta, I. Kataložni zapis u publikaciji (CIP): dosadašnja iskustva i mogućnosti budućeg razvoja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 28, 1-4(1985), str. 21-29.

3. Boban, M. Pravo na privatnost i pravo na pristup informacijama u suvremenom informacijskom društvu. // Zbornik radova pravnog fakulteta u Splitu 49, 3(2012), str. 575-598.

4. Bosančić, B. Kako nastaje jedna teorija : (satirična 'informacijska' priča). // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, 4(prosinac 2012), str. 17-19. Dostupno

http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj3.pdf

na: http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj4.pdf (2013-02-19)5. Brown, D. Anđeli i demoni. Zagreb: V.B.Z., 2004. Str. 167-177, 180-184 (poglavlja 49., 50. i 52)6. Buzina, T. Zadaci bibliografskog zapisa prema modelu entitet-odnos. // Vjesnik bibliotekara

Hrvatske 43, 1-2(2000), 30-37. 7. Horvat, A. O zadaćama i strukturi knjižničnoga kataloga. // Obrada jezika i prikaz znanja.

Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 135-140. 8. Lešković, A.; Živković, D. Efemerna građa i sitni tisak: opseg pojmova u Hrvatskoj i svijetu. //

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 120-134. 9. Macan, B. Tehnologije Web 2.0 i njihova primjena u knjižnicama : iskustva Knjižnice Instituta

„Ruđer Bošković“ s posebnim osvrtom na njezin blog. // Kemija u industriji 58, 5(2009), str. 226-228.

10. Pažur Vojvodić, I. Hrvatske knjižnice na društvenoj mreži Facebook. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Willer, M. ; Faletar Tanacković, S. (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo , 2010. Str. 260-277.

11. Relja, R. ; Šuljug, Z. Novi oblici rada u umreženom društvu. // Informatologia 43, 2(2010), str. 143-149.

12. Willer, M. Standardizacija pohrane i pretraživanja u bibliotekarstvu: od tradicionalne rukopisne i tiskane građe do elektroničkih izvora i metapodatka. // Medijska istraživanja 3, 1-2(1997), str. 141-156.

Vježbe:1. Jokić, M. Časopisi kao sredstvo komunikacije. // Sveučilišni vjesnik 44, 2/3(1998), str. 63-72.2. Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada, 2000. 3. Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Varaždin: Fakultet organizacije i

informatike, 1997. 4. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb: Multigraf, 1993.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove nakladništva i knjižarstva












dr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica 92




Ovaj predmet uvodi studente u društveni, politički, ekonomski i pravni kontekst suvremenog nakladništva i knjižarstva proučavanjem ključnih koncepata koji određuju pristupe, postupke i

http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj4.pdf

proizvode u toj djelatnosti. Predmet upoznaje studente s djelovanjem i strukturom suvremenog nakladništva i knjižarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ukazuje na osobitosti proizvodnje knjige u uvjetima predinformacijskog i informacijskog doba te ukazuje na značajnije promjene u planiranju, poslovanju i upravljanju u nakladništvu i knjižarstvu pod utjecajemo novih tehnologija. U dogovoru s budućim poslodavcima studentima se organizira upoznavanje s radnim okruženjem prije obvezne prakse: posjećuju se tiskare, nakladničke tvrtke i odjeli te knjižare u Osijeku i Zagrebu. Studenti se upoznaju s organizacijom i poslovanjem knjižara na mreži.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- opisati temeljna načela suvremenog nakladništva i knjižarstva- razlikovati osnovne karakteristike temeljnih nakladničkih proizvoda i žanrova- analizirati glavne probleme i izazove nakladništvu i knjižarstvu u uvjetima brzih društvenih,

tržišnih i tehnoloških promjena- jasno i razumljivo opisati nazivlje u nakladništvu i knjižarstvu- analizirati utjecaj okruženja (zakonodavstvo, politički sustav, prometna infrastruktura itd.) na

nakladništvo i knjižarstvo u određenoj sredini- opisati naslove na zadanu temu u nakladničkim i knjižarskim katalozima, tiskanim i

elektroničkim, u novinama i časopisima koji donose informacije o novim nakladničkim proizvodima, antikvarnim katalozima i dr.

- definirati kako oglašavanje utječe i oblikuje proces odlučivanja u nakladništvu i knjižarstvu, posebno s aspekta originalnosti i stjecanja prednosti pred konkurentima

Oblici nastave






1

dva kolokvija / pismeni završni ispit. 2,8 70%usmeni ispit (neobvezni – usmeno odgovaranje za veću ocjenu)refleksivni osvrt na nastavne sadržaje (na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata; na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora).vježbe. 0,8 20%seminarska raspravišta - aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje u raspravi uz izlaganje i analizu studije slučaja.

0,4 10%


Dva kolokvija nose 140 bodova (2 X 70 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi 140 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 50% od ukupnog broja

bodova (36, tj. 71 bod). Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

Vježbe nose 4 bodova. Studenti na vježbama moraju odraditi dva praktična zadatka od kojih svaki nosi po 15 bodova. U prvom zadatku moraju izraditi nakladnički profil prema zadanim elementima, a u drugom elaborirati postupak prihvaćanja i odbijanja rukopisa prema zadanim kriterijima. U sklopu vježaba studenti moraju izvršiti i analizu odabrane studije slučaja koja nosi 10 bodova.

Seminarska raspravišta nose 20 bodova. Seminarska raspravišta obuhvaćaju sljedeće aktivnosti: odabir jedne od ponuđenih tema, sadržajnu i stručnu analizu teksta, seminarsko izlaganje u vremenu od 20 minuta. Boduju se sljedeći elementi: dobro sročena izjava o ciljevima i zadaćama – 3 boda, predstavljanje ideje (jasno i organizirano) – 3 boda, pregled glavnih koncepata (osnovnih ideja i pojmova) i literature – 3 boda, izbor informacija (odgovarajući stupanj s obzirom na publiku) – 2 boda, uporaba dodatnih materijala, izvora, sadržaja i primjera – 3 boda, izbor vježbi i/ili primjera iz prakse – 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike, ponašanje i dr.) - 3 boda.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeZa ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno vježbe/seminarska raspravišta) te održati izlaganje na seminarskim raspravištima. Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.


1. Feather, J. Communicating Knowledge: Publishing in the 21st Century. Muenchen : K. G. Saur, 2003.

2. Jelušić, S. Izgradnja infrastrukture knjige i čitanja u Hrvatskoj: pogled nakladnika. // Hrčak 1, 17(2003), str. 3-9.

3. Jelušić, S. Nakladništvo, knjižarstvo i knjižničarstvo: nepotrebne djelatnosti ili sigurna informacijska poluga budućnosti. // Knjižnica 43, 2/3(1999), str. 303-318.

4. Lowry, M. Svijet Aldusa Manutiusa. Zagreb : Antibarbarus, 2004.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Označiteljski jezici za opis i prikaz sadržaja





doc. dr. sc. Boris Bosančić 81








Na seminarima se raspravlja o novim alatima, softverima i općim trendovima razvoja i dostupnosti

informacijskih tehnologija. Obrađuju se pitanja vezana uz oblikovanje i administraciju mrežnih stranica te oblikovanje sadržaja s posebnim osvrtom na smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnim sadržajima (postavljanje na web). Nastavne jedinice na seminarima uključuju teme poput: osnova web dizajna i HTML jezika. Osobito se ukazuje na strukturu HTML dokumenta, njegovu sintaksu, načine formatiranja sadržaja, načine ugrađivanja multimedija u dokument te veze između dokumenata. U navedenom kontekstu tumače se temeljna obilježja SGML-a, XML-a i XHTML-a.Nakon ovladavanja osnovnim znanjima i vještinama rada u HTML-u, na vježbama se nastavlja s naprednijim oblikovanjem dokumenata u HTML jeziku, mogućim načinima implementacije web obrazaca u HTML dokument, oblikovanjem dokumenata putem kaskadnih stilova (CSS) te konačno oblikovanjem dinamičkih stranica putem JavaScript jezika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlikovati i koristiti osnovne alate za izradu mrežnih stranica - definirati i koristiti osnovne naredbe HTML-a i XML-a - opisati osnove oblikovanja sadržaja mrežnih stranica (informacijska arhitektura) - postaviti kreirane mrežne stranice na mrežni poslužitelj (mrežni protokoli)

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -kontinuirano praćenje na vježbama 0,8 20%praktični rad 1,9 50%nešto drugo (online test) 0,8 20%usmeni ispit 0,4 10%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje na vježbama: 40, praktični rad: 100, nešto drugo (online test): 40, završni usmeni ispit: 20 bodova.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.


1. Abrus, L. Izrada Weba : abeceda za webmastere. Zagreb : Bug ; SysPrint, 2003.

Dopunska literatura

1. Abrus, L. Brzi vodič kroz Dreamweaver MX 2004. Zagreb : Bug : SysPrint, 2003.2. U dogovoru s nastavnikom odnosno potrebama studenata da prodube znanja ili ovladaju

novima; Izbor temeljne i dodatne literature ovisi o njezinoj dostupnosti i ažurnosti.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik II.













Na vježbama tijekom drugoga semestra studenti će se vježbati korištenje rječnika i tezaurusa u polju informacijskih znanosti na engleskom jeziku. Na primjerima iz stručne periodike obrađivat će se pojedine stručne teme i o njima voditi rasprava. Upućivat će se u načine korištenja višeznačenjskih riječi u engleskom jeziku s obzirom na jezičnu praksu u struci.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati i tumačiti složenije stručne tekstove na engleskom jeziku- analizirati i tumačiti složenije video materijale na engleskom jeziku- samostalno prevoditi jednostavnije stručne tekstove na engleskom jeziku

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

1,25 60%




Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman.

2. Eastwood, J. (2001). Oxford Practice Grammar. Oxford: Oxford University Press. 3. McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP. 4. Peterson K. (2013). Oxford Grammar for EAP. Oxford: Oxford University Press.5. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. (1986). A Practical English Grammar. Oxford: Oxford




OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Praktični rad I










Studenti prve godine preddiplomskog studija Informatologije dužni su obaviti stručnu praksu. Cilj je stručne prakse studentima omogućiti uvid u praktični radrazličitih informacijskih ustanova, stjecanje praktičnih iskustava te povezivanje teorijskih znanja stečenih na nastavi s praktičnom primjenom u praksi. Stručna se praksa provodi u svim vrstama informacijskih ustanova (knjižnice, arhivi, muzeji, knjižare, nakladničke kuće, tiskare, i sl.) i u drugim ustanovama koje u sklopu svoga poslovanja uključuju pohranu, organizaciju i korištenje informacija (banke, bolnice, telekomunikacijske kompanije, i sl.) te gdje studenti prve godine studija mogu primijeniti teorijska znanja stečena na nastavi do trenutka odlaska na praktičan rad.


Po završenom praktičnom radu, studenti će moći: - izrađivati popise prema nekom od dogovorenih kriterija (u papirnom ili elektroničkom obliku) - zaduživati i razduživati knjižničnu građu- preslagivati građu prema dogovorenim kriterijima - grupirati građu prema dogovorenim kriterijima - inventarizirati građu- raditi tehničke poslove vezane uz otpis građe- raditi tehničke poslove vezane uz reviziju građe - raditi tehničke poslove obradbe i zaštite građe (umatanje, lijepljenje naljepnica, izrada knjižnih

kartica, i sl.)

Oblici nastave predavanja terenska nastava

X vježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu X praktični rad

multimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Literaturu potrebnu za uspješno obavljanje praktičnog rada daje svaki mentor u ustanovi primatelju za konkretne zadatke koje studenti na stručnoj praksi trebaju izvršavati. Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Diskretne strukture i algoritmi





izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić 8




dr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica 8




Studenti će se upoznati sa diskretnim strukturama – apstraktnim matematičkim konačnim strukturama i mogućnostima njihove primjene u informacijskim znanostima. Na predavanjima će se obraditi odabrana poglavlja teorije grafova te će se predstaviti najpoznatiji algoritmi i njihove primjene.Tijekom kolegija obradit će se sljedeće teme: Relacije na skupovima (podskup, pravi podskup, jednakost skupova); Partitivni skup; Operacije na skupovima (unija, presjek, razlika, komplement); Vennovi dijagrami; Skupovi brojeva; Kompleksni brojevi; Relacije, binarne relacije; Matrica incidencije; Funkcije; Relacija ekvivalencije; Kongruencije; Operacije s kongruencijama; Primjena kongruencije na International Standard Book Number; Primjena kongruencija u kriptografiji; Rekurzivno zadani nizovi; Fibonaccijev niz; Homogene rekurzivne relacije; Karakteristični polinom; Binomni teorem; Euklidov algoritam; Hornerova shema; Složenost algoritma; Pretraživanje i sortiranje; Slijedno i binarno pretraživanje; Sortiranje umetanjem; Mjehuričasto sortiranje; Sortiranje spajanjem; Quicksort; Grupa; Komutativna (Abelova) grupa; Izomorfizam grupa; Prsteni i polja; Polje realnih brojeva; Vektorski prostor matrica; Primjena grupa u teoriji kodiranja; Definicija grafa i osnovna svojstva grafova; Stupanj vrha, višestruki bridovi, pseudograf; Podgraf; Specijalni grafovi: potpuni graf, bipartitni graf, potpuni bipartitni graf; Regularni grafovi; Izomorfizam grafova; Šetnja, zatvorena šetnja, staza u grafu; Eulerova tura kao zatvorena Eulerova staza i Eulerov graf; Povezani grafovi; Problem Koeningsberških mostova; Hamiltonov ciklus; Hamiltonov graf; Matrica incidencije i matrica susjedstva; Algoritam za nalaženje Eulerove staze i ciklusa; Problem deadlockova; Težinski graf; Najkraći put između dva vrha u težinskom grafu; Primjene težinskih grafova; Problem trgovačkog putnika; Dijkstrin algoritam; Floyd-Warshallov algoritam; Problem kineskog poštara; Eulerizacija grafa; Stablo; Svojstva stabla; Binarno stablo; Algoritam sortiranja; Minimalno razapinjuće stablo; Razapinjući podgraf; Težina stabla; Kruskalov algoritam; Primov algoritam; Pretraživanje stabla; Prolasci grafom i stablom; Usmjereni graf; Usmjerena šetnja, usmjereni put; Metoda kritičnog puta - CPM, PERT; Problem četiri boje; Bojenje vrhova i bridova grafa; Kromatski broj grafa; Klike i broj klike.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- upoznati osnovne ideje i metode teorije grafova na nizu ilustracija;- razlikovati jednostavne i složene vrste algoritama i njihove primjene;- objasniti i pokazati utjecaj strukture podataka na izvedbu i brzinu algoritama;- analizirati i rješavati raznorodne probleme vezane uz primjenu pojedinih algoritama.

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno × usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -izlaganje seminarskog rada 0,2 10%seminarski rad 1,3 30%završni pismeni ispit 2 60%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene.


1. Divjak, B.; Lovrenčić, A. Diskretne strukture s teorijom grafova. Varaždin: TIVA-FOI, 2005.2. Goodaire, E. G.; Parmenter, M. M. Discrete Mathematics with Graph Theory. New York:

Prentice Hall, 2002.

Dopunska literatura

1. Discrete Discoveries. URL: http://mathforum.org/workshops/sum96/discrete/toc.html2. Graph Theory Resources. URL: http://www.graphtheory.com/

2. Math Archives: Discrete Mathematics. URL: http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Grafički dizajnBodovna vrijednost i način izvođenja


http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html

http://www.graphtheory.com/

http://mathforum.org/workshops/sum96/discrete/toc.html

nastaveljetni semestar










Uz upoznavanje osnovnih grafičkih elemenata (točka, linija, kvadrat, krug…), te prvih projekata iz oblasti grafičkog dizajna, studente se osposobljava za analitički pristup oblikovanju vizualnih komunikacija te analizu osnovnih ishodišta koja dovode do formiranja vlastitih kritičkih stavova kao preduvjeta za samostalan i kreativan rad. Sa stečenim iskustvom savladavaju i kompleksnije zadatke njegujući smisao za metodologiju rada kroz probleme znakovnosti, sloga, simbola, piktograma, plakatnih formi, suvremene problematike oblikovanja vizualnih komunikacija, analize oblika i funkcije vizualnih komunikacija. Studente se upoznaje s osnovama korištenja računala u grafičkom dizajnu.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti na koji se način tekst oblikuje u slog- razlikovati različite pristupe grafičkom oblikovanju teksta i ukomponiranja ilustracija - prepoznati kako se načela ručne izrade prijeloma za tisak mogu primijeniti u radu s

grafičkim programima elektroničkog izdavaštva- oblikovati špigl jednog izdanja, vodeći računa o njegovoj strukturi, temi, sadržaju, tekstu,

ilustracijama, kao i financijskim i estetskim zahtjevima nakladnika i potencijalnog čitatelja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0.72 -

kontinuirano praćenje (aktivnost i izlaganje pod vježbama)

0.36 10%

pismeno provjeravanje znanja 1.08 30%zadatci pod vježbama 0.72 20%praktičan rad 1.12 40%Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: aktivnost i izlaganje pod vježbama: 20, pismeno provjeravanje znanja: 60, zadatci pod vježbama: 40, praktičan rad: 80.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159

ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata izrada zadataka i praktičan rad ostvario je minimalno 80 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Grafički dizajn.


1. Donis A. A primer of visual literacy. Cambridge : The MIT Press, 1974. 2. Hughes, S. Design and Typography in easysteps. Southam : Computerstep, 1998.3. Graphic communication : reader for design/technically oriented schools, Koraljka Mak,

Elizabeth Harrison-Paj, Zagreb : Školska knjiga, 20074. Uvod u likovno mišljenje / Marcel Bačić, Jasenka Mirenić-Bačić ; Zagreb : Školska knjiga,

19945. R. Williams, J Tollett, The Non-designer's Design Book , 1994 - cs.dal.ca, URL:

http://users.cs.dal.ca/~inkpen/CSCI4161/4161_lecture4.pdf, URL: www.digital-web.com6. Knjiga kao grafički proizvod, PDF priručnik, URL: www.mojabastina.hr7. Dizajn za časopise – smjernice za učinkovitu vizualnu komunikaciju, Gary Gnidovic i Greg

Breeding, PDF priručnik, Magazine Training Institute 2005.

Dopunska literatura

1. How to Design Trademarks and Logos (Graphic Designers Library), J. Murphy, M. Rowe, F&W Pubns, 1991.

2. Donis A. A primer of visual literacy. Cambridge : The MIT Press, 1974. 3. Hughes, S. Design and Typography in easysteps. Southam : Computerstep, 1998.4. Možina, K. Knjižna tipografija. Ljubljana : Filozofska fakulteta, 2003.5. Oei & De Kegel. The Elements of Design. London : Th. & Hudson, 2002.6. Strehovec, J. Virtualni svetovi. Ljubljana : ZPS, 1994.7. Mesaroš, Ž. Grafička enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod, 1971. 8. Graphic Corporate Identity , B.M. Pederson (Editor), Graphic Press, 1994.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Svjetska književnost II.





doc. dr. sc. Tina Varga Oswald 90




doc. dr. sc. Tina Varga Oswald 90




Humanizam kao kulturni pokret u Europi. Latinizam. Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijeća.

http://www.mojabastina.hr/

http://www.digital-web.com/

http://users.cs.dal.ca/~inkpen/CSCI4161/4161_lecture4.pdf

http://www.cs.dal.ca/~inkpen/CSCI4161/4161_lecture4.pdf

Humanistička središta u Europi. Europska renesansa kao kulturni i književni pokret. Pad Carigrada 1453. i otkriće Amerike 1492. Gutenberg i tisak. Duh istraživanja prirode i svijeta. Otkriće perspektive. Dominantna svojstva renesansnih poetika: skladnost simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon na antičke retoričke i poetičke koncepcije.Naziv i pojam barok. Manirizam naprama baroku. Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Artificijelnost. Retoričnost. Metafizičnost i alegoričnost. Katolička obnova nakon prodora protestantizma. Pitanje egzistencije. Moderno poimanje čovjeka. Psihologijsko iznošenje tema. Odnos zbilje i izmišljaja. Elementi začudnosti i fantastike. Rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga. Parodija petrarkističke lirike. Povijesni ep, religiozna poema.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati modele analize lirskog pripovjednog teksta- analizirati nove interpretacije romantizma i realizma- opisati temeljna dostignuća romantizma kao bitne odrednice daljnjeg razvoja europske

književnosti i kulture- analizirati četiri razdoblja epohe modernizma- opisati paradigmu esteticizma

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,2 -kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij)

1,1 60%

referat 1,7 40%Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano provjeravanje znanja: 60, referat: 40. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60-69 ocjenskih bodova (60%-69%) = dovoljan (2), 70-79 ocjenskih bodova (70%-79%) = dobar (3), 80-89 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 90-100 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako ispunjavanja dva uvjeta: (1) pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata praćenja i provjeravanja (referat) ostvariti minimalno 20 ocjenskih bodova. Za prolaznu ocjenu iz elementa kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij) student treba ostvariti najmanje 35 bodova.


1. Apollonio, M. Povijest komedije dell'arte. Zagreb, 1997.2. Burckhardt, J. Kultura renesanse u Italiji. Zagreb, 1953.3. Curtius, E. R. Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje. Zagreb, 1971.4. Čale, F. Petrarca i petrarkizam. Zagreb, 1971.

5. Delumeau, J. Civilizacija renesanse. Novi Sad, 1989.6. Kravar, Z. Studije o hrvatskom književnom baroku. Zagreb, 1975.7. Pavličić, P. Poetika manirizma. Zagreb, 1988.8. Žmegač, V. Povijesna poetika romana. Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

Popis izborne literature proširivat će se na nastavi i konzultacijama, u skladu s potrebama i zanimanjem studenata (seminarski /diplomski).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Organizacija informacija I





prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog 29







Kristina Feldvari, asistentica 29




Studenti će se u sklopupredmeta upoznati s ciljevima bibliografske organizacije, sa svrhom, načelima i problemima organiziranja bibliografsko-kataložnih informacija, kao i s vrstama entiteta u bibliografskim sustavima: dokumentima, djelima, nad-djelima i izdanjima. Bit će predstavljeni bibliografski ciljevi i zadaće, te bibliografska načela: primjerenost korisniku, predstavljanje, točnost, dostatnost i nužnost, normiranje, normalizacija i integracija. Obradit će se i pitanja predmetnih pristupa, izrade tezaurusa, kazala te normativne kontrole. Predstavit će se i raspravljati struktura tezaurusa, postupak njihove izrade, međunarodne norme, primjena. Produbit će se znanja o tezaurusima u računalnom okruženju i upoznati sa sustavima s prethodnim označivanjem (pre-coordinate indexing systems), sustavima zasnovanima na semantici i sustavima zasnovanima na sintaksi. Pregledno će se izložiti povijest i razvoj predmetnih kataloga te predstaviti njihovi osnovni principi.Na seminarima će studenti analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje odrednica u abecednim i predmetnim katalozima i bazama podataka.Na vježbama će studenti upoznavati s obilježjima kataloga na listićima i OPAC-a (primjeri iz prakse), izrađivat će kazala i sažetke te postupno ovladavati vještinama deskriptivne katalogizacije


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- samostalno organizirati bibliografsko- kataložne informacije - opisati i analizirati složenije koncepte i kategorije deskriptivne katalogizacije i bibliografske

organizacije i kontrole- samostalno odabirati i oblikovati odrednice (autorske, predmetne, korporativne, formalne)- analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje odrednica u abecednim i predmetnim

katalozima te OPAC-u - samostalno katalogizirati jedinice građe primjenjujući načela deskriptivne katalogizacije- prepoznavati i unositi bibliografske podatke u CROLISTu, CDS/ISIS-u, Zaki-u, Cobib-u i

sličnim programima- samostalno obrađivati jedinicu građe u UNIMARC-u

Oblici nastave






0,4 10%

zadaci na predavanjima 0,6 15%kontinuirano provjeravanje znanja 1,9 50%praktičan rad na vježbama (katalogizacija)

0,9 25%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 20, esej i zadaci na predavanjima: 30, kontinuirano provjeravanje znanja: 100, praktičan rad na vježbama: 50.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje, esej i zadaci na predavanjima te praktičan rad na vježbama ostvario je minimalno 50 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija informacija I.


Predavanja:1. Buckland, M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga : program. Lokve, Rijeka : "Benja" :

Gradska knjižnica Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja)2. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.3. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčavanje zapisa autoriziranih

podataka (FRANAR). Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka : konceptualni model / uredio Glenn E. Patton. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 7-11.

4. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (FRSAR). Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka : konceptualni model / urednice Marcia Lei Zeng, Maja Žumer i Athena Salaba. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Str. 9-12.

5. IFLA-ina Studijska skupina za Uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo,

2004. (IFLA study group on the functional requirements for bibliographic records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998)

6. Mikačić, M. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996.

7. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.

8. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005. 9. Taylor, A. G. The organization of information. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, cop. 2004.

Članci:1. Barbarić, A. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003),

48-58.2. Barbarić, A.; Willer, M. Kakav nacionalni kataložni pravilnik trebamo? Preliminarno

istraživanje. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 110-134.

3. Brown, D. Anđeli i demoni. Zagreb: V.B.Z., 2004. Str. 167-177, 180-184 (poglavlja 49., 50. i 52)

4. Buzina, T. Zadaci bibliografskog zapisa prema modelu entitet-odnos. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 30-37.

5. Hakala, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 49-68.

6. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 1-8.

7. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1-2 (2007), 1-26.

8. Stanarević, S. Ujednačenost opisivanja serijskih publikacija: analiza kataložnih zapisa kataloga hrvatskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 53, 1(2010), str. 101-119.

9. Verona, Eva. Literarna jedinica nasuprot bibliografskoj jedinici. // O katalogu: izbor iz radova / Eva verona. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 182-207.

10. Willer, M. Načela katalogiziranja: od Pariških načela do načela međunarodnoga kataložnog pravilnika. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 83-102.

11. Willer, M.; Šauperl, A.; Petek, M.; Tomić, M. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 93-119. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/

Vježbe:1. Horvat, Aleksandra. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka: Naklada Benja, 1995. 2. Katić, Tinka. Stara knjiga : bibliografska organizacija informacija / Tinka Katić ; [ilustracije

Darko Čižmek, Sonja Hrelja, Sanja Vešligaj]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007.3. Međunarodni standardni bibliografski opisi različitih publikacija4. Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Opatija: Naklada Benja, 1994. Str. 53-134. 5. UNIMARC : bibliografski format / [hrvatski prijevod formata iz 1999. osuvremenila Marijana

Tomić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Zadar : Sveučilište u Zadru, 2009.6. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga 1: odrednice i redalice.

Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. 7. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga 2: kataložni opis. Zagreb:

Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008-2009.

Dopunska literatura

http://www.hkdrustvo.hr/vbh/

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I













U sklopu predmeta studenti upoznaju osnove teorija o organizaciji s posebnim osvrtom na organizaciju informacijskih ustanova i informacijsko-dokumentacijskih sustava i mreža. Predstavlju se teorijska i praktična iskustva u organizaciji velikih, srednjih i malih ustanova s posebnim osvrtom na njihovu strukturu, raspodjele zadaća, upravljanje i odnose s javnošću. Studentima se ukazuje na razlike u organizaciji profitnih i neprofitnih ustanova u informacijskome sektoru.Upućuje se na raznorodne definicije informacijskih sustava i mreža (sa stajališta akademskog osoblja, tehničkog osoblja, telekomunikacijskih mreža i sl.). Studenti se upoznaju s organizacijom posebnih službi i usluga za posebne skupine korisnika.U drugome dijelu, studenti se upoznaju s osnovnim postupcima i metodama poslovanja u informacijskim ustanovama (knjižnicama, srhivima, muzejima, informacijsko-dokumentacijskim centrima, centrima za evaluaciju informacija, knjižarama, nakladničkim tvrtama i dr.. Posebana se pažnja posvećuje metodama i tehnikama izgradnje zbirki građe i informacija u informacijskim ustanovama te pitanjima kooperativne izgradnje fondova, integracije e-izvora, diobe informacija, te sa sustavima za opskrbu dokumentima, poglavito sa stajališta njihove organizacije i upravljanja.Upoznaju se s osnovnim ekonomskim čimbenicima pri planiranju i održavanju informacijskih sustava te vođenju informacijskih ustanova. Obrađuju se i osnovna pitanja upravljanja ljudskim potencijalima, poglavito sa stajališta timskoga rada.Odabrana poglavlja uključuju usporedna istraživanja u području organizacije i upravljanja u pojedinim informacijskim ustanovama (npr. Hrvatskim državnim arhivom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Muzejskim dokumentacijskim centrom, Hrvatskim državnim arhivom, HIDRA-om, CARNetom), posjete i razgovore sa stručnjacima iz prakse na lokalnoj i nacionalnoj razini.Predviđen je kratak povijesni pregled suradnje među informacijskim ustanovama, s posebnim osvrtom na ciljeve i oblike suradnje, prednosti i nedostatke pojedinih pristupa i modela.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati najvažnija načela izgradnje i vođenja informacijskih ustanova - analizirati prednosti i nedostatke pojedinih organizacijskih modela- vrednovati usluge informacijskih ustanova- izrađivati samostalno prijedlog poslovnog plana manje ustanove ili odjela- izrađivati samostalno prijedloge za rješenje zadanih problema u hipotetskim okolnostima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 0praktičan rad na vježbama 0,7 20izlaganje 0,3 10seminarski rad 0,7 20pismena provjera znanja 1,8 50

Ukupno 5Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 40; izlaganje: 20; seminarski rad: 40; pismena provjera znanja: 100.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70 % nastave i (2) predati seminarski rad.


1. Aparac-Jelušić, T. Funkcionalna analiza radnog procesa u svjetlu novih teorija o planiranju i upravljanju informacijskim ustanovama. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 37-48.

2. Dollar, C. M. Arhivistika i informacijske tehnologije: utjecaj informacijske tehnologije na arhivsku teoriju i praksu. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1999.

3. Evans, E. Management basics for information professionals. New York: Neal-Schuman, 2000.4. Lancaster, F. W.; Beth Sandore. Technology and management in library and information

services. London : Library Association Publishing, 1997.5. Registrars on records: essays on museums collection management. / ed. by M. Case.

Washington, DC : American Association of Museums, 1995.Dopunska literatura

1. Aparac, T. ; J. Petrak. Library Management. // A Real Virtual Library: An Introduction to Contemporary Librarianship. / eds. Vladimir Simunovic et al. Budapest etc : Buselmaier, 2001. Pp. 41-48. dostupno na: URL http :// www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf

2. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Quebeca. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1994.

3. Bluck, R. Team management. London : Library Association, 1996.4. Buckland, M. Information and information systems. New York etc. : Praeger, 1991.5. Jelušić, S. Struktura i organizacija knjižničnih sustava. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za

informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1992. 6. Maroević, I. Uvod u muzeologiju. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993.7. Marty, P. F.; B. W. Rayward. Museum informatics // Annual Review of Information Science and

Technology 37(2003), str. 261-294. 8. Panian, Ž. Kontrola i revizija informacijskih sustava. Zagreb : Sinergija, Zagreb, 2001.9. Stulli, B. Arhivistika i arhivska služba : sudije i prilozi. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997.

http://www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Baze podataka I













Studenti se upoznaju s osnovnim teorijskim konceptima, načelima, ciljevima i pristupima oblikovanju i uporabi baza podataka. S obzirom na važnost podataka u informacijskome okruženju pregledno će se izložiti osnovna načela pohrane i rukovanja podatcima u bazama podataka. Studentima će se omogućiti uvid u dostupne sustave za upravljanje bazama podataka, pri čemu se im se protumačiti vrste podataka, upravljački sustavi, logički slogovi, datoteke, tabele i katalozi te rad s logičkim shemama.Studentima će se predstaviti odabrane korisnički orijentirane baze podataka i izdvojiti zanimljivi pristupi analizi korisničkih zahtjeva, oblikovanju podataka, očuvanju integriteta podataka i njihovoj zaštiti. Bit će riječi i o višestruko korisničkim bazama podataka i sustavima za upravljanje bazama podataka – DBMS. Na vježbama studenti će se osposobljavati za samostalno oblikovanje i izgradnju jednostavnijih tekstualnih i numeričkih baza podataka te za analizu potreba, oblikovanje dokumenata, modeliranje podataka, sadržaj i strukturu zapisa i odabir softvera. Vježbe iz izgradnje baze podataka u MS okruženju (Access + SQL Server) – SELECT naredba, znakovi komparacije i razvrstavanje prikaza, varijable i funkcije, mijenjanje, brisanje i dodavanje zapisa te upiti nad više tablica.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlučiti osnovne razvojne pravce u teoriji i praksi baza podataka- analizirati potrebe zamišljenog naručitelja - oblikovati jednostavnije tekstualne i numeričke baze podataka- prepoznavati prednosti i nedostatke pojedinih baza podataka

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,13 -kolokviji 2,55 66%završni pismeni ispit 1,32 34%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: Kolokviji: 132, Završni pismeni ispit: 68.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-129 ocjenskih bodova (55%-65%) = dovoljan (2), 130-159 ocjenskih bodova (65%-80%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-90%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).



1. Jednačak G. Brzi vodič kroz Access 2002. Zagreb : Bug, 2002.2. Radovan, M. Baza podataka. Zagreb : Informator, 1993.

Dopunska literatura

1. Gillman, P. Database matters : a guide to how database systems work / Peter Gillman, Gillian Martin. London : The Information Partnership, 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Oblikovanje mrežnih stranica












Tomislav Jakopec, asistent 92




Na seminarima se raspravlja o novim alatima, softverima i općim trendovima u području web dizajna. Obrađuju se pitanja vezana uz oblikovanje i administraciju mrežnih stranica te oblikovanje sadržaja s posebnim osvrtom na smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnim sadržajima (postavljanje na web). Nastavne jedinice na seminarima uključuju teme poput: osnova web dizajna, HTML jezika, informacijske arhiteksture, iskoristivosti (usability) mrežnih stranica i sl... Osobito se ukazuje na načine formatiranja sadržaja u grafičkim editorima, načine ugrađivanja multimedija u mrežne stranice te uspostavljanje veza između dokumenata odnosno strukture web sjedišta. Uz prepostavku da se osnovama HTML-a ovladalo u okviru kolegija Označiteljski jezici za opis i prikaz sadržaja, na vježbama se nastavlja s naprednijim oblikovanjem mrežnih stranica u grafičkom editoru (MS FrontPage), mogućim načinima implementacije web obrazaca u HTML dokument, oblikovanjem dokumenata putem kaskadnih stilova (CSS) te konačno oblikovanjem dinamičkih stranica putem JavaScript jezika. Na zadnjim vježbama svaki student kreira vlastito web sjedište (5-7 mrežnih stranica) na zadanu temu i postavlja ga online na poslužioc fakulteta.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- poznavati HTML elemente te njihove atribute- poznavati CSS svojstva te načine primjene istih- kreirati mrežne stranice i mrežna mjesta- postaviti mrežna mjesta na mrežnom poslužitelju- kreirati dinamički sadržaj pomoću javascript-e u izradi mrežnih mjesta

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,12 -domaće zadaće 1,00 18%kontinuirano praćenje (mini provjere znanja) 0,80 22%

kolokviji 2,08 60%Ukupno 5,00 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: domaće zadaće: 36, kontinuirano praćenje (mini provjere znanja): 44, kolokviji: 120.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja predati sve zadaće. U slučaju neispunjenja 1. uvjeta student se upućuje na ponovno slušanje kolegija, a u slučaju neispunjenja drugog uvjeta student stječe pravo na potpis datumom predaje svih zadaća, a prije testiranja sljedećeg semestra.


1. Abrus, L. Izrada Weba : abeceda za webmastere. Zagreb : Bug ; SysPrint, 2003.:

Dopunska literatura

1. Abrus, L. Brzi vodič kroz Dreamweaver MX 2004. Zagreb : Bug : SysPrint, 2003. 2. U dogovoru s nastavnikom odnosno potrebama studenata da prodube znanja ili

ovladaju novima; Izbor temeljne i dodatne literature ovisi o njezinoj dostupnosti i ažurnosti.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Sociologija knjige i čitanja IBodovna vrijednost i ECTS koeficijent opterećenja studenata 6

način izvođenja nastave

Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+2



izv. prof. dr. sc. Jelena Lakuš 29







Ines Hocenski, asistentica


semestru OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Na osnovi savladanog gradiva u sklopu predmeta Usmena i pisana komunikacija studenti se upućuju da kritički sagledavaju osnovne razvojne pravce društva koje čita. Osposobljava ih se da razumiju i tumače socio-kulturološka obilježja komuniciranja s pomoću pisma. Raspravlja se o probelmatici vezanoj uz nepismenost u društvu, funkcionalnu nepismenost i informacijsku nepismenost. Na seminarima studenti se pripremaju da izdvajaju i tumače faze u povijesti čitanja, uočavaju napore u pravcu poticanja pismenosti i stjecanja čitateljskih navika, proučavaju čitanje kao socijalni fenomen.Vezano uz razvoj knjige i čitanja posebno se ukazuje na strukturu čitatelja u pojedinim povijesnim razdobljima, dostupnost knjige pojedinim društvenim slojevima (npr. knjiga za puk i knjiga za elitu) te recepciju knjige u društvu. Promatraju se i ekonomski vidovi uporabe knjige, poput cijene knjige kao čimbenika demokratizacije pisane riječi. Posebna je cjelina vezana uz cenzuru knjige, knjižnice kao cenzore i knjigu kao društveni simbol.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo te usporediti socijalne i psihološke

mehanizme pomoću kojih se ta interakcija odvijala kroz povijest - razlikovati osnovne oblike komunikacije teksta i čitatelja- razlikovati prednosti i nedostatke propagande knjiga u različitim medijima- usporediti načine i tehnike opismenjavanja kroz povijest- interpretirati socio-kulturološke tekstove o čitanju

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,50 -seminarski rad (pisani rad i prezentacija)

1 25%

aktivnost na seminarskoj nastavi (provjeravanje praćenja seminarske literature i sudjelovanje u seminarskim raspravama)

0,75 15%

dva kolokvija/pismeni završni ispit 2,75 60%usmeni završni ispit (za studente kojima do više ocjene nedostaje 10 bodova)

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneSkala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5). Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, seminarski rad = 40 bodova, prezentacija = 10 bodova, aktivnost na seminarskoj nastavi = 30 bodova. Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja i seminara. Pravo izlaska na drugi kolokvij imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 120 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili miminum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 66 bodova (55%). Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 10 bodova (5% od ukupne ocjene). Seminarski rad nosi 40 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje = 10 bodova, problemska usmjerenost = 10 bodova, uporaba literature i kritičnost = 10 bodova, formalno oblikovanje radnje, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova, stilska dotjeranost radnje = 5 bodova.Prezentacija nosi 10 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i kritičnost = 4 boda, uporaba literature i adekvatnih primjera = 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike i dr.) = 1 bod, struktura prezentacije (uvod, razrada, zaključak) = 1 bod, jezično-stilske karakteristike (sintaksa, gramatika i pravopis) = 1 bod.Aktivnost na seminarskoj nastavi nosi 30 bodova, a uključuje: aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama = 10 bodova, čitanje seminarske literature koje se provjerava putem kratkih kvizova = 20 bodova.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (posebno predavanja i posebno seminarska nastava); (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje.


1. Castels, M. Internet galaksija. Zagreb : Jasenski i Turk, 2003.2. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.3. Gordon, T. Understanding media: critical edition. Gingko Press, 2003. 4. McLuhan, M. The Gutenberg galaxy : the making of typographic man. Toronto : The University

of Toronto Press, 1962.5. McLuhan, M. Understanding media : the extensions of man. McGraw-Hill, 1964.6. Stipčević, A. Cenzura u knjižnici. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije,

1992.

Dopunska literatura

1. Berger, A. Essentials of mass communication theory. London : Sage, 1995.2. Jones, B. M. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and

academic libraries. Chicago, Ill. : ALA, 1999. 3. Libraries and democracy : the cornerstone of liberty / ed. by Nancy Kranich. Chicago, Ill. :

ALA, 2001. 4. Stipčević, A. O savršenom cenzoru. Zagreb : Matica hrvatska, 1994.5. Stevenson, N. Understanding media cultures. London : Sage, 1995.6. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : Naklada Benja, 2001.7. Williams, R. The Long revolution. Middlesex: Penguin books, 1975. Poglavlja: The Growth of

the Popular Press

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik III





Dubravka Kuna, viša predavačica 61








Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgrdnjujezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih al1:ivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- napisati esej u cijelosti- tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskursnih obilježivača - sudjelovati u diskusijama i koristiti izraze kojima izražava svoje prijedloge, slaganje ili

neslaganje- objasniti i opisati određeno područje struke koristeći se pri tome karakterističnim vokabularom

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

1,25 60%




Dopunska literatura





OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatske bibliografije















Pojam nacionalne bibliografije; zadaci nacionalne bibliografije. Povijest hrvatske bibliografije. Pregled najvažnijih hrvatskih bibliografija i drugih referentnih publikacija. Bibliografije bibliografija. Tiskani katalozi velikih knjižnica. Tekuće bibliografije, opće i stručne. Popisi hrvatskih periodičkih publikacija. Hrvatske enciklopedije i bibliografski leksikoni. Organizacija i raspored jedinica, tehnička izvedba i fizički oblici. Kriteriji za izradu nacionalne i specijalnih bibliografija.Nacionalna bibliografska kontrola. Nacionalni tisak i nacionalna zbirka. Na vježbama se studenti upoznaju s najvažnijim bibliografskim izvorima izrađenima u Hrvatskoj ili koji pokrivaju hrvatsku građu. Studentima se pomaže da samostalno ili u timu izrađuju bibliografske popise.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- koristiti glavne bibliografske i druge izvore za hrvatsku građu- vrednovati postojeće bibliografije- analizirati razvoj bibliografije kroz povijest te njezinu ovisnost o društveno-političkim okolnostima

u kojima su bibliografije nastajale

- izrađivati manje bibliografije i kazala

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,50 -domaća zadaća i zadaci na vježbama 0,30 20%prvi i drugi kolokvij 0,60 40%seminarski rad (izrada bibliografije) 0,60 40%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneSkala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5). Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: domaća zadaća = 20 bodova, zadaci na vježbama = 20 bodova, prvi kolokvij= 50 bodova, drugi kolokvij = 30 bodova, seminarski rad = 80 bodova. Na prvom kolokviju za prolaz je potrebno ostvariti minimum 28 bodova (55%), a na drugom 17 bodova (55%). Iz seminarskog rada potrebno je ostvariti minimum 44 boda (55%). Seminarski se rad vrednuje prema sljedećim kriterijima: metodologija rada (odabir bibliografije, kriteriji izrade, dosljednost provođenja kriterija, itd.) = 20 bodova, uvod (struktura, terminologija, informacije važne za korisnika, itd.) = 20 bodova, bibliografski niz (kataložno-bibliografski opis, odabrani raspored građe, odrednice) = 15 bodova, kazala (odabir kazala, jedinice kazala, uputnice) = 10 bodova, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova, literatura i citiranje = 5 bodova, jezične, stilske i pravopisne karakteristike = 5 bodova.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je ostvario sljedeća dva preduvjeta: (1) pohađao barem 70% nastave, (2) predao domaću zadaću i zadatke s vježbi.


1. Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. Sv. 2. Zagreb, 1941. Str. 505-514.2. Davinson, D. Bibliographic control. London : Clive Bingley, 1981. 2. izd.3. Domjan, Ž. Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. // Forum 5/6(1988), str. 474-484. 4. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. //

Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 43,1-2(2000), str.1-8.

Dopunska literatura

1. Kopitz, H. J. Grundzuege der Bibliographie. Munchen, 1977.2. Logar, J. Uvod u bibliografiju. Sarajevo : Svjetlost, 1973.3. Preporuke druge Međunarodne konferencije o nacionalnim bibliografijama. // Vjesnik

bibliotekara Hrvatske, 42, 1/4(1999), str. 92-964. Članci iz Vjesnika bibliotekara Hrvatske (dva članka o bibliografijama po izboru)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Organizacija informacija II.












dr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica 29




Studenti će se upoznati s razvojem koncepta kataloga, s raznim vidovima i osnovnim elementima abecednog i stručnog kataloga te s organizacijom bibliografskih baza podataka. Na predavanjima studenti se upoznaju s najvažnijim djelima i postavkama poznatih teoretičara i praktičara u području organizacije informacija poput Panizzija, Cuttera, Kaisera, Ranganathana, Austina, Lubetzkyja, Domanovskyog, Svenonius, Oddy, Gormana, Verone i drugih.Vježbe iz bibliografske organizacije i kontrole trebaju omogućiti studentima da ovladaju vještinama označivanja dokumenata s obzirom na formalna i sadržajna obilježja dokumenata te prodube znanja o metapodatcima i preglednim kataložnim jedinicama i uputnicama. Vježbe se izvode uz pomoć odgovarajućih softvera za strojno-čitljivo katalogiziranje (npr. Crolist, CDS/ISIS, Zaki, Cobib).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- tumačiti svrhu i zadaće sadržajne katalogizacije - razlikovati zahtjeve UNIMARC-a, Dublinske jezgre - samostalno koristiti osnovne metode i tehnike bibliografskog opisa - razumjeti i primijeniti osnovne postavke bibliografske klasifikacije- klasificirati knjižničnu građu uz pomoć Univerzalne klasifikacijske sheme

Oblici nastave






0,6 12%

zadaci na predavanjima 0,8 18%zadaci na vježbama 0,9 20%kontinuirano provjeravanje znanja 2,3 50%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 24, esej i zadaci na predavanjima: 36, kontinuirano provjeravanje znanja: 100, praktičan rad na vježbama: 40.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje i zadaci na predavanjima ostvario je minimalno 30 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija informacija 2.


Predavanja:1. Dewey decimal classification. Dostupno na:

http://www.gutenberg.org/files/12513/12513-h/12513-h.htm. 2. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.3. Mikačić, M. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko

bibliotekarsko društvo, 1996.4. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to

information. Aldershot : Ashgate, 2000. 5. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005. 6. Taylor, A. G. The organization of information. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, cop.

2004.

Članci:1. Broughton, V. Klasifikacija za 21.stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske

klasifikacije.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44 (2001), 1/4 ; str. 38-51.2. Buzina, T. Katalogizacija omeđenih publikacija na CD-ROM-u u Nacionalnoj i sveučilišnoj

knjižnici u Zagrebu: neki aspekti opisa. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 69-79. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.

3. Byrum, J. D., jr. Izazovi elektroničke građe: postojeće stanje i neriješena pitanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 1-14. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.

4. Delsey, T. Preispitivanje konvencionalnih paradigmi za opis dokumenta. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 32-43.

5. Galic, I. Autorstvo u disertacijama i sličnim javnim obranama u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 1-2(2002), str. 50-57.

6. Ivanjek, A. O autorstvu anonimne publikacije : primjer : Molitvenik pobožne molitve iz 1678. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2010), 143-171.

7. Jurić, Š. Nekoliko slučajeva starijih fingiranih impresuma s imenima mjesta uzetim s područja Jugoslavije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10(1964), str. 22-36.

8. Lasić-Lazić, J. ; Slavić, A. ; Banek Zorica, M. Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja. // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Jadranka Lasić-Lazić (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2004. Str. 10-32.

9. Mikačić, M. Primjena lingvistike u stvaranju umjetnih bibliotečnih jezika za označivanje sadržaja knjiga. // Suvremena lingvistika 47-48(1999), 143-154.

10. Murtomaa, E. U susret budućnosti uz FRBR i FRAR. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 75-82.

http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88


http://www.gutenberg.org/files/12513/12513-h/12513-h.htm

11. Pažur, I. Autori znanstvenih radova i autorsko pravo. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 1/2(2004), str. 95-108.

12. Polanski, D.; Ravnić, R. Individualni i zajednički pseudonimi: primjeri iz prakse. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 179-189.

13. Sandberg-Fox, A. M. ISBD(ER) i novi razvojni smjerovi u obradi elektroničke građe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 50-59. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.

14. Slavić, A. Predmetni pristup informacijama na internetu i knjižnična klasifikacija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44, 1-4(2001), str. 82-95.

15. Slavić, A. Razina korištenja UDK u knjižničnim OPAC-ima: pilot istraživanje 2004.-2005. / Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3-4(2006), str. 149-165.

16. Stipčević, A. Tiskari kao cenzori u Hrvatskoj: 1945.-1990. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3-4(2005), 1-15.

17. Willer, M.; Šauperl, A.; Petek, M.; Tomić, M. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 93-119. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/

Vježbe:1. McIlwaine, I. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu. Lokve ; Zagreb ;

Osijek : 2004.2. Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje. / prevela Jelica Leščić. Zagreb :

Naklada Nediljko Dominović, 2003.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Baze podataka II.








Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-maildr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorand

92prema rasporedu




Na predavanjima se studenti upoznaju s načelima upravljanja bazama podataka, evaluacijom i kontrolom kvalitete baza podataka. Obrađuju se teme vezane uz umrežavanje, relacijske baze, objektno programiranje, odabir optimalnog hardvera i softvera, aplikacije u područjima poput upravljanja informacijskim sustavima i mrežama, upravljanja izvorima informacija, upravljanja multimedijom. Prvi dio vježaba obuhvaća izradu plošnih baza podataka, kreiranje tabela i pripadajućih maski. U drugom dijelu objašnjavaju se osnovna načela relacijskog modela i počinje se sa izradom jednostavne relacijske baze podataka. Izrađuju se maske, podmaske, i izvještaji, koriste se jednostavnije makro naredbe i objašnjava se osnovna sintaksa SQL jezika. Studenti vježbaju

http://www.hkdrustvo.hr/vbh/


prihvaćanje podataka i njihovo pretraživanje. Tijekom cijelog semestra studenti samostalno obrađuju pojedine elemente obrađene na vježbama.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- primijeniti odgovarajući hardvera i softvera za oblikovanje baza podataka- oblikovati složenije baza podataka- upravljati bazama podataka- vrednovati pojedine baze podataka

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -seminarski rad (projekt) 1,18 30%kontinuirano praćenje (mini provjere znanja) 1,20 30%

kolokviji 1,87 40%Ukupno 5,00 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba stvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: Seminarski rad (projekt): 60, kontinuirano praćenje (mini provjere znanja): 60, kolokviji: 80.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja preduvjeta: mora pohađati 70% nastave.


1. Rob, P; C. Coronel. Database systems: design, implementation, and management. 5th ed. 2001

Dopunska literatura

1. Connolly, Th. M. Et al. Database systems: a practical approach to design, implementation, and Management. 3rd ed.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Zaštita građe i podatakaBodovna vrijednost i način izvođenja


nastaveljetni semestar










Uvod u problematiku zaštite knjižnične i arhivske građe, nezaobilaznog segmenta očuvanja ukupne kulturne baštine; pristupi procesima interakcije kulturnih vrijednosti i tehnoloških promjena, posebno pod utjecajem tehnoloških promjena na čuvanje kulturne baštine. Preventivna zaštita. Planiranje i provođenje zaštite građe (legislativne, preventivne, fizičke i tehničke). Sigurnost u knjižnicama i arhivima; zaštita od požara, poplave i provala. Knjižnična i arhivska građa (materijali, vrste građe, osnovne značajke materijala) – uzroci oštećivanja; prirodni procesi starenja; fizikalni, kemijski i biološki uzroci; elementarne nepogode i ratna razaranja; mikroklimatski uzroci pohrane knjižnične i arhivske građe. Evidentiranje knjižnične građe, posebno kulturnoga blaga.Uloga mikrografije u zaštiti građe; mikrofilm kao medij koji omogućuje izradu kopija rijetke i vrijedne građe; svojstva mikrofilma; prednosti i nedostaci mikrofilma; mikrofilmski sistem knjižnica i arhiva; specifičnosti u odnosu na druge sisteme. Mikroforme – pohrana, pretraživanje i korištenje. Kriteriji za izbor mikrografske i reprografske opreme; mjesto i uloga reprografije u knjižnicama i arhivima, i u zaštiti knjižnične i arhivske građe u slučaju ratnih razaranja i elementarnih nepogoda. Tehnički postupci za zaštitu knjižnične i arhivske građe. Digitalizacija u funkciji zaštite. Zaštita digitalnih dokumenata. Osnovne informacije o metapodatcima za zaštitu.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznati važnost zaštite građe i podataka, poglavito u odnosu na zaštitu kulturne baštine - opisati preventivnu zaštitu - samostalno napraviti plan zaštite građe u knjižnici, arhivu, muzeju, knjižari i sl. - usporediti i argumentirati optimalne metode zaštite u određenim okolnostima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1praktičan rad na vježbama 1,2 30izlaganje 0,4 10pismena provjera znanja 2,3 60

Ukupno 5Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 60; izlaganje: 20; pismena provjera znanja koja se sastoji od

dva kolokvija: 2x60=120.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeIzlazak na drugi kolokvij nije uvjetovan izlaskom na prvi kolokvij. Ako student ima manje od 50 bodova na oba kolokvija zajedno dužan je, bez obzira na ukupan broj skupljenih bodova, usmeno odgovarati u redovitom ispitnom roku. Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ukoliko je pohađao 70 % nastave iz svih oblika izvođenja nastave (70 % predavanja i 70 % vježbi).


1. Disaster management for libraries and archives. / ed. by G. Matthews and J. Feather. Aldershot : Ashgate, 2003.

2. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. / prevela Koraljka Golub. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.

3. Managing preservation for libraries and archives: current practice and future developments. /ed. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004.

4. Mušnjak, T. Arhivi: između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik, 44(2001), str. 61-70.

Dopunska literatura

1. Aparac-Jelušić, T. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // Zbornik radova Arhivi, knjižnice, muzeji. / uredile T. Katić i M. Willer. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 112-119.

2. Choosing to preserve: towards a cooperative strategy for long-term access to the intellectual heritage. ECPA. Amsterdam, 1997.

3. Cuncha, M. G. ; G.D. Cuncha. Conservation of library materials. New Jersey : Metuchen, 1971- Str. 1-13, 45-54, 111-121, 123-132.

4. Education and training for preservation and conservation. / ed. by. J. Riss Fang and A. Russell. Muenchen etc. : K.G. Saur, 1991.

5. Kukuljica, M. Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmske građe. // Arhivski vjesnik, 36(1993), str. 69-84.

6. A Reader in Preservation and Conservation. / comp. And ed. by R. W. Menning and V. Kremp. Muenchen : KG Saur, 2000.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu












doc. dr. sc. Boris 81 prema rasporedu 4696 [email protected]

Bosančić konzultacija u semestru


U sklopu predavanja studenti će se upoznati s načelima i pristupima oblikovanju digitalnih zbirki u znanosti, obrazovanju i kulturi. Protumačit će im se osnovni kriteriji pri odabiru građe za uključivanje u digitalne knjižnice. Studenti će se upoznati s intelektualnim postupcima koji prethode oblikovanja sadržaja (procjena vrijednosti odgovarajućih tema, odabir sadržaja, načini dolaženja do autorskih prava, pregovaranje, planiranje, praćenje i evaluacija, marketing). Posebna pažnja usmjeruje se na problematiku repozotorija digitalne knjižnice; digitalni objekti: osnovne jedinice unutarnje strukture digitalne knjižnice koji su uobičajeno skriveni od korisnikova pogleda; sučelje: «vrata» digitalne knjižnice prema korisnicima; digitalizirane jedinice građe: jedinica strukture digitalne knjižnice s motrišta korisnika i informacijskog stručnjaka (napr. knjiga, novinski članak i sl.); sustavi za pretraživanje, kazala; sustavi za identifikaciju: jedinstveni identifikatori. Nastojat će se ukazati na važnost i specifičnosti mehanizma obveznog primjerka u odnosu digitalnu građu, te na značajnije digitalne inicijative na međunarodnom i domaćem planu. Na vježbama studenti savladavaju napredne tehnike digitalizacije slike, optičkog prepoznavanja i obrade odabranih tekstova. S obzirom na digitalizaciju slike, koriste različite formate najčešće korištene u digitalnoj obradi i napredne tehnike obrade. Svaki student trebao bi vješto koristiti opremu i softvere za skeniranje i digitalnu fotografiju. Na osnovi prethodno stečenih znanja vezanih uz odabir i uspostavljanje modela digitalne knjižnice, a uz podršku posebnog računalnog softvera za oblikovanje i upravljanje digitalnim zbirkama, studenti će odabirati teme i materijale, obaviti sve potrebne predradnje u simuliranom okruženju te postaviti i osigurati pristup digitalnoj knjižnici. Kao rezultat rada studenata na kraju semestra na mrežnim stranicama Odsjeka postavlja se odnosno proširuje zbirka nastavne (ispitne) građe digitalizirane tijekom vježbi.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznati važnost načela i postupaka koji se primjenjuju pri izgradnji digitalnih zbirki - primijeniti primjerene postupke digitalizacije - samostalno digitalizirati odabrani korpus jedinica - samostalno organizirati manje digitalne zbirke i načine njihova pretraživanja i održavanja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -kontinuirano praćenje na vježbama 1 20%praktični rad 1,7 50%završni pismeni ispit 1,2 30%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje na vježbama: 40, praktični rad: 100, završni pismeni ispit: 60.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4),

180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).



1. Arms, W. Y. Digital libraries. Cambridge: MA, MIT Press, 2000. URL http://www.cs.cornell.edu/wya/DigLib/new/index.html

2. Bosančić B. Oblikovanje digitalne zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod uz pomoć Greenstone programskog paketa. diplomski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2003

3. Chowdhury, G.; S. Chowdhury. Introduction to Digital Library. London : Facet Publishing, 2003.

4. Hugjes, L. Digitizing collections: strategic issues for the information manager. London : Facet, 2004.

5. Pace, A. The ultimate digital library : where the new information players meet. Chicago : American Library Association, 2003. (Strategies and tools for the digital library)

Dopunska literatura

Izborna (za vježbe):1. Arms, W. Y.; Christophe Blanchi; Edward A. Overly. An Architecture for Information in Digital

Libraries. // D-Lib Magazine 3, 2(1997) http://www.dlib.org/dlib/february97/cnri/02arms1.html (2003-05-13)

2. Besser, H. The Next Stage: Moving from Isolated Digital Colections to Interoperable Digital Libraries. // First Monday, 6(2002)

3. Tedd, L. A. ; A. J. Large. Digital libraries: implementation and use from a global perspective. München : KG Saur, 2004.

4. Vlašić, K. Priručnik o skeniranju. Zagreb, 19955. Witten, H. I.; D. Bainbridge. How To Build a Digital Library. Amsterdam et.al.: The Morgan

Kaufmann Publishers, 2003.6. Lee, S. D. Digital imaging: a practical handbook. London: Facet, 2000.7. Building and sustaining digital collections: models for libraries and museums. Washington,

D.C. : Council on Library and Information Resources, 2001.8. Libraries and electronic resources : new partnerships, new practices, new perspectives. /

Pamela L. Higgins, editor. New York : Haworth Information Press, 2001.9. Smith, A. Strategies for building digitized collections. Washington, D.C. : Digital Library

Federation, Council on Library and Information Resources, 2001.

Članci iz D-Lib Magazine. URL http://www.dlib.org

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Poslovno komuniciranje









http://www.dlib.org/

http://www.dlib.org/dlib/february97/cnri/02arms1.html

http://www.cs.cornell.edu/wya/DigLib/new/index.html


81prema rasporedu




Komunikacija. Komunikacija i okolina. Komuniciranje u poslovnome svijetu. Vrijednost poslovne informacije. Zakon prijenosa poslovnih informacija. Sustavni pristup poslovnom sustavu na mikro, mezzo i makro razini. Menadžment i društvo (elementi vanjske okoline), modaliteti komuniciranja u promijenjivim uvjetima. Menadžersko-komunikacijske vještine. Menadžment promjena i oganizacijski razvitak. Reinženjering poslovnog procesa. Organizacijski dizajn. Benchmarking. Outsorcing. Upravljanje performancama. Osnovna polazišta upravljanja znanjem. Procjena utemeljena na rezultatima. Promjene u proizvodnim sustavima. Promjene u uredskom poslovanju. Upravljanje kvalitetom. Informacijsko-komunikacijski sustav za menadžment. Elektorničko poslovanje i način komuniciranja s poslovnim partnerima u mrežnom okruženju.Na vježbama se studenti upoznaju s načinima pripreme projekata, njihovim predstavljanjem poslovnim partnerima i potencijalnim sponzorima. Studente se vodi tako da steknu vještine poslovna komunicira-nja (izrada plana, izvještaja, financijskog izvještaja, marketinškog predstavljanja i sl. ). Studenti u timu rješavaju i prezentiraju poslovno-komunikacijske slučajeve, rješavaju kratke poslovno-komunikacijske probleme, prezentiraju obradjene stručne tekstove, prate video projekciju, diskutiraju u grupi.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- napraviti osnovnu strukturu plana i izvještaja i poslovnog pisma- definirati poslovne odluke u kontinuiranom sustavu mjerenja poslovnog uspjeha na temelju

kvalitativnih i kvantitativnih informacija- analizirati utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na gospodarska i društvena

kretanja na mikro i makro razini- napraviti prijedlog vlastite prakse, uključujući njezino praćenje i vrednovanje- komunicirati s kolegama i potencijalnim poslovnim partnerima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeniPohađanje nastave (30 sati predavanja i 15 sati vježbi)

1

Dva kolokvija / Pismeni završni ispit. 2,1 70%Usmeni ispit (neobvezni, usmeni ispit za veću ocjenu).Refleksivni osvrt na nastavne sadržaje (na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata; na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s održanog sata u obliku pitanja i odgovora).Vježbe – izvršavanje i rješavanje postavljenih zadataka.

0,45 15%

Seminarska raspravišta. 0,45 15%Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneOcjena se oblikuje na osnovi sljedeće podjele ocjenskih bodova: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Dva kolokvija nose ukupno 140 bodova (2 X 70 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi ukupno 140 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 54% od ukupnog broja bodova (38, tj. 76 bodova). Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

Izvršeni zadatci na vježbama nose ukupno 30 bodova. Budući da su vježbe praktične naravi (svrha im je demonstrirati praktičnu i primjenjivu stranu gradiva obrađenog na predavanjima), svaka vježba nosi 3 boda. Na vježbama student mora izvršiti/riješiti postavljeni zadatak.

Tri seminarska raspravišta nose ukupno 30 bodova. Svako raspravište obuhvaća sljedeće aktivnosti: čitanje i analizu odabranog teksta/članka, pisanje strukturiranog sažetka pročitanog teksta/članka te aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje u raspravi. Svaki predani dnevnik čitanja nosi 10 bodova (3 dnevnika X 10 bodova).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeZa ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno vježbe/seminarska raspravišta). Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.


1. Cavalli-Sforza, L. L. (2008) Geni, narodi i jezici. Zagreb: Algoritam.Odabrano poglavlje.

2. Čorkalo Biruški, D. (2009) Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska knjiga.

Odabrana poglavlja.3. Fearon, Tim; Sargent, Emma. Vještina razgovora: kako razgovarati sa svakim u svakoj

situaciji. Zagreb: Veble commerce, 2013.Odabrana poglavlja.4. Fox, R. Poslovna komunikacija, 2. dopunjeno izd. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada:

Pučko otvoreno učilište, 2006. 5. Goleman, D. Emocionalna inteligencija u poslu. Zagreb: Mozaik knjiga, 2007. Odabrana poglavlja.6. Gottesman, D.; Mauro, Buzz. (2006) Umijeće javnog nastupa: osvojite govornicu koristeći

se glumačkim vještinama. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.Odabrana poglavlja.7. Iacoboni, M. (2012) Zrcaljenje drugih: nova znanost otkriva kako se povezujemo s ljudima

oko sebe. Zagreb: Algoritam.Odabrano poglavlje.8. Interkulturalna komunikacija: metode, modeli, primjeri / uredili Dagmar Kumbier,

Friedemann Schulz von Thun. Zagreb: Erudita, 2009. Odabrana poglavlja.9. Kunczik, Michael; Zipfel, Astrid. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb:

Zaklada Friedrich Ebert, 2006. Odabrana poglavlja.10. Lloyd-Hughes, Sarah. Govorništvo: kako biti izvrstan u javnom govoru. Zagreb: Veble

commerce, 2013.Odabrana poglavlja.11. Matasović, R. (2005) Jezična raznolikost svijeta: podrijetlo, razvitak, izgledi. Zagreb:

Algoritam.Odabrano poglavlje.12. Pennington, Donald C. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2008.Odabrana poglavlja13. Peović Vuković, K. (2012). Mediji i kultura: ideologija medija nakon decentralizacije.

Zagreb: Jesensk i Turk. Odabrana poglavlja.14. Schulz von Thun, F. (2001) Kako međusobno razgovaramo 1: smetnje i razrješenja: opća

psihologija komunikacije. Zagreb: Erudita.Odabrana poglavlja.15. Schulz von Thun, F. (2002) Kako međusobno razgovaramo 2: stilovi, vrijednosti i razvitak

ličnosti: diferencijalna psihologija komunikacije. Zagreb: Erudita.Odabrana poglavlja.16. Schulz von Thun, F. (2005) Kako međusobno razgovaramo 3: "unutarnji tim" i

komunikacija primjerena situaciji: komunikacija, ličnost, situacija. Zagreb: Erudita.Odabrana poglavlja.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Praktični rad II.










Studenti druge godine preddiplomskog studija Informatologije dužni su odraditi stručnu praksu. Cilj je stručne prakse studentima omogućiti uvid u praktični radrazličitih informacijskih ustanova, stjecanje praktičnih iskustava te povezivanje teorijskih znanja i vještina stečenih do tada na nastavi s praktičnom primjenom istog u praksi. Studenti druge godine preddiplomskog studija praktični radmogu odraditi u svim vrstama informacijskih ustanova (knjižnice, arhivi, muzeji, knjižare, nakladničke kuće, tiskare, i sl.) i u drugim ustanovama koje u sklopu svoga poslovanja uključuju pohranu, organizaciju i korištenje informacija (banke, bolnice, telekomunikacijske kompanije, i sl.) te gdje studenti druge godine studija mogu primijeniti teorijska znanja stečena na nastavi na prvoj i drugoj godini.


Po završenom praktičnom radu, studenti će moći: - izraditi jednostavnije kataložnih opisa knjižnične građe (tiskana građa, serijske publikacije) u

papirnom i/ili elektroničkom obliku (uz pojačan nadzor mentora ili u demo bazi softvera za strojno čitljivo katalogiziranje)

- klasificirati jednostavnije primjerke građe (uz pojačan nadzor mentora)- signirati građe- izraditi promotivni materijal za ustanovu primatelja (letci, plakati, i sl.)- sudjelovati u organiziranju promotivnih aktivnosti, - obavljati tehničke poslove oko digitalizacije građe (skeniranje, slikanje kamerom, OCR na

tekstu, obrada digitalizirane građe)- identificirati i popisivati oštećenja na građi

- identificirati vrsta materijala (vezano uz zaštitu građe)- izraditi i/ili uređivati jednostavnije mrežne stranice- aktivno se uključiti u aktivnosti i rad s djecom i mladima- obavljati sve poslove i aktivnosti predviđene kolegijem Praktični radI

Oblici nastave




Literaturu potrebnu za uspješno obavljanje praktičnog rada daje svaki mentor u ustanovi primatelju za konkretne zadatke koje studenti na stručnoj praksi trebaju izvršavati.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik IV.













Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgrdnjujezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih al1:ivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- postaviti problem, sastaviti sasvim jednostavan upitnik, provesti mini anketu te napisati izvještaj

o provedenom istraživanju - koristiti se vokabularom karakterističnim za navedenu vrstu pismenog izražavanja- prezentirati provedeno istraživanje koristeći se odgovarajućim jezičnim izrazima te različitim

vizualnim pomagalima

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

1,25 60%




Dopunska literatura





OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Informacijski izvori i službe I.














semestru


Informacijska djelatnost u informacijskim ustanovama općenito i informacijska djelatnost u mrežnom okruženju; razvoj informacijskih službi u informacijskim ustanovama i mrežnom okruženju; najvažnija teorijska pitanja i problemi. Odnos prema korisnicima; uloga informacijskog stručnjaka (knjižničara, arhvista, muzeologa, analitičara informacija, informacijskog posrednika). Izvori informacija u informacijskim ustanovama i upućivanje u njihovo korištenje. Izgradnja i organizacija referentne zbirke; bibliografije, enciklopedije, leksikoni, i dr. referentna građa; osnovna obilježja i kriteriji za vrednovanje. Ručna i računalna pretraživanja bibliografskih i ostalih izvora informacija; usluge tekućih upozorenja, retrospektivna pretraživanja; online službe, korištenje OPAC-a i WebPAC-a, baze podataka na CD-ROM-u i Internetu. Informacijski izvori i usluge za korisnike s posebnim potrebama.Na vježbama se provode informacijska pretraživanja uporabom tiskanih kazala, s pomoću mrežnih pretraživača i u dostupnim bazama podataka, te bilježe postupci, problemi i iznose uočene prednosti i nedostatci.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati ulogu informacijske službe u knijžnici - postavljati i odgovarati na informacijske upite- ocijeniti relevantnost određenog referentnog ili drugog izvora za konkretan informacijski upit

korisnika- komunicirati uspješno s korisnicima i s javnošću

Oblici nastave






0,90 25%

zadaće iz vježbi 0,50 15% dva kolokvija/pismeni završni ispit 2,10 60%usmeni završni ispit (za studente kojima do više ocjene nedostaje 10 bodova)

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneSkala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5). Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, seminarski rad = 40 bodova, prezentacija = 10 bodova, zadaća iz vježbi = 30 bodova. Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja i vježbi. Pravo izlaska na drugi kolokvij imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 120 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili miminum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti

minimum 66 bodova (55%). Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 10 bodova (5% od ukupne ocjene). Seminarski rad nosi 40 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje = 10 bodova, problemska usmjerenost = 10 bodova, uporaba literature i kritičnost = 10 bodova, formalno oblikovanje radnje, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova, stilska dotjeranost radnje = 5 bodova.Prezentacija nosi 10 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i kritičnost = 4 boda, uporaba literature i adekvatnih primjera = 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike i dr.) = 1 bod, struktura prezentacije (uvod, razrada, zaključak) = 1 bod, jezično-stilske karakteristike (sintaksa, gramatika i pravopis) = 1 bod.U okviru vježbi rade se dvije zadaće od kojih svaka nosi 15 bodova, što ukupno čini 30 bodova.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja tri preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje; (3) predao je sve zadaće iz vježbi .


1. Katz, William A. Introduction to reference work. 8. izd.- Singapore: McGraw-Hill, Inc., 2002. Sv. 1. Basic information sources; Sv. 2. Reference services and reference processes. (Library Science Series) – 6th ed. iz 1992.

2. Public relations. // ALA World Encyclopedia of Library and Information Services. 2nd ed. Chicago: American Library Association, 1989.

3. Pantry, S. ; P. Griffits. Creating a successful e-information service. Lodon : Facet, 2002. 4. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 1995. (Drugo, dopunjeno

izdanje je u pripremi) Od 1. do 5. poglavlja.

Dopunska literatura

1. The ALA Glosary of library and information science. / ed. by H. Young. Chicago : American LibraryAssociation, 1983.

2. International encyclopedia of information and library science. / ed. John Feather; Paul Sturges. London. New York : Routledge, 1997. Preface.

3. ISO 5127/1: Documentation and information: Vocabulary.- Part 1: Basic concepts. 1st ed. 1983-12-15.

4. Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Virtualna učionica. http://www.nsk.hr/usluge/edukacija_korisnika/virtualna-ucionica/index.html

5. Poulter, A. ; D. McMenemy. Delivering Digital services: a handbook for public libraries and learning centres. London : Facet, 2004.

6. Reference and information services: an introduction. / ed. Richard E. Bopp; Linda C. Smith. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1991. (Library Science Text Series)

7. Roberts, A.F., Blandy, S.G. Library Instruction for Librarians. 2nd rev. ed. Littleton, Colo. : Libraries Unlimited, 1989.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Upravljanje informacijskim ustanovama I.




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mailizv. prof. dr. sc. Gordana Dukić

8 prema rasporedu konzultacija u


http://www.nsk.hr/usluge/edukacija_korisnika/virtualna-ucionica/index.html

semestruIzvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail




dr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica 8




U sklopu predmeta studenti se upoznaju s naprednim teorijskim konceptima, pristupima i elementima procesa upravljanja informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, sustavima i mrežama. Predstavljaju se modeli upravljanja te razvoj i primjena ekonomskih modela u upravljanju neprofitnim sektorom. Upućuje se na temeljne pojmove i njihove odrednice u području upravljanja, kako su preuzeti iz ekonomske teorije te o njihovoj prilagođenosti upravljačkim situacijama u indormacijsko-dokumentacijskim ustanovama. Predstavljaju se osnovni koncepti i elementi marketinga te razlike između njegove primjene u profitnom i neprofitnom sektoru. Ukazuje se na tehničke preduvjete, predstavljaju i tumače norme i protokoli koji su nužni za uspješno povezivanje informacijskih ustanova i sustava, a koje utječu na upravljačke odluke i postupke. Analiziraju se primjeri iz razvijenih zemalja te izdvajaju značajnije informacijske mreže i modeli suradnje u Hrvatskoj, kako bi se na primjerima tumačili primijenjeni modeli i upravljački postupci.Odabrana poglavlja uključuju usporedna istraživanja u području organizacije i upravljanja u pojedinim sustavima i mrežama (npr. OCLC, RLIN, CARNet, mreže na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini), posjete i razgovore sa stručnjacima iz prakse. U sklopu seminara obrađuju se pitanja evaluacije pojedinih upravljačkih modela i postupaka sa stajališta njihove primjerenosti za upravljanje informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, sustavima i mrežama, napose sa stajališta usporedbe i procjene računalnih sustava i aplikacija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlikovati pojmove: informacijsko- dokumentacijska ustanova, sustav i mreža- kritički ocjenjivati različite upravljačke modele i postupke - samostalno vrednovati ponuđene proizvode i usluge unutar informacijskog sektora- razlikovati i opisati različite norme i protokole za razmjenu informacija

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.08kontinuirano provjeravanje znanja ili završni pismeni ispit

1.9 70

seminarski rad 1.02 30Ukupno 4 100

Način oblikovanja konačne ocjeneNa kolegiju student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu potrebno je minimalno 110 ocjenskih bodova, odnosno 55%.Maksimalni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti za pojedine elemente praćenja i provjeravanja iznosi: kontinuirano provjeravanje znanja (dva kolokvija) ili završni pismeni ispit: 140

bodova, seminarski rad: 60 bodova.Pretvaranje ocjenskih bodova u ocjenu vrši se prema sljedećoj skali: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao barem 70% nastave. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji sudjeluju u formiranju ocjene dužni ostvariti minimalno 55% ocjenskih bodova.


1. Gupta, U. Informations Systems: Success in 21st Century. Upper Saddle River, NJ : Prentice Hall, Inc., 2000.

2. Haag, S.; M. Cummings ; D. J. McCubbrey. Management Information Systems for the Information Age. 3th ed. Boston : McGraw-Hill ; Irwin, Inc., 2002.

3. Klepac, G. Primjena inteligentnih računalnih metoda u menadžmentu. Zagreb : Sinergija, 2001.

4. Menedžerska informatika. / V. Srića i suradnici. Zagreb : Informator, 1999.5. Poslovna informatika: koncepti, metode i tehnologija. / redakcija Ž. Panian. Zagreb :

Informator, 1999.

Dopunska literatura

1. Akeroyd, J. , A. Cox. Integrated library management systems: overview. // Vine 115 (31 Dec 1999).

2. Anderson, D. Managing Information Systems. Upper Saddle River, NJ : Prentice Hall 2000. 3. Brophy, P. : K. Coulling. Quality management for information and library managers. Aldershot :

Aslib, 1996.4. Cohn, J. M.; A. L. Kelsey; K. M. Fiels. Planning for integrated systems and Technologies: a

how-to-do-it manual for librarians. 2nd ed. / revised and adapted by D. Salter. London : Facet Publishing, 2002.

5. European Commission. Model requirements for the management of electronic records. http:// www.cornwell.co.uk/moreq.html (2002-06-18)

6. Howden, N. Local Area Networking for small library: a how-to-do-it manual for librarians. 2nd ed. New York : Neal Schuman, 1997.

7. Integrated information systems. / edited by Michael Brittain (British Library R&D Report 6054). London ; Los Angeles : Taylor Graham, 1992.

8. McKay, D. J. Effective financial planning for library and information centres. 2nd ed. Europa Publications, 2003.

9. O’Brian, J.A. Management Information Systems: A Managerial End User Perspective. Boston : Richard D. Irwin, Inc., 1993.

10. Rethinking management information systems: an interdisciplinary perspective. / ed. by Currie, W. ; B. Galliers. Oxford University press, 1999.

11. Underwood, Peter D. Soft systems analysis and the management of libraries, information services and resource centres. London : Library Assoaciatio Publishing, 1996.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metapodatci i identifikatori





http://www.cornwell.co.uk/moreq.html

http://www.litc.sbu.ac.uk/publications/vine/115/article205.html









Pojava, značenje i razvoj metapodataka i identifikatora u polju informacijskih znanosti. Definicije, kontekst i uvođenje koncepta metapodataka u odnosu na pet temeljnih ciljeva primjene: opis izvora, pretraživanje informacija, upravljanje primjenom informacijskih aplikacija, vlasništvo i autentifikacija podataka i interoperabilnost i uloga metapodatak u e-poslovanju i marketingu. Uloga XML-a, RDF-a i enkodiranja podataka. Standardi: Dublinski skup elemenata, MARC, DOI, ONIX.PURL (Persistent Uniform Resorce Locator) (projekt OCLC-a), METS (Metadata Encoding and Transsmision Standard (projekt Library of Congress), Open Archive Intiative (OAI) (organizacija koja se bavi razvojem interoperabilnih standarda za razmjenu metapodataka), URL, ISSN itd.Generatori metapodataka.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći: - Razlikovati sheme metapodataka različitih zajednica unutar područja informacijskih znanosti

koje su trenutno zastupljene u mrežnom okruženju (Dublin Core, EAD, VRA, ONYX itd.)- Razlikovati identifikatore koji su trenutno zastupljeni u mrežnom okruženju (URL, URN, URI,

PURL, DOI itd.)- Ručno enkodirati (kreirati) elemente Dublin Core sheme metapodataka u XHTML i XML

formatu- Generirati metapodatke mrežnih izvora pomoću generatora metapodataka dostupnih na mreži

(npr. DC-dot, DC generator NSK) u različitim formatima (XHTML, XML, RDF)- Konvertirati metapodatke mrežnih izvora pomoću generatora metapodataka dostupnih na mreži

(npr. DC-dot) iz Dublin Core sheme metapodataka u drugu shemu metapodataka (npr. IMS, TEI Header i sl.)

- Kreirati jednostavnu XML Schemu i prema njoj definiran jednostavan XML dokument - Kreirati kontejner XML Schemu koja kombinira elemente iz različitih shema metapodataka i

prema njoj definiran testni XML dokument- Objasniti kako uspostaviti interoperabilnost metapodataka u mrežnom okruženju preko načina

implementacije OAI-PMH protokola

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -kontinuirano praćenje na vježbama 0,7 20%praktični rad 1 30%završni pismeni ispit 1,5 40%završni usmeni ispit 0,3 10%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih

bodova: kontinuirano praćenje na vježbama: 40, praktični rad: 60, završni pismeni ispit: 80, završni usmeni ispit: 20.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).



1. Delsey, T. Preispitivanje konvencionalnih paradigmi za opis dokumenata. // Vjesnik biliotekara Hrvatske, 46, 1/2(2003), 32-43.

2. Hakala, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 43,1-2(2000), str. 49-68.

3. Haynes, D. Metadata for Information Management and retrieval. London : Facet, 2004. 4. Lupovici, C. ; J. Masanes. NEDLIB: Metadata for Long Term Preservation of Electronic

Publications. Den Haag : NEDLIB Consortium, 2000.5. Lynch, C. Identifiers and their role in networked information applications. 6. URL http://arl.org/newsltr/194/identifier.html (2004-10-10).7. Reynolds, R. ISSN, identifikatori i metapodaci u digitalnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara

Hrvatske, 47, 1/2 (2004)Dopunska literatura

1. IFLA Study Group on the Functional Requirements for Bibliographic Records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998.

2. ISBD(ER) : Međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.

3. Weibel, S. Metadata : the foundations of resource description. // D-lib Magazine, July 1995 URL http://www.dlib.org/dlib/July95/07weibel.html (2004-10-10)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Praktični rad III.










Studenti treće godine preddiplomskog studija Informatologije dužni su odraditi stručnu praksu u zimskom semestru. Cilj je stručne prakse studentima omogućiti uvid u praktični radrazličitih informacijskih ustanova, stjecanje praktičnih iskustava te povezivanje teorijskih znanja i vještina stečenih do tada na nastavi s praktičnom primjenom istog u praksi. Studenti treće godine preddiplomskog studija praktični radmogu odraditi u svim vrstama informacijskih ustanova (knjižnice, arhivi, muzeji, knjižare, nakladničke kuće, tiskare, i sl.) i u drugim ustanovama koje u sklopu svoga poslovanja uključuju pohranu, organizaciju i korištenje informacija

http://www.dlib.org/dlib/July95/07weibel.html

http://arl.org/newsltr/194/identifier.html

(banke, bolnice, telekomunikacijske kompanije, i sl.) te gdje studenti treće godine studija mogu primijeniti teorijska znanja stečena na nastavi do tada.


Po završenom praktičnom radu, studenti će moći: - izrađivati jednostavnije i složenije (kataložne, muzejske, arhivske) zapise u nekom od oblika za

strojnu evidenciju i obradbu građe (CROLIST, KOHA, ZAKI, METEL, K++, M++, i sl.)- izrađivati zapise za sve vrste građe: tiskana građa, serijske publikacije, neknjižna građa,

elektronička građa, izrada sastavnica, stara građa, arhivska građa, muzejska građa- klasificirati jednostavnije i složenijie primjerka građe - izrađivati metapodatake za digitalne zbirke, - prezentirati digitalizirane sadržaje- izraditi strategiju zaštite građe- samostalno izrađivati mrežne stranice- samostalno raditi na bazama podataka- izrađivati preporučne liste za korisnike - raditi na statističkom prikupljanju podataka, ubacivati podatke u softver za obradbu (Statistica,

SPSS i sl.)- sve vrste poslova predviđenih kolegijima Praktični rad I i II.

Oblici nastave


seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu X praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Implementacija programskih rješenja za oblikovanje sadržaja
















Uz upoznavanje osnovnih grafičkih elemenata (točka, linija, kvadrat, krug…), te prvih projekata iz oblasti grafičkog dizajna, studente se osposobljava za analitički pristup oblikovanju vizualnih komunikacija te analizu osnovnih ishodišta koja dovode do formiranja vlastitih kritičkih stavova kao preduvjeta za samostalan i kreativan rad. Sa stečenim iskustvom savladavaju i kompleksnije zadatke njegujući smisao za metodologiju rada kroz probleme znakovnosti, sloga, simbola, piktograma, plakatnih formi, suvremene problematike oblikovanja vizualnih komunikacija, analize oblika i funkcije vizualnih komunikacija. Studente se upoznaje s osnovama korištenja računala u grafičkom dizajnu.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- instalirati i konfigurirati operativni sustav obitelju Linux- instalirati i konfigurirati mrežni poslužitelj Apache- instalirati i konfigurirati programski jezik PHP- instalirati i konfigurirati bazu podataka MySql- instalirati i konfigurirati sustave za upravljanje sadržaje koji se temelje na LAMP

platformi (PhpMyAdmin, Joomla, Moodle, Wordpress i drugi)

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,12 -domaće zadaće 0,53 20%projekt 1,00 30%kolokviji 1,35 50%

Ukupno 4,00 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: domaće zadaće: 40, projekt: 60, kolokviji: 100.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja preduvjeta: mora pohađati 70%.


1. Donis A. A primer of visual literacy. Cambridge : The MIT Press, 1974. 2. Hughes, S. Design and Typography in easysteps. Southam : Computerstep, 1998.3. Keller, G. Dizajn. Zagreb : Vjesnik, 1975.4. Možina, K. Knjižna tipografija. Ljubljana : Filozofska fakulteta, 2003.5. Oei & De Kegel. The Elements of Design. London : Th. & Hudson, 2002.6. Strehovec, J. Virtualni svetovi. Ljubljana : ZPS, 1994.

Dopunska literatura

1. Mesaroš, Ž. Grafička enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod, 1971. (odabrane natuknice)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo













81prema rasporedu







Predmet daje pregled teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz fenomen elektroničkog nakladništva, a poglavito se bavi ekonomskim pitanjima elektroničkog nakladništva i utjecaja multimedija na nakladništvo s obzirom na mogućnosti pristupa i dostupnosti teksta, slike i zvuka. U sklopu seminara studenti će se upoznati s načelima i pristupima oblikovanju elektroničkih publikacija. Protumačit će im se razlike u tradicionalnim i suvremenim pristupima oblikovanju i proizvodnji publikacija, a poglavito multimedija. Na vježbama studenti savladavaju i produbljuju vještine rada s tehnikama pripreme elektoničkih publikacija, metodama skeniranja i digitaliziranje, optičkim prepoznavanjem teksta (OCR). S obzirom na digitalizaciju slike, upoznaju se s različitim formatima najčešće korištenim u digitalnoj obradi i s osnovnim tehnikama obrade. Svaki student trebao bi steći iskustvo u korištenju opreme za skeniranje i digitalnu fotografiju. Kao rezultat rada studenata na kraju semestra na mrežnim stranicama Odsjeka postavlja se odnosno proširuje zbirka nastavne (ispitne) građe digitalizirane tijekom vježbi.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- Opisati osnovne oblike elektroničkih publikacija i usporediti načine njihova korištenja u

odnosu na tiskane publikacije i mikro oblike- Opisati načela i praksu na kojoj počiva elektroničko nakladništvo- Objasniti kako se elektroničke publikacije osmišljavaju, dizajniraju, proizvode, reklamiraju i

distribuiraju- Prepoznati prednosti i poteškoće s kojima se suočava nakladnik elektroničkih publikacija- Shvatiti postupak objavljivanja elektroničkog izdanja- Primijeniti stečena znanja i tehničke vještine na izradi jednostavnog elektroničkog izdanja

mailto:[email protected]

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,00 -kontinuirani aktivni rad (projektni zadatak)

2,00 25%

seminarski rad (aktivnost, prezentacija)

1,00 25%

završni pismeni ispit 1,00 50%Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjene



1. Borgman, C. L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja. Lokve : Naklada Benja, Zadar : Gradska knjižnica, 2002. (odabrana poglavlja)

2. Collections, content and the Web. Council on Library and Information Resources. Washington, DC : Council on Library and Information Resources, 2000

3. Henke, H. Electronic Books and ePublishing. London : Springer, 2001.4. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2002.

Dopunska literatura

1. Odlyzko, A. M. On the road to electronic publishing. URL: http://www.research.att.com/~amo

2. Rawlins, G. J. The new publishing: technology impact on the publishing industry over the next decade: techical report. Department of Computer Science, Indiana University, Boomington, IN 47 405. Dostupno na: ftp s iuvax.cs.indiana.edu:/usr/ftp/pub/techreports/tr340.ps.z

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom I.





doc. dr. sc. Mario Barišić, VS -


semestru- -

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-maildoc. dr. sc. Mario - prema rasporedu - -

http://www.research.att.com/~amo

Barišić, VS konzultacija u semestru





Ovaj predmet upoznaje studente sa širokim dijapazonom uređivačkih poslova u nakladništvu kao i s ključnim znanjima i vještinama u djelatnosti. Na osnovi proučene literature sa studentima se raspravlja o elementima u lancu proizvodnje knjige od autora do kupaca, njihovim posebnim ulogama i utjecajima unutar tog lanca. Ukazuje se na komunikacijske, pregovaračke i organizacijske vještine potrebne za uspješnu suradnju s nizom profesionalaca uključenih u industriju knjige.Na seminarima studenti će se upoznati s umijećem prepoznavanja vrijednog i/ili zanimljivog teksta, te će ih se usmjeravati da osnaže sposobnost analize teksta, vrednuju stil i sl., te da maksimalno koriste nove tehnologije pri obradi teksta.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati strukturu, sadržaj i stil teksta - vrednovati stupanj njegove komunikabilnosti s pretpostavljenim auditorijem- usvojiti organizacijska, zakonska, financijska, tehnološka i marketinška znanja potrebna za

pripremu teksta predviđenog za objavljivanje- identificirati mogućnosti računalne obrade teksta u odnosu na zahtjeve izdanja- prosuditi primjenjivost odabranog postupka na određeni rukopis – izdanje- pripremiti samostalno manji izdavački projekt

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.08 10%kontinuirano praćenje (izlaganje seminarskog rada i sudjelovanje u raspravama)

0,72 20%

pismeno provjeravanje znanja 1.92 40%seminarski rad (praktična izrada) 1.28 30%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: pohađanje nastave: 20, izlaganje seminarskih radova i sudjelovanje u seminarskim raspravama: 40, pismeno provjeravanje znanja: 80, praktičan seminarski rad: 60.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje (izlaganje

seminarskog rada i sudjelovanje u raspravama) i seminarski rad (praktična izrada) ostvario je minimalno 60 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom I


1. Butcher, J. Copy-Editing for Editors, Authors, Publishers. Cambridge : Cambridge University Press, 2002.

2. Morrish, J. Magazine Editing. London : Routledge, 2003.

Dopunska literatura

Odabrani članci u stručnim časopisima

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Informacijski izvori i službe II















U predmetu se naglašava važnost obrazovanja korisnika, a osobito se ukazuje na pitanja vezana uz rezne oblike usmjeravanja i poučavanja. Proučavaju se pristupi organizaciji online seminara i dr. online usluga kojima se korisnicima predstavljaju metode i tehnike dolaženja do informacija. Studentima se tumače osnovni kriteriji tipologije korisnika i upućuje ih se na istraživanja o korisnicima i korištenju. Usporedno se analiziraju odabrani pristupi, metode i načini obrade podataka.U drugome se dijelu raspravlja o organizaciji i djelatnostima informacijske službe – izravne i neizravne djelatnosti, informacijski upiti, komuniciranje s korisnikom. Predstavljaju se načela i kriteriji vrednovanja mrežnih informacijskih usluga – oblici, suradnja i sl. Upućuje se na odnose s javnošću te problematiziraju pitanja i problemi označivanja u informacijskim ustanovama. Na vježbama studenti priređuju razna pomagala u radu informacijskih službi (npr. biltene prinova, vodiče), provode informacijske intervjue, predlažu i obrađuju teme u sklopu dionice obrazovanja korisnika (npr., online seminar o vrstama informacijskih izvora, odabiru tražilica), te ocjenjuju informacijske usluge (npr., uspoređuju brzinu, kvalitetu, potpunost i sl. usluge nekoliko službi tipa «Pitajte knjižničara»).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- izrađivati i voditi samostalno marketinške programe za ponudu informacijskih usluga- pripremati i voditi samostalno tečajeve i druge oblike obučavanja korisnika - vrednovati izvore informacija i informacijskih usluga, osobito mrežnih informacijskih usluga- izrađivati razna pomagala u radu informacijskih službi (biltene prinova, vodiče i slično)

Oblici nastave






0,50 20%

zadaća iz vježbi i zadaci na vježbama 0,50 20%dva kolokvija/pismeni završni ispit 1,50 60%usmeni završni ispit (za studente kojima do više ocjene nedostaje 10 bodova)

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneSkala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5). Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, seminarski rad = 30 bodova, prezentacija = 10 bodova, zadaća iz vježbi = 30 bodova, zadaci na vježbama = 10 bodova.Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja i vježbi. Pravo izlaska na drugi kolokvij imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 120 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili miminum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 66 bodova (55%). Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 10 bodova (5% od ukupne ocjene). Seminarski rad nosi 30 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje = 8 bodova, problemska usmjerenost = 8 bodova, uporaba literature i kritičnost = 8 bodova, formalno oblikovanje radnje, izrada sažetka i ključnih riječi = 3 boda, stilska dotjeranost radnje = 3 boda.Prezentacija nosi 10 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i kritičnost = 4 boda, uporaba literature i adekvatnih primjera = 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike i dr.) = 1 bod, struktura prezentacije (uvod, razrada, zaključak) = 1 bod, jezično-stilske karakteristike (sintaksa, gramatika i pravopis) = 1 bod.U okviru vježbi vrednuje se izrada zadataka koji se rade na nastavi te nose 10 bodova te izrada zadaće koja nosi 30 bodova.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja tri preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje; (3) predao je zadaću iz vježbi.


1. Brophy, P. et al. Implementing digital reference services. London : Facet, 2002.2. Implementing digital reference services : setting standards and making it real. London : Facet,

20033. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 1995. (Drugo, dopunjeno

izdanje je u pripremi). Od 5. do 11. poglavlja.

Dopunska literatura

1. Information services for information consumers: guidelines for providers. // RQ 30(1990), 2, 262-265.

2. Longworth, Elisabeth. The trole of public authorities in access to information: the broader and more efficient provision of public content. / Study prepared for the Third UNESCO International Congress on Ethical, Legal and Societal Challenges of Cyberspace. Infoethics 2000. Paris : UNESCO, 2000.

3. Neelameghan, A. User orientation. // Journal od Library and Information Science 10(1985), 53-65.

4. Weingand, D. E. Marketing-planing library and information services. 2. ed. Englewood : Libraries Unlimited, 1999.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Informacijski sustavi u obrazovanju








Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-maildr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorand

92prema rasporedu







Osnovni pojmovi u području odgojnih znanosti. Razumijevanje uloge obrazovanja, cjeloživotno učenje i kompetencije za cjeloživotno učenje. Pismenost i novi oblici pismenosti. Informacijski izvori za obrazovanje općenito; uloga informacijskih izvora u učenju, znanstvenom radu i istraživanjima. Informacijske usluge i izvori u mrežnom okruženju; kriteriji evaluacije i izbor valjanih obrazovnih informacija. Obrazovanje u realnom i virtualnom okruženju; didaktičke implikacije učenja putem virtualnih sustava. Informacijske i komunikacijske tehnologije u svrhu podizanja kvalitete obrazovanja (eurposki kontekst i dokumenti). Informacijski sustavi za e-learning, domaći i strani. Korištenje informacijskih tehnologija u nastavi; multimedija i izvori na internetu; razvoj, pristupi i modeli. Izvori informacija u informacijskim ustanovama i upućivanje u njihovo korištenje; uloga informacijskih ustanova u obrazovanju; organizacija i uporaba referentne zbirke u polju edukacijskih znanosti. Ručna i računalna pretraživanja bibliografskih i ostalih izvora informacija. Informacijski izvori na mreži – opći izvori i izvori za/u obrazovanju, primjerice, obrazovni portali i izvori za nastavu. Pretraživanja baza podataka, bibliografskih, statističkih i baza punih tekstova u svrhu sadržajne

obrade relevantnih radova s temama obrazovanja za pismenost, cjeloživotnog učenja, strategija učenja i izgradnje kurikuluma, učenja na daljinu, obrazovnih politika u EU. Načela i postupci pri pretraživanju ERIC baze, Emerald baze, Social Science Abstract-a, UNESCO IBE Databanks (Internationa Bureau of Education), EURYDICE (Education in Europe Network), OECD Education Database i dr. relevantnih izvora. Upoznavanje rada nekoliko e-learning softvera.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći: - Postavljati informacijske upite- Pretraživati tiskane i mrežne referentne izvore informacija vezane uz područje obrazovanja- Primijeniti metode sadržajne analize i vrednovanja informacijskih izvora za obrazovanje- Koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju i nastavi te konfigurirati obrazovne sadržaje u

on-line okruženju

Oblici nastave






0,53 15%

praktičan rad 0,53 15%seminarski rad 0,71 20%zadaća 0,36 10%kontinuirano provjeravanje znanja 1,43 40%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit može izaći student koji nije zadovoljan ocjenom, a do više ocjene mu nedostaje do 5 bodova (do 2,5% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje (čitanje literature): 30 bodova (2x15); praktičan rad (priprema i održavanje 1 nastavnog sata): 30 bodova; seminarski rad: 40 bodova; zadaća: 20 bodova; kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji): 80 bodova (2x40)Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je bio prisutan na 70% nastave iz predavanja i 70% nastave iz seminara te je iz elemenata (kontinuirano praćenje-čitanje literature, zadaća, seminarski rad, praktičan rad) ostvario minimalno 62 ocjenska boda. Student koji nije bio na min. 70% nastave i nije ostvario minimum ocjenskih bodova neće dobiti potpis i dužan je sljedeće akademske godine ponovo upisati i odslušati kolegij Informacijski sustavi u obrazovanju.

Da bi uspješno položio kolegij student je dužan uspješno položiti oba kolokvija i postići minimalno 62 ocjenska boda iz elemenata kontinuirano praćenje-čitanje literature, zadaća, seminarski rad, praktičan rad. Seminarski rad, zadaću i praktičan rad obvezan je predati svaki student u zadanom roku ili najkasnije do završetka nastave.

Da bi uspješno položio svaki kolokvij, student treba ostvariti minimalno 24 ocjenska boda na

svakom kolokviju.


1. Report from the Commission to The Council and The European Parliament: Designing Tomorrow's Education Promoting Innovation with New Technologies. Brussels: Commission of the European Communities, 2000. URL: http://ec.europa.eu/education/programmes/elearning/rapen.pdf

2. Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, 2006. URL: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdf

3. Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, 2005. (Sljedeća poglavlja: Osnovni pojmovi didaktike: str. 28-34; Odgojno-obrazovne strategije: str. 267-293; Mediji u odgoju i obrazovanju: str. 323-351; Odgojno-obrazovna komunikacija: str. 357-371)

4. Metodika i komunikacija e-obrazovanja. Carnet, Referalni centar. URL: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/

5. Ivakić, M. Obrazovanje korisnika za društvo znanja. U: Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova /5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 10. i 11. travnja 2003. /uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 117-129

6. Petr, K.; Vrana, R.; Aparac-Jelušić, T. Obrazovanje na daljinu: mogući model u području knjižnične i informacijske znanosti Hrvatske. // Časopis Edupoint 2, 2(2002). URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.html

7. Fontanin, M., Švab, M. Applying Moodle to continuing professional development. “Old” contents in a new container? IFLA, 2007. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla73/papers/111-Fontanin_Svab-en.pdf

8. Guidelines for Library-based Literacy Programs. IFLA, 2003. URL: http://www.ifla.org/VII/s33/project/literacy.htm

Dopunska literatura

1. A Memorandum on Lifelong Learning. Brussels: Commission of the European Communities, 2000. URL: http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/MemorandumEng.pdf

2. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Lokve: Benja, 2006.3. Merrill, M. D., “First principles of instruction”. // Educational Technology Research and

Development 50, (3)2002. URL: http://id2.usu.edu/Papers/5FirstPrinciples.PDF4. Špiranec, S. Virtualna učionica NSK ili kako su knjižnice zakucale na vrata e-učenja. //

Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 4, 25(2004).5. Using Museums,Archives and Libraries to Develop a Learning Community: A strategic Plan for

Action. London: Resource: The Council for Museums, Archives and Libraries, 2001. URL: http://www.mla.gov.uk/resources/assets//U/usestrat_pdf_6868.pdf

6. Hull, Barbara. Libraries, deliverers of lifelong learning – as strong as our weakest link.//INSPEL. 36, 3(2002), str. 161-170

7. Literacy and Libraries: Learning from Case Studies. / ed. G. A. DeCandido. Chicago ; London : American Library Association, 2001. (Poglavlje Literacy and Technology: str. 116 - 145)

8. Sinikara, K. Edukacija korisnika u finskim sveučilišnim knjižnicama. U: Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova /5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 10. i 11. travnja 2003. /uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 11-19

9. Kyriacou, C. Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa, 2001.10. Prema društvu koje uči: Poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa,

1996.11. Mrežni izvori za pretraživanje baza i rad na e-learning softverima.

http://www.ifla.org/IV/ifla73/papers/111-Fontanin_Svab-en.pdf

http://www.ifla.org/IV/ifla73/papers/111-Fontanin_Svab-en.pdf

http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.html

http://ec.europa.eu/education/programmes/elearning/rapen.pdf

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo













81prema rasporedu




Studenti se upoznaju s konceptima intelektualnog vlasništva, njegove zaštite i osnovama autorskoga prava. Problematiziraju se pitanja slobodnog pristupa informacijama i problematikom intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava u papirnom i mrežnom okruženju. U sklopu predmeta pregledno se predstavljaju temeljne međunarodne konvencije, domaći i inozemni zakonski propisi i podzakonski akti koji obrađuju problematiku javnog priopćavanja, slobodnog protoka i pristupa informacijama te zaštitu intelektualnog vlasništva. Posebno se ukazuje na uvjete korištenja informacije i građe u raznim informacijskim ustanovama, te na etička pitanja vezana uz uporabu informacija i ponašanje informacijskih stručnjaka.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- Prepoznati, interpretirati i primjenjivati relevantne pravne propise- Implementirati važeći etički kodeksom/kodeksima kada posreduju informacije i građu- Prepoznati nedostatak odgovarajućih propisa i poticati izradu odgovarajućih rješenja- Argumentirati pitanja slobodnog pristupa informacijama

Oblici nastave






1

dva kolokvija / pismeni završni ispit. 2,1 70%usmeni ispit (neobvezni – usmeno odgovaranje za veću ocjenu)refleksivni osvrt na nastavne sadržaje (na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje

s prethodno održanog sata; na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora).analiza studije slučaja. 0,45 15%seminarska raspravišta - aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje u raspravi uz izlaganje i analizu studije slučaja.

0,45 15%


Dva kolokvija nose 140 bodova (2 X 70 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi 140 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 50% od ukupnog broja bodova (36, tj. 71 bod). Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

Analiza studije slučaja nosi 30 bodova (ukoliko je predana na vrijeme). U analizi se boduju boduju sljedeći elementi: analitičko, povezano, kreativno, kritičko i primijenjeno mišljenje o odabranom primjeru/studiji slučaja - 6; uočavanje i opis problema - 6; spoznaja višeznačnosti praktičnog/ih problema – 5; osmišljavanje i razvoj alternativnih rješenja - 5; sposobnost i spremnost za odlučivanje - 5; jezik i stil – 3.

Seminarska raspravišta nose 30 bodova. Seminarska raspravišta obuhvaćaju sljedeće aktivnosti: odabir jedne od ponuđenih tema, sadržajnu i stručnu analizu teksta, seminarsko izlaganje u vremenu od 20 minuta. Boduju se sljedeći elementi: dobro sročena izjava o ciljevima i zadaćama – 4 boda, predstavljanje ideje (jasno i organizirano) – 5 bodova, pregled glavnih koncepata (osnovnih ideja i pojmova) i literature – 5 bodova, izbor informacija (odgovarajući stupanj s obzirom na publiku) – 4 boda, uporaba dodatnih materijala, izvora, sadržaja i primjera – 4 boda, izbor vježbi i/ili primjera iz prakse – 4 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike, ponašanje i dr.) - 4 boda.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeZa ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno vježbe/seminarska raspravišta) te napisati i predati analizu studije slučaja i održati izlaganje na seminarskim raspravištima. Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.


1. Henneberg, I. Autorsko pravo. 2. izd. Zagreb : Informator, 2001.2. Horvat, A. Pravni aspekti korištenja i umnažanja građe. // Zbornik radova Arhivi, knjižnice,

muzeji. / ur. T. Katić i M. Willer. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 32-36.3. McLeod, I.; P. Cooling. Law for librarians. London : Library Association, 1990.4. Pažur, Ivana. Autori znanstvenih radova i autorsko pravo. // VBH 2004, 47,1/2 (2004), 95-

108.5. Pedley, P. Copyright for library and information service profesionals. London : Aslib, 1998.6. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. // Narodne novine 167(2003)

Dopunska literatura

1. Marett, P. Information law and practice Aldershot : Gower, 1991.2. Nornan, S. Practical copyright for information professionals: the CILIP handbook. Lodon :

Facet, 2004.3. Practical guide to copyright for multimedia producers. Luxemburg : Office for Official

Publications of the European Communities, 1995.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Praktični rad IV.










Studenti treće godine preddiplomskog studija Informatologije dužni su odraditi stručnu praksu u ljetnom semestru. Osim uobičajenog cilja stručne prakse da studentima omogući uvid u praktični radrazličitih informacijskih ustanova, stjecanje praktičnih iskustava te povezivanje teorijskih znanja i vještina stečenih do tada na nastavi s praktičnom primjenom istog u praksi, studentska praksa u ljetnom semestru treće godine ima za cilj i omogućavanje prikupljanja podataka za izradbu završnog rada studenta na praksi. Studenti treće godine preddiplomskog studija praktični radmogu odraditi u svim vrstama informacijskih ustanova (knjižnice, arhivi, muzeji, knjižare, nakladničke kuće, tiskare, i sl.) i u drugim ustanovama koje u sklopu svoga poslovanja uključuju pohranu, organizaciju i korištenje informacija (banke, bolnice, telekomunikacijske kompanije, i sl.) te gdje studenti treće godine studija mogu primijeniti teorijska znanja stečena na nastavi do tada.


Po završenom praktičnom radu, studenti će moći: - izrađivati jednostavnije i složenije (kataložne, muzejske, arhivske) zapise u nekom od oblika za

strojnu evidenciju i obradbu građe (CROLIST, KOHA, ZAKI, METEL, K++, M++, i sl.)- izrađivati zapise za sve vrste građe: tiskana građa, serijske publikacije, neknjižna građa,

elektronička građa, izrada sastavnica, stara građa, arhivska građa, muzejska građa- klasificirati jednostavnije i složenije primjerka građe - izrađivati metapodatake za digitalne zbirke, - prezentirati digitalizirane sadržaje- izraditi strategiju zaštite građe- samostalno izrađivati mrežne stranice- samostalno raditi na bazama podataka- izrađivati preporučene liste za korisnike - raditi na statističkom prikupljanju podataka, ubacivati podatke u softver za obradbu (Statistica,

SPSS i sl.)- sve vrste poslova predviđenih kolegijima Praktični rad I i II.

Oblici nastave


seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu X praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Vjerojatnost i statistika













Kombinatorika. Permutacije. Kombinacije. Varijacije. Vjerojatnost. Definicija osnovnih pojmova. Algebra događaja. Klasična i statistička definicija vjerojatnosti. Zbrajanje vjerojatnosti. Množenje vjerojatnosti. Uvjetna vjerojatnost.Slučajne varijable. Pojam slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla. Kontinuirana slučajna varijabla.Uvod u statistiku. Pojam i zadaća statistike. Statistički skup, osnovni skup i uzorak. Vrste varijabli i njihova svojstva. Izvor podataka. Formiranje statističkog niza. Tabelarno i grafičko prikazivanje podataka. Relativni brojevi. Srednje vrijednosti (aritmetička sredina, medijan, mod, aritmetička sredina aritmetičkih sredina, srednja vrijednost relativnih brojeva, harmonijska sredina, geometrijska sredina). Mjere disperzije (raspon varijacije, interkvartil, koeficijent kvartilne devijacije, srednje apsolutno odstupanje, varijanca, standardna devijacija, koeficijent varijacije). Mjere asimetrije. Mjera zaobljenosti. Standardizirano obilježje.


Po završenom praktičnom radu, studenti će moći: - koristiti osnovne račune vjerojatnosti- definirati slučajnu varijablu- formirati uzorak i provesti istraživanje- primijeniti metode inferencijalne statistike- objasniti dobivene rezultate istraživanja- koristiti statističke pakete

Oblici nastave


seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski rad

laboratorijNAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.08 -aktivnost na nastavi 0,25kontinuirano provjeravanje znanja ili završni pismeni ispit

1,00

samostalno istraživanje 0,42zadaće 0,25

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje2.


1. Lipschutz, S., Schiller, J.J.: Theory and Problems of Introduction to Probability and Statistics, McGraw-Hill, New York, 1998.

2. Petz, B.: Osnove statističke metode za nematematičare, V. izdanje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.

3. Spiegel, M.R., Stephens, L.R.: Statistics, Third Edition, McGraw-Hill, New York, 1999.4. Šošić, I.: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

1. Elezović, N.: Teorija vjerojatnosti (zbirka zadataka), Element, Zagreb, 1995.2. Gogala, Z., Osnove statistike, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2001.3. Hill, T., Lewicki, P.: Statistics: Methods and Applications - A Comprehensive Reference for

Science, Industry, and Data Mining, StatSoft, Inc., Tulsa, 2006.4. McClave, J.T., Benson, P.G., Sincich, T.: Statistics for Business and Economics, Eight Edition,

Prentice Hall International, London, 2001.5. Šošić, I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, Deveto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1995

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Sociologija knjige i čitanja II













Društvena funkcija knjižnice i njezin utjecaj na čitanje. Vlasnici knjiga i knjižnica. Propaganda knjige; klubovi čitatelja; književne večeri: prikazi na TV i radiju: prikazi u novinama i časopisima i si. Uloga tiskanog teksta u multimedijalnom okruženju. Knjiga kao čimbenik društvenog i tehnološkog napretka. Utjecaj novili medija na čitanje. Umreženi svijet. Intelektualno vlasništvo i modeli obeštećivanja autora i izdavača za posudbu i umnažanje. Digitalna podijeljenost. Otvoreni pristup publikacijama i uloga sveučilišta. Uloga autorskih i nakladničkih asocijacija. Projekti poticanja čitanja (Books tor ali. Dads and lads. book-crossing i dr.). Bib lio terapija. Poticanje čitanja kod osoba s posebnim potrebama.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati i razlikovati društvenu funkciju knjige od antike do početka 21. stoljeća- analizirati i usporediti različitost čitateljskih navika kroz povijest- razlikovati prednosti i nedostatke sustava cenzure i propagande u različitim društvenim i

političkim sustavima- usporediti različite fenomene vezane uz povijest knjige i čitanja - razlikovati i usporediti istraživačke mogućnosti raznovrsnih izvora za povijest knjige i čitanja

Oblici nastave






0,50


0,50

dva kolokvija/pismeni završni ispit 1,50Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjenePri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:- aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (sustavno praćenje preporučene literature)

maksimalno 80 bodova- seminarski rad — maksima bio 60 bodova- kolokovij - 60 bodova (minimalno 40 bodova)

Konačna ocjena 180 - 200 (A - izvrsno). 160 - 179 (B - vrlo dobar). 125-159 (C/D - dobar). 110 - 125 (E — dovoljan), ispod 110 F - nedovoljan

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje


1. Abell. A. : S. Corrall. Information literacv in ajoined tip U'orld. London : Facet. 2004.2. Burke. P. A Social Historv of Knouledge: From Gutenberg to Dide.rot. Cambridge : Politv.

2000.3. Castels. Manuel. Uspon umreienogdntšt\>a Zagreb : Golden marketing. 2000.4. Elkin. J. : B. Train : D. Denham. Reading and reader devclopnicnt: thepleasure of reading.

London : Facet. 2003.5. Manguei. A. Povijest čitanja. Zagreb : Prometej. 2001.6. Shields. R. Virtualni prostori, stvarne povijesti i Svnća tijela. II Kulture Interneta: zbirnik

radova/ur. R. Sheilds. Zagreb : Jasenski ITurk. 2001

Dopunska literatura 1. Pov\ er. G. Social exclttsion: a professional issite'I. 2000.

URL: http://v\A\Av.careerdevelopmentgroup.org.uk/impactA)300/gpo\\er.htm2. Repo rt offlie Po licy Advisoiv Group on Social Exclusion. CILEP. 2001.

URL: http://v\AVAv.cilip.org.uk/ad\ocacv/eags/socialinclusion.html3. sustavno praćenje stručne periodike

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Digitalni arhivi













U sklopu seminara obrađivat će se aktualna pitanja vezano uz projekte i razvoj teorije i prakse digitalnih arhiva, osobito s obzirom na njihove funkcije i postupke organizacije. Usporedba i analiza sličnosti/razlika između digitalnih arhiva, digitalnih knjižnica i digitalnih zbirki. Studenti će produbiti znanja o referentnom modelu OAIS kao i o značajkama dugoročnog čuvanja (osvježivanje medija, konverzija i migracija, formati za čuvanje digitalnih zapisa). Na vježbama će se na primjerima proučavati logička struktura i informacijski objekti u digitalnom arhivu. U simuliranoj okolini pratit će se proces rada digitalnih arhiva: zaprimanje sadržaja, s osobitim obzirom na protokole i oblikovanje paketaza prihvat – Submission Information Package (SIP), verifikacija i preuzimanje SIP-a, rad s arhivskim informacijskim (AIP)i diseminacijski informacijskim paketom (DIP). Uvježbavat će se upravljanje metapodacima i spremištima (repozitorijima) informacijskih objekata.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- Implementirati načela i metodologiju kod zaprimanja sadržaja u digitalni arhiv- Opisati organizaciju sadržaja i postupaka dugoročnog čuvanja- Razlikovati zahtjeve u upravljanju informacijskim objektima u digitalnim arhivima- Postavljati informacijske upite za kvalitetno dohvaćanje građe iz digitalnih arhiva

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije



http://v/AVAv.cilip.org.uk/ad/ocacv/eags/socialinclusion.html

http://v/A/Av.careerdevelopmentgroup.org.uk/impactA)300/gpo//er.htm


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -kontinuirano praćenje na vježbama 1 25%aktivnost na seminarskoj nastavi 0,4 -projekt 1,5 50%nešto drugo (online test) 1 25%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje na vježbama: 50, projekt: 100, nešto drugo (online test): 50.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).



1. Dhérent, C. Elektronički zapisi. Priručnik. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2003.2. Bellinger, M. Understanding Digital Preservation: A Report from OCLC. // The State of Digital

Preservation: An International Perspective. Washington, DC : CLIR, 2002. Str. 38-48.3. Lavoie, B. F. The Open Archival Information System Reference Model: Introductory Guide,

DPC Technology Watch Series Report 04-01, OCLC and Digital Preservation Coalition, 2004. Dostupno na mrežnoj adresi: http://www.dpconline.org/ docs/lavoie_OAIS.pdf

Dopunska literatura

U dogoru s nastavnikom, a ovisno o najnovijim publikacijama i izvještajima.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom II.







semestru- -




semestru- -




OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Ovaj predmet treba studenta upoznati s osnovnim postupcima unutar nakladničkog poduzeća od trenutka prijema rukopisa do objave knjige, te opisati put knjige od nakladnikova skladišta do čitatelja ili korisnika. Studentima se predstavljaju i tumače načini na koje tehnološke promjene utječu na postupke i proizvode industrije knjige te načini i metode vrednovanja postupaka uz pomoć kojih se obznanjuje nov nakladnički proizvod i omogućuje njegova dostupnost, s posebnim naglaskom na ulozi trgovinskih posrednika, kao što su distributeri, specijalizirani knjižari, klubovi knjiga.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlikovati na koji način surađuju autor, urednik, grafički urednik, odjel prodaje i vanjski- suradnici i dobavljači, kako bi izdavačku zamisao pretvorili u proizvod za tržište- identificirati moguću organizacijsku shemu nakladničkog poduzeća- identificirati postupak izrade financijske konstrukcije za pojedino izdanje- identificirati postupke pripreme za tisak, tiska, uvezivanja- identificirati materijale i sirovine korištene za izradu gotovog izdanja- razlikovati tehničke i tržišne uvjete koji utječu na objavljeno djelo- identificirati zadaće zaposlenih na marketingu, reklami, prodaji i distribuciji - razlikovati kako zaposleni surađuju na distribuciji knjige

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.08 -kontinuirano praćenje (izrada zadataka pod vježbama)

0,72 20%

pismeno provjeravanje znanja 1.92 40%seminarski rad (praktična izrada) 1.28 30%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: izrada zadataka pod vježbama: 60, pismeno provjeravanje znanja: 80, praktičan seminarski rad: 60.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje (izrada zadataka pod vježbama) i seminarski rad (praktična izrada) ostvario je minimalno 60 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom II.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Legar, M. Understanding Publishers' Contracts. London : Robert Hale, 2002.2. Peacock, J. Book Production. London : Chapman and Hall, 1995.3. Woll, T. Publishing for Profit. London : Kogan Page, 1999.

Dopunska literatura

1. Kovač, M. Skrivno življenje knjig : protislovja knjižnega založništva v Sloveniji v 20. stoletju. Ljubljana : Filozofska fakulteta; Oddelek za bibliotekarstvo, 1999. (Bibliothecaria ; 3)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatsko novinstvo















U sklopu predmeta daje se pregled povijesti hrvatskog novinstva i tumače njegova glavna obilježja, od pojave prvih novina na hrvatskom prostoru potkraj XVIII. st., pa do samog kraja XX. st. Ukazuje se na nepovoljne prilike u kojima se rađa hrvatsko novinstvo te najvažnije prekretnice u povijesti hrvatskog novinstva. Obrađuju se sljedeće teme: Prve godine novinstva u Hrvatskoj u duhu germanizacije i cenzure. Prvi časopisi na hrvatskom jeziku. Novinstvo u službi narodnog preporoda. Počeci senzacionalnog novinstva. Prvi necenzurirani hrvatski list. Novinstvo i sloboda tiska 1848. god. Prva glasila demokracije. Razvoj stranačkog novinstva. Novinstvo i cenzura u doba Bachova apsolutizma. Pojava humoristično-satiričnog novinstva. Pojava novinstva radničkog pokreta. Hrvatsko novinstvo krajem XIX. stoljeća u duhu otpora mađarizaciji. Oporbeni listovi. Prve isključivo informativne novine. Pojava iseljeničkog tiska. Procvat informativnog novinstva. Novinstvo u Kraljevini SHS. Novinstvo i cenzura od šestosiječanjske diktature 1929. do početka II. svjetskog rata. Kraj hrvatskog građanskog novinstva u vrijeme NDH. Novinstvo u službi ustaškog pokreta. Antifašističko novinstvo u Hrvatskoj. Novinstvo i centralizacija informativnog sustava po završetku II. svjetskog rata. Hrvatsko novinstvo u socijalističkoj Jugoslaviji – od agitpropovskog novinstva do postupnog slabljenja državne i partijske kontrole medija. Novinstvo i hrvatsko proljeće 1971. Hrvatsko novinstvo, otpor totalitarističkoj represiji i liberalizacija tiska. Hrvatsko novinstvo u Domovinskom ratu. U okviru seminarskog dijela predmeta studenti se upućuju da na temelju pročitane literature kritički sagledavaju ulogu hrvatskog novinstva tijekom povijesti


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- očekuje se da studenti budu osposobljeni za prepoznavanje najvažnijih prekretnica u povijesti

hrvatskog novinstva- očekuje se da studenti budu u stanju razumijeti kako su se razvoj tehničkih dostignuća

(željeznički i zračni promet, brzojavna služba, telefon, radio, fotografija, rotacioni tisak...), ali i politička, društvena i gospodarska previranja u povijesti, odrazili i na razvoj hrvatskog novinstva

- očekuje se da studenti prepoznaju važnost novinske građe u istraživačkom radu znanstvenika raznih disciplina, a time i važnost njezina prikupljanja, pohranjivanja, čuvanja, obrade i korištenja

- kroz seminarski se dio očekuje da studenti budu u stanju kritički sagledavati ulogu hrvatskog novinstva tijekom povijesti

Oblici nastave






0,50


0,50

dva kolokvija/pismeni završni ispit 1,50Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje


1. Časopis. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod, Sv. 2. 2000.2. Horvat, J. Povijest novinstva Hrvatske (1771-1939), Zagreb : Golden Marketing-Tehnička

knjiga, 2003.3. Novak, B. Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga :

Press data, medijska agencija HND-a, 2005.4. Sorokin, B. Hrvatski časopisi : Povijesni pregled. // Otvorena informacijska enciklopedija,

http://www.hidd.hr/articles/casopisi.php (2008-09-14)

Dopunska literatura

1. Brešić, V. Čitanje časopisa : : uvod u studij hrvatske književne periodike 19. stoljeća. Zagreb : Matica hrvatska, 2005.

2. Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s adresarom / [glavni urednik Branko Franjić]. Zagreb : Horizont press : Kratis, 1997.

http://www.hidd.hr/articles/casopisi.php

ISPITNI ROKOVI – preddiplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-30.09.2015.

Teorija i praksa informacijskih djelatnosti

prof. dr. sc. T. Aparac-Jelušić

21.11. 04. 02. 18. 02. 15. 04. 17. 06. 02. 07. 02. 09. 16. 09.

Povijest i kultura komunikacije izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 04.02. 25. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.Uvod u znanstvenoistraživački rad doc. dr. sc. M. Krtalić 14.11. 06.02. 20.02. 17.04. 19.06. 03.07 04.09. 18.09.Osnove informacijske tehnologije mr. sc. M. Bubalo, viša

predavačica11.11 03.02. 17.02. 14.04. 16.06. 30.06. 01.09. 15.09.

Engleski jezik I M. Varga, viša predavačica 12.11. 8h 26.01. 11h 16.02. 11h 15.04. 8h 15.06. 11h 29.06. 11h 03.09. 11h 17.09. 11hSvjetska književnost I doc. dr. sc. M. Liović 11 11. 14,30h 27.01. 12h 10.02. 12h 14.04.

14,30h16.06. 12h 30.06. 12h 01.09. 12h 15.09. 12h

Osnove jezične kulture doc. dr. sc. G. Tanacković Faletar

17.11. 9h 02.02. 9h 16.02. 9h 20.04. u 9h 15.06. 9h 29.06. 9h 01.09. 9h 15.09. 9h

Mreže narodnih knjižnica doc. dr. sc. B. Badurina 21.11. 04.02. 18.02. 15.04. 17.06. 02.07. 02.09. 16.09.

Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost

prof. dr. sc. K. Petr Balog 15.11. 28. 01. 11.02. 15.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Osnove nakladništva i knjižarstva izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 05. 02. 26.02. 15. 04. 18. 06. 09. 07. 03. 09. 16. 09.Označiteljski jezici za opis i prikaz sadržaja

doc. dr. sc. B. Bosančić19.11. 04.02. 18.02. 22.04. 24.06. 08.07. 09.09. 23.09.

Engleski jezik II M. Varga, viša predavaćica 12.11. 8h 26.01. 11h 16.02. 11h 15.04. 8h 15.06. 11h 29.06. 11h 03.09. 11h 17.09. 11hDiskretne strukture i algoritmi izv. prof. dr. sc. G. Dukić

dr. sc. A. Papić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 08.09. 22.09.

Grafički dizajn izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 04. 02. 25. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.Svjetska književnost II. doc. dr. sc. T. Varga

Oswald17.11. 10,30h 26.01. 10,30h 09.02. 10,30h 20.04.

10,30h15.06. 10,30h 30.06. 10,30h 04.09. 10,30h 18.09. 10,30h

2. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.


Organizacija informacija I prof. dr. sc. K. Petr Balog 15.11. 28. 01. 11.02. 15.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I

doc. dr. sc. M. Krtalić 14.11. 06.02. 20.02. 17.04. 19.06. 03.07. 04.09. 18.09.

Baze podataka I doc. dr. sc. B. Badurina 12. 11. 05.02. 26.02. 15.04. 18.06. 09.07. 03.09. 17.09.Oblikovanje mrežnih stranica doc. dr. sc. B. Badurina 10.11. 26.01. 09.02. 13.04. 15.06. 29.06. 07.09. 21.09.Sociologija knjige i čitanja I izv. prof. dr. sc. J. Lakuš 12.11. 04.02. 25.02. 15.04. 18.06. 09.07. 03.09. 17.09.Engleski jezik III M. Varga, viša predavačica 12.11. 8h 26.01. 11h 16.02. 11h 15.04. 8h 15.06. 11h 29.06. 11h 03.09. 11h 17.09. 11h

Hrvatske bibliografije izv. prof. dr. sc. J. Lakuš 12.11. 04.02. 25.02. 15.04. 18.06. 09.07. 03.09. 17.09.Organizacija informacija II prof. dr. sc. K. Petr Balog 15.11. 29.01. 12.02. 15.04. 18.06. 02.07. 03.09. 17.09.

Baze podataka II doc. dr. sc. B. BadurinaT. Jakopec

10.11. 26.01. 09.02. 13.04. 15.06. 29.06. 07.09. 21.09.

Zaštita građe i podataka doc. dr. sc. M. Krtalić 14.11. 06.02. 20.02. 17.04. 19.06. 03.07. 04.09. 18.09.Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu

doc. dr. sc. B. Badurina 12. 11. 05.02. 26.02. 15.04. 18.06. 09.07. 03.09. 16.09.

Poslovno komuniciranje doc. dr. sc. B. Badurinadr. sc. M. Mičunović

04.11. 28.01. 11.02. 15.04. 24.06. 08.07. 02.09. 16.09.

Grafički dizajn izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 04. 02. 25. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.Engleski jezik IV M. Varga, viša predavačica 12.11. 8h 26.01. 11h 16.02. 11h 15.04. 8h 15.06. 11h 29.06. 11h 03.09. 11h 17.09. 11h

3. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.


Informacijski izvori i službe I izv. prof. dr. sc. J. Lakuš 12.11. 05. 02. 26. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.Upravljanje informacijskim ustanovama I

izv. prof. dr. sc. G. Dukić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 13.07. 04.09. 18.09.

Metapodatci i identifikatori doc. dr. sc. B. Bosančić 19.11. 04.02. 18.02. 22.04. 24.06. 08.07. 02.09. 16.09.Implementacija programskih rješenja za oblikovanje sadržaja

doc. dr. sc. B. Bosančić 10.11. 26.01. 09.02. 13.04. 15.06. 29.06. 07.09. 21.09.

Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo

izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 04. 02. 25. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.

Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom I

izv. prof. dr. sc. M. Barišić 12.11. 30.01. 13.02. 15.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Osnove jezične kulture doc. dr. sc. G. Tanacković Faletar

17.11. 9h 02.02. 9h 16.02. 9h 20.04. 9h 15.06. 9h 29.06. 9h 01.09. 9h 15.09. 9h

Informacijski izvori i službe II izv. prof. dr. sc. J. Lakuš 12.11. 04.02. 25.02. 15.04. 18.06. 09.07. 03.09. 17.09.Informacijski sustavi u obrazovanju doc. dr. sc. I. Martinović 04.11. 26.01. 09.02. 15.04. 19.06. 03.07. 04.09. 18.09.

Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo

izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 05. 02. 26. 02. 15. 04. 18. 06. 09. 07. 03. 09. 16. 09.

Vjerojatnost i statistika izv. prof. dr. sc. G. Dukić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 13.07. 04.09. 18.09.Sociologija knjige i čitanja II izv. prof. dr. sc. J. Lakuš 12.11. 05.02. 26.02. 15.04. 17.06. 08.07. 02.09. 16.09.Digitalni arhivi doc. dr. sc. B. Bosančić 19.11. 04.02. 18.02. 22.04. 24.06. 08.07. 02.09. 16.09.Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom II

izv. prof. dr. sc. M. Barišić 12.11. 30.01. 13.02. 15.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Hrvatsko novinstvo izv. prof. dr. sc. J. Lakuš 12.11. 05.02. 26.02. 15.04. 17.06. 08.07. 03.09. 17.09.

NAPOMENA: Ispitni rokovi u rujnu 2015. za studente treće godine preddiplomskoga studija trebaju završiti do 18. rujna 2015.

Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. prof. dr. sc. Tatjana Aparac.Jelušić (VS) po dogovoru

2. doc. dr. sc. Boris Badurina četvrtak, od 9 h četvrtak, od 9 h3. doc. dr. sc. Mario Barišić (VS) po dogovoru po dogovoru

4. doc. dr. sc. Boris Bosančić utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h5. doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović (VS) srijeda, 12,00 – 14,00 (skype)

6. izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić utorak, 13,45 – 15,45 h utorak, 13,45 – 15,45 h7. izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković na rodiljnom na rodiljnom

8. dr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h

9. prof. dr. sc. Damir Hasenay slobodna studijska godina slobodna studijska godina

10. dr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorand ponedjeljak, od 12,00 h ponedjeljak, od 14,00 h11. doc. dr. sc. Maja Krtalić srijeda, 8,00 – 10,00 h srijeda, 8,00 – 10,00 h12. Darko Lacović, asistent po dogovoru utorak, 12,00 – 14,00 h

13. izv. prof. dr. sc. Jelena Lakuš srijeda, od 15,00 h srijeda, od 15,00 h

14. doc. dr. sc. Ivana Martinović na rodiljnom

15. dr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica srijeda, 16,00 – 18,00 h srijeda, 16,00 – 18,00 h

16. dr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h17. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog srijeda, 10,15 – 12,00 h srijeda, 10,15 – 12,00 h

18. dr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica srijeda, 13,00 -15,00 h srijeda, 13,00 -15,00 h19. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić,

poslijedoktorandicana rodiljnom na rodiljnom

20. izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić srijeda, 12,30. – 14,30 h srijeda, 12,30. – 14,30 h

R A S P O R E D S A T I – I . s e m e s t a rSAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

700-745 1.

745-830 2. Uvod u znanstvenoistraživački rad

doc. dr. sc. M. Krtalić2V

grupa Asoba 16

(nastava počinje u 8 sati)

845-930

3. Uvod u znanstvenoistraživački rad

doc. dr. sc. M. Krtalić1P 1S

soba 47

930-10154. Osnove informacijske

tehnologijemr. sc. M. Bubalo

2Psoba 54

(svaki drugi tjedan)

Uvod u znanstvenoistraživački rad

doc. dr. sc. M. Krtalić2V

grupa Bsoba 16

1030-1115 5. Osnove jezične kulturedoc. dr. sc. G. Tanacković

Faletar2V

soba 91115-1200 6.

1215-1300 1. Engleski jezik I.M. Varga, viša predavačica

2Vgrupa Bsoba 66

Svjetska književnost I.doc. dr. sc. Marica Liović

1P 2Ssoba 60

Mreže narodnih knjižnica

D. Lacović7S

samo 17.10., 14.11., 5.12. i

16.1.soba 16

Teorija i praksa

informacijskih djelatnostiD. Lacović

7VS samo 24.10.,

21.11., 12.12. i 16.1.

soba 16

1300-1345 2.

1400-1445 3. Engleski jezik I.M. Varga, viša predavačica

2Vgrupa Asoba 46

1445-1530 4.

1545-1630 5. Osnove informacijske tehnologije

mr. sc. S. Galić2V

grupa Asoba 16

Tjelesna i zdravstvena kultura

D. Pšihistal, predavač, VS2V

(OŠ Franje Krežme,nastava traje od 16 do 17

sati)

1630-1715

6. Povijest i kultura komunikacijeizv. prof. dr. sc. Z. Velagić

2Psoba 47

1730-1815 7. Osnove informacijske tehnologije

mr. sc. S. Galić2V

grupa Bsoba 16

1815-19008. Povijest i kultura komunikacije

dr. sc. M. Mičunović2S

soba 47

1915-2000 9.

2000-2045 10.

R A S P O R E D S A T I – I I I . s e m e s t a rSAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

700-745 1.

745-830

2. Baze podataka I.doc. dr. sc. B. Badurina

1Psoba 47

(nastava počinje u 8 sati)

845-930 3. Oblikovanje mrežnih stranica T. Jakopec

2V grupa Asoba 16

Organizacija informacija I.prof. dr. sc. K. Petr Balog

2Psoba 47930-1015 4.

1030-1115 5. Oblikovanje mrežnih stranicaT. Jakopec

2V grupa Bsoba 16

Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I.

doc. dr. sc. M. Krtalić1P 1V

soba 47

Engleski jezik III.M. Varga, viša predavačica

2Vsoba 47

1115-12006. Baze podataka I.

doc. dr. sc. B. Badurina2V

grupa A - soba 16

1215-1300

1. Organizacija informacija I. K. Feldvari

4Vsoba 47

Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I.

doc. dr. sc. M. Krtalić1S

soba 47

1300-1345 2. Sociologija knjige i čitanja I.izv. prof. dr. sc. J. Lakuš

2Psoba 47

Baze podataka I.doc. dr. sc. B. Badurina

2Vgrupa B soba 161400-1445 3.

1445-1530 4.

1545-1630 5.

1630-1715 6.

1730-1815 7. Hrvatske bibliografijeizv. prof. dr. sc. J. Lakuš

2Psoba 32

(nastava počinje u 17:15 sati)1815-1900 8.

1915-2000 9. Tjelesna i zdravstvena kulturaDarko Pšihistal, predavač, VS

2V (OŠ Franje Krežme,

nastava traje od 19 do 20 sati)2000-2045 10.

RASPORED SATI – V. semestarSAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

700-745 1.

745-830 2.

845-930 3. Implementacija programskih rješenja za oblikovanje

sadržajaT. Jakopec

2Vsoba 16

Metapodaci i identifikatoridoc. dr. sc. B. Bosančić

2Vgrupa Asoba 16930-1015

4.

1030-1115 5. Metapodaci i identifikatoridoc. dr. sc. B. Bosančić

2Psoba 47

Elektroničko nakladništvo i knjižarstvoT. Jakopec

2V soba 16

Metapodaci i identifikatori doc. dr. sc. B. Bosančić

2Vgrupa Bsoba 16

Engleski jezik III.M. Varga, viša predavačica

2Vsoba 471115-1200 6. Informacijski izvori i službe I.

izv. prof. dr. sc. J. Lakuš1P - soba 66

1215-1300

1. Upravljanje informacijskim ustanovama I.dr. sc. A. Papić

2Ssoba 16

Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo

izv. prof. dr. sc. Z. Velagić1P

soba 47

Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom

I.J. Selthofer

2Ssoba 47

(svaki tjedan)doc. dr. sc. M. Barišić

6Psamo 31.10., 28.11., 19.12. i

23.01. - soba 47

1300-1345

2. Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo

dr. sc. M. Mičunović2S

soba 47

1400-1445 3.

1445-1530 4.

1545-1630

5. Upravljanje informacijskim ustanovama I.

izv. prof. dr. sc. G. Dukić1P

soba 47

1630-1715 6.

1730-1815 7.

1815-1900 8.

1915-2000 9.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Filozofski fakultet … · Web viewA Practical English Grammar. Oxford: Oxford University Press. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. (1996). Advanced Exercises