izvannastavne i izvanškolske kineziološjke aktivnosti - skripta prema Caput _ Jogunica

7/25/2019 izvannastavne i izvankolske kineziolojke aktivnosti - skripta prema Caput _ Jogunica

1/20

IZVANNASTAVNE TJELESNE I ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI

1. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

- Izvannanstavne aktivnostiopenitou osnovnoj koli organiziraju se u svrhu zadovoljavanja razliitih potreba i interesauenika, planiraju ih uitelji i nastavnici kao neposredni nositelji odgojno obrazovne djelatnosti u sklopu kolskogkurikuluma i godinjeg plana i programa kole. Osnovno obiljeje izvannastavnih aktivnosti jest samostalno,neobavezno i dobrovoljno ukljuivanje uenika.

- Povezivanje nastavnih predmeta u pojedinom odgojno obrazovim podrujima pridonosi uinkovitom razvojukompetencija uenika i kvalitetnijem usvajanju sadraja.

- Za svaku aktivnost kola je duna izraditi detaljan plan i program s ciljevima i zadaama, nainom realizacije,vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i vrednovanja te zatraiti pisanu suglasnost roditelja.

- U mnogobrojnim istraivanjima o utjecaju izvannastavnih aktivnost na razvoj uenika istiu se pozitivni uinci naantropoloka obiljeja uenika, na ostvareni stupanj obrazovanja i karijeru, na samopouzdanje uenika, nasocijalnu komunikaciju s vrnjacima te na razvoj socijalne osjetljivosti za druge.

2. IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI- Za razliku od izvannastvanih aktivnosti koje se organiziraju i provode u koli ili u njenom okruenju, izvankolske

aktivnosti odravaju se u gradskim prostorima (sportske dvorane, glazbene kole, kulturno-umjetnika drutva...)to od uenika zahtijeva bolju organizaciju slobodnog vremena.

- Pozitivni uinci upoznavanje novih prijatelja koji imaju isti interes prema izbornoj aktivnosti i stjecanje naviketjelesnog vjebanja i poslije aktivnog naina ivota.

- Izvankolske aktivnosti u tjelesnom i zdravstvenom podruju vrste su kineziolokih aktivnosti uenika ijuorganizaciju i provedbu ne odreuje niti kola, niti uitelj/nastavnik. Sudjelovanje na izvankolskim aktivnostimavrjednuje se i upisuje u rubrike u dnevniku.

3.

ULOGA IZVANNASTAVNIH KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mnogi europski dokumenti istiu vanost svakodnevnog jednosatnogtjelesnog vjebanja umjerenog intenziteta i sadraja primjerenoga dobi uenika. Tree (7 - 9 godina) i etvrto razvojnorazdoblje (10 -12 godina) obiljeava osjetljivost organizma kad je rije o uenju bazinih motorikih znanja kaotemelja bilo koje kineziotoke aktivnosti, odnosno osjetljivost za razvoj tjelesne pismenosti uenika. Pravodobnatjelesna pismenost uenika vaan je preduvjet za njihovo ukljuivanje u bilo koju kinezioloku aktivnost poslije,odnosno jedan je od preduvjeta za izbor aktivnoga i zdravog naina ivota u odrasloj dobi.

- Tjelesna pismenost odnosi se na razvoj biotikih motorikih znanja i motorikih vjetina koje omoguuju djecisigurno sudjelovanje u razliitim kineziolokim aktivnostima

- Tjelesna pismenost takoer ukljuuje razumijevanje i percepciju okoline te pravodobne reakcije u razliitimsituacijama.Za potpunu tjelesnu pismenost djeca trebaju usvojiti osnovna motorika znanja koja se izvode:

natlukao osnovu za sudjelovanje u sportskim igrama, plesnim strukturama i dr. u vodi - osnove za sudjelovanje u nekoj od sportsklh aktivnosti u vodi (plivanje, vaterpolo, sinkronizirano

plivanje, skokov u vodu, ronjenje i dr.)

na snijegu i ledu kao osnova za sportove u tim uvjetima (skijanje, sanjkanje, klizanje i razliite ostalediscipline)

u zraku- kao osnova i priprema za uenje elemenata iz polistrukturalnih konvencionalnih aktivnosti, kao tosu sportska i umjetnika gimnastika, skokovi u vodu, trampolin i dr.

- Razdoblje od sedme do devete godine za djevojice, odnosnodo 12. za djeake, smatra se kritinim za razvoj tjelesnepismenosti s obzirom na to da je senzibilno razdoblje za optimilan razvoj osnovnih motorikih znanja koordinacije(agilnost, ritma), ravnotee, brzine, fleksibilnosti i tjelesne snage.

- Osim razvoja tjelesne pismenosti, ukljuivanje uenika u izvannastavne aktivnosti ima mnogobrojne socioloke,

zdravstvene, psiholoke i obrazovne pozitivne utjecaje.


2/20


3/20

7.1. LOCIRANE IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

- Locirane izvannastavne kinezioloke aktivnosti vezane su za prostor kole u kojemu se izvode, te supraktine i zauenike i za uitelje i za roditelje. U njih ubrajamo aktivnosti kolskoga sportskog drutva, zatim sportskanatjecanja, kolsko sportske priredbe, mikropauze u razredu i poduku neplivaa.

7.1.1. KOLSKO SPORTSKO DRUTVO- kolsko sportsko drutvo jejezgra kolskog sporta u koji se ukljuuju svi zainteresirani uenici. kolska sportska

drutva imaju prednost u koritenju sportske infrastrukture kole u odnosu prema vanjskim korisnicima.

-

Sekcije kolskoga sportskog drutva mogu biti sportovi i razliite kinezioloke aktivnosti u skladu s interesom uenikai uvjetima u koli. Tako se uenici mogu ukljuiti u sportske igre, plesne sekcije (folklor, maoretkinje i sl.) te ostalemnogobrojne kinezioloke aktivnosti (borilaki sportovi, badminton, aerobika, gimnastika i dr.).

- Uitelj tjelesne i zdravstvene kulture u suradnji s ravnateljem operativna je i odgovorna osoba koja vodi brigu oosnivanju i radu kolskoga sportskog drutva u osnovnoj koli. Broj sekcija kolskoga sportskog drutva i fond sati zapojedinu sekciju odreuju se godinjim planom i programom rada na poetku kolske godine. U sekcijama se tijekomcijele kolske godine najee radi jedan do dva sata na tjedan, ovisno o raspoloivosti sportske infrastrukture, fondusati uitelja (koji je odgovoran za rad pojedine sekcije), slobodnom vremenu uenika te ostalim organizacijskimimbenicima: rasporedu sati, udaljenosti mjesta stanovanja od kole, potpor roditelja i dr.

Obrazovna smjerica

-

Izborne kinezioloke aktivnosti omoguuju uenicimaupoznavnje sustava organizacije i pravila aktivnosti (npr.minirukomet, minikoarka i sl.), oprema i pomagala koja su za izbornu kinezioloku aktivnost i/ili sadraj.- Od praktinih motorikih znanja uenici usavravaju biotika morotika znanja, usvajaju nova specifina

kinezioloka znanjaprimjerena dobi i nteresu uenika. Daroviti uenici uz suglasnost roditelja i s obzirom na svojosobni interes i ostale uvjete, mogu biti usmjeravani u sportske klubove u sklopu kole.

Kinantropoloka smjernica

- Svi sustavi antropolokih obiljeja su u viestrukim relacijama, aktivacija jednoga pozitivno utjee na drugo sustave imijenja njihovo funkcioniranje. Npr. sudjelovanje uenka niih razreda u sekciji kolskog sportskog drutva u kojojsudjeluju i uenici viih razreda osim to utjee na razvoj motorikih sposobnosti, pridonosi razvoju samopouzdanja,odgovornosti i ostalih kognitivnih osobina.

Odgojne smjernice

- Odgojne smjernice odnose se na razvoj ope sportske kulturepod kojorn podrazumijevamo upoznavanje uenika sosnovnirn naelimafair playa te izradu i polaganje zakletve fair playa.

Smjernice organizacije i provedbe

- Osnovni cilj kolskoga sportskog drutva jest ukljuivanje to veeg broja uenika zainteresiranih za uenje iusavravanje u njegovim sekcijama.Organizacija i izvoenje pojedinihkineziolokih aktivnost i sadraja ovisi ouvjetima i raspoloivostisredstava jedinica lokalne samouprave. Prema Milanoviu, samo 22 % djece, od toga 11,6 %uenika cd prvog do etvrtog razreda, sudjeluje u radukolskih sportskih drutava. kolska sportska drutva imaju

razliite sekcije: nogomet, rukomet, koarka, odbojka, atletika, plivanje, imnastika, stolni tenis, streljatvo,tenis...

7.1.1.1. SUSTAV KOLSKOG SPORTA

- kolsko sportsko drutvo osniva kolana prijedlog tzv. inicijativnog odbora iji lanovi mogu biti uenici, uitelj,roditelji i ostale zainteresirane osobe, npr. bivi uenici koji su postali poznati sporta, gospodarstvenici i sl.lnicijativni odbor priprema osnivaku skuptinu (prijedlog dnevnog reda i lanova za pojedina struna tijela), izraujeprijedlog plana i programa rada, statut, prijedlog sekcija i njihovih voditelja, obveze lanova i dr. Nakon osnutka iregistracije kolskoga sportskog drutva aktivnosti su usmjerene na provedbu plana i programa kako bi se postigliciljevi navedeni u planu i programu rada.


4/20

- Osim organiziranja kolskih sportskih ekipa i priprema za natjecanja, kolsko sportsko drutvo, u skadu s planom iprogramom, moe organizirati ljetne i zimske kampove, edukativne radionice o prehrani i zdravlju uenika, izlete,humanitarne akcije te priredbe kojima je osnovni cilj promicati tjelesno vjebanje, sport i zdravlje...

7.1.1.2. UNIVERZALNA SPORTSKA KOLA

- Univerzalna sportska kolaza djecu od prvog do etvrtog razreda i sve aktivnosti vezane za njegovu realizaciju ufunkciji su viestranog razvoja uenika s osobitim naglaskom na optimalan razvoj motorikih sposobnosti i

uenje motorikih znanja. Programi univerzalne sportske kole izvode se u dvije dobne skupine:

za uenike prvog i drugog razreda za uenike treeg i etvrtog razreda, dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta

- Provjera morfolokih obiljeja, motorikih i funkcionalnih sposobnosti provodi se tri puta godinje. Ciljevidijagnostike odnose se na vrednovanje cjelokupnog programa i uoavanje uenika koji se, s obzirom na postignua umjernim postupcima i usvajanju motorikih znanja, mogu prepoznati kao sportski talenti i, sukladno uvjetima iintereslma uenika i roditelja, usmjeriti u sportski klub.

- Ciljevi univerzalne sportske kole su :pravilan rast i razvoj uenika razvoj zdravstvene kulture zbog ouvanja i poboljanja zdravljausvajanje navike svakodnevnoga tjelesnog vlebanja

uenje i usavravanje motorikih znanja iz razliitih kineziolokih aktivnosti- Od zadaa potrebno je istaknuti:

usvajanje znanja o razliitim sportovima

informiranje o vrijednosti tjelesnog vjebanja promicanje zdravog naina ivota s aspekta kretanja i prehrane

- Osirn osnovnih elemenata iz atletike, gimnastike i borilakih sportova, temeljni i dominantni sadraj univerzalnesportske kole jest igra primjerena dobi i interesu uenikate motorikim znanjima, sposobnostima i zdravstvenomstanju uenika.U programu univerzalne sportske kole posebno se istie vanost i primjena kineziolokih sadraja,kao to su elementarne igre,sportske igre, tafetne elementarne igre i sl.

7.1.2.

SPORTSKA NATJECANJA- Natjecanja su organizacijski oblik koji ueniku omoguuje samodokazivanje, otvrivanje osobnih znanja,

sposobnosti i vjetina te usporeivanje s drugima.- Sudjelevnje kole na natjecanjima omoguuje uiteljima i nastavnicima vrednovanje njihova rada i izradu smjernica

za daljnji rad, a koli mogunost informiranja javnosti o svojim postignuima, te stvaranje slike o uspjenoj iorganiziranoj koli.

- U pripremi i provedbi sportskih natjecanja vano je ispuniti sljedee uvjete: primjerenost dobi, sposobnostima i motorikim znanjima uenika

masovnost, odnosno ukljuivanje to vie uenika u natjecanje svestranost, osiguravanje jednakih mogunosti za aktivno sudjelovanje svih uenika (npr. uenici mogu

biti u ulozi igraa, navijaa, fotoreportera, voditelja natjecanja, organizatora i sl.).

Obrazovna smjernica

- Obrzavovna smjernica odnosi se na upoznavanje uenika o pojedinostima organizacije i vanosti trenanogprocesa prije natjecanja. Slijede znanja o razliitim sustavima natjecanja i posebnostima izborne kineziolokeaktivnosti za koju je natjecanje organizirano.

- Uitelji mogu upoznati uenike s navedenim temeljnim teorijskim znanjima o natjecanjima organiziranjem posjetasportskim borilitima na kojima se redovito odravaju natjecanja u razliitim sportovima, a nalaze se u blizini kole.

- Radi kvalitetnije pripreme i stjecanja samopouzdanja te uvida u organizaciju natjecanja predlau, se prijateljskeutakmice s ekipama iz susjedne kole i/ili sportskog kluba u blizini kolezbog uvjebavanja situacijskih tehniko-taktikih znanja i psiholoke pripreme uenika.


5/20


- Posebni programski postupci usmjereni su na upoznavanje uenika sa strukturom sata sportsko-rekreativnogtreninga, vanosti redovite pripreme i oekivanim promjenama kinantropolokih obiljeja uenika, osobito pojedinihmotorikih sposobnosti dominantnih u sportu u kojemu e se odrati natjecanje. Osim razvoja dominantnih motorikihsposobnosti, pozitivne promjene mogu se oekivati u sastavu tijela uenika(vie miine mase, smanjenje potkonogmasnog tkiva).


- Osobito je vano tijekom pripreme i realizacije sportskih natjecanja upoznavati uenike s osnovnim naelimafairplayaizradom razliitih slogana, analizom dobrih ili loih primjera i dr. Slijede znanja o uenju tehnike kojom se moesvladati i/ili kontrolirati trema prije natjecanja.

- Vano je pozitivnim povratnim informacijama kod uenika poticati motivaciju ientuzijazam(pohvale za postignua,borbenost, zalaganje), osobito u sluaju nepovoljnog rezultata i/ili poraza. U analizi rezultata vano je upozoritiuenike da moraju prihvatiti poraz i uputiti ih kako se trebaju ponaati u situacijama u kojima osjeaju nepravdu(nepravilna sudaka odluka, neprimjerene propozicije natjecanja, nezadovoljavajua infrastruktura).


- Natjecanja moemo podijeliti prema nekoliko kriterija:

dobi uenika

broju sudionika

vrsti

sustavu

- Natjecanja prema dobi uenikanpr. u dvije d obne skupine odprvog do drugog razreda i od treeg doetvrtog razreda u sadrajima primjerenima njihovu znanju i sposobnostima. Tako se za uenike prvoga i drugograzreda mogu organizirati natjecanja u elementarnim i tafetnim elementarnim, igrama i/ili poligonu s preprekama, aza uenike treega i etvrtog razreda u minirukometu i miniodbojci.

- Natjecanja prema rangudijelimo na:

razredna

meurazredna

kolska medukolska

opinska

gradska

upanijska

nacionalna

meunarodna

- Za uenike niih razreda osnovne kole vana su unutarrazredna natjecanja jer su temelj svih natjecanja, temourazradna natjecanja u kojima sudjeluju uenici koji su bili najbolji na razrednim natjecanjima. Razrednanatjecanja mogu se odravati cijele kolske godine, uz uvjet da u njima mogu sudjelovatisv zainteresirani uenicipodijeljeni u vie momadi.

- Natjecanje prema broju sudionika dijelimo na: pojedinana momadska (ekipna)

- Natjecanja prema vrsti dijelimo na:

prijateljska (natjecanje s razredom neke druge kole na temelju dogovora ili u povodu neke humanitarne akcije

prigodna (u povodu obiljeavanja npr. Hrvatskoga olimpijskog dana, Dana sporta i sl.) prvenstvena (odravaju se prema tono odreenim propozicijama, npr. prvenstvo kole u krosu i sl.).

- Natjecanja s obzirom na primijenjeni sustav dijelimo na:

kup sustav

bodovni sustav kombinirani sustav

- Osnovno obiljeje kup natjecanja jest da samo pobjednik nastavlja s daljnjim natjecanjem, odnosno da svakautakmica, borba i sl. mora dati pobjednika. Konani pobjednik je najuspjeniji pojedinac i/ili momad koji(a) nijeizgubio ni jednu utakmicu, borbu i sl.Kup natjecanje organizira se ako se prijavi velik broj ekipa, a vijeme

odravanja natjecanja ogranieno je prostorno (npr. dvorana je na raspolaganju odreen broj sati) i/ilivremenski (natjecanje se mora zavriti u dva dana npr. tijekom vikenda i sl.). Osnovno obiljeje natjecanja po


6/20

bodovnom sustavujest da svatko igra sa svakim i primjenjuje se kada za natjecanje nije prijavljeno mnogo ekipa i/ili

ako se odrava tijekom cijelog polugodita. Razlikujemo jednostruki i dvostruki bodovni sustav. Premajednostrukom bodovnom sustavu svaki pojedinac i/ili momad natjee se jedanput sa svakim iz svoje grupe. U sluajupobjede najee dobiva dva boda, u sluaju neodluenog rezultata jedan bod, a u sluaju poraza nula bodova. Premaukupno osvojenim bodovima na kraju natjecanja utvruje se redoslijed.

- Dvostruki bodovni sustav, za razliku od jednostrukog, omoguuje da se ekipe natjeu sa svakim u grupi dva puta jedanput u ulozi domaina, drugi put u ulozi gosta.

- Kombinirani sustavje, kao to sam naziv kae, kombinacija prethodnih dvaju sustava u kojemu iz natjecanja ispadaju

poraeni, a pobjednici za plasman igraju svaki sa svakim. U kolskim natjecanjima u sportskim igrama najee seprimjenjuje jednostruki bodovni sustav, a u veini ostalih sportova, npr. u plivanju, atletici, sportskojgimnastici, streljatvu i dr. redoslijed se odreuje prema postignutim rezultatima ili bodovimaPriprema natjecanja

- U pripremu kolskih sportskih natjecanja poeljno je ukljuiti to vie uenika, odnosno uitelja/nastavnika koji suvoditelji razliitih izvannastavnih aktivnosti u koli (npr. novinarska, informatika sekcija i sl.) Preporuuje senapraviti plan aktivnosti potrebnih za organizaciju, npr. izbor kineziolokih aktivnosti, ciljane skupine uenika(dob, spol, svi), prijedlog mjesta odravanja (ako se natjecanje planira na vanjkim terenima potrebno je osiguratialternativno mjesto u sluajuloeg vremena), vremenik natjecanja, a prema raspoloivom vremenu odrediti i najveimogui broj ekipa koje se mogu prijaviti, zatim rok prijave, propozicije natjecanja, nain informiranja uenika (npr.

kolske internetske stranice, kolske novine,oglasnaploa i sl.). Propozicijama natjecanja moemo odrediti tko svemoe nastupiti (npr. uenika, iskljuivo uenici kole, uenici - lanovi sekcije sportskog drutva i sl.)

- Nagrade mogu biti diploma, medalje, pehari, ali i knjigem torbe i drugo u dogovoru sa sponzorima i donatorima. Nakonnatjecanja potrebno je objaviti rezultate na odreenom mjestu u koli gdje se objavljuju postignua uenika i ostalevane obavijesti.

7.1.3. KOLSKE SPORTSKE PRIREDBE- kolske sportske priredbe vrsta su izvannastavnih aktivnosti usklopu kojih se mogu organizirati sportska

natjecanja i/ili prikazi razliitih motorikih znanja i vjetina koje su uenici uvjebali tijekom kolskegodine, a organizirane su kao smotra, festival sportskih postignua, izbor sportaa kolskoga sportskog drutvai sl. Smotre i festivali mogu biti prireeni i u povodu obiljeavanja nekih povijesnih sportskih datuma, kao to

su Hrvatski Olimpijski dan, Dan sporta, Dan dodjele dravne nagrade u sportu Franjo Buar i dr.Obrazovna smjernica

- Posebna teorijska znanja o priredbama odnose se na informiranje uenika o organizaciji kolske priredbe, osobitokako bi se ukljuilo to vie uenika u realizaciju planiranih organizacijskih aktivnosti. Sudjelujui u pripremi,izvoenju ili praenju programa, uenici mogu usvojiti teorijska znanja o izradi plana i programaprojektnog zadatka od ideje do realizacije te o postupcima vrednovanja zacrtanih ciljeva

- Kod uenika treba poticati upornost i strpljenje pri svladavanju preciznih pokreta. osobito tijekom uvjebavanjadetalja kad, zbog estog ponavljanja, moe pasti motivacja i porasti nezadovoljstva postignutim.


-

Koordinacija, fleksibilnost, statika i dinamika ravnoteamotorike su sposobnosti na koje moemo znatnopozitivno utjecati. Dodatni angaman uenika radi njihove kvalitetnije pripreme za sudjelovanje na kolskojsportskoj priredbi, moe pridonijeti povoljnijim omjerima tijela (vie miine mase i smanjenje potkonogmasno tkiva)

Odgojna smjernica

- Odnose se na na stjecanje iskustva u projektu koji ima ciljeve, planirane aktivnosti i oekivane rezultate,to indirektno kod uenika potie razvoj organizacijskih vjetina, timski rad, snalaenje u nepredvidljivimsituacijama, a kod uenika sudionika iskustvo u javnom nastupui dr.


7/20


- Osnovno obiljeje kolskih sportskih priredbi jest priprema uenika tijekom cijele kolske godine u sklopuredovite nastave i/ili izvannastavnih aktivnosti te, ako je potrebno, i dodatno u slobodno vrijeme.Sportska

priredba moe biti snaan motivacijski imbenik za sve uenike koji sudjeluju u natjecanju, u pripremi priredbei/lli u njezinu praenju. Potrebno je istaknuti da je to jedinstvena prigoda na kojoj se vie pozornosti moeusmjeriti na kinezioloke aktivnosti i sadraje primjerene dobi i interesima ucenika niih razreda, osobitoucenica. Uenike posebno mogu motivirati prijateljski susreti uenika i uitelja u sportskim igrama izajedniko druenje u sklopu prikaza razliitih plesnih struktura.

7.1.4. PODUKA NEPLIVAA

- kola je zakonski obvezna osigurati sve potrebne uvjete da uenici drugog ili treeg razreda naue plivati. Premanastavnom planu i programu za osnovnu kolu, poduka iz plivanja organizira se i provodi kao izvannastavnaaktivnost.U sluaju da kola nema uvjete za poduku iz plivanja, poduka se moe organizirati tijekom kole u

prirodi i/ili organiziranog ljetovanja, zimovanja i logorovanja.

Obrazovna smjernica

- Posebna teorijska znanja usmjerena su na isticanje uloge plivanja kao kinezioloke aktivnosti viestrukokorisne za pravilan rast i razvoj uenika i njihovo zdravlje. Temeljna motorika znanja za uenike od prvogdo etvrtog razreda koji prvi put sudjeluju u poduci plivanja usmjerena su na usvajanje motorike podstruktureplivake tehnike(rad nogama i rukama, vjebe disanja). Ovisno o sposobnostima i interesima uenika, slijediintegracija znanja u motoriku strukturu plivaku tehniku.


- Programskim sadrajima u vodi kod uenika razvijamo koordinaciju, snagu i misicnu izdrljivost. Vjebamadisanja u vodi moemo poboljati funkcionalne sposobnosti. Plivanje je osobito pogodno za cenike sprekomjernom tjelesnom teinom ili dijagnosticiranom debljinom.

Odgojna smjernica

- Posebni odgojni programski postupci odnose se na informiranje uenika o kunom redu i ponaanju naplivalitu. Slijede odgojni postupci usmjereni na razvoj samokontrole, samopouzdanja, razvijene pozornostii ustrajnosti te poticanje odlunosti.


- Prema nastavnom planu i programu za osnovnu kolu poduka traje najmanje 20 sati, u grupama od najvie 12ucenika. Rezultati istraivanja meu uenicima u dobi od 8 do 10 godina pokazuju da je potrebno kontinuiranopohaati poduku, odnosno koncentriranu nastavu s kratkom stankom izmeu dvaju dolazaka naplivalite. Plivanje u posljednjih nekoliko godina uglavnom poduavaju uitelji plivanja zaposlenici na

plivalitima ili u djejim odmaralitima. Ulogauiteljakoji vodi svoj razred na poduku iz plivanja velika je udijelu koji se odnosi na teorijsku i praktinu pripremu, organizaciju i dovoenje uenika na plivalite. Zakvalitetnu pripremu uenika predloene su vjebe koje se mogu izvoditi na satima tjelesne i zdravstvene kulture.Neplivai se ue plivati uglavnom na plivalitima u kojima voda nije preduboka, tj.u svakom trenutku mogudotaknuti dno. Primjerena dubina bazena je od 50 do 120 centimetara. Osim dubine bazena, vazna je i

temperatura vode. Za poduku neplivaa mlae kolske dobi ona ne bi smjela biti nia od 29 stupnjevaCelzijusovih, odnosno temperature zraka mora biti via od temperature vode.

- Program poduke iz plivanja moze podijeliti na:

provjera znanja plivanja

privikavanje na voduigre

uenje plivanja


8/20

- Program poduke poinjemo provjerom znanja plivanja, odnosno poetnim provjeravanjem uenika kako bi seustanovio broj neplivaa i plivaa meu uenicima. Osim poetnog provjeravanja razlikujemo prijelaznorazdobljekoje moemo organizirati tijekom poduke i zavrno provjeravanje, kada se uenicima dodijeljujestupanj usvojenosti znanja plivanja s adekvatnom diplomom (diploma za 1.stupanj, 2.stupanj, 3.stupanj, 4.plivac

poetnik, 5.pliva).- Tablica- Usvojenost znanja plivanja (Gri-Zubevi,Rastovski i Malei 2010.)

1.STUPANJ (ocjene 1-4) - ulazi u vodu uz asistenciju, pue mjehurie u vodu s licem u vodi, pluta uzasistenciju, hoda u vodi samostalno

2.STUPANJ(ocjene 5-7) - ulazi u vodu samostatno, moe uzastopno tri puta udahnuti izvan povrine vodei izdahnuti u njoj, pluta na prsima samostalno, klizi po vodi, pliva do 10 metara bilo kojim nainom

3.STUPANJ(ocjene 8-10) - skaui ulazi u vodu, moe uzastopno deset puta udahnuti izvan povrine vodei izdahnuti u nJoJ, pluta na ledima, pliva bilo kojim nainom 10 - 25 metara uz disanje, unjem moeizroniti predmet u plitkoj vodi

4.STUPANJ - PLIVA POETNIK(ocjena 11) - ulazi u vodu skaui na noge, moe uzastopno udahnutivie od 10 puta izvan povrine vode i izdahnuti u njoj, pliva bilo kojim nacinom od 25 do 50 metara, odravase u vodi u okomitom poloaju vie od 10 sekundi, moe izroniti predmet s dna uronom na glavu u vodidubokoj do prsa

5.STUPANJ - PLIVA - ulazi u duboku vodu skokom na glavu, pliva 50 m (25 m prsno i 25 m ledno),

odrava se u vodi u okomitom poloaju samo rukama vie od 10 sekundi, moe izroniti predmet s dna

uronom na glavu, u vodi dubokoj preko glave- Nakon provjeravnja znanja plivanja za uenike neplivace slijedi programprivikavanja na vodu kojeg dijelimo

na :

rad na suhom

vjebe privikavanja na vodu

- Okvirni program poduke iz plivanja podrazumijeva rad nogama, povezvanje rada nogu s disanjem, radrukama, povezivanje rada ruku s disanjem, koordinacija bez disanja i s disanjem, ronjenje u duinu idubinu, skokovi na glavu te vjebe sigurnosti i snalaljivosti u vodi.

- Struktura sata plivanja jednaka je strukturi sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Poduka neplivaa iz niihrazreda osnovne kole traje 45 minuta. U uvodnom dijelu sata, radi psiholoke i fizioloke prilagodbe uenika,

primjenjuju se razliiti elementarni oblici kretanja hodanje i tranje u mjestu ili u kretanju, poskakivanjenaprijed, natrag, u stranu, na jenoj nozi i/ili elementarne igre. U pripremnom dijelu izvan vodeizvode se vjebeza velike grupe miica. Glavni A dio sataodrava se u vodi i poinje ponavljanjem vjezbe s prethodnog sata, azatim se postupno ue nove. Pritom se uenici upozoravaju na greke i u skladu sa svojim individualnimsposobnostima pokuavaju pravilno izvesti pojedini zadatak.U glavnom B dijeluna rasporedu su elementarnei tafetne elementarne igre. U zavrnom dijelu satamogu se organizirati elementarne igre niskog intenziteta,vjebe istezanja, vjezbe disanja i/ili razgovarati s uenicima o radu na satu.

7.1.4.1.

ULOGA UITELJA U PRIPREMI I ORGANIZACIJI PODUKE NEPLIVAA.

- Poduka iz plivanja uvjetuje kvalitetnu i temeljitu organizacijsku pripremu koja obuhvaa: prikupljanje potrebnih informacija i suradnju s ustanovom i/ili organizacijom koja dri poduku

informiranje roditelja o poduci iz plivanja

pripremanje uenika za poduku iz plivanja osobnu pripremu ucitelja

7.1.4.2. PRIPREMA UENIKA U NASTAVI TZK

- Na satu TZK uitelji mogu pripremati uenike za poduku iz plivanja pripremnim vjebama i u skladu s njihovimmogunostima pravilnim gibanjem u razliitom tempu. Pojedine vjebe imitacija su rada ruku u pojedinimtehnikama plivanja.

- Ovisno o klimatskim i prostornim uvjetima za poduku nakon pripremnih vjebi, neplivai trebaju izvoditi ivjebe istezanja.


9/20

- Vjebe imitacije pojedinih tehnika plivanja (rada nogu i ruku) mogu se obavljati u dvorani na strunjai, navedskoj klupici i/ili uz vedske ljestve. Nakon sto ucenici naue strukturu gibanja, kako bi im bilo zanimljivije,mogu vjebati uz poticajnu glazbu i/ili u razliitom tempu (pljesak, udaraljke i sl.) Osim navedenih primjerapripremnih vjebi, uenici tijekom nastave tjelesne i zdravstvene kulture mogu nauiti osnovnu tehniku skokana noge s povienja i upoznati elementarne igre i motorika gibanja za pojedinu tehniku plivanja.

- Vjebe za nogemogu se izvoditi uz vedske ljestve ili uz vedsku klupu. Uenici moraju lei na trbuh, licem seokrenuti prema tlu, ispruiti ruke i uhvatiti se za donju preku vedskih ljestvi i/ili za klupicu. Na uiteljev znakizmjenino izvode mala zanoenja desnom-lijevom u ritmu koji odreuje uitelj, isti se zadatak moe izvoditi i

leei na ledjima. Zadatke je potrebno izvoditi u brzem tempu s manje ponavljanja i uz odmor. Program podukeiz plivanja sadrava skok na noge u vodu s ruba plivalita ili s povienja.

- Kako bismo ih pripremili za skok u vodu s povienja, uenici na satima tjelesne i zdravstvene kulture moguskakati s povienja u dubinu. Da bi obavili ovaj zadatak, uenici moraju nauiti pravilnu tehniku odraza, poloajtijela u skoku i tehniku pravilnog doskoka uz demonstraciju amortizacije doskoka. Prije demonstracije, predlaese informirati uenike o fazama skoka i doskoka; na primjer, tijekom skoka s povienja vaan je pravilan zamahrukama iz zaruenja u predruenje pri emu treba zadrati uspravan poloaj trupa.

- Prijedlog vjezbi za skokove s povienja: skok na noge s pljeskom u uzruenju skok na noge u parovima

skok na noge iz hodanja

skok na noge iz laganong treeg koraka- Dio priprema za poduku iz plivanja ine i vjebe disanja. S obzirom na razvoj uenika i plitko disanje u toj dobi,

u nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture za uenike treeg razvojnog razdoblja predlau sevjebe dubokog disanja tijekom odmora i u zavrnom dijelu sata.

7.1.4.3. SMJERNICE SURADNJE UITELJA TIJEKOM PODUKE

- S obzirom na studijski program i kompetencije uitelja, predloena su dva oblika suradnje uitelja iji su ueniciukljueni u poduku iz plivanja i uitelja plivanja. Koji e biti odabran ovisi u uvjetima i mjestu poduke iz

plivanja, broju uenika i broju uitelja plivanja te vrsti izvannastavne aktivnosti u sklopu koje se organizira tapoduka. Vano je istaknuti da su u poduku iz plivanja ukljueni i uenici s teskoama u razvoju i da im je

potrebna struna pomo asistenta, a ako ga nemajuonda uitelja kojeg poznaju.- Predlaemo dva oblika suradnje:

poduku neplivaa u suradnji uitelja plivanja i razrednog uiteljapoduku neplivaa koju dri uitelj plivanja, a razredni je uitelj izvan bazena

- Prijedlog postupaka rada za razrednog uitelja u bazenu: voenje vjebi zagrijavanja i opih pripremnih vjebi izvan bazena upoznavanje ostalih voditelja s eventualnim zdravtsvenim teskoama i/ili ostalim problemima u razredu u suradnji s voditeljem na plivalitu svrstavanje uenika u homogene grupe s obzirom na njihova

motorika znanja, sposobnosti i interese pomo u izvedbi pripremnih vjebi u bazenu planiranje i provedba igara u vodi na satu poduke

nakon poduke organizira se odlazak uenika u garderobu prikupljanje i prenoenje povratnih informacija voditelju/ima o doivljajima i miljenjima uenika o

poduci iz plivanja

- Smjernice rada za razrednog uitelja izvan bazena: voenje vjebi zagrijavanja i opih pripremnih vjebi izvan bazena upoznavanje ostalih voditelja s eventualnim zdravstvenim teskoamai/ili ostalim problemima u razredu pomo izvan bazena u provedbi:

dodatnih pripremnih vjebi na suhom za uenike koji nisu dobro usvojili tehniku rada rukama inogama

pomo uenicima u sluaju da moraju izai iz bazena i otii u garderobu ili sanitarni vor poticanje uenika na zalaganje, pohvale onima koji se posebno trude i istiu radom i disciplinom ,

isticanje pojedinca kao primjera i sl.


10/20

organizacija odlaska uenika u svlaionicu nakon zavrene poduke prikupljanje i prenoenje povratnih informacija uitelju plivanja o doivljajima i zadovoljstvu

uenika

7.1.4.4.

PRAKTINI PRIMJERI PROGRAMSKIH SADRAJA U PODUCI NEPLIVAA

Programski sadrzaji privikavanja na vodu

-

Osnova za uvoenje uenika u poduku iz plivanja svrha vjebi navikavanja na vodu jest prilagoavanje uenikana novi specifini medij, pa se osim pripremnih vjebi predlau i zadatci koji e se izvoditi u vodi. Slijedeprimjeri motorikih zadataka koji se izvode u prvom kontaktu uenika s vodom, npr.skupljanje razliitihpredmeta u plitkoj vodi, prskanje

- Tko ce prije- u vodi dubokoj od 50 do 80 centimetara uenici na znak uitelja nastoje prijei na drugu stranubazena ili brzim hodanje stii do neke oznake i vratiti se.

- Kolo naokolo- u vodi do struka, stojei u krugu i dreci se za ruke, uenici u pratnji glazbe ili uz zadani ritamkreu na jednu stranu, a na uiteljev znak okreu se i u ritmu nastavljaju hodati na drugu stranu.

- ija e lopta biti bra svaki uenik ima pred sobom loptu te na znak uitelja, pokretima ruku gura vodu premanaprijed i nastoji loptu potisnuti prema drugoj strani bazena ili nekoj oznaci.

- Primjeri programskih sadraja uranjanja u vodu gledanje pod njompredlae se da uenici najprije zagrabe

dlanovima vodu i u nju urone lice, a zatim postupno uranjaju cijelo lice nastojei pritom imati otvorene oi.Sljedei zadatak je da iz uspravnog stava unu i urone u vodu. Dodatno se mogu postaviti predmeti koje euranjanjem podignuti s poda.

- Primjeri programskih sadraja za uvjebavanje disanja u vodi - uenike je potrebno upoznati s pravilnomtehnikom disanjaudah na usta, a izdah kroz nos i usta istodobno. Udah mora biti snaan i brz, a izdah sporiji.

- Vjebe plutanja na vodi, klizanja i kretanja u njoj - pravilan vodoravi poloaj tijela, tzv. Leanje na vodiosnovni je uvjet za plutanje, klizanje i kretanje prema naprijed te za svladavanje razliitih plivakih tehnika.Vjebe plutanja i klizanja uenici mogu izvoditi s pomou razliitih pomagala. Zadatak je da u vodoravnompoloaju snano udaraju nogama te da istodobno primjenjuju disanje.

- Osnovne smjernice poduke iz plivanja na raznim vodenim povrinama - osim na plivalitu, plivanje moemopoduavati i na raznim vodenim povrinama (jezerima, rijekama, moru) na mjestima gdje su ureena kupalita.Osnovni uvjeti za poduku na raznim vodenim povrinama jesu:

osiguravanje pristupa plivalitu zatita plivalita od jakog sunca i vjetra obiljeavanje plivalita nakon osiguravanja navedenih preduvjeta osiguravanje pomogala za spaavanjeprovjeravanje posebnosti pojedinih vodenih povrina

- Na kraju poduke iz plivanja provjerava se je li uenik nauio plivati, a provjera se temelji na sljedeim kriterijima:

Pliva poetnikskok u duboku vodu na noge, plivanje prozvoljnim nainom na udaljenost od 25 m, tako dase prvi dio dionice pliva u jednom smjeru do odreenog znaka, bez odmora ili hvatanja za okretite, a drugidio dionice natrag do mjesta ulaska u vodu

Plivaskok u duboku vodu na nogem plivanje proizvoljnim nalinom na udaljenost od 50 m tako da se prvidio dionice pliva u jednom smjeru do odreenog znaka bez odmora ili hvatanja za okretite, a drugi dio dionicenatrag do mjeta ulaska u vodu; prijelaz iz prsnog plivanja, preko okomitog poloaja u leno plivanje i obrnuto.

7.1.5. MIKROPAUZE U RAZREDU

- Provoenjem mikropauza u razredu uiteli mogu viestrukopridonijeti da uenici steknu naviku tjelesnogvjebanja, i to: omoguavanjem da osobno dobiju uvid u pozitivne uinke kratkoga aktivnog predaha na organizam i

raspoloenje utjecajem na stjecanje navike samoinicijativnih redovitih aktivnih stanki zbog dugotrajnog sjedenja tiiekom

kolovanja, to moe pridonijeti da uenici poslije organiziraju aktivne stanke i na radnome mjestu


11/20

stvaranjem pozitivnoga radnog ozraja u razredu nakon kratkoga aktivnog predaha- To se postie kvalitetnom komunikacijom uitelja i uenika te primjerenim dnevnim optereenjem u tjednom

rasporedu sati to podrazumijeva izmjenu rada i aktivnog odmora u vidu provoenja mikropauze od tri do petminuta. Mikropauze, nastavne stanke ili stanke tijekom nastave u razredu, oblik su aktivnog odmora koji

se primjenjuje da bi se smanjile posljedice umora.

- Mogu se izvoditi kad god uiteli kod uenika primijeti gubitak koncentracije, nedostatak suradnje na satu iznakove umora koji pridonose smanjenju radne sposobnosti.

- Na umor moeutjecati nekoliko imbenika:

dob uenika(to su uenici mlai ee su umorni) intenzitet rada na satu

dnevni raspored sati

uvjeti rada

subjektivni imbenici (zdravlje, tjelesna kondicija uenika, motiviranost za rad, prehrana, konzumiranjevode i drugo)

Obrazovna smjernica

- Odnosi se na informiranje uenika o ciljevima i uincima aktivnog odmora na organizam, osobito opozitivnim uincima tjelesnog vjebanla uz otvoreni prozor i pravilnu tehniku disanja.Osim toga vano jeuenike obavijestlti o pravilnorn poloaju tijela pri dugotrajnom sjedenju.Posebna praktina znanja primjerena

izvoenju mikropauze odnose se na upoznavanje raznolikih jednostavnih motorikih gibanjakoja se moguizvoditi uz radnu povrinu, u razliitimpoloaiima i uz upotrebu razliitih pomagala.


- Posebni programski postupci sadravaju razliita jednostavna motorika gibanja kojima pozitivno moemodjelovati na krvoilni i dini sustav. Mikropauza moe biti praena odgovarajuom glazbom umjerenogtempa radi poticanja uenika na tjelesno vjebanje te pozitivnog ozraja i raspoloenja.

Odgojna smjernica

- Isticati uenicima pozitivne uinke nakon vjebanja kao to su osjeaj zadovoljstva, oputenosti i veemotivacije za obavljanje ostalih dnevnih obaveza.


- Uitelj treba samostalno procijeniti u kojem je trenutku uenicima potrebna mikropauza, to znai da nijepropisano kada i koliko je puta potrebna u razredu.

- Tijekom mikropauze u razredu predlae se : otvoriti prozore ako to doputaju vremenski i sigurnosni uvjeti pripremiti prostor za vjebanje potreban za slobodno izvoenje pokreta pripremiti uenike

- Tijekom izvoenja mikropauze, odnosno planiranih opih prpremnih vjebi i vjebi istezanja, psoebnu pozornostpotrebno je usmjeriti na :

izbor vjebi primjerenosti tempa i dinamike primjerenost ponavljanja jedne vjebe s obzirom na njezinu kompleksnost poticanje uenika na pravilno disanje tijekom vjebanja primjenu razliitih kompleksa jednostavnih vjebi poticanje uenika na kreativnost

- uinkovite mikropauze u razredu tijekom kolske godine mogu znatno utjecati na krvoilni, dini i kretni sustavuenika, smanjenje napetosti, osjeaj zadovoljstva ...


12/20

7.2. DISLOCIRANE IZVANNASTAVNE KINEZIOLOKE AKTIVNOSTI

- Dislocirane izvannastavne aktivnosti obavaljaju se izvan kole prema nastavnom planu i programu, aprimjerene su uenicima niih razreda osnovne kole. U takve aktivnosti ubrajamo :pjeako planinarske rute,koturaljkanje, biciklizam, skijanje, klizanje....

7.2.1. PJEAKO PLANINARSKE RUTE

- Pjeako-planinarske ture za uenike niih razreda mogu biti poludnevne (vie primjerene uenicima prvograzreda), jednodnevne (za uenike drugoga i treeg razreda) i/ili viednevne (za uenike treega i etvrtograzreda). Takav boravak u prirodi moe se organizirati tijekom cijele kolske godine. Pjeaku turu u kojojuenici trebaju svladati nie uspone nazivamo pjeako-planinarskom.

- Pjeaenje i planinarenje omoguuje uenicima usavravanje razliitih kineziolokih sadraja, kao to je hodanjerazliitim tempom i razliitim tehnikama, penjanje, provlaenje, silaenje i sl.,u prirodnom okruenju.

- Pjeaka tura ima odreeni cilj, npr. odlazak u oblinji park ili povijesno mjesto u blizini kole, a cilj pjeako-planinarske ture je hodanje i penjanje na gorje i planine u blizini mjesta stanovanja i/ili nekoliko razliitihodredita ako traje vie dana.

-

Razlikujemo stacionarnu pjeako-planlnarsku turukoja je primjerenija uenicima treeg i etvrtog razredai tzv. transverzalu, tj. polazak s razliitih mjesta, noenje u oblinjim kolama i/ili planinarskim domovima.

Obrazovna smjernica

- Uenike moemo upoznati s osnovama planinarstva,terminolokim pojmovima, markacijama (oznaavanjima)i sportskim disciplinama koje su se razvile iz planinarstva kao to su alpinizam, sportsko penjanje, padobranskojedrenje, speleologija i zatita planinske prirode. Posebna praktina znanja usmjerena suna pripremu za duehodanje i svladavanje manjih uspona. Posebnu pozornost treba posvetitipravilnoj tehnici hodanja na ravnom

i usponima, te pri silaenju s padine (pobono kretanje, dijagonalno kretanje po velikim strminama,etveronono kretanje), pravilnom zaustavljanju, odravanju razmaka pri kretanju naprijed, osobito pri sputanjui sl. Uenike je vano informirati o pravilnom disanju i opim vjebama istezanja koje se mogu izvoditi tijekom

odmora.Kinantropoloka smjernica

- Posebni programski postupci povezani su s boravkom na svjeem zraku koji pridonosi razvoju krvoilnog idinog sustava. Potrebno je primjenjivati programske sadraje kojima moemo utjecati na razvoj tjelesne snagei izdrljivosti.

Odgojna smjernica

- Posebni odgojni programski postupci usmjereni su na upoznavanje uenika s pravilima ponapanja :pozdravljanje planinara, ouvanje flore i faune, hodanje po oznaenim stazama u koloni i dr. Slijede odgojniprogramski postupci usmjereni na razvoj osjeaja odgovornosti, samopouzdanja i upornosti te razumjevanja

razlika meu uenicima, razvoj tolerancije i osposobljavanje za timski rad.


- Priprema ovisi o njezinu cilju koji treba biti primjeren dobi i zdravstvenom stanju uenika. Izbor planine ovisi onjezinoj blizin, interesu uenika, prirodnim ljepotama, raznolikosti flore i faune...U organizaciju i provedbupjeako planinarske ture moemo ukljuiti planinarsko drutvo u blizini planinarskog odredita. Na poetkukolske godine, na sastanku, moemo reiroditeljima koju opremu moraju nabaviti, osobito obuu za pjeaenje.Radi kvalitetne pripreme uenika za viesatne aktivnosti, na satima TZK moe se izvoditi vie tzv. Situacijskihsadraja namijenjenih usavravanju biotikih motorikih znanja kao to su svladavanje prepreka, penjanje isilaenje...

- U suradnji s oblinjim planinarskim drutvima, vano je predvidjeti i prevenirati rizike koji mogu utjecati na

sigurnost uenika.


13/20

7.2.2. KOTURALJKANJE

- Koturaljkanje ubrjaamo u monostrukturalno ciklino kretanje kojeima pozitivne uinke na zdravlje i zbog togato je primjereno svim dobnim skupinama.

Obrazovna smjernica

- Od prvog koraka na koturaljkama vano je svladati pravilnu tehniku kako bi se prevenirale poetnike ozljede i

pad motivacije, korisne informacije za uenike i roditelje odnose se na opremu i osnovna pravila ponaanja nastazi i u prometu.- Pri kupnji novih koturaljki vrijede pravila kao i pri odabiru cipela, tj. kupuju se poslijepodne pazei na kvalitetu

materijala.

- Uenike je vano upoznati s osnovnim pravilima ponaanja u prometu te im napomenuti da : uvijek moraju nositi zatitnu opremu trebaju usavriti osnove kontrole brzine kretanja pravodobno se zaustaviti i promijeniti smjer kretanja

- Uenike je potrebno redovito upozoravati na prometnu regulaciju i znakove koji vrijede za sve sudionike uprometu na kolniku.


- To je aerobna tjelesna aktivnost koja omoguuje boravak na svjeem zraku i pozitivne uinke na cjelokupankrvoilni i dini sustav. Analiza strukture gibanja tijekom koturaljkanja potvruje utjecaj na sve primarnemotorike sposobnosti : koordinaciju, ravnoteu, gobljivost, izdrljivost, snagu i preciznost.

Odgojna smjernica

- Posebni odgojni programski postupci koji se odnose na koturaljkanje usmjereni su na sigurnost ostalih uenikana stazi za koturaljkanje i biciklizam. Kako je koturaljkanje uglavnom drutvena aktivnost, njime se razvija ibriga za drugu osobu i pomo u situacijama kada je potrebna. Koturaljkanje kao izvannastavna aktivnostuenika koji ne sudjeluju u kolskim sportovima pridonosi usvajanju navike kretanja i boravka na svjeemzraku.

7.2.2.1.

OSNOVNE PODUKE IZ KOTURALJKANJA

- Poduka iz koturaljkanja sadrava praktina motorika znanja o stavovima -osnovni stav, T-stav : desna nogaunutarnjim rubom postavljena je iza lijeve koja je okomita na desnu tako da petom dodirujemo polovinu stopala

desne noge, V-stav: kada se stranji dio stopala dodiruje, prednji dio je otvoren prema van; Astav :prednjidio rola postavljen je blizu, a stranji je otvoren prema van.

Padanje i ustajanje, vonja u osnovnom stavu i zaustavljanje

- Osnovni stav. Pravilno je zauzeti stav u kojemu su stopala ravna i irini kukova, koljena su malo pogrena ioputena. Ramena i ruke malo su ispred tijela tako da moemo periferno vidjeti obje ruke dok gledmao ravnonaprijed. Takav poloaj treba zadrati cijelo vrijeme jer pomicanje ruki i ruku unatrag moe uzrokovati pad.

-

Osnovni korak. Tipini rolerski korak s odreenim fazama. Za uinkovit i siguran korak naprijed potreban jeusklaen rad obiju nogu pri emu jedna slui za potporu i uspostavu ravnotee, a drugom se odguramonaprijed i u stranu. Tijekom svakog koraka mijenjaju se uloge potpore i odguravanja. Za poetnika je vano daruke dri mirno uz tijelo i malo naprijed. U sljedeoj fazi poinje s dunim i snanijim koracima.

- Pravodobno zaustavljanje vano je za sigurnost uenika. Poetnici bi trebali imati konicu na rolama ipotovati sljedee upute : zauzeti pripremnu poziciju za koenje, pogriti koljena, ruke i ramena dratimalo ispred tijela i taj poloaj pokuati zadrati tijekom koenja.

- T zaustavljanje : smatra se alternativnim nainom koenja pri emu treba pomaknuti jednu nogu malonaprijed u odnosu prema drugoj, okrenuti kraj jedne role vertikalno na stranji dio druge roleiza pete. Svi kotaina peti vertikalne role slue kao konice. Pri tom zaustavljanju, teina je na prednjoj nozi.

- Okret : nakon svladavanja rolerskog koraka i zaustavljanja, moemo poetnike upoznnati s osnovama A-

poluokreta i paralelnog poluokreta.A-poluokret poinjemo u irokom raskoraku tako da teinu prenesemo na


14/20


15/20

- zakon propisuje uvoenje prometnog odgoja u kole pa bi uenici s navrenih 9 godina mogli upravljati biciklomi samostalno se voziti cestom. Uenici koji nisu osposobljeni za upravljanje biciklom, s navrenih 9 godina moguse kretati samo u pratnji osoba u dobi od 16 godina. Na kraju poduke mogu se organiziratu natjecanja kako bi se

provjerile steene vjetine i promicla prometna kultura.

7.3. MEUPREDMETNEIZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI- Pojam meupredmetne aktivnosti istiu posebnost ove skupine izvannastavnih aktivnost, a odnosi se na

povezivanje veeg broja predmeta i suradnju vie uitelja u orgaizaciji i provedbi kolskih priredbi,kolskih izleta, zimoanja, ljetovanja i logorovanja.

7.3.1. KOLSKE PRIREDBE- One su vrsta izvannastavnih aktivnosti kojom uenici mogu na razliitim raznama pokazati svoja postignua i

rezultate redovitog rada tijekom kolske godine. Obino su povezane s proslavama vanih povijesnih i kulturnihdogaaja, dana kole ili grada, a s obzirom na tematsko obiljeje biraju se razliiti programski sadraji koji suesto kombinacija razlilitih odgojno obrazovnih podruja.

- Okvirni program kolske priredbe dogovara se ii predlae na poetku kolske godine, a ukljuuje ivrijeme i mjesto izvedbe, programske sadraje, plan aktivnosti, pripreme, odgovorne osobe i ostalesmjernice. Priprema kolske priredbe rezltat je timskog rada iji lanovi mogu biti svi zainteresirani uitelji ivoditelji pojedinih izannastavnih aktivnosti koji ele predstaviti svoj rad i postignua uenika. Trebalo bi biti to

vie uenika, zainteresiranih roditelja te osoba iz javnoga ivota koji su nekada pohaali tu kolu.- uenici se za taj nastup pripremaju tijekom cijele godine u skolopu redovitenastave ili izannastavnih aktivnosti.- U organizaciju i provedbu priredbe vano je ukljuiti to vie uenika koji mogu sudjelovati u svim segmentima

od prijedloga programa, informiranje, sudjelovanje u priredbi... Nakon priredbe predlae se prikupiti povratneinformacije od svih uenika koji su na bilo koji nain sudjelovali u priredbi i vrjednovati cjelokupni rad.

7.3.2. KOLSKI IZLET- Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, kola moe planiratu poludnevni ili cjelodnevni izlet u okolicu ili izvan

mjesta. U jednoj kolskoj godini najee se organiziraju dva kolska izleta.- Za svaki oblik aktivnosti kola je duna pripremiti detaljan program koji sadrava ciljeve, nain realizacije,

vremenik, trokovnik, nain financiranja i vrjednovanje te pismenu suglasnot roditelja.- Meupredmetna povezanost izleta ovisi o cilju i zadatcima te programskim sadrajima.

Obrazovna smjernica

- Posebna teorijska znanja trebala bi se stei na temelju plana i programa utemeljenoga na tematskojpoveznici vie predmeta usmjerenih na pripremu uenika na izlet i ostvarenje odreenih ciljeva izleta.

- Od posebnih motorikih znanja u planranju izleta, vano je uvrstitijednostavne kinezioloke aktivnostpremaNPP.

- U organizaciji izleta i planiranju kinezioloskih aktivnosti i sadrzaja, ucitelj treba posebnu pozornost posvetitisigurnosti ucenika i prevenciji od ozljeda.

Kinantropoloska smjernica

- Posebni programski postupci usmjereni su na informiranje ucenika o pravilnom druzenju tijekomdugotrajnog hodanja i pravilnom opterecenju kraljeznice ako se nosi torba ili naprtnjaca. Slijedi

informiranje ucenika o tome koliko je vazan kratki odmor u slucaju vecih napora i opce vjezbe opustanja i

relaksacije, zatim odgovarajuca prehrana i redovno pijenje vode, a sve kako bi se osigurala dovoljna kolicin

energije za cjelodnevne napore.

Odgojna smjernica

- Posebni odgojni programski postupci trebaju biti usmjereni na isticanje vaznosti meusobne potpore ipomoci u slucaju da je potrebna, osobito ucenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama integriranima

u redovitu nastavu. Osim toga mora se poticati timski rad i suradnja s uciteljima.


16/20


17/20


- U pripremi razlikujemo vise organizacijskih postupaka koje, s obzirom na vrijeme pripreme, mozemo podijeliti

na:

postupke pripreme zimovanja - 6 mjeseci prije odlaska

zavrsne pripremne postupkemjesec dana prije odlaska provedba zimovanja

Postupci sest mjeseci prije provedbe

- Programe zimovanja za ucenike u osnovnom obrazovanju mogu organizirati skole u suradnji s turistickim

agencijama, skolska sportska drustva, gradski sportski savezi te ostali subjekti s licenciranim i/ili vrednovanim

programima za takvu vrstu aktivnosti. Pri izboru zimovalista potrebno je uzeti u obzir udaljenost od prebivalista.

Naime mjesto gdje se zimuje ne bi trebalo biti udaljeno vise od 300 kilometara od mjesta stanovanja,

odnosno vise od cetiri do pet sati voznje. O ukupnoj cijeni i o specifikacijama pojedinih troskova

obavjestavamo sve zainteresirane roditelje i ucenike na prvom tematskom sastanku na kojem bi trebali biti i

strucni voditelji, predstavnici agencija i ostale odgovorne osobe.

- Osnovni preduvjeti koji pridonose kvalitetnoj organizaciji zimovanja odnose se na:

Raznovrsnost i atraktivnost sadrzaja

Postovanje interesa ucenika

Mogucnost ukljucivanja sto vise zainteresiranih ucenika u aktivnosti i sadrzaj

Izbor odredista koje osigurava kvalitetne uvjete i sigurnost ucenika

Dnevni raspored aktivnosti i sadrzaja koji treba biti prilagodjen dobi ucenika i prilagodjava se

vremenskim uvjetima

Ucitelji i voditelji pojedinih kinezioloskih sadrzaja trebaju biti strucno osposobljene osobe za rad s

ucenicima nizih razreda osnovne skole

Postupci mjesec dana prije odlaska na zimovanje

- S obzirom na infrastukturu zimovalista odredjuju se ostali sadrzaji u skladu sa zanimanjem ucenika. Osim

kinezioloskih sadrzaja mogu se organizirati edukativne tematske i kreativne radionice, zanimljiva

predavanja, odgovarajuci filmovi, drustveno-zabavne aktivnosti, natjecanje(npr. u plesu), priredbe u sklopu

kojih se predstavlja sirok spektar postignuca ucenika i dr.

Postupci i provedba

- Predlaze se da se pri izradi plana i programa zimovanja pozornost usmjeri na cilj i zadace koje zelimo

ostvariti, a nakon toga treba odrediti programske sadrzaje i aktivnosti te prijedlog aktivnosti u sklopu

tzv.plana B u slucaju loseg vremena i nemogucenosti boravka ucenika na otvorenome, a usmjerene su na

ostvarenje ocekivanih ciljeva i zadaca. Organizacijske postupke mozemo razlikovati i s obzirom na tijek

provedbe pojedinih aktivnosti i dijelimo ih u tri skupine:

Postupci pri dolasku ucenika

Postupci tijekom aktivnosti

Postupci pri odlasku ucenika

- U slucaju poduke iz skijanja, sanjkanja i klizanja potrebno je pobrinuti se za opremu sto danas nije veci problem.

U svaki planirani sadrzaj i aktivnost potrebno je ukljuciti sve zainteresirane ucenike. Ako svi uceniti nisu

zainteresirani za odredjeni sadrzaj, u planu i programu treba ponuditi alternativne aktivnosti primjerene njihovoj

dobi i interesu.

- Koliko ce trajati pojedina aktivnost ovisi ponajprije o dobi ucenika, njihovoj kondicijskoj pripremljenosti i

zdravlju, motivaciji i koncentraciji te o vremenskim uvjetima i opcenito o ozracju toga dana, odnosnu dijelu dana

kada su planirane odredjene aktivnosti.

- U planu i programu zimovanja izradjuje se plan odmora koji se prilagodjava s obzirom na vremenske uvjete na

terenu, raspolozenje ucenika na koje cesto moze negativno utjecati osjecaj hladnoce zbog umora, ili gladi

uzrokovana naporima i boravkom na svjezem zraku i sl. Poduka iz skijanja traje 7 dana i odrzava se dva puta

dnevno, osim cetvrtoga i posljednjeg dana kada se organizira samo prijepodne. Testiranje znanja obavlja se prvi

dan. Sanjkanje je vrlo omiljen oblik aktivnosti kojima pozitivno utjecemo na emocionalnu komponentu odnosno

na osjecaj zadovoljstva, a istodobnno na razvijanje motoricke sposobnosti i omogucuje stjecanje motorickih


18/20

znanja o kretanju na padini i zaustavljanju. Uvjet za sigurno i ugodno sanjkanje na zimovanju jest dovoljan broj

kvalitetnih i ispravnih saonica, uredjena staza s oznacenim mjestima za zaustavljanje i uz padinu prostor za

penjanje. Ucenike je potrebno upozoriti na opasnost zbog nedovoljnog razmaka izmadju sanjki tijekom spustanja

te spustanja niz padinu po istoj stazi i zaustavljanju na mjestima koja za to nisu predviena.

- Osnove poduke iz sanjkanja - Skijaska oprema, obuvanje i skidanje, cuvanje i spremanje opreme. Elementi

skijaske tehnike na ravnome: skijaski stav, kretanje i okretanje na ravnom, klizacki korak(bez stapova i sa njima).

Penjanje i okretanje na padini, padanje i podizanje, spust ravno, spust koso, zavoj prema brijegu, elementi pluzne

tehnike skijanja: pluzenje ravno, pluzni zavoj, pluzni luk, otklizavanje, osnovni zavoj, osnovno siroko vijuganje

- Osnove poduke iz klizanja- Obuvanje i vezivanje klizaljki, hodanje na podlozi i izvan klizalista, osnovni stav-

stopala su paralelna i rastavljena, noge lagano savijene, pretkloniti malo naprijed, priruciti opusteno u laktovima,

pogled usmjeriti prema naprijed. Dolazak na led padanje i podizanje, hodanje po ledu uz ogradu, vjezbehodanja po leduhodanje i klizanje, tehnika zaustavljanja, tehnika rada ruku i nogu, klizanje naprijed i natrag,okretim preskoci i skokovi.

7.3.4. LJETOVANJE


-Tijekom nastave tjelesne i zdravstvene kulture informiramo ucenike o vaznosti kondicijske pripremljenosti iutjecaju na zdravlje i imunitet, kako bismo ih sto bolje pripremili za programske sadrzaje na ljetovanju.

Primjenom raznovrsnih kinezioloskih sadrzaja mozemo utjecati na razvoj pojedinih motorickih i funkcionalnih

sposobnosti ucenika.

Odgojna smjernica

- Odgojni programski postupci na ljetovanju odnose se na poznavanje i postivanje kucnog reda u odmaralistu

i na uredjenim kupalistima te ostaloj infrastrukturi planiranoj za pojedine aktivnosti i sadrzaju za

ucenike. Visednevni boravak ucenika bez roditelja pridonosi poticanju samostalnosti i razvoju

samopouzdanja. Ljetovanje se obicno organizira u manjim i/ili vecim skupinama ucenika razlicitog spola i

dobi, sto moze pridonijeti razvoju adaptabilnih sposobnosti, odnosno vecoj toleranciji i postovanju razlika u

osobinama i sposobnostima izmedju ucenika, a povezano i razvoju samokontrole i brige za druge.


- Ljetovanje mogu samostalno, ili u suradnji s agencijama , organizirati skole i skolska sportska drustva. Pri izboru

ljetovalista potrebno jeobratiti pozornost na klimatske uvjete, udaljenost od mjesta stanovanja i mogucnost

prijevoza, zatim treba utvrditi kvalitetu smjestaja i potrebnu infrastrukturu za provedbu planiranih aktivnosti i

sadrzaja, raspitati se kakva je prehrana i zdravstvena zastita te doznati termine ljetovanja izvan turisticke sezone

kada su cijene povoljnije.


- Kvalitetna i pravodobna organizacija ljetovanja pridonosi boljem ostvarivanju ciljeva i ocekivanih rezultata.

Nakon toga treba organizirati sastanak za sve zainteresirane roditelje i ucenike na kojem ce biti nazocno istrucno vodstvo.

- U drugoj fazi pripreme su organizacija i osiguravanje sigurno prijevoza, utvrdjivanje zanimanja ucenika

za pojedine aktivnosti i sadrzaje, pripreme pomagala i rekvizita ako ih nema u objektu u kojem se planira

ljetovati, odredjivanje termina ljetovanja i skupina ako je velik interes ucenika, imenovanje strucnog

osoblja za pojedine aktivnosti i sadrzaje, popis opreme koju je pozeljno ponijeti, prijedlog o minimalnom

dzeparcu i dr.

Postupci mjesec dana prije provedbe

- Potrebno je odrzati jos jedan sastanak mjesec dana prije odlaska kako bi se roditeljima ostavio dovljno vremena

za nabavu opreme. Paralelno s izradom pripreme ljetovanja razradjuje se i organizacija rada.

-U dijelu koji se odnosi na programske kinezioloske sadrzaje, vazno je:


19/20

Izabrati kinezioloske sadrzaje i aktivnosti prema interesu ucenika i uvjetima u ljetovalistu

Organizirati planirane kinezioloske sadrzaje i aktivnosti tako da mogu sudjelovati svi ucenici

Pri realizaciji planiranih programskih kinezioloskih sadrzaja usmjeriti se na ravnomjeran odnos

programskih sadrzaja koji se provode zbog odmora i zabeve u odnosu prema programskim sadrzajima

koji omogucju ucenicima usvajanje novih motorickih znanja i vjestina.

- Analize dosadasnjih programa rada na ljetovanju sadrzavaju ponudu razlicitih sadrzaja i aktivnosti, a

najzatupljenije su kinezioloske aktivnosti i sadrzaj uz vodu i u njoj, na vanjskim sportskim igralistima i u prirodi

te drustveno-zabavne aktivnosti.

Postupci i provedba

- Postupci pri dolasku ucenika na ljetovanje usmjereni su na njihovo informiranje o kucnom redu i obvezama

od obveznog ustajanja do aktivnog sudjelovanja u dnevnim planiranim sadrzajima i aktivnostima.- Za ucenike nizih razreda osnovnog obrazovanja, u plan i program ljetovanja predlaze se uvrstiti izbot

sljedecih programskih sadrzaja:

prirodni oblici kretanja na plazi i u plicaku

igre u vodi

poduka neplivaca

poduka plivaca pravilnim tehnikama plivanja i skokovima u vodu

poduka iz ronjenja, jedrenja i veslanja

natjecanja, npr.skokovi u vodu osnove spasavanja utopljenika i pruzanje prve pomoci

- Tako se mogu organizirati elementarne, stafetske, momcadske i sportkse igrem natjecanja izmedju grupa i/ili

skola te ostale aktivnosti i sadrzaji zastupljeni u svakodnevnoj igri ucenika; preskakanje vijace, gumi-gumi, igra

skolice i dr.

Postupci pri odlasku s ljetovanja

- Drugi postupci odnose se na aktivnosti posljednjih dana ljetovanja u sklopu kojih se predlaze organizirati

vrednovanje rada u obliku provjere motorickih znanja, organizacije zavrsnih natjecanja, likovnog i pisanog

izricaja, izrade plakata ucenika, prikupljanja fotodokumentacije i sl.

- Strucno vodstvo koje je sudjelovalo u provedbi pojedinih programskih sadrzaja trebalo bi napisati izvjesce u

kojemu se navode podatci o broju ucenika, programu, realizaciji ciljeva i zadaca, isticu se prijedlozi o potrebnimizmjenama programa te o postignucima ucenika koji su sudjelovali u pojedinim aktivnostima.

7.3.5. LOGOROVANJE

- Logorovanje je izvannastavna aktivnost koju obiljezava visednevni organizirani boravak u prirodi u

ljetnim mjesecima. Osnovna svrha je upoznati ucenike sa zivotom u prirodi, prirodnim bogatstvima, vaznosti

ocuvanja cistog okolisa i ostalih ekoloskih aktivnosti koje pridonose dugorocnom ocuvanju,a utjecu na

covjekovo zdravlje i kvalitetu zivota. Obicno traje od 7 do 20 dana, a najcesce ga organiziraju izvidjacka drustva

i/ili savezi koji u pojedinim skolama, gdje postoji interes ucenika, osnivaju skautske podruznice. Logorovanje je

medjupredmetna izvannastavna aktivnost te tijekom skolske godine zahtijeva pripremu ucenika.

Obrazovna smjernica

- Posebna teorijska znanja odnose se na poznavanje zivota u prirodi-cuvanje prirode, orijentacija i kretanje

u prirodi, tehnika logorovanja, poznavnje biljnoga i zivotinjskog svijeta, osnove meteorologije i zastita od

nepogoda.Od posebnih prakticnih znanja ucenici primjenjuju vec usvojena bioticka motoricka znanja u novom,

prirodnom okruzju, kao sto su svladavanje prirodnih prepreka i dugotrajno hodanje. Programskim sadrzajima

kojima ucenici usavrsavaju bioticka motoricka znanja medjupovezno utjecemo na razvoj koordinacije,

ravnoteze, gibljivosti, izdrzljivosti i snage.


- Od posebnih programskih postupaka za logorovanje, vrlo je vazno informiranje i poticanje ucenika na

redovitu higijenu tijela s obzirom na specificne uvjete. Ovo je prigoda da ucenici upoznaju i prakticno


20/20

uvjezbaju osnove prve pomoci, osobito za najcesce situacije, kao sto su imobilizacija, prva pomoc u slucaju

opeklina, ubodi kukaca, preventivne zastite i pregled tijela zbog eventualnog uboda krpelja i dr.

Odgojna smjernica

- Od ostalih posebnih odgojnih programskih postupaka, s obzirom na posebnosti logorovanja i visednevnog

boravka u prirodi, isticemo poticanje samostalnosti ucenika, razvoj osobnosti u novom okruzenju, socijalnu

komunikaciju, upoznavanje timskog rada i preuzimanje odgovornosti, medjusobnu potporu i

razumijevanje ucenika, fair play igru i dr.


- Logorovanje treba poceti planirati na pocetku skolske godine kako bi se postupno obavile planirane

pripreme i kvalitetno realizirao planirani program. Nakon suglasnosti ravnatelja moze se poceti s izradom

plana i programa koji obuhvaca aktivnosti u vezi s pripremom logorovanja; definiranje ciljeva i zadaca,

organizacija logorovanja, mjesto i trajanje, nacin logoravanje, potrebna oprema i sl.

- Osnovni ciljevi logorovanja:

edukacija sudionika o boravku u prirodi

razvoj ekoloske svijesti

poticanje timskog rada, zajednistva i prijateljstva

stjecanje znanja i razvoj sposobnosti i vjestina potrebnih za dugotrajniji boravak u priroddi izbjegavajuci

koristenje civilizacijskih pogodnosti

Postupci mjesec dana prije provedbe

- Najvaznije aktivnosti mjesec dana prije odlaska na logorovanje su izrada plana i programa rada za svaki dan

proveden u prirodi. Na logorovanju se prpvode raznovrsni programski sadrzaji, a najcesce su zastupljeni:

jutarnje podizanje zastave i spustanje navecer

svakodnevno jutarnje tjelesno vjezbanje

redovito uredjivanje satora

predavanje o temi prezivljavanja u prirodi, osnove ekologije, meteorologije,speleologije i dr.

edukativne radionice o izvidjackim vjestinama; orijentacija pomocu kompasa, paljenje logorske vatre,

izrada zaklona, vezanje cvorova, upoznavnje samoniklog jestivog i otrovnog bilja

radionice o zivotinjskom i biljnom svijetu tog kraja razlicita dezurstva poput povremenih poslova u kuhinji i sl.

Postupci i provedba

- Provedba programskih sadrzaja temelji se na vec utvrdjenom programu rada za svaki dan logorovanja,

no moguce su izmjene zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i sl.

- Posljednji dan logorovanja, nakon smotre i podizanja zastave, namijenjen je vrednovanju postignuca.

Sudionicima logorovanja mogu se dodijeliti priznanja za sudjelovanje i posebna priznanja onima koji su se

posebni isticali i pobijedili na natjecanjima, npr.u kvizu znanja, novim skautskim vjestinama i sl.

- Ovisno o povratku, potrebno je pripremiti plan odlaska, no prije toga potrebno je pospremiti i zatvoriti

logor. Voditelji logora moraju pripremiti zavrsni izvjestaj o provedenim sadrzajima, realizaciji ciljeva i

ocekivanim rezultatima.- Prije odlaska sudionici logorovanja mogu pripremiti fotografije, crteze, literarne radove, rezultate sa sportskih

natjecanja i drustvenih igara kojima se moze dokumentirati izvjesce. Navedeni se materijal moze iskoristit za

izradu plakata za oglasne ploce te istodobno kao promidzbeni materijal za poticanje ucenika za pripremu i

odlazak na logorovanje sljedece skolske godine.

Documents

izvannastavne i izvanškolske kineziološjke aktivnosti - skripta prema Caput _ Jogunica