Izrada interaktivne biciklističke karte grada Zagreba · PDF filePoslončec-Petrić na savjetima i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada. ... jednostavan način pristupi podacima

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Zavod za kartografiju i fotogrametriju

Josipa Pavišić

Izrada interaktivne biciklističke karte grada Zagreba

Diplomski rad

Zagreb, veljača 2014.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

ZAVOD ZA KARTOGRAFIJU I FOTOGRAMETRIJU

Katedra za kartografiju

I. Autor

Ime i prezime: Josipa Pavišić

Datum i mjesto rođenja: 3. listopada 1988., Zagreb

II. Diplomski rad

Naslov: Izrada interaktivne biciklističke karte grada Zagreba

Mentor: prof. dr.sc. Stanislav Frangeš

Komentorica/voditeljica: dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 29. siječnja 2013.

Datum obrane: 24. veljače 2014.

Sustav povjerenstva pred kojim je branjen rad: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

doc. dr. sc. Robert Župan

Diplomski rad – usmjerenje geoinformatika

Studentica: Josipa Pavišić

Naslov diplomskog rada:


U radu treba obraditi:

– osnovne pojmove kartografije

– osnove o biciklističkoj infrastrukturi i zakonskim regulativama

– prikupljanje i obradu podataka

– izradu interaktivne karte

Mentor: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

Komentorica/voditeljica: dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Zagreb, 3.veljače 2014.

Zahvala:

U prvom redu zahvaljujem se svojim roditeljima koji su mi pružili sve u životu i omogućili

školovanje te bili oslonac tokom cijelog studija.

Zahvaljujem se svim svojim prijateljima, posebno Idi Pavlić, Luki Prosenici, Luki Jakovčevu i

Marijanu Dajaku koji su mi ispunili najljepše dane studiranja i s kojima sam provela

nezaboravne trenutke.

Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu i komentorici i voditeljici dr. sc. Vesni

Poslončec-Petrić na savjetima i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada.


Sažetak:

Ovaj diplomski rad prikazuje prikupljanje i obradu podataka u svrhu izrade interaktivne

biciklističke karte grada Zagreba. Rad se sastoji od dva dijela, teoretskog i praktičnog. U

teoretskom dijelu opisane su osnove kartografije i web kartografije te neki biciklistički pojmovi

i zakoni kao i programski paketi koji su se koristili tijekom izrade karte. Praktični dio čini opis

same izrade karte s detaljnim koracima kako se od „sirovih“ podataka došlo do interaktivne

karte.

Ključne riječi:

Interaktivna karta, biciklistička karta, grad Zagreb

Creating interactive cycling map of city Zagreb

Abstract:

This Master thesis shows the collection and processing of data in order to develop interactive

cycling map of the city of Zagreb. The Master thesis consists of two parts, theoretical and

practical. In the theoretical part describes the basics of cartography and web cartography and

some cycling concepts and laws as well as the software packages that were used during the

production of maps. The practical part contains a description of the preparation of maps

detailing the steps from the raw data to interactive maps.

Key words:

Interactive map, cycling map, city of Zagreb

SADRŽAJ:

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. KARTOGRAFIJA .................................................................................................................. 2

2.1. Definicija i podjela kartografije i karata .......................................................................... 2

2.2. Web kartografija .............................................................................................................. 4

2.3. Prednosti i nedostaci interaktivnih karata ........................................................................ 6

3. BICIKLISTIČKA INFRASTRUKTURA U GRADU ZAGREBU ....................................... 8

3.1. Pravna regulativa – zakonske obveze .............................................................................. 8

3.2. Osnovni pojmovi ........................................................................................................... 11

3.3. Planovi – razvoj biciklističkog prometa u gradu Zagrebu ............................................. 14

4. IZRADA INTERAKTIVNE BICIKLISTIČKE KARTE GRADA ZAGREBA ................. 15

4.1. Uvod .............................................................................................................................. 15

4.2. Prikupljanje tematskog sadržaja .................................................................................... 17

4.3. Postupak izrade karte ..................................................................................................... 17

4.3.1. Izbor programa ........................................................................................................ 17

4.3.1.1. PostrgreSql/PostGis baza ................................................................................. 18

4.3.1.2. QGIS ................................................................................................................. 19

4.3.1.3. TILEMILL ....................................................................................................... 20

4.3.2. Izrada karte .............................................................................................................. 25

Popis literature .......................................................................................................................... 39

Popis slika ................................................................................................................................ 41

Prilozi ....................................................................................................................................... 42

Josipa Pavišić Izrada interaktivne biciklističke karte grada

Zagreba

1

1. UVOD

Predmet ovog diplomskog rada je biciklistička karta grada Zagreba. S obzirom da ne postoji

karta koja objedinjuje isključivo biciklistički sadržaj na jednom mjestu, a pritom da je i

interaktivna, izrada iste omogućuje pregled svih informacija koje su jednom biciklistu ili

cikloturistu neophodne pri obilasku grada ili običnom čovjeku pri traženju osnovnih

informacija na jednom mjestu.

Ovaj diplomski rad može se podjeliti u dva dijela: teoretski i praktični dio. U teoretskom dijelu

opisane su osnovne teoretske postavke kako klasične, analogne kartografije tako i digitalne i

web kartografije. Opisani su i osnovni pojmovi vezani za bicikl, infrastrukturu kao i zakonske

regulative. U praktičnom dijelu diplomskog rada objašnjeni su računalni programi koji su

korišteni prilikom izrade kartografskog prikaza, kao i sam tijek izrade te konačno prikaz

završnog proizvoda.

Korišteni podaci preuzeti su sa OpenStreetMap-a, projekta virtualne zajednice s ciljem

stvaranja slobodne, svima dostupne karte koju svatko može sam i dorađivati. Veliki dio

podataka potrebnih za ovu kartu već je postojao, međutim neke podatke trebalo je ažurirati ili

dodati. Objekti koji predstavljaju kompletnu kartu, osim označenih biciklističkih staza su i

dućani, servisi, mjesta za parkiranje bicikala i sustav javnih bicikala (Nextbike). Interaktivnost

karte očituje se u dodatnim informacijama koje se pojave prelaskom kursora preko određenog

objekta.

Ova tema je svjesno odabrana kako bi dodatno proširila prethodna teorijska znanja koja bi

mogla biti od velikog značenja u daljnjem radu.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Karta


Zagreba

2

2. KARTOGRAFIJA

2.1. Definicija i podjela kartografije i karata

Kartografija

Kako bismo mogli pojmiti i razumjeti značenje digitalne i web kartografije te interaktivne karte

i biti upućeni u njihov razvoj i korištenje, prvo moramo definirati kartografiju kao znanstvenu

disciplinu i upoznati se s nekim općim pojmovima vezanim za analognu kartografiju.

Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom

prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome

se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada i

položajna određenost u datom sustavu. Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem,

izradom, promicanjem i proučavanjem karata (ICA, 1995) (URL-8).

Kartografija je staro umijeće, vještina, struka, ali riječ kartografija prvi se put pojavljuje uz

riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine.

Kao pojam za znanstvenu djelatnost prvi ju je upotrijebio povjesničar geografije M. F.

Desantarem 1839. godine. Kartografija je sve do 19. st. bila gotovo isključivo u okrilju

geografije, jer su geografska otkrića bila poticaji za razvoj. Od 15. st. pravi poticaj dolazi od

matematike, osobito za teoriju kartografskih projekcija. Idući poticaj je od strane geodezije kao

primjenjene matematičke discipline, osobito kao geodetska osnova teorije izohipsi. U geodeziji

je kartografski prikaz krajnji rezultat rada.

Kartografija se od geografije i geodezije razlikuje po objektu istraživanja. Objekt istraživanja

geografije je izgled, sadržaj i značenje pojedinih dijelova površine Zemlje. Objekt istraživanja

geodezije je izmjera Zemlje. Objekt istraživanja kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti

u grafički prikaz u ravnini. To znači da su objekt istraživanja kartografije pronalaženje

najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza, kako bi taj prikaz ili znakovni model

određenih vanjskih i unutrašnjih obilježja prostorno vezanih i položajno određenih objekata bio

takav da kod korisnika može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti. Kartografiju

možemo podijeliti na različite načine, ovisno o prirodi podjele koja se zahtijeva. Sukladno tome

razlikujemo podjelu prema objektu prikaza (topografska i tematska kartografija), prema

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kartografski_prikaz&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zemljopisne_karte

http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografija

http://hr.wikipedia.org/wiki/1576

http://hr.wikipedia.org/wiki/Geodezija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Izohipsa

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kartografika


Zagreba

3

metodama izrade (klasična i digitalna kartografija), i prema namjeni (vojna i civilna

kartografija) (Frangeš, 2008/09).

Karta

Za kartu postoji više definicija. Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen

kartografski prikaz površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i

objekata povezanih s tim površinama, prema Višejezičnom kartografskom rječniku (Borčić i

dr., 1977).

Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva,

nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od

prvorazredne važnosti. Definicija je usvojena na konferenciji Međunarodnog kartografskog

društva 1995. godine. Temeljna podjela geografskih karata je na topografske i tematske.

Topografska karta je opća geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama

prikazanog područja, koje se odnose na naselja, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa

Zemlje i granice teritorijalnih područja, sve dopunjeno opisom karte. Svi navedeni objekti

(reljef, vode, vegetacija, prometnice, naselja i granice) prikazuju se na topografskoj karti s

jednakom važnošću. Topografske karte služe za informiranje i orijentiranje te za izvođenje

drugih karata (Frangeš, 2008/09).

Tematske karte su kartografski prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i društvenog

(gospodarskog, socijalnog i kulturnog) područja, koje su neposredno vezane za prostor.

Tematska karta je karta na kojoj su jedan ili više općegeografskih objekata (naselja, prometnice,

reljef, vode, vegetacija i područja) ili neki drugi objekti posebno istaknuti i prikazani s

posebnom važnošću. Neke od današnjih tematskih karata u Republici Hrvatskoj jesu: pomorske

navigacijske karte, zrakoplovne navigacijske karte, školske karte, planovi gradova, izletničke

karte (intenzivno izdavanje planinarskih, izletničkih i auto-karata širom Republike Hrvatske) i

prostorni planovi (intenzivno izdavanje širom Republike Hrvatske). Kao okosnica za izradu

tematske karte služi temeljna karta, topografska karta s pojednostavljenim sadržajem.

Osnovna karta nastaje kao rezultat neposredne geodetske izmjere topografskih objekata,

odnosno opažanja, mjerenja ili prikupljanja podataka o tematskim objektima. One su izvorne

karte za izradu izvedenih karata (Frangeš, 2008/09).


Zagreba

4

Karta je medij za pohranu i prijenos informacija (ali to su i tekstovne publikacije, radio, TV,

internet). Na njoj se mogu na najbolji način, istodobno:

- prikazati prostorni odnosi objekata

- izvesti mjerenja položaja, duljina, površina objekata

- stvoriti predodžbu o prostoru na temelju znakovnog modela.

Svojstva karte su:

- prostornost, mjerljivost, modelnost, točnost, cjelovitost, estetičnost.

Primjenom digitalne tehnologije u kartografiji pojavilo se mnogo kartografskih proizvoda (npr.

slike na zaslonima monitora, digitalni modeli reljefa …) koji izlaze izvan uobičajenih okvira

karte kao trajnog produkta na papiru. Postoje realne i virtualne karte. Odlučujuće karakteristike

koje razlikuju realne od virtualnih karata su vidljivost i opipljivost. Konvencionalni

kartografski prikazi (npr. listovi karata, atlasi, globusi) izrađeni su na opipljivom materijalu pa

ih nazivamo realnim kartama. Ostali kartografski prikazi kojima nedostaje jedna ili obje

karakteristike nazivamo virtualnim kartama (npr. slika na zaslonu monitora, digitalna

memorija, i sl.) (Frangeš, 2008/09).

2.2. Web kartografija

Web kartografija je moderan pristup kartografiji koji olakšava pristup i manipulaciju

geoprostornih podataka putem interneta, a web karta je digitalna karta objavljena na webu.

Internet je međunarodna računalna mreža koja uz veliki broj računala čini i opći skup podataka,

informacijskih procesa i ljudi koji te podatke daju ili ih upotrebljavaju. Sačinjen je od mnogo

nacionalnih mreža, pruža neizmjeran opći potencijal obavijesti, znanja, načina komunikacije i

suradnju ljudi iz svih krajeva svijeta (Meter i dr., 1995).

Web je jedna od najzanimljivijih mrežnih usluga. Omogućava svakome tko ima pristup

internetu da svoje podatke predoči drugima na zanimljiv i oku ugodan način ili da na

jednostavan način pristupi podacima koje netko drugi nudi. Kao i većina drugih internetska

usluga i web se temelji na korisničko-poslužiteljskom modelu, pri čemu se korisnički programi

za web nazivaju preglednici (browseri). Ono što je učinilo web popularnim bilo je njegovo

grafičko sučelje. Web omogućava svakom korisniku interneta da pristupi bilo kojem podatku


Zagreba

5

spremljenom na mreži bez poznavanja načina na koji se ti podaci prenose i spremaju (Frančula

i Tutić, 2002).

Karte se često primjenjuju kao sučelja za druge informacije na internetu. Mogu biti

upotrijebljene samo kao vizualni putokaz, kao način priopćavanja informacija ili kao primjer

mnogim različitim vrstama dostupnih karata. Kako se razvija internetska tehnologija, tako će

se razvijati i načini na koje se karte mogu isporučiti i upotrijebiti; npr. upotreba animacije i

interaktivno uključivanje i isključivanje slojeva karte pružaju dinamičnije mogućnosti za

prikazivanje karata u rasterskom i vektorskom obliku te interakcije korisnika informacije na

webu.

Web karte dijele se u dvije osnovne skupine:

1. statične (prikaz na zaslonu nije promjenjiv)

2. dinamične (prikaz na zaslonu je promjenjiv).

U obje skupine mogu se izdvojiti one kod kojih postoji samo mogućnost gledanja karte ili one

kod kojih je moguć neki oblik interakcije s kartom. Slika 1 prikazuje shematski prikaz podjele

karata na webu.

Slika 1: Shematski prikaz podjele web karata

Statične karte samo s mogućnošću gledanja najčešće su od svih digitalnih karata i vrlo su često

zapravo analogne karte pretvorene skeniranjem u digitalni oblik. To je ujedno i njihov najveći

nedostatak jer je gustoća informacija vrlo velika i stoga mogu biti nečitljive. Poželjno ih je

WEB KARTA

STATIČNA

MOGUĆNOST SAMO GLEDANJA

(view only)

INTERAKTIVNO SUČELJE I/ILI SADRŽAJ

(clickable)

DINAMIČNA

MOGUĆNOST SAMO GLEDANJA

(view only)

INTERAKTIVNO SUČELJE I/ILI SADRŽAJ

(clickable)


Zagreba

6

koristiti za prikaz raritetnih karata koje bi inače korisnicima bile teško dostupne ili pak za brzo

i jednostavno pružanje prostornih informacija sadržanih na analognoj karti (npr. skenirane

turističke karte).

Kod interaktivnih statičnih karata korisnik ima mogućnost pokretanja svojevrsnih radnji

pritiskom na kartu (ili neki njezin dio) ili pak prelaskom kursora miša preko karte. Ta aktivnost

donosi neke nove informacije – otvara nam se prozorčić s dodatnim informacijama o dijelu

preko kojega smo prešli kursorom miša. Interaktivnost kod tih karata očituje se na više načina:

a) pristup nekim novim sadržajima – veza na neku drugu web stranicu

b) mogućnost promjene mjerila (zumiranja) ili pomicanja karte (pan)

c) definiranja kartografskog sadržaja isključivanjem i uključivanjem različitih slojeva.

Dinamične karte samo s mogućnošću gledanja su digitalne karte koje sadržaj vizualiziraju

putem animacija. Korisne su za prikazivanje određenog tematskog sadržaja i procesa koji imaju

vremensko obilježje pa se stoga često koriste za izradu karata u meteorologiji, npr. karte

naoblake i kretanja zračnih masa. Opću geografsku podlogu čini satelitska karta, a animacijom

je prikazano kretanje naoblake u određenom vremenskom razdoblju.

Interaktivne digitalne karte ne susreću se često na internetu ili drugim medijima. Za njihovu

izradu koriste se tehnologije Java, JavaScript ili pak „virtual environments“ u VRML-u ili

QuickTimeVR-u. Posebno su pogodne za vizualizaciju trodimenzionalnih podataka jer nude

mogućnost definiranja putanje, kao i odluka o smjeru i visinama. One također mijenjaju sadržaj

na korisnikov zahtjev, pružaju generiranje pravokutne mreže ili mreže meridijana i paralela na

karti koju stvaramo, omogućuju umetanje detaljne karte u kartu sitnijeg mjerila te stvaranje

datoteke za kvalitetan tisak direktno iz web preglednika.

2.3. Prednosti i nedostaci interaktivnih karata

Interaktivne internetske karte evoluiraju u kartografski prikaz kakav do sada nismo vidjeli. One

imaju veliki potencijal u odnosu na analogne papirne karte. Na internetu se mogu naći razne


Zagreba

7

vrste takvih karata, a bolje su one koje korisniku pružaju više kvalitetnih informacija, uz njihovo

brzo pretraživanje.

U posljednje vrijeme trendovi u kartografiji se mijenjaju. Prezentacija prostornih kartografskih

podataka postala je vrlo popularna na internetu. Najčešće se upotrebljavaju statične rasterske

slike za kartografsku vizualizaciju. Pojam interaktivne internetske karte ulazi u područje

multimedijalne kartografije, koja se počela razvijati s razvojem računalnih tehnologija.

Internetska karta omogućava prijenos karte putem računalne mreže. Internet kao medij za

prijenos i razmjenu informacija ima velik utjecaj na metode digitalne kartografije, a posebno

na interaktivne metode prikazivanja karata. Nekada se govorilo o prelasku iz tradicionalnih ili

klasičnih metoda izrade karata na digitalnu izradu karte koja je izvođena i još uvijek se izvodi

na računalu, a sada se takva koncepcija proširuje na tzv. tele-kartografiju koja ima sljedeće

osobine:

- prijenos na daljinu

- isporuka na zahtjev

- interaktivnost

- mogućnost izbora informacija prikazanih na računalnoj karti.

Osim takvih temeljnih zahtjeva, treba pažnju posebno obratiti prema jednostavnoj interakciji s

korisnikom. Sve funkcije na takvoj karti (uvećanje, smanjenje, pomicanje i sl.) trebaju biti

podržane uz njihovu jednostavnu i intuitivnu upotrebu, kao i dodatne informacije o pojedinom

kartografskom objektu na zahtjev korisnika.

Korisnik mora imati mogućnost mijenjanja i odabiranja prikazanih objekata, te uvida u njihova

svojstva. Karta treba biti usmjerena i oblikovana prema profilu korisnika i prema njegovim

interesima. Podaci koji se pokazuju na takvoj karti mogu biti statični ili dinamični.

Najjednostavniji način prikaza prostornih podataka na internetu je unos rasterske datoteke

unutar internetske HTML stranice. Prednost upotrebe rasterskih slika unutar HTML stranica je

u njihovoj jednostavnosti i ekonomičnosti. Svaki internetski pretraživač može prikazati takvu

stranicu s interaktivnom internetskom stranicom, ali nedostatak je u ograničenoj interakciji s

korisnikom. Skuplji sustavi koji se sastoje od internetskog pretraživača s jedne strane i

kartografskog servera i prostorne baze podataka s druge strane, mogu otkloniti nedostatke

jednostavnih rasterskih kartografskih prikaza. Prije uporabe interaktivne internetske karte s

internetskim pretraživačem, korisnik treba učitati i instalirati poseban dodatak (plug-in ili java


Zagreba

8

applet control), jer se ne može pretpostaviti da ga korisnik već ima instaliranog. Takav postupak

zahtijeva vrijeme. Danas, uz veliku prijetnju virusa prenošenih internetom, korisnik je vrlo

pažljiv pri učitavanju i instaliranju programa koje pronalazi na internetu. Korisnik će procijeniti

rizik te prihvatiti ili odbaciti takvu ponudu, a to znači i učitavanje interaktivne internetske karte.

To su neke predradnje koje se trebaju napraviti, a da za to vrijeme korisnik još ne zna hoće li

mu ponuđeni sadržaj ispuniti očekivanja. Zatim je potrebno određeno vrijeme učitavanja karte

u pretraživač, kao i prateće baze podataka, koje ovisi o brzini internetske veze, brzini servera i

korisnikovog računala. Za to vrijeme korisnik još uvijek čeka. Tek nakon toga počinje vizualni

kontakt i korisnik može odlučiti zanimaju li ga takvi podaci. Rad s rasterskom kartom, kao

interaktivnom internetskom kartom, zahtijeva daljnje strpljenje za svaku operaciju ili naredbu

jer se podaci tada učitavaju iz baze podataka. U budućnosti će se vrijeme čekanja skratiti

uvođenjem bržih internetskih veza. Za prosječnog korisnika pretraživanje interaktivnih

internetskih karata nije uvijek ugodno, već nasuprot tome, može postati frustrirajuće uz ponekad

neupotrebljive podatke. Nasuprot tome mogu se koristiti prednosti vektorskih podataka, koji

imaju kraće vrijeme učitavanja, a takvi kartografski prikazi sadrže i informacije o kartografskim

objektima. Slijedi sažetak i pregled svih prednosti i nedostataka internetskih interaktivnih

karata.

Prednosti:

- dostupnost

- aktualnost

- brzina pretraživanja

- ekonomičnost

- jednostavnost.

Nedostaci:

- ograničena interakcija s korisnikom

- brzina prijenosa podataka

- neažurnost podataka

- podaci dostupni bez naplate nisu uvijek najkvalitetniji

- troškovi pristupa internetu (danas zanemarivo).

3. BICIKLISTIČKA INFRASTRUKTURA U GRADU ZAGREBU

3.1. Pravna regulativa – zakonske obveze


Zagreba

9

Hrvatski Sabor je na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donio Odluku o

proglašenju zakona o sigurnosti prometa na cestama, 30. svibnja 2008. godine. Tim se Zakonom

utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa, ponašanje sudionika i drugih subjekata u

prometu na cesti, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa,

pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe,

dužnosti u slučaju prometne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog

ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima, vuča vozila, uređaji i oprema koje

moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima

moraju udovoljavati vozila u prometu na cestama.

Prometom na cesti, prema tom Zakonu, podrazumijeva se promet vozila, pješaka i drugih

sudionika u prometu na javnim cestama i nerazvrstanim cestama koje se koriste za javni promet.

Između ostalog, definira se i promet biciklima, biciklističke staze, ponašanje biciklista u

prometu i slično (URL-1).

Uvjeti za vožnju bicikla

Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. Djeca s navršenih devet

godina, koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda,

smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u

pratnji osobe koja je navršila 16 godina (članak 215. Zakona).

Promet bicikala

Vozači bicikala dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one

ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u skupini,

dužni su se kretati jedan iza drugoga (članak 112. Zakona). Vozač bicikla mora upravljati

vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu,

a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo,

prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati

druge sudionike u prometu. U suprotnom, očekuje ih novčana kazna od 300,00 kn (članak 113.

Zakona). Ako osoba gura bicikl, ako se pri tom ne kreće brzinom većom od brzine čovječjeg

hoda te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.

U suprotnom platit će novčanu kaznu u iznosu od 300,00 kn (članak 128. Zakona). Biciklisti se

ne smiju kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet


Zagreba

10

motornih vozila, a ako se navedenim prometnicama ipak kreću platit će novčanu kaznu u iznosu

500,00 kn (članak 139. Zakona).

Upotreba svjetala u prometu

Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti (magla,

snijeg, kiša, prašina, dim...), na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj

strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. Iznimno, ne mora imati upaljena svjetla bicikl

kad je zaustavljen ili parkiran u naselju uz sam rub kolnika. Vozač bicikla koji se kreće

kolnikom na javnoj cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti (magla, snijeg,

kiša, prašina, dim...) biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom

odjećom. U suprotnom, očekuje ih novčana kazna od 300,00 kn (članak 101. i 103. Zakona).

Kaciga

Zaštitnu kacigu, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi vozači bicikla mlađi od 16

godina. U suprotnom, očekuje ih novčana kazna od 300,00 kn (članak 114. Zakona).

Uređaji na biciklu

Obvezne su dvije međusobno neovisne kočnice. Prednja mora biti ručna, a stražnja može biti

ručna ili „torpedo“. Danju za vrijeme smanjene vidljivosti i noću obavezna svjetla. Prednje

mora biti bijelo, a stražnje crveno. Nije definirano smije li biti treptajuće ili stalno, tako da može

oboje. Obvezni su katadiopteri (mačje oči) na pedalama i kotačima (bijelo ili žuto), a sa stražnje

strane crveni. Uređaj za davanje zvučnih signala nije obvezan, ali ako ga imate morate davati

jednolične zvukove nepromjenjiva intenziteta.

Prikolice i prijevoz tereta

U prometu na cesti biciklom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je

osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti

veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.


Zagreba

11

Za nepoštivanje navedenog, vozač bicikla bit će kažnjen novčanom kaznom od 300,00 kn

(članak 93. Zakona).

Na biciklu se ne smije prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici

bicikala ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm. U suprotnom, očekuje ih novčana kazna

od 300,00 kn (članak 157. Zakona).

Prijevoz osoba

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo

ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako

je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom

te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Novčanom kaznom

u iznosu od 300,00 kn kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno navedenim

odredbama (članak 161. Zakona) (URL-1).

3.2. Osnovni pojmovi

Bicikl -

je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača (članak 2.

Zakona) (Slika 2).


Zagreba

12

Slika 2: Anatomija bicikla

Biciklistička staza -

je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i

obilježena propisanim prometnim znakom (članak 2. Zakona) (Slika 3).


Zagreba

13

Slika 3: Bicklistička staza

Slika 4: Oznaka za posebno izgrađenu stazu kojom se biciklisti i pješaci moraju kretati, a

zabranjeno je kretanje drugim sudionicima u prometu.

Biciklistička traka -

je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen

uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom (članak 2. Zakona) (URL-3)

(Slika 5).

Slika 5: Biciklistička traka


Zagreba

14

Slika 6: Oznaka za stazu kojom se moraju kretati bicikli, a zabranjeno je kretanje drugim

vozilima.

3.3. Planovi – razvoj biciklističkog prometa u gradu Zagrebu

Godine 2005. u Sevilli, četvrtom najvećem gradu Španjolske, broj putovanja biciklom na

dnevnoj bazi iznosio je 5000. Nakon toga se u pet godina taj broj popeo na 70.000. Kako?

Odlukom uprave i građana Seville da iz temelja promjene strukturu prometa u gradu. Od 2006.

do 2010. godine izgrađeno je 120 kilometara biciklističkih staza, 50.000 parkirališnih mjesta za

bicikle te je osnovan gradski rent-a-bike koji je raspoređen kroz cijeli grad i cijenom dostupan

svima.

Španjolska nije Nizozemska ili Danska. Nije riječ o organiziranoj, ekonomski jakoj zemlji s

dugom biciklističkom tradicijom. Upravo suprotno. Pa ipak, u Sevilli se unutar pet godina kroz

izgradnju biciklističke infrastrukture dogodila potpuna transformacija grada. Uvođenjem

biciklističkih staza ne uvodi se samo ekološki prihvatljiv i zdraviji načina prijevoza već se

mijenja slika grada. Biciklističke staze duž svojih ruta oživljavaju zapuštene, manje aktivne

prostore grada te se stvaraju nove urbane situacije i revitaliziraju zanemarene kvartove.

Zagreb trenutno ima mrežu pseudo-biciklističkih staza koja ne osigurava siguran prolaz i

kontinuirano kretanje kroz grad te u određenim segmentima ozbiljno oduzima prostor

pješačkom dijelu ulice. Kako bi se omogućilo sve većem broju biciklista u gradu sigurno

kretanje, treba stvoriti pravu biciklističku infrastrukturu. Prijedlog početka izgradnje takve

infrastrukture osmislila je udruga Sindikat biciklista s potporom Hrvatskog biciklističkog

saveza, mladog DAZ-a i drugih, kroz projekt u fazama koji bi Zagreb i zagrebačko područje

povezao u smjeru istok – zapad.

Prva faza projekta bila bi izvođenje biciklističke magistrale od Trga dr. Franje Tuđmana do

Maksimira koja bi prolazila dijelovima grada gdje automobilski promet nije toliko gust te gdje

postoji mogućnost preraspodjele cestovnog prostora i dijeljenja kolnika s automobilima.

Magistrala je zamišljena kao dvosmjerna biciklistička traka dostatne širine za kretanje i

sigurnost biciklista i u konačnici ukupne duljine 6.7 kilometara te bi rasteretila prometno

opterećenje u centru. U drugoj fazi projekta razrađena je daljnja izgradnja magistrale u smjeru

istoka preko nove Branimirove do Sesveta. Osim toga planiran je i spoj prema zapadu do


Zagreba

15

Zaprešića koji prati trasu nekadašnjeg Samoborčeka. U kasnijim fazama projekta planirala bi

se daljnja izgradnja biciklističkih staza i povezivanje cijele Zagrebačke županije jednom super-

magistralom.

Prva faza izvedbe na relaciji od Trga Dr. Franje Tuđmana do Maksimira nije tehnički skupa i

relativno se brzo može izvesti. U procjenama danim uz prijedlog projekta magistrale Sindikat

biciklista navodi da bi ukupni troškovi iznosili manje od 0.1% ukupnog gradskog proračuna za

promet. Osim toga inozemna istraživanja pokazala su da ulaganja u biciklističku infrastrukturu

ubrzo smanjuju troškove gradskog proračuna smanjenjem gužvi i zagađenja koji onda

rezultiraju manjim troškovima sanacije gradskih fasada i prometnica.

Daljnje faze projekta imaju turističko – rekreativni potencijal za razvoj šireg zagrebačkog

područja. Osim toga mjesta kroz koja bi prolazila nova super-magistrala imala bi potrebnu

infrastrukturu za daljnji razvoj lokalnih gospodarstava, eko-turizma i sl. Također kako na

zapadnom dijelu magistrala djelomično prati trasu željezničke pruge riješila bi problem

premalog broja gradskih vlakova te i na taj način rasteretila prometno opterećenje.

Ovaj projekt može postati generator jednog boljeg i kvalitetnijeg života za Zagreb i njegove

građane. Kroz minimalne intervencije i troškove možemo stvoriti jedan ekološki osviješten,

manje zagađen i bolje prometno povezan grad poput Seville danas (URL-2).

4. IZRADA INTERAKTIVNE BICIKLISTIČKE KARTE GRADA

ZAGREBA

4.1. Uvod

Vožnja biciklom jedan je od najraširenijih oblika rekreacije u svijetu, a velik broj ljudi koristi

bicikl kao svakodnevno prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Korištenjem bicikla smanjuju

se prometne gužve, povećava sigurnost u prometu, štedi se na troškovima za gorivo, parkiranje


Zagreba

16

i održavanje automobila. Znatna je i ušteda vremena zbog bržeg dolaska od točke A do točke

B, smanjuje se stres prilikom vožnje, a za razliku od auta ili javnog prijevoza vozeći bicikl

možemo točno planirati vrijeme dolaska na željeno mjesto. Stručnjaci smatraju da je najveća

korist kretanja biciklom smanjenje otuđenosti među ljudima te mogućnost komunikacije s

drugim osobama. Osim toga, smanjuje se zagađenja prašinom i ispušnim plinovima, bukom, a

izgradnja biciklističkih staza bitno je jeftinija od izgradnje prometnica za motorna vozila.

Opći cilj promicanja korištenja bicikla u Srednjoj i Istočnoj Europi je da se smanji udio

korištenja automobila za putovanja na kratke udaljenosti (1 do 10 km). Pružajući bolju

biciklističku infrastrukturu i promicanje korištenja bicikla udio automobila za kratka putovanja

može se smanjiti.

Dobra biciklistička infrastruktura i dnevno korištenje bicikla su usko povezani. Dizajn

biciklističke infrastrukture treba biti prilagođen kako bi poboljšao sigurnost i kvalitetu prometa.

Osim svakodnevnog komunalnog putovanja, bicikl također igra važnu ulogu u rekreacijskim

putovanjima. Prema tim činjenicama infrastruktura treba omogućiti biciklistima da rade

izravna, udobna putovanja biciklom u atraktivnom i sigurnom prometnom okruženju.

Na žalost, još uvijek ne postoji kampanja za veće korištenje bicikla u prometu, a s obzirom na

brojne koristi to je zaista žalostan podatak, pa se građani više kreću biciklom samo na temelju

usmene predaje. U Ljubljani se, na primjer, bicikl koristi za 10% kretanja, a u većini europskih

gradova od 15 do 20 pa čak i 30%. Upotreba bicikla u Zagrebu u posljednje vrijeme, u velikom

je porastu.

Upravo iz tog razloga Zagrebu je potrebna dobra, kvalitetna, jednostavna a ipak dovoljno jasna

karta biciklističkih staza i svih ostalih sadržaja koji zanimaju korisnike biciklističkih karata,

primjerice gdje mogu parkirati svoj bicikl, otići na servis, kupiti rezervne ili dodatne dijelove i

opremu, ili pak ispred kojeg kafića ga mogu bezbrižno zavezati dok piju kavu ili sok.

Ideja ovog diplomskog rada je izraditi baš takvu kartu koja će biti „bike friendly“ i prikazivati

sadržaj interesantan upravo biciklistima. Bili oni rekreativci koji se svakodnevno voze raznim

rutama radi rekreacije i sporta ili ljudi koji koriste bicikl kao prijevozno sredstvo do kuće do

škole, fakulteta, posla... (URL-4).


Zagreba

17

4.2. Prikupljanje tematskog sadržaja

Prikupiti podatke, literaturu i informacije za istraživanje i izradu karte nije bilo niti malo lako.

Iako se o biciklizmu i porastu biciklista u prometu i sve većoj izgradnji biciklističke

infrastrukture u gradu Zagrebu kakva god ona bila, svakoga dana sve više priča i spominje na

raznim mjestima i od strane raznih ljudi, nekakve konkretne literature i informacije, na jednom

mjestu, nema. Naime, postoji više struja koje se bave razvijanjem ideja i predlaganjem rješenja

o izvedbi infrastrukture te jedan izvršitelj svega, grad Zagreb. Najprije sam bila na

„Međunarodnoj konferenciji biciklizma i cikloturizma“ koja se po prvi puta održavala upravo

u Zagrebu. Tamo sam saznala dosta informacija o cikloturizmu koji je u sve većem porastu u

Republici Hrvatskoj, ali i o gorućim problemima koji muče krajnje korisnike – bicikliste, ali i

izvršitelje, a sve radi nemogućnosti implantacije adekvatnih i zakonom definiranih pravila s

postojećim stanjem infrastrukture. Na nekim mjestima to je uspješno izvedeno, negdje malo

manje uspješno, ali sve u svemu, u zadnjih par godina vidljive su promjene i pomaci, počelo se

imati sluha i za bicikliste, što je u svakom slučaju pozitivno. Neke podatke, primjerice popis

ulica s duljinom staza i općenite informacije o daljnjim planovima dobila sam od Gradskog

Ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, iz

sektora za promet. Nadalje, udruga Moj bicikl i Biciklistički informativni centar također su mi

pomogli i ustupili razne informacije i podatke. Većinu ostalih informacija, zakona i

interesantnih činjenica doznala sam pretražujući razne internetske stranice.

Što se tiče digitalnih, „sirovih“ podataka potrebnih za samu izradu interaktivne karte, preuzela

sam ih s linka http://data.osm-hr.org koji sadrži ažurne podatke u 4 sloja o Republici Hrvatskoj:

točke, linije, poligone i ceste, naziva point, line, polygon i roads. To su podaci s

OpenStreetMapa, dostupni svima bez uvjetovanih prava za korištenje, drugim riječima, open

source. Njih sam povezala s PostgreSQL bazom koja koristi PostGis kao ekstenziju, odnosno

služi za proširenje PostgreSQL sustava za upravljanje bazama podataka geometrijskim

operacijama i tipovima podataka.

4.3. Postupak izrade karte

4.3.1. Izbor programa

http://data.osm-hr.org/


Zagreba

18

4.3.1.1. PostrgreSql/PostGis baza

PostgreSQL je sustav za upravljanje objektno-relacijskim bazama podataka, razvijen na

Kalifornijskom Sveučilištu Berkeley. Početak razvoja PostgreSQL-a započinje 1986. godine

pod nazivom POSTGRES. Zbog velikog broja korisnika, održavanje koda uzimalo je previše

vremena koje je trebalo biti utrošeno na razvijanje same baze podataka. Zbog toga POSTGRES

službeno prestaje s razvojem 1993. godine, s finalnom verzijom 4.2. U tom je razdoblju

POSTGRES korišten u svrhu mnogih znanstvenih istraživanja. Razvoj POSTGRES-a nastavlja

se 1994. godine kao slobodni softver pod BSD licencom, s novim nazivom Postgres95. Najveća

novost u odnosu na POSTGRES bilo je uvođenje SQL7 jezika umjesto dotadašnjeg PostQUEL-

a. Novi naziv PostgreSQL odabran je krajem 1996. godine. Od tada pa do danas PostgreSQL

se razvio u najnapredniji sustav za upravljanje bazama podataka temeljen na slobodnom kodu,

koji se sa svojom stabilnošću mjeri s vodećim komercijalnim sustavima za upravljanje bazama

podataka. Trenutačno je zadnja ažurna inačica PostgreSQL-a 9.3. PostgreSQL podržava više

proceduralnih jezika poput PLPGSQL, PLJAVA, PLPHP, PLPERL, itd.

PostGIS je slobodni softver koji proširuje PostgreSQL sustav za upravljanje bazama podataka,

geometrijskim operacijama i tipovima podataka. PostGIS prostorno proširenje je službeno

usuglašeno s OGC specifikacijom za jednostavne geometrijske objekte. PostGIS je u skladu sa

“Simple Features for SQL” specifikacijom predloženom od “Open Geospatial Consortiuma”.

PostGIS sadrži sljedeće komponente:

- geometrijske tipove za definiciju točaka, linija, poligona, multitočaka, multilinija,

multipoligona i geometrijskih kolekcija, prostorne izraze za određivanje interakcija

između njih

- geometriju korištenjem 3x3 Egenhoferove matrice (Dimensionally Extended Nine-

Intersection Model DE-9IM)

- prostorne operatore za određivanje prostornih mjera kao što su površina, dužina i opseg

- prostorne operatore za određivanje prostornih operacija nad skupovima kao što su unija,

razlika i sl.

- prostorno indeksiranje podataka (R-stablo + GiST) koji poboljšavaju upite nad

prostornim podacima.

Prva inačica je objavljena 2001. godine od strane Refractions Research kompanije pod

GNUGPL licencom. Ključan trenutak dogodio se 2006. godine kada je PostGIS dobio certifikat


Zagreba

19

od Open Geospatial Consortiuma da je potpuno u skladu sa “Simple Features for SQL”

specifikacijom. U pozadini PostGIS je napisan u C programskom jeziku te je za potpunu

funkcionalnost potrebno na sustavu imati instalirane GEOS i PROJ.4 programske pakete.

Programski paket GEOS je potreban kako bi se mogli izvršavati prostorni upiti, a PROJ.4 sadrži

informacije o kartografskim projekcijama (specifikacije, parametri). Uglavnom ti paketi se

automatski instaliraju zajedno s instalacijom PostGIS proširenja te ih nije potrebno zasebno

instalirati. Nakon instalacije PostGIS proširenja, u bazi će se nalaziti dvije tablice

spatial_ref_system i geometry_columns. Tablica geometry_columns sadrži informacije o

svojstvima geometrije u ostalim tablicama. Pod svojstvima geometrije smatra se dimenzija

geometrije (2D, 3D, ...), u kojoj se tablici nalazi, koji je tip geometrije u toj tablici, kako se zove

polje u tablici te u kojem je prostornom referentnom sustavu (elipsoid i projekcija). Osim toga

tablica sama po sebi ne može sadržavati geometriju dok se uz pomoć PostGIS funkcije u tu

tablicu ne doda polje geometrije. Polje geometrije se dodaje pomoću funkcije

AddGeometryColumn(”).

4.3.1.2. QGIS

Quantum GIS (skraćeno QGIS) je user friendly open source Geografski informacijski sustav

(GIS) licenciran od strane GNU opće javne licence. QGIS je službeni projekt Open Source

geoprostornih fundacija (OSGeo). Radi na svim platformama: Linux, Unix, Mac OSX,

Windows i Android te podržava brojne vektorske i rasterske formate, kao i baze podataka.

Najnovija verzija je QGIS 1.8.0. QGIS omogućuje integraciju s drugim open source GIS

paketima, uključujući PostGIS, GRASS, MapServer, a sve s ciljem veće funkcionalnosti.

Glavne značajke QGIS-a uključuju:

1. Izravno pregledavanje vektorskih i rasterskih podataka u različitim formatima i

projekcijama. Podržani formati uključuju:

- PostGIS i SpatiaLite

- većina vektorskih formata podržani su u OGR knjižnici, te uključuju ESRI

shapefile, MapInfo, SDTS i GML


Zagreba

20

- rasterski formati koje podržava GDAL knjižnica: DMR – digitalni model reljefa,

snimanje iz zraka i Landsat snimke

- GRASS lokacije i mapsetovi

- online prostorni podaci WMS, WMS-C, WFS, WFS-T

2. Mapiranje i interaktivno istraživanje prostornih podataka. Alati uključuju:

OTF reprojection, Print composer, Preglednu ploču, Prostorne oznake,

Identificiranje i selektiranje značajki, Uređivanje, pregledavanje i pretraživanje

atributa, Vektorski dijagram, Naprednu vektorsku i rastersku simboliku, Sloj

geografske mreže, Uređivanje karte dodavanjem oznake sjevera, promjene

mjerila itd.

3. Stvaranje, uređivanje i izvoz prostornih podataka koristeći: Digitalne alate za vektorske

podatke, Kalkulator za rastere i polja, Plug-in, GPS alate za umetanje i izvoz GPX

formata, konvertiranje drugih GPS formata u GPX ili download/upload izravno na GPS

uređaj.

4. Izvođenje prostorne analize uključuje: Kartu algebre, Analizu terena, Modeliranje

hidrologije, Analizu mreža i mnoge druge (URL-7).

4.3.1.3. TILEMILL

Program TileMill je vlasništvo tvrtke MapBox. MapBox daje korisniku mogućnost izrade

vizualno dopadljivih interaktivnih karata te njihovo postavljanje na internet. MapBox je paket

za izradu karata koji se sastoji od MapBoxStreets i TileMill dijela. MapBoxStreets je bazna

karta koja je preuzeta od OpenStreetMap-a te se s njom može dodatno manipulirati sa ciljom

izrade vlastite karte. TileMill je orijentiran na izradu karata koje se baziraju na setu vlastitih

podataka. TileMill je vrlo jednostavna program za izradu geoinformacijskih sustava koji se još

uvije može besplatno preuzeti s interneta. Rad s GIS podacima nije uvijek lagan. Program

TileMill automatizira mnogo toga: dijeljenje podataka između projekata, preuzimanje podataka

u shapefile formatu, automatsku detekciju projekcije, indeksiranje SQLite baza podataka. Cijela

automatizacija ima za cilj dati korisniku mogućnost da s TileMill aplikacijom izradi vizualno

dopadljivu interaktivnu karatu.

TileMill može čitati veliki broj popularnih formata podataka i povezivati se s bazama podataka

kao što su: CSV, ESRI Shapefile, GeoJSON, KML, GeoTIFF, SQLite i PostGIS. Program ima


Zagreba

21

jednostavno korisničko sučelje te dopušta rad sa vektorskim i rasterskim podacima te se može

besplatno preuzeti na internetskoj stranici s adresom:

www.mapbox.com/tilemill/ (Slika 7.).

Slika 7: Prikaz internetske stranice s koje se preuzima TileMill

TileMill u sebi sadrži Mapnik. Mapnik je snažna, potpuno opremljena biblioteka koja sadrži

RGBA boje, TrueType fontove, rastere, uzorke i SVG transformacije. Sve ove Mapnikove alate

može se upotrijebiti uz pomoć jednostavnog jezika za oblikovanje karte (CSS).

Kada se TileMill pokrene, otvori se prozor (Slika 8) koji je podijeljen u dva dijela. U lijevom

dijelu prozora se može pristupiti uputama za korištenje programa, postavkama programa i

dodacima koje program koristi. S desne strane nalazi se nekoliko ponuđenih projekata koji već

imaju izrađene karte pomoću kojih se da zaključiti što sve program može.

http://www.mapbox.com/tilemill/


Zagreba

22

Slika 8: Prikaz početnog zaslona Tile Mill aplikacije

Ako se TileMill prvi put pokreće, trebat će neko vrijeme kartama u ponuđenim projektima da

se učitaju. To se događa jer je potrebno preuzeti dodatne podatke s interneta.

Slika 9: Prikaz sučelja za uređivanje

Klikom na jedan od projekata došlo bi se do sučelja za uređivanje (Slika 9). TileMill omogućava

interaktivni prikaz karte koju je korisnik izradio. Karta se izmjeni u prikazu prilikom svakog

spremanja promjena uređivanja karte. Po karti se može kretati držanjem klika miša i njegovim


Zagreba

23

pomicanje te zumiranjem pritiskanjem „+“ i „–“ tipki. Zumiranje se može obavljati pomoću

kotačića na mišu dok je pokazivač iznad karte ili držanjem „Shift“ tipke i crtanjem kvadrata na

karti oko područja koje se želi zumirati. Pokazatelj razine zumiranja je koristan prilikom

dizajniranja karte i provjeravanja stilova. Tipka za kompletni prikaz karte dovodi kartu iz

trenutne razine zumiranja u razinu zumiranja koja odgovara kompletnom prikazu (Slika 10).

Kada se spremi projekt, TileMill zapamti na kojoj se poziciji na karti nalazimo i koja je razina

zumiranja. To je korisno kod izrade karata manjih područja, da se ne bi moralo zumirati

prilikom svakog otvaranja projekta.

Slika 10: Prikaz karte i kontrole zumiranja

Klikom na „addlayer“ tipku u alatima za uređivanje otvori se prozor u kojem se dodaju novi

slojevi podataka i format u kojem se nalaze podaci koji se žele ubaciti u program (shapefile,

KML, GeoJSON ili GeoTIFF). Svaki sloj mora imati svoj identifikator te ako korisnik želi

jednu ili više klasa. Ovo se definira kada se novi sloj ubaci u program, a može se promijeniti

bilo kada pritiskom na „Editlayer“ tipku. Slojevima se jednostavno može mijenjati redoslijed,

pomicanjem pojedinog sloja gore ili dolje u poretku. Ako se dogodi da se slojevi preklapaju, u

prikazu će se vidjeti svojstva onog sloja koji se nalazi na višoj poziciji u poretku. Na Slici 11

prikazano je kako se sve sa slojevima u TileMill programu može manipulirati.

Sloj može biti jedan od sljedeća četiri tipa: točkasti, linijski, poligonski ili rasterski.

Geometrijska ikona koja se nalazi uz naziv sloja pokazuje o kojem tipu sloja se radi. To je bitno

jer određeni stilovi uređivanja mogu funkcionirati samo s nekim tipom sloja.


Zagreba

24

Slika 11: Lista slojeva

TileMill u sebi ima integrirani uređivač CSS koda koji služi za uređivanje karte. Taj uređivač

se brine da korisnik piše ispravni kod tako da različitim bojama i oznakama ukazuje na ispravan

kod i na onaj koji to nije.

Slika 12: Uređivač koda

Kod (Slika 12) koji se koristi je CSS. CSS (CascadingStyleSheets) je jezik za oblikovanje stila

koji određuje izgled HTML dokumenta. Npr. CSS može određivati vrstu slova, boje, margine,

visinu, širinu, pozadinsku sliku i štošta drugo.

HTML također može biti korišten za određivanje izgleda web stranice. No CSS nudi više

mogućnosti, točniji je i profinjeniji. CSS podržavaju svi današnji preglednici.

HTML koristimo za određivanje strukture sadržaja. CSS koristimo za oblikovanje strukture

sadržaja. Odvajanje stila izgleda web stranice od sadržaja dokumenta, učinio je održavanje

mnogo lakšim (URL-6).


Zagreba

25

4.3.2. Izrada karte

Sama izrada karte može se podijeliti na dva dijela:

1. Prikupljanje podataka - teoretski dio

2. Izrada karte - praktični dio

O prikupljanju podataka bilo je riječi ranije, a praktični dio izrade karte opisan je u nastavku.

Dakle, praktični dio može se ponovno podijeliti na više dijelova, odnosno faza.

Prikupljanje i ažuriranje podataka

Prva faza izrade karte bila je pronaći digitalne podatke od interesnog područja dovoljno ažurne,

točne i precizne. OpenStreetMap je projekt virtualne zajednice s ciljem stvaranja slobodne,

svima dostupne karte koju svatko može sam i dorađivati. Karte, odnosno kartografski podaci

na OpenStreetMap projektu su doprinosi suradnika, a uglavnom nastaju korištenjem GPS

uređaja, zračnim fotografiranjem, iz drugih slobodnih izvora ili jednostavno poznavanjem

zemljišta, odnosno naselja. Između ostalih tematskih karata, na OpenStreetMapu postoji

biciklistička karta koja sadrži biciklističke elemente kao što su označena parkirališta, dućani,

staze i sl. S obzirom da je bilo potrebno ažurirati i dodati neke elemente i podatke, to je

napravljeno pomoću iD uređivača u pregledniku. Osim označavanja staza koje nisu bile ucrtane

i ponekih dućana, ažurirani su atributni podaci za dućane i servise: ime, adresa, radno vrijeme,

kontakt i sl. (Slika 13).

http://en.wikipedia.org/wiki/Free_content

http://hr.wikipedia.org/wiki/Karta

http://hr.wikipedia.org/wiki/GPS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zra%C4%8Dna_fotografija


Zagreba

26

Slika 13: Ažuriranje podataka za dućan

Podaci su preuzeti sa stranice www.data.osm-hr.org u osm.bz2 formatu. To su aktualni open

source podaci o Republici Hrvatskoj koji se smiju preuzeti i koristiti bez daljnjih uvjeta

korištenja. Preuzeti su sljedeći slojevi: point, line, multilinestring, polygon. Njih se poveže s

PostgreSQL bazom podataka koja koristi PostGis kao ekstenziju kako bi se moglo koristiti

geometrijske podatke.

Za nadopunu karte ostalim podacima potrebnim da bi ista poprimila adekvatan izgled, podaci

koji daju sliku grada sa zelenim površinama, vodama, prugama i ostalim sadržajima koji čine

sliku karte vjerodostojnom, korišteni su podaci sa stranice www.geofabrik.de gdje se oni

svakodnevno ažuriraju i nadopunjuju. Slojevi u shapefile formatu dobiveni sa spomenutog

servisa su waterways, roads, railways, buildings, landuse i natural.

Obrada podataka u Quantum GIS-u

Drugom fazom može se nazvati uvoz i filtriranje tih podataka u QGIS. Klikom na ikonu 'Add

PostGIS Layers' otvara se tablica pomoću koje se odabire prethodno učitan sloj i dodaje se u

QGIS.

http://www.data.osm-hr.org/

http://www.geofabrik.de/


Zagreba

27

Slika 14: Dodavanje slojeva u QGIS

Nakon dodavanja svih slojeva, dobivena je šuma podataka za cijelu Hrvatsku, koji nisu potrebni

(Slika 14). Područje od interesa je grad Zagreb, stoga se podaci moraju „izrezati“. Pomoću

prostornog upita ograničeno je područje interesa, odnosno okvirne granice koje obuhvaćaju

grad Zagreb. Presjekom pravokutnika koji obuhvaća Zagreb i svakog sloja zasebno, profiltrirani

su podaci te je dobivena slika koja će predstavljati kartu grada Zagreba (Slika 15).

Slika 15: Ograničavanje područja od interesa


Zagreba

28

Presjek jednog sloja s drugim se izvršava pomoću naredbe 'presjek', koja se pokreće klikom na

padajući izbornik 'vektor' 'alati geoprocesiranja' 'presjek'. Nakon otvaranja novog prozora,

za ulazne podatke odabere se sloj koji se želi izrezati, a za presječni sloj, sloj koji određuje

granice presjeka, u ovom slučaju, sloj „zagreb“ (Slika 16). Kao izlazna datoteka stvori se novi

sloj koji je rezultat presjeka. Početni sloj se obriše i ostane samo novi, presječeni, odnosno

linije, točke, poligoni itd. koji su u okviru grada Zagreba (Slika 17).

Slika 16: Stvaranje novog sloja presjekom


Zagreba

29

Slika 17: Rezultat presjeka slojeva

Dodavanje podataka u TileMill

Treća faza izrade karte događa se u idućem programu, TileMill-u. Da bi se potrebni shape

podaci uvezli, potrebno je otvoriti novi projekt i s donje lijeve strane odabrati ikonu sa

slojevima, naziva 'Layers', te nakon otvaranja kartice odabrati 'Add layer'. Klikom na tu ikonicu

otvara se novi prozor pomoću kojega se povezuje shapefile sa TileMill-om. Nakon odabiranja

adekvatnog sloja, odabire se projekcija u kojoj se želi prikazati karta. Za prikaz prostornih

podataka koristi se Google Mercator projekcija. Ta je projekcija bazirana na Merkatorovoj

projekciji, a koristi se za prikazivanje satelitskih snimaka i kartografskih prikaza na Google

Maps kartografskom servisu. Projekcija nosi EPSG kod 900913, a u webGIS aplikaciji se

koristi kako bi se u njoj prikazani prostorni podaci mogli, prema potrebi, preklopiti s raznim

podlogama (Slika 18).

Slika 18: Povezivanje TileMill-a sa shapefile-om, tj. kreiranje novog sloja

Nakon povezivanja TileMill-a sa svim shapefile podacima, odnosno kreiranje svih slojeva,

dobivamo područje od interesa na zaslonu sa svim slojevima (Slika 19).


Zagreba

30

Slika 19: Prikaz svih slojeva za grad Zagreba

Oblikovanje podataka

Nakon što su svi slojevi odabrani, aplikacija TileMill iscrta i automatski oblikuje slojeve u stilu

kakvom program odredi, što znači da su boje i debljine linija, ispuni poligona i ostale

karakteristike koje pojedini sloj može imati, automatski određene. Tematska karta, kako samo

ime i govori, mora imati uočljive pokazivače zadane teme. Najuočljiviji elementi na

biciklističkoj karti, dakako su biciklistički sadržaji. To su označene staze, dućani, servisi,

parkirališta itd. Ostali elementi karte Zagreba kao što su prometnice, zelene površine, vode,

zgrade i sav ostali sadržaj koji je prikazan, trebao bi biti neutralan. Boje ne smiju biti previše

jake, objekti koji nemaju veze s temom ne smiju biti upečatljivi, ali se treba voditi briga da se

ispoštuju osnovni kartografski zakoni. Tako su vode označene plavo, šume, parkovi i travnjaci

zeleno, prometnice sivo, itd. Da bi se dobio takav, željeni izgled karte, potrebno je oblikovati

svaki sloj posebno, što se radi u CSS jeziku.


Zagreba

31

Slika 20: Oblikovanje karte pomoću CSS jezika

Na slici 20 jasno se mogu vidjeti neke mogućnosti CSS-a: na koji način se određuje boja i

debljina linije, kojom bojom je ispunjena točka ili poligon, određivanje transparentnosti i sl.

Bitna stavka kod oblikovanja karte su svakako boje.

TileMill nudi širok spektar boja i vrlo jednostavan izbor i primjenu. Kao što je ranije

spomenuto, program automatski oblikuje slojeve, tako da je svakom sloju već dodijeljena

određena boja. Boja se može promijeniti na dva načina. Promjena boje provodi se tako da se

jednostavno upiše nova vrijednost boje u kod ili se koristi već postojeći izbornik boje na dnu

CartoCSS-a. Klikom na neku boju otvara se prozorčić sa cijelom paletom boja. Markerom se

odabere određena boja, a nakon toga može se birati i nijansa. Pritiskom na 'Save' boja se

promijeni, a rezultat promjene odmah je vidljiv (Slika 21).


Zagreba

32

Slika 21: Promjena boje

Da bi se postigao efekt istaknutosti teme, ostali sadržaj karte treba biti neupečatljiv i poprilično

neutralan. Za šume, parkove, livade i sve ostale zelene površine, odabrane su različite nijanse

zelene boje, za jezera, rijeku, pritoke i potoke odabrana je plava. Zgrade, ceste, ulice i putovi

obojani su u različite nijanse sive boje. Međutim, slika karte i dalje je bila previše upečatljiva.

Transparentnošću, odnosno postupkom dobivanja prozirnosti boje, postignut je željeni izgled

karte (Slika 22).


Zagreba

33

Slika 22: Izgled karte nakon oblikovanja

Filtriranje podataka

Podaci dobiveni u shapefile formatu preuzeti s OpenStreetMap-a sadrže atributnu tablicu u

kojoj su svi atributni podaci vezani za određeni sloj. Primjerice, sloj 'points' sadrži nekoliko

polja. Neka od njih su 'osm_id', 'name', 'address', 'amenity', 'shop', itd. Svako polje sadrži

atributne podatke koji ga opisuju. Tako primjerice, polje 'shop' sadrži podatke 'travel-agency',

'supermarket', 'kiosk', 'haidresser', 'florist', 'bicycle', itd. koji opisuju svaki pojedini dućan, a

dodjelili su ih korisnici pri uređivanju OpenStreetMapa. Atributna tablica omogućava

jednostavnu, brzu i efikasnu filtraciju potrebnih podataka. U ovom slučaju, s obzirom da su

predmeti interesa samo biciklistički sadržaji u gradu Zagrebu, na karti ne trebaju biti označeni

i svi ostali podaci koje sloj sadrži. Filtriranje podataka izvodi se također pomoću CSS jezika. U

kod se unese ime podatka koji je u određenom polju. Primjerice, ukoliko su potrebni svi

biciklistički dućani, tražit će se povezanost podatka s poljem, dakle gdje je 'shop' = 'bicycle'.

Time su točkama na karti označeni samo dućani koji su specijalizirani za bicikle. Na isti način


Zagreba

34

dobiveni su podaci za biciklistička parkirališta, 'amenity' = 'bicycle_parking', linije za označene

biciklističke staze, 'bicycle' = 'yes', i 'bicycle' = 'designated' i svi ostali podaci koji su na kraju

stvorili sliku biciklističke karte sa svim popratnim sadržajem (Slika 23). Potrebno je naglasiti

da je diskutabilno što je biciklistička staza, a što biciklistička traka i što je od toga ovdje

označeno, međutim, trenutačno stanje u gradu je takvo da je velika većina „staza“ ustvari samo

obilježeni prostor za kretanje bicikala, negdje na kolniku, npr. zeleni val, a većinom odvojeno

od kolnika, na trotoaru. Na ovoj karti označeno je i jedno i drugo.

Slika 23: Filtriranje atributnih podataka pomoću CSS-a

Interaktivni sloj i piktogrami

TileMill aplikacija nudi mogućnost izrade jednog interaktivnog sloja na karti. Interaktivni sloj

na biciklističkoj karti grada Zagreba predstavljaju informacije i slike koje su pridružene

objektima, odnosno sloju 'points'. Da bi se namjestio interaktivni sloj, potrebno je otvoriti

izbornik 'Templates' koji predstavlja ikona u obliku ruke na lijevoj donjoj strani radnog prozora.

U podizborniku 'Teaser' postavlja se interakcija na način da se izabere sloj koji treba biti

interaktivan (Slika 24).


Zagreba

35

Slika 24: Postavljanje interaktivnog sloja

Interakcija se događa kada se kursorom prijeđe preko objekta iz interaktivnog sloja. TileMill

dopušta samo jednom sloju da bude interaktivan. Za interaktivni sloj odabran je sloj koji sadrži

objekte kao točke. Interakcija funkcionira tako da kada se prijeđe kursorom preko objekta koji

je interaktivan, u desnom gornjem kutu pojavi se prozor sa slikom i informacijama o tom

objektu (Slika 25.).

Slika 25: Interaktivni prozor


Zagreba

36

Objekti koji se nalaze u interaktivnom sloju su biciklistički dućani, servisi, mjesta za

iznajmljivanje bicikala i parkirališta. Prilikom prelaska kursora preko točke, pojavi se prozor s

informacijama i slikom. Da bi se objekti međusobno razlikovali, postavljeni su različiti

piktogrami za različite objekte. Piktogram se postavlja na način da se kodom poveže slika koja

je prethodno spremljena u radnu datoteku u .jpg ili .png formatu s točkom koja je interaktivni

objekt (Slika 27). Time piktogram u stvari zamijeni, odnosno prekrije interaktivni objekt, točku,

te se prelaskom preko točke izvršava interakcija, iako korisniku izgleda da je piktogram taj koji

je zaslužan za interaktivnost. Na interaktivnoj karti biciklističkih staza postoji pet vrsta

piktograma. Oznake za biciklistički parking, sustav javnih bicikala „Nextbike“, dućan, servis

te dućan i servis u jednom (Slika 26).

Slika 26: Piktogrami

Slika 27: CSS kod za povezivanje piktograma s interaktivnim slojem


Zagreba

37

Razine zumiranja i područje prikaza

Interaktivna karta biciklističkih staza grada Zagreba ne obuhvaća veliko područje. Pri otvaranju

novog projekta u TileMill-u početna razina zuma postavljena je na razinu da se vidi cijeli svijet.

Za izradu ovog projekta to nije potrebno, jer bi se karta prvo trebala tražiti po Svijetu, što je

skoro pa nemoguće. Trebalo je prilagoditi zum razini Zagreba. To se odredilo klikom na ikonu

u obliku francuskog ključa u najgornjem desnom kutu radnog prozora. Klikom na tu ikonu

otvara se novi prozor, 'Project settings' u kojem se namještaju razne komponente, između

ostaloga i razina zumiranja. Kliznim izbornikom moguće je podesiti od koje do koje razine

zumiranja se želi namjestiti karta. Za kartu Zagreba dovoljan je raspon od minimalne razine 12

do maksimalne razine 19. Razine zumiranja su bitne za oblikovanje. Ne prikazuju se svi objekti

isto na različitim razinama zumiranja. Debljine linija se također razlikuju na svakoj razini

zumiranja kao i boje ili čak cijeli objekti koji se negdje niti ne prikazuju.

Jedna od komponenti početnih postavki je određivanje središnje koordinate, odnosno one koja

će predstavljati centar karte. TileMill ponovno nudi vrlo jednostavno rješenje. Klikom na dio

karte koji treba biti središnji, fiksira se marker, a njene se koordinate automatski pojave u

postavkama centra. Dakako, koordinate se mogu i ručno upisati, ukoliko se u odnosu na njih

centrira neka karta (Slika 28).

Slika 28: Određivanje razine zumiranja i centra karte

Eksport interaktivne karte


Zagreba

38

Kada se svi prethodni koraci dovrše, dakle, oblikovanje karte pomoću odabira adekvatnih boja

i debljina linija objekata, filtriranje podataka, odabira i uređivanja interaktivnog sloja te

podešavanje razine zumiranja i područja prikaza, karta poprima završni oblik i može se reći da

je gotova. Krajnji rezultat je vizualno dopadljiva interaktivna karta na kojoj je jasno istaknuta

tema biciklističkih staza grada Zagreba s popratnim biciklističkim sadržajem (Slika 29).

Slika 29: Interaktivna karta biciklističkih staza grada Zagreba

Slijedi eksport karte u MBTiles format podataka klikom na ikonu 'Export' koja se nalazi u

gornjem desnom kutu radnog prozora. Time je obrada podataka i izrada karte završena (Slika

30).

Slika 30: Eksport karte u MBTiles format

5. ZAKLJUČAK


Zagreba

39

Bitno je spomenuti da ovaj diplomski rad prikazuje samo jednu od mogućnosti prikaza i izrade

interaktivnog kartografskog sadržaja, koji je izrađen pomoću kartografskog programskog

paketa TileMill, kao i način povezivanja tog sadržaja s određenim dodatnim skupom podataka,

odnosno rad je izrađen jednom od mnogih mogućih metoda izrade i jednim od mnogih mogućih

računalnih programa za izradu interaktivnih karta.

Izrada interaktivne biciklističke karte grada Zagreba zadaća je ovog diplomskog rada. Programi

koji su korišteni pri izradi karte, QGIS i TileMill, odabrani su jer su jednostavni za korištenje,

imaju pristupačno sučelje, još uvijek su besplatni i mogu se brzo i jednostavno preuzeti s

interneta. Najopsežniji dio u izradi karte bio je prikupiti dovoljno ažurne, točne i

zadovoljavajuće podatke. Stoga su podaci kombinirani s više servisa kako je u radu i opisano.

Treba napomenuti da izrađena interaktivna karta ima još mnogo prostora za poboljšanja,

dopune i prilagodbu, a pogotovo s odmakom vremena jer ovisi o daljnjoj evoluciji računalne

tehnologije.

Glavno obilježje geodetskih podataka treba biti točnost, no danas se pridaje važnost i estetici.

Iz tog razloga, uz točnost, mora se voditi računa i o estetici proizvoda i njegovom reklamiranju.

Stoga izrada kvalitetne i vizualno dopadljive internetske stranice s tematskim sadržajem postaje

važna i za geodeziju.

Popis literature


Zagreba

40

Borčić i dr., (1977): Višejezični kartografski rječnik, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

Zagreb

Frangeš, S. (2006): Predavanja iz kolegija Kartografija, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski

fakultet, Zagreb.

Frangeš, S. (2013): Predavanja iz kolegija Geovizualizacija, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski

fakultet, Zagreb

Frančula, N. (2001): Digitalna kartografija, Interna skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski

fakultet, Zagreb.

Frančula, N., Tutić, D. (2002): Ekscentar, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Odobašić, D., Miler M., (2011): Baze prostornih podataka, Interna skripta, Sveučilište u

Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb

Vučetić, N. (2011): Predavanja iz kolegija Digitalna kartografija, Sveučilište u Zagrebu,

Geodetski fakultet, Zagreb

Župan, R. (2007): Web kartografija, Interna skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

Zagreb.

Internetski izvori

URL-1: Zakon o sigurnosti na cestama


Zagreba

41

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339713.html, veljača 2014.

URL-2: L.Petrak: Zagreb 2015. godine raj za bicikliste

http://www.jasam.hr/zagreb-2015-godine-raj-za-bicikliste/

URL-3: Sindikat biciklista: Zagrebiciklin priručnik

http://sindikatbiciklista.hr/zagrebiciklin-prirucnik/

URL-4: Zdrav život

http://zdravzivot.com.hr/clanak/8/voznja-biciklom-bolja-je-od-antidepresiva

URL-5: Župan, R., Frangeš, S.: Interaktivne karte na webu – ekscentar br. 6

www.Hrcak.srce.hr/file/17260

URL-6: MapBox

http://mapbox.com/tilemill

URL-7: QuantumGIS

http://www.qgis.org

URL-8: ICA, 1995

http://icaci.org/files/documents/ICC_proceedings/ICC1995

Popis slika

Slika 1: Shematski prikaz podjele web karata ............................................................................ 5

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339713.html

http://www.jasam.hr/zagreb-2015-godine-raj-za-bicikliste/

http://sindikatbiciklista.hr/zagrebiciklin-prirucnik/

http://zdravzivot.com.hr/clanak/8/voznja-biciklom-bolja-je-od-antidepresiva

http://www.hrcak.srce.hr/file/17260

http://mapbox.com/tilemill

http://www.qgis.org/

http://icaci.org/files/documents/ICC_proceedings/ICC1995


Zagreba

42

Slika 2: Anatomija bicikla ........................................................................................................ 12

Slika 3: Bicklistička staza ......................................................................................................... 13

Slika 4: Oznaka za posebno izgrađenu stazu kojom se biciklisti i pješaci moraju kretati, a

zabranjeno je kretanje drugim sudionicima u prometu. ............................................ 13

Slika 5: Biciklistička traka ....................................................................................................... 13

Slika 6: Oznaka za stazu kojom se moraju kretati bicikli, a zabranjeno je kretanje drugim

vozilima. ..................................................................................................................... 14

Slika 7: Prikaz internetske stranice s koje se preuzima TileMill ............................................. 21

Slika 8: Prikaz početnog zaslona Tile Mill aplikacije .............................................................. 22

Slika 9: Prikaz sučelja za uređivanje ....................................................................................... 22

Slika 10: Prikaz karte i kontrole zumiranja ............................................................................. 23

Slika 11: Lista slojeva .............................................................................................................. 24

Slika 12: Uređivač koda ........................................................................................................... 24

Slika 13: Ažuriranje podataka za dućan .................................................................................. 26

Slika 14: Dodavanje slojeva u QGIS........................................................................................ 27

Slika 15: Ograničavanje područja od interesa ........................................................................ 27

Slika 16: Stvaranje novog sloja presjekom .............................................................................. 28

Slika 17: Rezultat presjeka slojeva.......................................................................................... 29

Slika 18: Povezivanje TileMill-a sa shapefile-om, tj. kreiranje novog sloja .......................... 29

Slika 19: Prikaz svih slojeva za grad Zagreba ......................................................................... 30

Slika 20: Oblikovanje karte pomoću CSS jezika ...................................................................... 31

Slika 21: Promjena boje ........................................................................................................... 32

Slika 22: Izgled karte nakon oblikovanja ................................................................................. 33

Slika 23: Filtriranje atributnih podataka pomoću CSS-a ........................................................ 34

Slika 24: Postavljanje interaktivnog sloja ............................................................................... 35

Slika 25: Interaktivni prozor ................................................................................................... 35

Slika 26: Piktogrami ................................................................................................................. 36

Slika 27: CSS kod za povezivanje piktograma s interaktivnim slojem .................................... 36

Slika 28: Određivanje razine zumiranja i centra karte ............................................................ 37

Slika 29: Interaktivna karta biciklističkih staza grada Zagreba .............................................. 38

Slika 30: Eksport karte u MBTiles format ................................................................................ 38

Prilozi


Zagreba

43

Popis biciklističkih dućana i servisa u gradu Zagrebu

Naziv Adresa Dućan Servis

1. 2 kotača Božidara Magovca 155 X

2. Alanprim Jandriceva 39 X X

3. Alanprim Martićeva 25 X X

4. BIC - Bicik. Info centar Tomašićeva 10 X X

5. Bicikl biz d.o.o. Heinzelova 28 X X

6. Bicikli Fumić Naletilićeva 30c X X

7. Biciklist I.B.Mažuranić 9 X X

8. Biciklist Ratarska 12 X X

9. Biciklopopravljaona Frankopanska 1 X

10. Bike box MatisAdria Krapinska 8 X X

11. Bike shop Ljubičić Bjelovarska 79, Sesvete X X

12. Bim bike Maksimirska 56 X

13. Bim bike Draškovićeva 47 X X

14. Bizmark Pisarovinska 38 X X

15. Ciklo centar Jurja Ves 30a X X

16. Ciklus Markuševečka Trnava 13 X X

17. Drago sport Maksimirska 68 X

18. DSG bicikli Brune Bušića 3 X X

19. DSG bicikli Majstora Radonje 10 X X

20. DSG bicikli Ilica 141 X X

21. DSG bicikli Martićeva 17 X X

22. DSG bicikli Tomašićeva 1 X X

23. DSG bicikli Julija Knifera 4 X X

24. Euro bike Martićeva 11 X X

25. Giant shop Zagrebačka cesta 20 X

26. Gigant Svetoivanska 26 X X

27. Hohnjec sport Ogulinska 66 X X

28. Keindl sport Reljkovićeva 2 X X

29. Keindl sport Vitezovićeva 1a X X

30. Klinika Klanječka 52 X


Zagreba

44

31. Lopuh Alfa Zagrebačka 65, V. Gorica X X

32. LR Pedala Supilova 36 X X

33. Mario bicikli 8. Podbrezje 31 X X

34. Marko projekt Vlaška 81a X X

35. Mr. Big Avenija Dubrava 150 X X

36. Mi-sport Sigetje 22 X X

37. Mondo Ilica 100 X

38. MSB - servis bicikala i skija Trg Ivana Kukuljevića 8 X

39. Ozon sport Trg Drage Iblera 2 X

40. Ozon sport Nova cesta 71 X

41. Panex dinamic Ozaljska 96 X X

42. Pedala Poljanička 20b X X

43. Peloton bike shop Radnička cesta 1a X X

44. Pro Sport Dužice 19 X X

45. Protea-Jaska Ulica crvenog križa 35 X X

46. Rog joma Savska 8 X

47. Rog joma Vlaška 66 X

48. Rog joma Vlaška 86 X

49. Ronin sport Pantovčak 59 X X

50. T.Č.T. Vlaška 80 X X

51. T.Č.T. Ilica 191 X X

52. VG bicikli Zagrebačka 67, V.Gorica X

Popis Nextbike lokacija


Zagreba

45

LOKACIJA BROJ BICIKALA

1. Gundulićeva 10 komada

2. Petrinjska 10 komada

3. Kvaternikov trg 10 komada

4. Maksimir 8 komada

5. Tehnički muzej 10 komada

6. Trg kralja Tomislava 10 komada

7. Green gold Radnička 8 komada

8. Sigečica 8 komada

9. Studentski dom Stjepan Radić 10 komada

10. Point centar Vrbani 8 komada

11. Nacionalna sveučilišna knjižnica 8 komada

12. Avenue mall 8 komada

Documents

Izrada interaktivne biciklističke karte grada Zagreba · PDF filePoslončec-Petrić na savjetima i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada. ... jednostavan način pristupi podacima