of 28 /28
SPAŠAVANJE SREDOZEMNOG MORA OD ONEČIŠĆENJA PLASTIKOM IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE 2018 REPORT

IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

SPAŠAVANJE SREDOZEMNOG MORA OD ONEČIŠĆENJA PLASTIKOMIZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

2018REPORT

Page 2: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

2 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

Published in June 2018 by WWF – World Wide Fund For Nature (Formerly World Wildlife Fund).

Any reproduction in full or in part must mention the title, the lead author, and credit the above-mentioned publisher as the copyright owner.

© Text 2018 WWF. All rights reserved

Citation of this report: Alessi. et al. 2018.

“Out of the plastic trap: saving the Mediterranean from plastic pollution”. WWF Mediterranean Marine Initiative, Rome, Italy. 28 pp. Lead author: Eva Alessi (WWF) Co-author: Giuseppe Di Carlo (WWF)

Communications: Stefania Campogianni (WWF)

Translation: Eda Başgül Di Carlo

Editing: Barney Jeffries

Design/Layout/Infographics: Bianco Tangerine Snc (Erika Vicaretti, Maria Isabella Reggio)

This report is available at: ocean.panda.org and mediterranean.panda.org

Front cover A loggerhead sea turtle swims entangled in abandoned fishing gear, off the coast of Tenerife, Canary Islands. World Press Photo 2017. © www.francisperez.es

SADRŽAJSAŽETAK

PREPORUKE ZA SREDOZEMNO MORE BEZ PLASTIKE

LITERATURA

1. PLASTIKA U EUROPI

2. ZNAKOVI OPASNOSTI IZ MORA GLOBALNO IZVANREDNO STANJESREDOZEMNA „PLASTIČNA ZAMKA”Plastika koja se koristi i reciklira u zemljama Sredozemlja

3. RIZICI ZA DIVLJE VRSTESMRTONOSNE ZAMKE NEZDRAVA HRANA

TIHO TROVANJEPLASTISFERA

Zašto životinje zamijene plastiku za hranu?

Upozorenje na mikroplastiku u utočištu Pelagos

6

14

10

15

1817

12

1920

3

21

25

5

14

6

Page 3: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 3

Sredozemno more, kolijevka civilizacije i središte iznimne ekološke bašti-ne, danas je jedno od mora s najvišim razinama onečišćenja plastikom u svijetu.Plastika čini 95% otpada na otvorenom moru, morskom dnu i plažama diljem Sredozemnog mora. Taj otpad najviše dolazi iz Turske i Španjolske, a zatim i iz Italije, Egipta i Francuske.Europa je drugi najveći proizvođač plastike u svijetu nakon Kine i u more odlaže čak 150.000 – 500.000 tona makroplastike i 70.000 – 130.000 tona mikroplastike svake godine. Većina te plastike ulazi u Sredozemno more i predstavlja veliku prijetnju životu u moru.Veliki plastični dijelovi kod morskih životinja uzrokuju ozljede, gušenje pa često i smrt morskih životinja, uključujući zaštićene i ugrožene vrste, kao što su morske kornjače. Ali upravo ta mikroplastika, mali i ne tako primjetni fragmenti dosežu rekordnu razinu u Sredozemnom moru: koncentracija mikroplastike gotovo je četiri puta veća nego u „plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom Tihom oceanu. Ulaskom u prehrambeni lanac, ti fragmenti ugrožavaju sve veći broj životinjskih vr-sta, kao i ljudsko zdravlje.

SAŽETAK

150-500.000 t

MAKROPLASTIKE u morima na godinu

najvidljivi oblik plastičnog zagađenja

fragmenti <5mm ulaze u prehrambeni lanac

i utječu na ljude i divlji svijet

500.000 tona otpada stane u

66.000 kamiona

70-130.000 t MIKROPLASTIKE

u morima na godinu

EUROPA JE DRUGI NAJVEĆI

PROIZVOĐAČ PLASTIKE NA SVIJETU

150-500.000 t

MAKROPLASTIKE u morima na godinu

najvidljivi oblik plastičnog zagađenja

fragmenti <5mm ulaze u prehrambeni lanac

i utječu na ljude i divlji svijet

500.000 tona otpada stane u

66.000 kamiona

70-130.000 t MIKROPLASTIKE

u morima na godinu

© S

HU

TTE

RS

TOC

K /

RIC

H C

AR

EY

/ W

WF

Page 4: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

4 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

Plastika je sintetički spoj izrađen od materijala na bazi ugljika; većina plastike dobiva se iz fosilnih goriva i drugih fosilnih materijala, iako može biti izrađena i od drugih izvora kao što su celuloza i kukuruzni škrob. Plastika se često upotrebljava zbog njezine trajnosti, ali to je također čini opasnom: većina plastike nije biorazgradiva i ostaje u okolišu stotinama godina. Glavni uzrok onečišćenja plastikom upravo je odgađanje i nedostaci gos-podarenja plastičnim otpadom u većini sredozemnih zemalja. Od ukupno 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u Europi, samo se trećina reciklira[1]; čak polovica plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završava na odlagalištima[2]. Reciklirana plastika trenutačno obuhvaća samo 6 % potražnje za plastikom u Europi[3].Onečišćenje plastikom negativno utječe na ključne gospodarske sektore u Sredozemlju, pogotovo na ribarstvo i turizam. Procjenjuje se da morski otpad ribarskoj floti Europske unije godišnje uzrokuje gubitak od 61,7 milijuna eura zbog smanjenog ulova i oštećenja ribarskih plovila, dok one-čišćene plaže mogu obeshrabriti turiste i time uzrokovati gubitak radnih mjesta u turizmu. Dobra je vijest da je moguće očistiti i zaštititi Sredozemno more od plasti-ke. Ali to zahtijeva predanost i suradnju svih: vlada, poduzeća i pojedina-ca. U ovom izvješću WWF predlaže niz preporuka za akcije koje institucije i pojedinci mogu poduzeti kako bi stvorili Sredozemno more bez plastike.

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO PROTEZIONESOLARE

SCRUB

DENTIFR

ICIO

EU28 + Norveška + Švicarska

60 MILIJUNA tona na godinu

PROIZVODNJA PLASTIKE

27 MILIJUNA tona na godinuPLASTIČNOG OTPADA

RECIKLIRANA PLASTIKA PREDSTAVLJA SAMO 6% POTRAŽNJE ZA PLASTIKOM

RECIKLIRANA PLASTIKA PREDSTAVLJA SAMO 6% POTRAŽNJE ZA PLASTIKOM

Page 5: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 5

Plastika je prisutna već više od 100 godina, a jedna od njezinih osebujnih značajki njezina je trajnost.Proizvodnja plastike – još uvijek gotovo potpuno (90 %) ovisna o fosilnim gorivima – upotrebljava 4 do 6% ukupne količine nafte i plina koji se koriste u Europi[4]. Tu je i pitanje aditiva u plastici, kao što su pigmen-ti, usporivači gorenja, antioksidansi ili antistatička sredstva[5].Sedam vrsta plastičnih materijala pokriva 85 % ukupne potra-žnje na svjetskoj razini[6]:Prve tri vrste plastike pokrivaju gotovo 50 % potražnje u Europi[7]. Europa je drugi najveći proizvođač plastike u svijetu nakon Kine. Godine 2016. EU-28, Norveška i Švicarska proizvele su 60 mili-juna tona plastike i stvorile 27 milijuna tona plastičnog otpada. Samo 31 % tog otpada poslano je na recikliranje, dok je 27 % završilo na

1. PLASTIKA U EUROPIodlagalištima; ostatak je spaljen u svrhu proizvodnje energije[8]. 40 % europske plastike koristi se za ambalažu, čime se stvara 16,7 mi-lijuna tona otpada[9].Iako se situacija poboljšava, korištenje odlagališta (bez ikakvog pret-hodnog koraka recikliranja) još uvijek ostaje prva ili druga moguć-nost za mnoge europske zemlje: to je glavna praksa u balkanskim zemljama i na nekim područjima istočne Europe. U Italiji, Francuskoj i Španjolskoj 50 % otpada završava na odlagalištu[10].Do danas, reciklirana plastika pokriva samo 6 % potražnje za plasti-kom u Europi[11].

PP HDPELDPEPOLIPROPILEN POLIETILEN

VISOKE GUSTOĆEPOLIETILEN NISKE

GUSTOĆEUpotrebljava se za

ambalažu hrane i čepove za boce

upotrebljava se za vrećice i višekratnu ambalažu

upotrebljava se za igračke i ambalažu za tekući sapun

3 VRSTE plastike pokrivaju 50% POTRAŽNJE u Europi

4-6% NAFTE I PLINA POTROŠENIH U EUROPI

IDE ZA PROIZVODNJU PLASTIKE

90% PROIZVODNJE PLASTIKE OVISI O

FOSILNIM GORIVIMA

© G

LOB

AL

WA

RM

ING

IMA

GE

S /

WW

F

- polipropilen (PP), koji se koristi za prehrambenu ambalažu i čepove boca- polietilen niske gustoće (LDPE), koji se koristi za vrećice i spremnike za višekratnu uporabu- polietilen visoke gustoće (HDPE), koji se koristi u proizvodnji igračaka i bočica za sapun- polistiren (PS), koji se koristi za posuđe i čaše za jednokratnu uporabu- polivinil-klorid (PVC), koji se koristi za cijevi i spojnice- polietilen tereftalat (PET), koji se koristi za spremnike za piće i plastičnu foliju.

Page 6: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

6 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

GLOBALNO IZVANREDNO STANJETrenutačne procjene pokazuju da danas u oceanu ima više od 150 milijuna tona plastike. U scenariju nepromijenjenog poslovanja, do 2025. godine ocean će sadržavati 1 tonu plastike na svake 3 tone ribe, a do 2050. oceani bi mogli imati više plastike nego ribe (po težini)[12].

2.ZNAKOVI OPASNOSTI IZ MORA

Borba protiv onečišćenja mora – kojeg je plastični otpad jedan od glavnih uzroka – jedno je od glavnih područja 14. cilja održivog razvoja „Život ispod vode”. Godine 2018. Program Ujedinjenih naroda za okoliš stavlja problem plastike u oceanu na popis šest najozbiljnijih hitnih slučajeva

danas 2025 2050

20% IZMORSKIH IZVORA

80% izKOPNENIH IZVORA

1 tona PLASTIKE

3 tone RIBE

na svakepreko 150 milijuna tonaPLASTIKE PLASTIKE RIBE

više od

mikroplastika

makroplastikaGLOBALNA

KRIZA

PLASTIČNOG SMEĆA U MORIMA

Page 7: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 7

5 godina

20 godina

PLASTIČNA VREĆICA

OPUŠAK CIGARETE

600 godina

50 godinaPLASTIČNA ČAŠA

RIBARSKA MREŽA

VEĆINA PLASTIKE NIJE

BIOZAGRADIVA I OSTAJE U OKOLIŠU STOTINAMA GODINA

© J

ÜR

GE

N F

RE

UN

D /

WW

F

Page 8: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

8 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

u području zaštite okoliša (uz klimatske promjene, acidifikaciju oceana i gubitak biološke raznolikosti).

Plastika predstavlja najveći dio otpada (60 – 95 %) koji se nalazi u morima diljem svijeta i glavnu vrstu otpada na plažama[13] i morskim sedimentima[14]. Od toga 80 % dolazi iz kopnenih izvora i 20 % iz morskih izvora (kao što su ribarstvo, akvakultura i pomorski prijevoz)[15].

Budući da većina plastike nije biološki razgradiva, sva će se plastika prisutna u okolišu zadržati stotinama ili tisućama godina[16]. U prosjeku korištena u razdoblju od četiri godine – ali često samo jednom – plastika se u moru zadržava pet godina u slučaju filtra cigareta, 20 godina u slučaju vre-ćice, 50 godina u slučaju plastične čaše i do 600 godina u slučaju ribarskog najlona[17].

Makroplastika – veći otpadni predmeti kao što su vrećice, filtri cigare-ta, baloni, boce, čepovi ili slamke[18] – najvidljiviji su oblik onečišćenja plastikom. Ali upravo mikroplastika, fragmenti promjera manjeg od 5 mi-limetara, najviše utječe na morski život.

Određena mikroplastika stvara se upravo na moru, jer se zbog vjetra, valova ili ultraljubičastog svjetla veći plastični ostaci raspadaju. Ostala mikropla-stika namjerno se proizvodi u obliku sićušnih kuglica koje se koriste u plas-tičnoj proizvodnji ili sredstava za piling i aditiva za sapune, kreme, gelove i zubne paste, ili je nastala slučajno, kao na primjer od prašine u gumama ili od upotrebe i pranja odjeće od sintetičkih vlakana.

Utjecaj mikroplastike nadilazi morski okoliš te čak onečišćuje i zrak, vodu iz slavine[19] i flaširanu vodu[20], te hranu i piće, uključujući sol, med[21] i pivo.

Svake godine 10 do 20 milijuna tona plastike završi u oceanima diljem svijeta i šteta u okolišu morskih ekosustava uzrokuje svjetski ekonomski trošak koji se procjenjuje na oko 13 milijardi američkih dolara godišnje. To uključuje fi-nancijske gubitke nastale zbog ribarstva i turizma, kao i vremena provedenog u čišćenju plaža.[22]

GLOBALNI EKONOMSKI TROŠAKPLASTIČNOG ZAGAĐENJA

13 MILIJARDI US$ NA GODINUŠTETE PROUZROKOVANE MORSKIM EKOSUSTAVIMA

FINANCIJSKI GUBICIU RIBARSTVU I TURIZMU

© W

WF

SPA

IN

Page 9: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 9

+40%OTPADA U MORUTIJEKOM LJETA

>200 MILIJUNA TURISTA SVAKE GODINE

SREDOZEMNO MORE

© M

ICH

EL

GU

NTH

ER

/ W

WF

Page 10: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

10 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

SREDOZEMNA „PLASTIČNA ZAMKA” Sredozemni bazen dom je 150 milijuna ljudi koji proizvode među najvećim količinama čvrstog komunalnog otpada po glavi stanovnika, točnije 208 – 760 kg godišnje[23]. Preko 200 milijuna turista[24] koji svake godine u ljetnim mjesecima posjete Mediteran uzrokuju povećanje morskog otpada od 40 % [25]. Tokovi plastičnog otpada ovise o blizini urbanih aktivnosti, uporabi kopnenih i obalnih prostora, vjetru i strujama. Ostaci se u more prenose i rijekama, prvenstveno rijekama Nil, Ebro, Rajna, Po te rijekama Ceyhan i Seyhan u Turskoj koje u more utječu nakon prolaska kroz gusto naseljena područja.

Ovo poluzatvoreno more, okruženo s tri kontinenta i intenzivnim ljudskim aktivnostima, djeluje kao zamka za plastiku. Plastika se nakuplja u velikoj količini i zadržava dugo te se pritom raspada na sve sitnije i sitnije dijelove[26]. Danas plastika čini 95 % otpada na otvorenom moru, morskom dnu i plažama diljem Mediterana.[27]

Svake godine 150.000 do 500.000 tona makroplastike i 70.000 do 130.000 tona mikroplastike ulazi u mora Europe[28]. Spomenuta plastika većim dijelom završi u Sredozemnom moru[29].

Postoji pet oceanskih „plastičnih otoka” gdje se akumulira najveći dio plastičnog otpada: dva na Tihom oceanu, dva na Atlantiku i jedan na Indijskom oceanu. Mediteran se smatra šestom najvećom zonom akumulacije morskog otpada: Sredozemno more predstavlja samo 1 % svjetskih voda, ali akumulira 7 % ukupne svjetske mikroplastike[30].

Na Sredozemlju mikroplastika je na rekordnoj razini koncentracije: 1,25 milijuna komada po km2, skoro četverostruka razina jednog od pet „plastičnih otoka”31. Utječe čak i na sedimente oceana gdje je koncentracija fragmenata plastike od 10,000 po km[32] među najvišim u svijetu.

Zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more jesu Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66)[33].

Onečišćenje plastikom može utjecati na ključne gospodarske sektore na Mediteranu, posebice ribarstvo i turizam. Procjenjuje se da ribolovna flota EU-a godišnje na morski otpad potroši 61,7 milijuna eura godišnje, zbog smanjenja ulova ribe, oštećenja plovila ili smanjenja potražnje za morskim plodovima zbog upitne kvalitete ribe. Onečišćene plaže također mogu obeshrabriti posjetitelje, što dovodi do smanjenja radnih mjesta i prihoda te povećanih troškova za čišćenje plaža i luka. Na primjer, grad Nica godišnje troši oko 2 milijuna eura kako bi plaže ostale čiste.[34]

KONCENTRACIJA PLASTIKEu Sredozemnom moru

4 PUTA VIŠAod koncentracije u"otoku plastike"u sjevernom Pacifiku

1,25 milijuna fragmenata

na km2

VODA

SEDIMENTI10.000 na km2

Page 11: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 11

SREDOZEMNA "PLASTIČNA ZAMKA"

GUSTO NASELJENA PODRUČJA S INTENZIVNOM LJUDSKOM AKTIVNOŠĆU NEODGOVARAJUĆA

POLITIKA ZBRINJAVANJA OTPADA

KOMADIĆI PLASTIKE U MORU OD ZAGAĐENIH RIJEKA

PREKO 200 MILIJUNA TURISTA

208-760 kg/god tvrdog urbanog otpadaproizvedeno od 150 milijuna ljudi Od 27 milijuna tona plastičnog otpada

proizvedenog svake godinesamo trećina se reciklira

+40% morskog otpadatokom ljeta

+

Page 12: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

12 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

PLASTIKA KOJA SE KORISTI I RECIKLIRA U ZEMLJAMA1 SREDOZEMLJA

ITALIJATalijani troše oko 2,1 milijuna tona plastike godišnje, što ih čini drugim najvećim potrošačima nakon Nije-maca. Podaci se odnose na ambalažu i samo se 41 % otpada reciklira. U Italiji se svakodnevno potroši 32 milijuna plastičnih boca. S potroš-njom od oko 192 l/stanovniku go-dišnje, Talijani su najveći potrošači flaširane vode u Europi (i pri vrhu potrošača u svijetu), od čega se 65 % odnosi na plastične boce[2].Italija namjerava postići cilj od 26 % odvojenog prikupljanja plastičnog otpada i postavila je ograničenje ra-zine bisfenola A u polikarbonatnim bocama za bebe u skladu s Direkti-vom EU-a. Stupila je na snagu zabra-na plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu u supermarketima, a nedav-no je proširena i na vrećice za voće i pekarske proizvode. 1. siječnja 2020. na snagu stupa zabrana proizvodnje i marketinga mikroplastike u kozmeti-ci i plastičnih štapića za uši.

ŠPANJOLSKAŠpanjolska godišnje troši oko 3,84 milijuna tona plastike, a reciklira oko 38 %. Španjolci troše 10 % plastike za jednokratnu uporabu u Europi. To uključuje 3,5 milijardi plastičnih boca za piće, 1,5 mili-jardi plastičnih šalica za kavu, 50 milijardi opušaka, 207 milijuna spremnika za jednokratnu uporabu i 5 milijardi plastičnih slamki[3]. U nekim obalnim područjima kao što su Almería i Granada, značajna je prisutnost plastike staklenika koja se koristi u poljoprivredne svrhe.Španjolska nema ograničenja odla-ganja otpada na odlagalištima i ima zakon o otpadu i ambalaži u skla-du s Direktivom EU-a o otpadu. Na Balearskim otocima u tijeku je rasprava o zabrani plastike za jed-nokratnu uporabu.

2,1 MILIJUNA tona plastikePOTROŠENE SVAKE GODINE

10% europskePLASTIKE ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU

© G

LOB

AL

WA

RM

ING

IMA

GE

S /

WW

F

1 Većina podataka o potrošnji plastike u Europi temelji se na podacima izvora: Eurostat 2015 i Plastic Europe 2017.2 Censis, 2015 & Un mare di plastica.3 Seas at Risk, 2017. Single use plastic and the marine environment, 2017.

Page 13: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 13

FRANCUSKAU Francuskoj se godišnje troši između 2 i 4 milijuna tona plastike[4]. Budući da reciklira samo 22 % plastike, Francuska ostvaruje među najgorim rezultatima u Europi[5]. Istraživanje iz 2018. pokazalo je da se samo četvrtina plastične ambalaže reciklira[6] (vidjeti izvor).Francuzi su među tri vodeća europska potrošača flaširane vode (uključujući i plastične boce) i deset vodećih u svijetu. Drugi najčešći plastični predmet su štapići za uši (Surfrider) (izvor ovdje i ovdje).Plastične vrećice zabranjene su u supermarketima, dok će štapići za uši biti zabranjeni 2020. godine. Francuska je razvila novi plan za postizanje 100 % recikliranja plastike do 2025. godine. Dodatni propisi o gospodarenju vodom i otpadom utjecat će na gospodarenje plastičnim otpadom.

GRČKAGrčka troši oko 0,6 milijuna tona plastike godišnje (izvor: PlasticsEu-rope, Plastics-the facts 2015) i reci-klira 20 % plastike (PlasticsEurope, Plastics-the facts 2017).Istraživanje o čišćenju provedeno na 80 grčkih plaža pokazalo je da je najbrojniji otpadni materijal plasti-ka (43 – 51 %), zatim papir (13 – 18 %) te aluminij (7 – 12 %)[7]. Najčešći predmeti pronađeni na grčkim plaža-ma su opušci, čepovi za boce, slamke i miješalice, plastične boce, omoti za hranu i plastične vrećice[8]. Gospodarenje plastičnim otpadom i recikliranje uključeni su u Nacio-nalnu strategiju gospodarenja čvr-stim otpadom i Nacionalni strateški program za sprječavanje nastanka čvrstog otpada. Grčka je postavila cilj recikliranja na 65 % plastičnih amba-laža do 2020. godine, ali je daleko od postizanja navedenog cilja. Sadašnji sustav za gospodarenje čvrstim otpa-dom neučinkovit je i netransparen-tan te nije dovoljno ambiciozan glede sprječavanja stvaranja plastičnog otpada i ponovne uporabe plastike.

TURSKAU prosjeku se godišnje troši 1,24 milijuna tona plastike (2015.), a oko 40 % se navodno reciklira.Najčešća vrsta plastike pronađena na turskim plažama jesu fragmenti prozirnih predmeta[9].Prema Uredbi o kontroli otpadnih ambalaža iz 2017., proizvođači plastike i industrijski korisnici moraju reciklirati 54 % svoje proizvodnje (56 % nakon 2020. godine). Turska namjerava smanjiti potrošnju plastičnih vrećica na 90 vrećica po osobi do 2019. i na 40 do 2025. godine. Od 1. siječnja 2019. državljani Turske počinju plaćati plastične vrećice. WWF Turska radi na nacionalnom programu nulte stope otpada koji je organiziran pod pokroviteljstvom turskog predsjednika te ga je 2017. godine najavila prva dama Turske.

HRVATSKAU Hrvatskoj je 2016. godine korište-no 54.744 tona plastične ambalaže, a manje od polovice je ponovno upora-bljeno ili reciklirano[10].Sitni komadi plastike i polistirena (stiropora) među najčešćim su pred-metima koji se mogu naći u hrvat-skim morima, a slijede štapići za uši, plastični čepovi i poklopci boca za piće i drugi predmeti.Nekoliko zakonskih propisa, jedan od kojih je i Strategija upravljanja morskim i obalnim područjem, raz-matraju problem morskog otpada u zemlji. Razmatraju se i ronilačke akcije i uporaba povlačnih mreža (koća) u svrhu poboljšanja gospoda-renja otpadom i prikupljanja otpada. Tvrtke su zakonski obvezne proizvo-diti ambalažu koja se može ponovno koristiti, oporabiti i/ili reciklirati u skladu s najboljim raspoloživim tehnologijama kako bi se smanjio utjecaj na okoliš. Hrvatska namjera-va uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom do 2022. godine.

SAMO 22% PLASTIKE SE RECIKLIRA

65% PLASTIČNE AMBALAŽERECIKLIRANE DO 2020.

CILJ: 90 PLASTIČNIHVREĆICA NA OSOBU DO 2019.

MALA PLASTIKA I POLISTIRENNAJVIŠE PRISUTNI U MORU

4 https://myboocompany.fr/constat-du-plastique5 Vidi i članak Science et Avenir6 Vidi članak7 Kordella , M. Geraga , G. Papatheodorou , E. Fakiris & I. M. Mitropoulou (2013). Litter composi-tion and source contribution for 80 beaches in Greece, Eastern Mediterranean: A nationwide voluntary clean-up campaign, Aquatic Ecosystem Health & Management, 16:1, 111-118.

8 MAP 2015 –Marine Litter Assessment in the Mediterranean 2015, ISBN No. 978-92-807-3564-2.9 Gündoğdu, S., Çevik, C., Micro- and mesoplastics in Northeast Levantine coast of Turkey: The prelimi-nary results from surface samples, Marine Pollution Bulletin (2017), http://dx.doi.org/10.1016/j.marpol-bul.2017.03.00210 Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.

Page 14: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

14 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

35% PTICA

27% RIBA

13%MORSKIH SISAVACA 20%

BESKRALJEŠNJAKA

druge

Sredozemne vrste

Preko 90 % štete koju ljudski otpad nanese morskim divljim vrstama odnosi se na plastiku[35]. U svijetu postoji oko 700 morskih vrsta koje su ugro-žene zbog plastike od kojih je 17 % na IUCN-ovom popisu „ugroženih” ili „kritički ugroženih” vrsta, uključujući havajsku morsku medvjedicu, glavatu

3. RIZICI ZA DIVLJE VRSTE

SMRTONOSNE ZAMKEOdbačeni ribarski najlon i mreže, ali i prstenovi za pakovanje limenki pive i ambalaža, zapetljaju i zatoče životinje te im u nekim slučajevima čak ograniča-vaju dijelove tijela. U svijetu je pronađeno 344 različitih vrsta zapetljanih u plastični predmet[38]. U Sredozemnom moru su glavne žrtve ptice (35 %), ribe (27 %), beskralješnja-ci (20 %), morski sisavci (13 %) i morske kornjače[39].Plastika može uzrokovati ozljede, lezije i deformacije (uključujući i tijekom rasta) i spriječiti kretanje životinja da bi izbjegle grabežljivce, plivale i hranile, gotovo uvijek s fatalnim posljedicama: životinje umiru od gladi, utapanja ili zbog toga što postaju lak plijen[40].Ribarski najlon uzrokuje 65 % slučajeva zapetljanih životinja na Sredozemnom moru. Općenito, sva ribolovna oprema koja je napuštena, izgubljena ili odbačena na moru (najlon, mreže, zamke) uzrokuje štetu divljim vrstama, zaplitanje riba i drugih morske životinje te konačno njihovu smrt – fenomen poznat kao ribolov napuštenim ribolovnim alatom ili „fantomski ribolov”. Čak je i rijetka havajska morska medvjedica jedna od žrtava mrtvih mreža[41].

na svijetu

700 MORSKIH VRSTAUGROŽENIH ZBOG PLASTIKE

RIBARSKA OPREMAPROUZROKUJE65% SLUČAJA ZAPETLJAVANJA

u Sredozemlju

344 VRSTASTRADAVA

globalno

© C

LAU

DIA

AM

ICO

/ W

WF

želvu i garavog zovoja[36]. Zaplitanje, gutanje plastike i onečišćenje, kao i prijevoz stranih vrsta, glavni su na-čini na koje plastika dovodi morski divlji svijet u opasnost[37].

Page 15: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 15

NEZDRAVA HRANAMorske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku.U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam[42], uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Danas 90 % svjet-skih morskih ptica ima fragmente plastike u želucu (1960. godine taj je postotak iznosio 5 %); do 2050. taj se broj može povećati na 99 % ako se ne poduzmu mjere za smanjenje unosa plastike u more[43].Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba[44]. Najstraš-niji slučaj bio je kada je u trbuhu ulješure nasukane na obalu pronađeno 9 metara ribarskog najlona, 4,5 metara savitljive cijevi, 2 cvjetne posude i nekoliko plastičnih cerada[45].

Unošenje plastike u organizam, pogotovo velikih komada, ima niz ozbilj-nih posljedica. Može smanjiti kapacitet želuca, što smanjuje osjećaj gladi i kasnije nakupljanje masnoća (iznimno važno za sve životinje koje dugo migriraju) i uzrokuje crijevna začepljenja, čireve, nekrozu (odumiranje stanica), perforacije i rane. Svi ovi učinci gotovo uvijek dovode do smrti životinje.Postoje primjeri unošenja plastike u organizam kod svih vrsta morskih kornjača koje žive na Sredozemlju[46]. Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35 % ispitanih primjeraka u organizam unijelo otpad, koji je u gotovo svakom slučaju bio plastičan[47]. U nekim primjercima pronađeno je do 150 plastičnih fragmenata.Osim toga, kod 18 % tuna i sa-bljarki pronađen je plastični ot-pad u želucu[48] – uglavnom celofan i PET[49] – isto kao i 17 % crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Bale-arskim otocima.Čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hra-ne na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike[50]. Istraži-vanje mikroplastike u dagnjama i kamenicama – kultiviranima za ljudsku potrošnju – procjenjuje da bi prosječni europski potrošač školjki mogao u organizam unijeti do 11.000 komada mikroplastike godišnje. Međutim, učinci mikroplastike na ljudsko zdravlje još uvijek nisu poznati.[51]

Plastika je prodrla i u mikroskopski svijet. Zooplankton (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca) nesvojevoljno se hrani plastičnim fragmentima manjim od 1 mm. Ti fragmenti mogu sadržavati otrovne tva-ri: unošenjem tih tvari u organizam zooplankton ih prenosi do vrha hra-nidbenog lanca odnosno do ljudi.

60 species ofFISH

3 species ofSEA TURTLE

9 species ofSEABIRD

5 species ofMARINE MAMMAL

others

60 vrstaRIBA

18% of TUNAand SWORDFISH

have PLASTIC DEBRIS in their stomach

5 vrsta MORSKIH SISAVACA

3 vrste MORSKIH KORNJAČA

9 vrstaMORSKIH PTICA

134 SREDOZEMNIH VRSTAPOJELO JE PLASTIKU

60 species ofFISH

3 species ofSEA TURTLE

9 species ofSEABIRD

5 species ofMARINE MAMMAL

others

60 species ofFISH

18% TUNAi SABLJARKI

sadrži OSTATKE PLASTIKE u trbuhu

5 species ofMARINE MAMMAL

3 species ofSEA TURTLE

9 species ofSEABIRD

Page 16: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

16 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

SVAKA DRUGA KORNJAČAPOJELA JE PLASTIKU

© B

RE

NT

STI

RTO

N /

GE

TT

Y IM

AG

ES

/ W

WF-

UK

Page 17: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 17

ZAŠTO ŽIVOTINJE ZAMIJENE PLASTIKU ZA HRANU?Morske ptice odabiru hranu na te-melju mirisa. Plastiku je moguće zabunom zamijeniti za hranu zbog algi i bakterija koje koloniziraju pla-stiku i ispuštaju jak sumporni miris. Morske ptice povezuju taj miris s hranom i upadaju u „mirisne klop-ke” koje ih navode da pojedu plasti-ku umjesto svojeg plijena.

Miris plastike zavarava i ribe: neka su se jata inćuna oduprla zamkama fragmenata čiste plastike, no pri-vukla ih je mikroplastika čiji miris nalikuje mirisu planktonskih račića koje uobičajeno jedu.

Morske kornjače, s druge strane, biraju plijen na temelju izgleda – a meduze, plastične vrećice i baloni izgledaju kao hrana. Većina mladih morskih kornjača provede dugačak životni vijek na otvorenom moru, unutar velikih sustava struja gdje se koncentrira opasna oceanska plasti-ka. Danas je stanje takvo da je polo-vica svih morskih kornjača u orga-nizam unijela neki oblik plastike.

PLASTIČNA VREĆICAILI HRANA?

morske kornjačeZAMJENJUJU VREĆICE

ZA MEDUZE

neke ribeZAMJENJUJU PLASTIKU

ZA RAČIĆE

morske ptice se ulove uMIRISNE ZAMKE

© N

ATU

RE

PL.

CO

M /

SU

E D

ALY

/ W

WF

Page 18: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

18 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

UPOZORENJE NA MIKROPLASTIKU U UTOČIŠTU PELAGOS Namijenjeno zaštiti morskih sisavaca, utočište Pelagos na sjeveroza-padnom Sredozemnom moru najveće je zaštićeno morsko područje u regiji. Također ima jednu od najviših koncentracija mikroplastike1 (us-porediv s onima pronađenima u suptropskim prstenovima) što pred-stavlja veliki problem za kitove, koji mogu akumulirati velike količine zagađivača[60].

Više od 56 % planktona u utočištu Pelagos izloženo je visokom zagađe-nju. Koncentracije ftalata pronađenih u tkivima kitova perajara bile su 4 do 5 puta veće od onih u tkivima kitova iz manje zagađenih područja.

Bjelogrli dupin i ulješura, grabežljivci na vrhu morskog hranidbenog lanca, više su onečišćeni od onih pronađenih u Atlantiku, što potvrđuje visoku razinu onečišćenja u Sredozemnom moru. Općenito, ženke kito-va manje su kontaminirane od muškaraca – ali samo zato što tijekom dojenja prenose zagađivače na mlade.

veliki kitovi IMAJU KONCENTRACIJU FTALATA4-5 puta VEĆU

nego u drugim područjima

PLANKTONJE IZNIMNO KONTAMINIRAN

UTOČIŠTE PELAGOS

© D

EN

IS O

DY

/ W

WF

1 Prosječna koncentracija pronađena u Pelagosu iznosi 132.066 mikroplastike/km2

Page 19: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 19

TIHO TROVANJETiho trovanje uzrokovano kemijskim zagađivačima danas predstavlja veli-ku prijetnju oceanima.

Ostaci plastike u morskom okolišu, uključujući smola u obliku peleta, fra-gmenti i mikroskopski plastični fragmenti, sadrže organske zagađivače, kao što su pesticidi, ftalati, PCB-i i bisfenol A. Neki od tih spojeva dodaju se tijekom proizvodnje plastike, dok se drugi adsorbiraju iz okolne morske vode[52]. Među zagađivačima koji prianjaju na plastiku u moru, 78 % su toksični (tj. imaju štetne utjecaje na organizme s kojima dolaze u kon-takt), postojani (tj. otporni su na proces degradacije i dugo ostaju nepro-mijenjeni) te se akumuliraju u tkivu živih organizama[53].

Plastika može sadržavati koncentrirane toksične spojeve do mi-lijun puta veće od onih koji se prirodno nalaze u morskoj vodi[54]

[55]. Polietilen (PE), koji se koristi za plastične boce i vrećice, akumulira više organskih zagađivača od ostalih vrsta plastike. Kapacitet živih organi-zama za apsorpciju otrovnih tvari također se povećava tijekom vremena, čineći plastiku sve opasnijom za one koje je unose u organizam[56].

Negativni učinci tih zagađivača također ovise o brzini otpuštanja u tijelu: plastika otpušta do 30 puta više zagađivača kada je prisutna u tkivu (tj. u crijevima) nego u morskoj vodi[57] [58]. Jednom kada plastični zagađivači uđu u tijelo, ometaju važne biološke procese, oštećuju jetru ili mijenjaju hormone. To zauzvrat može utjecati na mobilnost, re-produkciju i rast te uzrokovati razvoj raka[59]. Tvari koje plastika apsorbira i otpušta također mogu promijeniti DNA, uzrokujući štetne učinke na zdravlje.

danas

90% MORSKIH PTICAIMA FRAGMENTE PLASTIKEU SVOJIM TRBUSIMA

do 2050OVAJ BROJ ĆE PORASTI NA 90%

© N

ATU

RE

PL.

CO

M /

JOH

N C

AN

CA

LOS

I / W

WF

Page 20: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

20 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

PLASTISFERAOsim zagađivača, plastika također akumulira i privlači organizme, gradeći nove zajednice različite od onih koji žive u vodi... prava „Plastisfera”!

Različiti stanovnici nastanjuju različite vrste plastike: postoji oko 1000 vrsta mikroorganizama koji nastanjuju plastisferu, uključujući one koji uzrokuju bolesti ljudi i životinja, poput vibriona[61].

Plastični predmeti ili fragmenti za-počinju svoje putovanje plutajući u „čistom” stanju, no onda ih koloni-ziraju razni organizmi. Više od 335 skupina različitih organizama zabi-lježeno je na morskoj plastici, uk-ljučujući bakterije, alge i spužve, ali i insekte, rakove i mekušce. Plasti-ka pronađena na Sredozemlju sadrži među najvišim koncen-tracijama različitih organiza-ma ikad zabilježenih62. To može ozbiljno utjecati na morska staništa s kojima dolaze u kontakt.

© J

ÜR

GE

N F

RE

UN

D /

WW

F

Page 21: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 21

Onečišćenje plastikom globalni je problem uglavnom uzrokovan prekomjernom potrošnjom i nedostatkom učin-kovitog gospodarenja otpadom. Može se riješiti – ali to zahtijeva predanost i suradnju svih, uključujući vladu, tvrtke i pojedince. Ovdje predlažemo niz akcija i preporuka koje bi značajno smanjile onečišćenje plastikom u urbanim, obalnim i morskim sredinama.

PREPORUKE ZA SREDOZEMNO MORE BEZ PLASTIKE

POTREBNE MJERE NA MEĐUNARODNOJ RAZINI: • Potvrditi pravno obvezujući međunarodni sporazum o sprječavanju ispuštanja plastike u oceane, s obvezujućim nacionalnim ciljevima smanjenja, okvirom za praćenje i evaluaciju te financijskim mehanizmom koji podržava provedbu.• Razviti viziju nulte stope otpada za industriju koja je usmjerena na sprječavanje ispuštanja svih vrsta plastike u okoliš u skladu s odlukom Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš o morskom otpadu; kartirati i smanjiti potencijalne točke ispuštanja plastike u vrijednosnom lancu i općem djelovanju.• Pobrinuti se da se pronađe sva oprema fantomskog ribolova i prikladno zbrine. Istraživanje i financiranje potrebni su za otkrivanje opreme fantomskog ribolova i odlaganje u odgova-rajući lučki objekt. Proizvođači ribolovne opreme koja sadrže plastiku moraju pokriti troškove pronal-aženja i imati raspoložive financijske poticaje za isporuku korištene opreme fantomskog ribolova u lučke objekte. • Usvojiti propise o međunarodnoj trgovini za plastični otpad koji definiraju kriterije re-cikliranja za izvoznike plastičnog otpada. Uspostaviti programe odgovornosti proizvođača za sve plas-tične proizvode koji se stavljaju na tržište, uključujući razvoj programa odlaganja gdje je to primjenjivo.

© Á

THIL

A B

ER

TON

CIN

I

Page 22: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

22 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

POTREBNE MJERE NA DRŽAVNOJ RAZINI:• Povećati postotak recikliranog i ponovno korištenog plastičnog otpada s 30 % na 100 % do 2030. Za uporabu recikliranog materijala moraju se postaviti nacionalni ciljevi do 2025. godine: 90 % za metale, 80 % za papir, 70 % za plastiku u razvijenim zemljama i 50 % u zemljama u razvoju. Treba utvrditi odvojene ciljeve prikupljanja za odgovarajuće sustave proširene odgovornosti proizvođača (npr. niže naknade za recikliranu ambalažu ili za korištenje recikliranog materijala) kao i sredstva za polog.• Zabraniti korištenje svih plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu i dodavanje mikroplastike u proizvode do 2025. Sve zemlje trebaju razviti plan do 2025. godine kako bi se smanjio plastični otpad, uključujući nove zabrane za određene predmete kao što su plastične vrećice i drugi predmeti za jednokratnu uporabu za koje su dostupne alternative te poticaji (npr. porezna izuzeća) za smanjenje proizvodnje otpada. Također treba uvesti i zabrane primarne mikroplastike u potrošačkim (deterdženti, kozmetički proizvodi) i tehničkim proizvodima, kao i za sve nerazgradive plastične proizvode koji se namjerno ispuštaju u okoliš i koji se ne mogu povratiti.• Postići prikupljanje 100 % otpada putem učinkovitog recikliranja i integriranih rješenja za gospodarenje otpadom. Potrebno je uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom koji uključuje učinkovito sortiranje otpada (npr. organski, papir, metal i plastika). Potrebno je ulagati u sustavnije i održivije pristupe gospodarenju otpadom i infrastrukture koje omogućuju veću učinkovitost gospodarenja plastičnim otpadom i recikliranja.

© K

EM

TER

/ IS

TOC

K

Page 23: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 23

POTREBNE MJERE U INDUSTRIJI:• Investirati u inovacije za recikliranje ili druga alternativna rješenja radi rješavanja problema 30 % plastične ambalaže koja se trenutno ne može reciklirati. Odvojiti plastiku od fosilnih izvora i primijeniti sirovine obnovljivih izvora.• Redizajnirati infrastrukturu za proizvodne procese i lance opskrbe koji omogućuju korištenje recikliranog materijala i alternativnih rješenja za plastiku. Razviti rješenja za sprječavanje oslobađanja mikroplastičnih vlakana kao rezultat procesa pranja.• Usvojiti poslovnu i uredsku politiku nulte stope otpada radi sprječavanja uporabe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i promicanja radnog okruženja bez plastike.• Smanjiti upotrebu plastike počevši od svih nepotrebnih malih plastičnih predmeta i ambalaže. Usredotočiti se na redizajn ambalaže od kombiniranih materijala i usvajanje alternativa koje su već dostupne na tržištu.• Turistička industrija, uključujući ugostiteljske i pomorske operatere, treba izbjegavati korištenje svih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu kao što su vrećice, boce, čepovi ili slamke i uspostaviti učinkovite sustave prikupljanja i recikliranja otpada.

© K

ON

DO

R83

/ IS

TOC

K

Page 24: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

24 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

© U

PH

EAV

AL

/ WW

F

PREPORUKE ZA POTROŠAČE• Odaberite, kada je to moguće, proizvode od biorazgradivih ili

recikliranih materijala umjesto plastike: biorazgradiv zubni konac umjesto najlona; drvene češljeve za kosu ili kvačice za odjeću; spužve od celuloze; keramičke tanjure, zdjele i čaše; staklene boce; pamučne salvete; prostirke za jogu od bambusovih vlakana.

• Izbjegavajte proizvode za jednokratnu uporabu: odaberite, na primjer, četkice za zube ili britve s izmjenjivim glavama; nemojte koristiti slamke, vrećice za kupovinu, bočice vode, posuđe i pribor za jelo, štapiće za uši, olovke i upaljače izrađene od plastike.

• Skladištite hranu bez plastičnih spremnika: plastične folije, vrećice i spremnike zamijenite staklom, inertnim materijalom koji za razliku od plastike ne oslobađa zagađivače.

• Izbjegavajte sapune i kozmetičke proizvode koji sadrže mikroplastiku: provjerite sadrže li sastojci polietilen, polipropilen ili polivinil klorid – to je sve plastika.

• Kupujte proizvode bez ambalaže: kupujte voće, povrće, sir, meso, ribu i ostale prehrambene proizvode koji se prodaju na težinu i „točene” deterdžente kako bi se smanjila upotreba ambalaže.

• Obratite pozornost na postupke zbrinjavanja otpada i reciklaže u vašem gradu ili zajednici i reciklirajte što je više moguće.

• Povežite se s trgovinama i supermarketima i općinom i tražite da hitno smanje nepotrebnu plastiku, promoviraju održive alternative, poboljšavaju upravljanje otpadom i ulažu u recikliranje.

• Budite odgovorni građanin: izbjegavajte plastične predmete za jednokratnu uporabu i odlažite sve otpadne predmete (filtre cigareta, ambalažu i plastične igračke) na odgovarajući način kako bi se izbjeglo onečišćenje plaža i okoliša.

Page 25: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 25

LITERATURA[1] Europa se ovdje odnosi na EU-28, Norvešku

i Švicarsku. Plastic Europe. 2017. Plastic - the facts 2017. www.plasticseurope.org/application/files/5715/1717/4180/Plastics_the_facts_2017_FINAL_for_website_one_page.pdf

[2] Ibid.

[3] Europska komisija. 2018. Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu. http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/pdf/plastics-strategy.pdf

[4] Plastic Europe. Plastic - the facts 2017.

[5] World Economic Forum. 2016. The New Plastic Economy: Rethinking the future of plastics. www3.weforum.org/docs/WEF_The_New_Plastics_Economy.pdf

[6] American Chemistry Council. 2015. 2015 Resin Review. Washington, DC: American Chemistry Council.

[7] Plastic Europe. Plastic - the facts 2017.

[8] Ibid.

[9] Ibid.

[10] Ibid.

[11] Europska komisija. 2018. Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu.

[12] Ellen MacArthur Foundation and New Plastic Economy, 2017, The new plastics economy: rethinking the future of plastics & catalysing action.

[13] Ocean Conservancy. 2014. Turning the Tide on Trash. Washington, DC: Ocean Conservancy.

[14] Galgani F. et al. 2000. Litter on the sea floor along European coasts. Mar. Pollut. Bull. 40, 516-527.

[15] Andrady A.L. 2011. Microplastics in the marine environment. Mar. Pollut. Bull., 62, 1596-1605.

[16] Geyer R. et al. 2017. Production, use, and fate of all plastics ever made. Sci. Adv., 3(7) e1700782.

[17] Ocean Conservancy. 2014. Turning the Tide on Trash.

[18] UNEP/MAP. 2015. Marine Litter assessment in the Mediterranean.

[19] Orb Media. 2017. https://orbmedia.org/stories/Invisibles_plastics

[20] Orb Media. 2018. https://orbmedia.org/stories/plus-plastic

[21] EFSA. 2016. Presence of microplastics and nanoplastics in food, with particular focus on seafood. EFSA Journal. https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2016.4501

[22] UNEP, 2014. Valuing Plastics: The Business Case for Measuring, Managing and Disclosing Plastic Use in the Consumer Goods Industry.

[23] Ibid.

[24] Coll M. et al. 2010. The Biodiversity of the Mediterranean Sea: Estimates, Patterns, and Threats. PLOS One, 5(8) e11842. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0011842

[25] Galgani et al., 2014. In CIESM 2014. Marine litter in the Mediterranean and Black Seas. CIESM Workshop Monograph n° 46 [F. Briand, ed.], 180 p., CIESM Publisher, Monaco

[26] Ibid.

[27] UNEP/MAP. 2015. Marine Litter Assessment in the Mediterranean.

[28] Europska komisija. 2018. Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu.

[29] Europska komisija. 2018. Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu.

[30] Suaria G. et al. 2016. The Mediterranean Plastic Soup: synthetic polymers in Mediterranean surface waters. Sci. Rep., 6, 37551.

[31] Suaria G. et al. 2017. The Mediterranean Plastic Soup: synthetic polymers in Mediterranean surface waters; Plastic Europe. 2017. Plastic - the facts 2017.

[32] Galgani F. et al. 2000. Litter on the sea floor along European coasts.

[33] UNEP/MAP. 2015. Marine Litter Assessment in the Mediterranean.

[34] ten Brink, P.; Schweitzer, J.-P.; Watkins, E.;

Howe, M., 2016. Plastics Marine Litter and the Circular Economy. A briefing by IEEP for the MAVA Foundation.

[35] Law K.L. 2017. Plastics in the Marine Environment. Annu. Rev. Mar. Sci., 9, 205-229.

[36] Gall S.C. and Thompson R.C. 2015. The impact of debris on marine life. Mar. Pollut. Bull., 92(1-2), 170-179.

[37] Law K.L. 2017. Plastics in the Marine Environment.

[38] Ibid.

[39] UNEP/MAP. 2015. Marine Litter Assessment in the Mediterranean.

[40] Law K.L. 2017. Plastics in the Marine Environment.

[41] Cedrian D. 2008. Seals-fisheries interactions in the Mediterranean monk seal (Monachus monachus): related mortality, mitigating measures and comparison to dolphin-fisheries interactions. Transversal Working Group on by catch/incidental catches.

[42] Deudero S., Alomar C. 2015. Mediterranean marine biodiversity under threat: Reviewing influence of marine litter on species. Mar. Pollut. Bull., 98(1-2), 58-68.

[43] Wilcox C. et al. 2015. Threat of plastic pollution to seabirds is global, pervasive, and increasing. Proc. Natl. Acad. Sci. USA, 112, 11899-11904.

Page 26: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

26 | Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom

[44] Jackson G.D. et al. 2000. Diet of the southern opah Lamprisim maculatus on the Patagonian Shelf; the significance of the squid Moroteuthis ingens and anthropogenic plastic. Mar. Ecol. Prog. Ser., 206, 261-271.

[45] de Stephanis R. et al. 2013. As main meal for sperm whales: plastics debris. Mar. Pollut. Bull., 69, 206-214.

[46] UNEP/MAP. 2015. Marine Litter Assessment in the Mediterranean.

[47] Casale P. et al. 2016. Biases and best approaches for assessing debris ingestion in sea turtles, with a case study in the Mediterranean. Mar. Poll. Bull., 110, 238-249.

[48] Romeo T. et al. 2015. First evidence of presence of plastic debris in stomach of large pelagic fish in the Mediterranean Sea. Mar. Pollut. Bull., 95, 358-361.

[49] Alomar C., Deudero S. 2017. Evidence of microplastic ingestion in the shark Galeus melastomus Rafinesque, 1810 in the continental shelf off the western Mediterranean Sea. Environ. Pollut., doi:10.1016/j.envpol.2017.01.015

[50] UNEP/MAP. 2015. Marine Litter Assessment in the Mediterranean.

[51] ten Brink, P.; Schweitzer, J.-P.; Watkins, E.; Howe, M., 2016. Plastics Marine Litter and the Circular Economy. A briefing by IEEP for the MAVA Foundation

[52] Teuten E.L. et al. 2009. Transport and release of chemicals from plastics to the environment and to wildlife. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci., 364(1526), 2027-2045.

[53] Law K.L. 2017. Plastics in the Marine Environment.

[54] Mato Y. et al. 2001. Pellet di resina plastica come mezzo di trasporto per sostanze chimiche tossiche nell’ambiente marino. Environ. Sci. Technol., 35(2), 318-324.

[55] Teuten E.L., Rowland S.J., Galloway T.S., Thompson, R.C. 2007. Potential for plastics to transport hydrophobic contaminants. Environ. Sci. Technol., 41, 7759-7764.

[56] Rochman C.M. 2015. The Complex Mixture, Fate and Toxicity of Chemicals Associated with Plastic Debris in the Marine Environment. Marine Anthropogenic Litter, 117-140.

[57] Bakir A. et al. 2014. Enhanced desorption of persistent organic pollutants from microplastics under simulated physiological conditions. Environ. Pollut., 185, 16-23.

[58] Law K.L., Plastics in the Marine Environment.

[59] Lithner D. et al. 2011. Environmental and health hazard ranking and assessment of plastic polymers based on chemical composition. Sci. Total Environ, 409, 3309-3324.

[60] Jacob Théa et Fossi Cristina, 2016. Impacts des microplastiques sur la population de Rorquals 3 communs du Sanctuaire Pelagos. Rapport GIS3M pour le Parc national de Port-Cros, Animateur de la Partie française de l’Accord Pelagos. Fr.: 19 pp.

[61] Zettler E.R. et al. 2013. “Plastisphere”: Microbial Communities on Plastic Marine Debris. Environ. Sci. Technol., 47(13), 7137-7146.

[62] Kiessling T. et al., Marine litter as habitat and dispersal vector.

Page 27: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

Izlaz iz zamke plastike. Spašavanje Sredozemnog mora od onečišćenja plastikom | 27

87%EUROPLJANA JE ZABRINUTO

ZBOG EKOLOŠKOG UTJECAJAPLASTIKE

(Eurobarometer, Studeni 2017.)

© G

LOB

AL

WA

RM

ING

IMA

GE

S /

WW

F

Page 28: IZLAZ IZ ZAMKE PLASTIKE

7%globalne mikroplastike

nalazi se u Sredozemnom moru

500,000milijuna tona na godinumakroplastikese odbaci u europska mora

€ 61.7milijuna na godinu predstavlja ekonomski gubitak ribarske flote EUzbog otpada u moru

1/3plastičnog otpadase reciklira u Europi

95%otpada u Sredozemskom moru i na plažama predstavlja plastika

© Panda Symbol WWF - World Wide Fund For Nature (Formerly World Wildlife Fund) © “WWF” is a Registered TrademarkWWF Mediterranean Marine Initiative - Via Po 25/c, 00198, Rome, Italy.

FOLLOW US ON TWITTER: @WWF_MED

Why we are hereTo stop the degration of the planet’s natural environment and to build a future in which humans live in harmony with nature.

panda.org

• OUT OF THE PLASTIC TRAPOCEAN.PANDA.ORG

100%RECYCLED