Izdanje za april 2012. godine

CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA

Debatne novosti, br. 4, april 2012. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA POŽELJNO!

Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i češće .

Member of IDEA

The International Debate Education Association

Member of WSDC

Member of NGO Council

Member of Mreža pravde BiH

„Sporazum između Grada Sarajeva i NVO“

Member of WIFI

Debatne novosti 4 Riječ urednice

SIMBOLIČKO NASILJE NAD ŽENAMA

Znate onaj osjećaj kada stvari koje vas nerviraju u samo par dana postaju toliko učestale, toliko da ih primjećujete na svakom koraku, a onda naglo kuliminiraju i natjeraju vas da brzopleto reagujete? Mene već par dana, intenzivno, prati tema ove uvodne riječi, pa sam odlučila da se bar vama požalim, kako bih izbjegla neku ishitrenu reakciju, zbog koje bih se mogla pokajati. Sve je počelo prije nekih desetak dana, kada sam dobila zadatak da uradim neku analizu i nakon dosta truda i muke da ona izgleda ozbiljno, nestrpljivo sam očekivala povratnu reakciju na njen sadržaj.

Ona koju sam dobila, zasigurno, nije bila očekivana, a glasila je ovako: „Ovo je sasvim u redu. Samo nam još recite da li ste gospođica ili gospođa Ljuboje?“. Pitam se, zaboga, zašto je to važno? Zar će kvalitet analize zavisiti od toga da li sam ja udata ili ne? Zar nije, u najmanju ruku, neumjesno pitati osobu koja vam je potpuni stranac i kojoj znate samo ime, tako lično pitanje. Suzdržavam se u namjeri da napišem sve što mislim u odgovoru na ovaj mail, jer ne želim da ispadnem negativac, prema ljudima koje baš i ne poznajem. Naredni dan priča se ponavlja, ali u drugom kontekstu. Hitno mi je trebao taxi, ali mi je disprečer dao pogrešno vrijeme njegovog dolaska. Nakon što sam prekinula telefonsku vezu, telefon mi ponovo zvoni, gdje mi dispečer daje novo vrijeme: „Oprostite. Gospođica ili gospođa? Samo da vam javi da će taxi malo kasniti, neki udes je bio“... Već počinjem misliti da se neko ozbiljno šali sa mnom, ali to nije kraj. Nakon par dana pauze u provjeravanju činjenice da li sam udata ili ne, moj telefon ponovo zvoni i ugledavši nepoznat broj, kao da sama sebi nagovještavam da me neko zove da provjeri moj bračni status. „Dobar dan. Gospođica ili gospođa Ljuboje? Treba da vam pošaljemo pozivnicu za“... Već ozbiljno umorena ovim krajnje nekulturnim pristupom u komunikaciji, za koji veliki broj ljudi smatra da je osnova bontona, odgovaram: „A oprostite da li ste vi udati?“. Dok druga strana zbunjeno ćuti, odgovarajući da nije i da ne zna zašto je to bitno, pokušavam objasniti da ukoliko je potpuno prihvatljivo meni postaviti takvo pitanje, onda mora biti prihvatljivo i dobiti to isto pitanje. Na kraju krajeva, potrebe za njim u oba slučaja nije ni bilo, pa onda ne vidim zašto mi moju upadicu neko smatrao bespotrebnom i nekulturnom. I dok moja sagovornica zbunjeno spušta slušalicu, ja sama sebi pokušavam da objasnim potrebu razlikovanja između termina gospođa i gospođica. Ukoliko biti gospodin, predstavlja epitet koji ostaje bez obzira na bračno stanje, zašto onda žena mora biti izložena pritisku simboličkog nasilja? Da li to znači da žena postaje potpuna i cijela tek činom udaje? Zašto je bitno nečije bračno stanje, ukoliko nekoga pozivate na obični prijem ili cijenite njegov/njen rad? Zar je moguće da se ljudi ne osjete postiđeno kada potpuno nepoznatu osobu pitaju za tako intimnu stvar? Zamislite upoznavanje sa jednim muškarcem prilikom koga prvo naredno pitanje bude da li je oženjen. To bi se smatralo itekako neumjesnim, ali kada je riječ o ženi, onda je to potpuno prirodno i čini mi se da niko ne primjećuje da tu postoji problem. Baš u trenutku kada završavam ovaj tekst, u pozadini čujem intervju sa jednom svjetskom zvijezdom, koju predstavljaju kao gospođu, ali ona se zaboga nađe uvrijeđena. Taman sam se obradovala da je u pitanju širenje svijesti o položaju žena u društvu, ali onda sam se još dublje razočarala. Naime, dotična dama se razvela, pa se i u četrdesetim smatra gospođicom. Ukoliko već postoji potreba da se neko oslovljava termina gospođa/ica, onda se to nikako ne bi smjelo odnositi na njen bračni status, već na zrelost, izgrađenost ličnosti, stavove... Za mene je ismijavanje dami od sedamdeset godina reći da je gospođica, samo zato što je neudata, naprosto zbog poštovanja prema njenoj izgrađenoj ličnosti i nije valjda da je manja dama i gospođa, samo zato što je neudata? Postavih ja brojna pitanja, ali odgovor je jasan. Simboličko nasilje nad ženama je itekako prisutno, a najstrašnije je što ga ni same nisu svjesne. Zato, ukoliko me neko ponovo pita za bračni status kroz termine gospođa/ica, može računati da će dobiti odgovor da sam gospodin. Meni ne smeta, pa ne vidim zašto bi bilo kome drugom.

Tijana Ljuboje

U OVOM BROJU

PROČITAJTE:

Riječ urednice *

Debatanti pišu

* Biti volonter

*

Studentska debata u BiH

U posjeti

debatewise-u *

Riječi velikana *

UNDP – Kroz debatu

saznajmo više o HIV-u:

-Zašto projekat „Kroz debatu

saznajmo više o HIV-u“

-Aktivnosti Projekta -Seminar

(21-22.04.2012. godine)

*

U susret olimpijskim i

Paraolimpijskim igrama u Londonu

* Planiramo za

naredni mjesec

* Preuzeli smo od

Debatne novosti 4 Debatanti pišu

3

ŠTA CKD KAŽE NA TEKSTOVE

DEBATANATA:

*** Dragi naši Paljani,

veoma ste nas

obradovali ovom čestitkom i šarenim

jajima (šteta što nam niste bliže, možda bi

onda i prava jaja dobili ). CKD ovim putem

koristi priliku da se pridruži čestitki i da

svima koji su proslavili ovaj praznik, poželi uspješnu godinu,

punu zdravlja, sreće, dobrih debata i

članaka za Debatne novosti . Praznici u CKD porodici su za

nas uvijek veliko zadovoljstvo, jer

predstavljaju priliku da svi zajedno slavimo, radujemo se zbog naše brojnosti, a samim tim i zbog

brojnosti praznika koji nas, gotovo svaki

mjesec, raduju i unose prazničnu atmosferu u kancelariju i debatni

program u cijeloj BiH.

Porodici CKD-a, svim debatantima i trenerima koji slave, Debatni klub ,,Pale" želi srećan Vaskrs!

Debatanti Debatnog kluba Pale

NIJE SUVIŠNO ZNATI O USKRSU/VASKRSU

“…Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je

glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji glagol. Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim historijskim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Jevreja kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα. Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvata cijelo sveto trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju - Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno period suprotan Mesopostu kada se opet počinje uzimati meso. Drugi ga povezuju tako da su Ćirilo i Metodije slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam. Germanski nazivi - engl. Easter i njemački Ostern vuku etimologiju od imena saksonske božice Eostre koja je bila slavljena za vrijeme proljetne ravnodnevnice. Uskršnja nedjelja u suštini direktno zavisi od jevrejskog Pesaha i stoga pada u nedjelju koja dolazi nakon 14. dana proljetnog mjeseca (nisan po jevrejskom kalendaru). Kao prvi dan mjeseca važi onaj dan na kojem se ponovo ukaže mlad mjesec (što se nekad dešava i do dva dana nakon astronomskog početka faze mladog mjeseca). Stoga 14. dan obično pada u vrijeme faze punog mjeseca, ali u suštini nema nikakve veze s

njim…”

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunanje_datuma_Uskrsa

Debatne novosti 4 Biti volonter

4

ŠTA CKD KAŽE NA TEKSTOVE

DEBATANATA:

***

Pitanja za ovaj intervju nismo postavljali mi,

već organizacija „Narko ne“, a odgovore na ova pitanja daje osoba koja vam stalno piše neke

uvodne riječi u Debatnim novostima –

Tijana Ljuboje . Pročitajte šta Tijana misli o volontiranju,

njegovom značaju za bh. društvo, da li i zašto volontira, te koliko joj je to pomoglo/odmoglo u

životu.

1. DA LI VAS NEKI OD PROFESORA/ICA PRIMORAVA NA VOLONTERSKI RAD? S obzirom da sam prije četiri godine završila srednju školu i da je na fakultetu uticaj profesora na studentske odluke znatno manji, u odnosu na onaj na nižim nivoima obrazovanja, jasno mogu potvrditi da moja odluka da volontiram ni na koji način nije iznuđena zbog autoriteta profesora. Volontiranjem se bavim već sedam godina i moja iskustva su takva da, tokom srednjoškolskog obrazovanja, nikada nisam dobila priliku da se uključim u neki projekat, direktno, putem škole. Moje cjelokupno volontersko iskustvo je zasnovano na radu u nevladinim organizacijama, tako da sam kroz srednjoškolsko obrazovanje, nažalost, imala puno više poteškoća kod profesora, kada je riječ o pravdanju časova (odlasci na seminare, razne aktivnosti za vrijeme nastave...) nego koristi. 2. DA LI STE IKADA DOBILI/PRIHVATILI NOVČANU NAKNADU ZA VOLONTERSKI RAD? Kada prihvatim da radim nešto na volonterskoj osnovi, onda to zaista i radim dobrovoljno, bez očekivanja novčane naknade. Prihvatala sam jedino naknade za moje troškove, kako zbog volonterskog rada ne bih bila na gubitku, ali ne i novčanu naknadu za rad. Naravno, volonterski rad i trud koji sam u njega ulagala mi je donio priliku da dobijem honorarne poslove, za koje dobijam/prihvatam honorar. 3. DA LI STE NAIŠLI NA OSUDU DRUŠTVA ZBOG VAŠEG VOLONTERSKOG RADA? Nažalost, moram priznati da jesam. Srednjoškolsko obrazovanje sam završila u Republici Srpskoj, u Istočnom Sarajevu, u gradu gdje su predrasude o drugom i drugačijem znatno vidljivije, nego u većini drugih sredina, jer se radi o malom, skoro pa jednonacionalnom gradu. S obzirom da je moj volonterski rad, od samog početka, direktno povezan sa organizacijama čije se sjedište ne nalazi u Istočnom Sarajevu, a što je još važnije – sa organizacijama čiji ciljevi i programi rada ne zavise od njihovog sjedišta, već obuhvataju cijelu BiH, do mene su znali doći ružni komentari o tome da se zalažem za pogrešne vrijednosti. Naravno, s obzirom da već sedmu godinu vjerujem u istu ideju, ovakvi komentari me nisu pokolebali u želji da i dalje volontiram, kako bih doprinijela boljoj budućnosti cijele BiH. 4. DA LI STE IKADA DOBILI POHVALU DRUŠTVENE ZAJEDNICE ZA VAŠ VOLONTERSKI RAD? Vjerovatno je odgovor na prethodno pitanje najbolje objašnjenje zašto nikada nisam dobila pohvalu društvene zajednice za moj volonterski rad. 5. KAKAV JE ODNOS LJUDI IZMEĐU VAŠE ORGANIZACIJE I VAS? U Centru za kulturu dijaloga volimo reći da smo mi jedna velika porodica, koja ne broji samo ljude koji su direktno povezani sa kancelarijom, već hiljade mladih ljudi koji su prošli i prolaze kroz debatni program BiH. Odnos ljudi u Centru za kulturu dijaloga nikada nije bio odnos nadređenosti i podređenosti, već odnos prijateljstva, razumijevanja i želje za stvaranjem što boljih generacija debatanata. Mislim da smo jedna od rijetkih organizacija koja se može pohvaliti da se ne drži pravila da je životna dob mjerilo znanja, te radionice i seminare na polju debate drže mladi ljudi, koji su znanje stekli na brojnim nacionalnim i internacionalnim takmičenjima, trenerima koji su profesori u srednjim školama i nerijetko, puno stariji od predavača. 6. ŠTA JE TO ŠTO VAS PODSTIČE NA VOLONTERIZAM? Želja za pozitivnim promjenama u bh. društvu, znanjem, vještinama i iskustvom. Volim da poklanjam, a volonterski rad smatram kao poklon za budućnost moje zemlje. Kada poredim, prije svega položaj mladih ljudi, u BiH prije 7 godina i danas, vidim da je moj volonterski rad imao efekta i da su pozitivne promjene stigle i stižu, polako, ali sigurno. Danas mladi imaju puno više projekata u koje se mogu uključiti, prilika za školovanje i usavšravanje u inostrnatsvu, konkursi za stipendije su transparentniji... Možda nije mnogo, ali je značajno. 7. DA LI MISLITE DA U BIH SVIJEST O VOLONTERIZMU NIJE DOVOLJNO RAZVIJENA? Ne mislim da u BiH ne postoji svijest o značaju volonterizma, niti da je ona na niskom nivou. Mislim da, posebno mlađe generacije koje tek dolaze, itekako znaju koje prednosti njima i sredini u kojoj žive može donijeti volonterski rad. Najveći problem su generacije koje su već završile fakultete i koje su blizu diplome, jer na vrjeme nisu spoznali značaj volontiranja. Tu se javlja problem da svi odmah očekuju dobro plaćen posao i da smatraju da je volontiranje gubljenje vremena, iako nisu stekli radnu naviku ni na jednom poslu do sada. Stoga, svijest o volontiranju postoji, ali treba još puno rada, da bi se moglo reći da je na zadovoljavajućem nivou. (...)

Debatne novosti 4 Biti volonter

5

PREUZELI SMO OD:

Leptir - Prvoslav Vujčić

Senka tiho mrzne, trulim kolenima,

Voštanica kaplje, nezarasle dane,

Grudi režu zapis, zrelim korenima,

Vrela krv sa dlana, diže se iz rane.

Ja bih, tvoje mleko, na hleb oslikao,

Kajanjem da gutam: Gde sam prosipao.

S druge strane vrata, bez carske odore,

Žeđ za cvetnim poljem, zaiskriti mora,

Usne s čela skidam, milujući zore,

Buđenje se, naše, zove Teodora.

Ja bih, tvoje oči, ispod sjajnih noći,

Dahom da umivam: U san ću ti doći.

Kada trošna krila, precima uzlete,

Na opelu prhne, moje golo ime,

Larve na obrazu, neka te podsete,

Čime se grejasmo, beogradske zime.

Ja bih, i pakao, gromom oplakao,

Samo za nas, nebom: Pesmu izatkao.

Neka zrno plavo, proklija u tebi,

Dok u snu ti, pitke, prinosim stihove,

Ko da nikad ne bih, krio te u sebi,

Željom presečenom, na ljudske plikove.

Ja bih, lavljom rikom, i kad srce boli,

Nežno da šapucem: Hej, hoće da voli.

8. DA LI JEDAN ČOVJEK MOŽE PROMIJENITI NEŠTO U SVOM DRUŠTVU? Jednom čovjeku je možda teško da utiče na pozitivne promjene, ali okupljeni u organizacijama koje dijele vaš cilj i uz upornost i kontinuiran rad, rezultati neće izostati. 9. SMATRATE LI DA VOLONTERIZMOM UJEDNO POMAŽETE I SEBI? DA GRADITE SVOJU

LIČNOST? Svakako. Volonterski rad je sjajna prilika za sticanje novih znanja i sposobnosti, mogućnost za sticanje vrijednih certifikata i priznanja, ali i odlična prilika da se nauči da dobra djela nemaju cijenu. 10. KADA SI PRVI PUT ČUO/LA ZA POJAM VOLONTIRANJE? Mislim da je to bilo u osnovnoj školi, na času Prirode i društva. 11. ŠTA TI SMATRAŠ VOLONTIRANJEM? Svaku neprofitnu i neplaćenu aktivnost kojom pojedinci i organizacije doprinose dobrobiti svoje zajednice. 12. KOLIKO SI PUTA VOLONTIRALA DO SADA? Mislim da ne mogu odrediti tačnu brojku, mnogo puta, s obzirom da se volontiranjem bavim preko sedam godina. 13. GDJE SI SVE VOLONTIRAO/LA DO SADA? U nevladinom organizacijama kao što su: Glas, Gariwo, Studentski portal Tragom, Udruženje studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu, Centar za kulturu dijaloga... 14. U ČEMU SI NAJVIŠE UŽIVAO/LA DOK SI VOLONTIRALA? Ciljna grupa projekata na kojima sam volontirala uvijek su bili mladi ljudi i najveće bogatstvo svake aktivnosti je gledanje kako se sklapaju prijateljstva mladih ljudi iz gradova BiH, ali i susjednih zemalja i šire, koji se vjerovatno nikada ne bi sreli da nije bilo projekta u koji sam ulagala trud i vrijeme. Dovoljno je znati da je upravo vaš rad pomogao da se sruše granice i barijere između bar deset mladih ljudi i da dobijete snagu da krenete dalje. 15. OD ČEGA SI IMAO/LA NAJVIŠE KORISTI KROZ VOLONTIRANJE? Mislim da je najveća prednost volontiranja neformalno učenje. Postoji mnoštvo iznimno važnih stvari koje naš obrazovni sistem ni ne spominje. Volontiranje mi je pomoglo da svoja znanja obogatim u najrazličitijim segmentima, upoznam mnoštvo novih ljudi koji dijele slične stavove kao i ja i da se povežemo u brojnim aktivnostima, koje su oblikovale i profilisale moje ambicije i usmjerile životna opredjeljenja. 16. OPIŠI SVOJE NAJLJEPŠE VOLONTERSKO ISKUSTVO? Dugo sam se dvoumila oko toga koje volontersko iskustvo mi je najljepše, ali pretpostavljam da je to ono prvo, koje me je naučilo da najljepše stvari u životu ne mogu imati cijenu i podstaklo me da se ovim bavim već dugi niz godina. Preko jedne nevladine organizacije iz Istočnog Sarajeva, koja nažalost više ne postoji, smo organizovali priredbu, druženje, igranje i dodjelu paketića za djecu sa posebnim potrebama iz Istočnog Sarajeva. Osmjesi na licima, kako djece, tako i nas organizatora, su bili nešto što se ne zaboravlja, ali i najbolja nagrada za uloženi trud. 17. DA LI SE SUSRETAO/LA SA NEKIM POTEŠKOĆAMA PRILIKOM VOLONTIRANJA? U svakom radu dođe do poteškoća, od toga da nemate dovoljno vremena ili da ste u brzini zaboravili nešto uraditi. Zapravo, sve što više razmišljam, to i nisu poteškoće, već najbolje lekcije koje možete izvući iz volontiranja, jer vas nauče kako reagovati u takvim situacijama, kako raditi u timu i kako se osloniti na kolegu, u mom slučaju na člana CKD porodice. 18. DA LI SU OČEKIVANJA ORGANIZATORA VOLONTIRANJA BILA PREVELIKA? Mislim da očekivanja nikada ne mogu biti prevelika, jer se u protivnom radi o nedostatku ambicija i motiva u radu. Uvijek treba težiti idealu i truditi se biti mu što bliže. Postavljanje i suviše jednostavnih ciljeva za koje ne treba neki prevelik trud, prilagođavanje i organizacija, za mene nisu privlačni. Najveći uspjeh je realizovati nešto u šta je malo ko vjerovao da možete, a da pri tome i dalje nečemu težite i postavljate nove i teže ciljeve. (...)

Debatne novosti 4 Biti volonter /Studenstka debata u BiH

6

PREUZELI SMO OD:

Za mojim tragom

Ne trati na me mnogo

vremena,

do pitanja mi tvojih nije.

Ocima dobrima i vjernima

ne trazi ruke koje krijem.

U proljece ne hodaj

lokvama

za mojim tragom svako

vece.

Ja znam, i kad bismo se

sastali

taj susret nista donijet

nece.

Ti mislis, znam, da ja

zbog gordosti

ni pogledati necu u te.

To nije ponos, ja u zalosti

prolazim glave uzdignute.

Bela Ahmadulina

19. DA LI STE DO SADA UKLJUČILI SVOJE PRIJATELJE U VOLONTIRANJA? AKO NE, DA LI NAMJERAVATE I KAKO?

Da. Zapravo, mislim da svi moji najbliži prijatelji volontiraju ili su volontirali zajedno sa mnom. Čak ih nisam morala uključivati, sami su bili jako zainteresovani i samo su čekali priliku na bilo kom od projekata. 20. ŠTA BI STE PROMIJENILI PO PITANJU VOLONTIRANJA U NAŠOJ DRŽAVI? Primarno bih promijenila odnos obrazovnih institucija prema volontiranju - od predškolskih, do visokoškolskih ustanova. Mislim da bi volontiranje trebalo biti obavezno tokom školovanja, kako bi se podigla svijest o svim njegovim prednostima, ali i kako mladi ljudi po završetku fakulteta ne bi trebali početi učiti neke stvari iz početka ili po prvi put. 21. ŠTA VAM SE NAJVIŠE SVIĐA DOK VOLONTIRATE, A ŠTA PONAJMANJE? Najviše mi se sviđa upoznavanje novih ljudi i sklapanje prijateljstava na seminarima i takmičenjima, a nekako najmanje volim kada me obaveze u vezi sa volontiranjem pogode u vrijeme ispitnih rokova, ali malo dobre organizacije vremena i to se da riješiti. 22. DA LI STE SVOJE ISKUSTVO KROZ VOLONTIRANJE PRENIJELI SVOJIM PRIJATELJIMA/

PORODICI I SL.? Kada se nečim bavite dugo, onda to postane sastavni dio vašeg života i gotovo je nemoguće da o tome ne govorite sa najbližim ljudima u vašem životu. Moj odgovor je svakako potvrdan i uživam da meni bliskim osobama govorim o svemu što sam naučila kroz volontiranje, o novim poznanstvima i planovima za nova volontiranja. Znam da i oni uživaju u slušanju, jer svi moji prijatelji volontiraju, tako da često razmjenjujemo iskustva i nalazimo načine da brojne ideje sprovedemo u djelo, naravno, kroz volontiranje.

STUDENTSKA DEBATA U BIH ZA MJESEC APRIL

Projekat uspostavljanja Britanske Parlamentarne debate u BiH, na fakultetima širom BiH, u mjesecu iza nas doživio je posebnu kuliminaciju. S obzirom da do sada nije postojala prilika da se studenti iz Sarajeva, Tuzle, Mostara i drugih debatnih centara zajedno, uživo, okupe, ta prilika je ostvarena kroz seminar CKD, koji je održan 21-22.04.2012. godine u Sarajevu, na temu „Kroz debatu saznajmo više o HIV-u“. Nakon duge pripreme i istraživanja u svojim klubovima, studenti su vrijeme seminara iskoristili ne samo da se upoznaju, već i da savladaju osnovne vještine struktuiranja govora, kvalitetne prezentacije, debate, ali i HIV-a. Sudeći prema reakcijama svih studenata, održani seminar je bio i više nego očekivana dobrodošlica u CKD program, jer su se u svoje gradove vratili puni riječi hvale za organizaciju, debatni studentski program i znanja koja su stekli. Radujemo se novom susretu, koji nam stiže već od 10-13.05. (Državno debatno takmičenje i javna debata na temu Paraolimpijskih igara) i ponovnom susretu, dok studenti već vrijedno rade u pripremi za ovaj događaj, organizujući pokazne debate i skupljajući kvalitetne istraživačke materijale, kako bi bili što spremniji za rad na takmičenju.

Debatne novosti 4 U posjeti www.debatewise.org

7

NOVAC JE NAJVAŽNIJI U ŽIVOTU?

Izgleda da su debatanti više materijalistički raspoloženi, pa tvrde da je novac zaista pokretač svega. Kažu da može kupiti zdravlje, u velikom broju slučajeva, a da oni koji imaju novac, a nisu srećni, ne znaju gdje da kupuju. Debatanti tvrde i da novac danas može kupiti ljubav, dok samo nekolicina tvrdi da ljubav i novac teško idu zajedno, jer postoji velika šansa da je takav odnos zasnovan

na interesu. Pišite nam i vi na debatewise-u da li je novac najvažniji i zašto.

GENDER JE TRETIRANJE MUŠKARACA I ŽENA NA ISTI NAČIN?

Debatanti su se u mjesecu iza nas pozabavili zaista zanimljivom temom, koja je privukla dosta pažnje, a odnosi se na pitanje gendera i njegovog shvatanja u modernom društvu. Da li je pojam gender postao moćno političko oružje, da li drugačiji polovi zaista mogu biti jednaki, zašto djevojčice oblačimo u rozu boju, a dječacima kupujemo autiće i mnoga druga pitanja su bila predmet rasprave na ovoj temi, a zanimljivo je da su i afirmacija i negacija veoma dobre u

objašnjenima, te je za sada jako teško odlučiti koja strana vodi.

PREUZELI SMO OD:

DA LI SPORTSKI IGRAČI ZARAĐUJU PREVIŠE?

Prema posljednjim statistikama u Americi, došlo se do saznanja da poznati sportisti, u prosjeku, zarade oko 1.5 miliona dolara po utakmici. Debatanti na debatewise-u su se zapitali da li je to previše i sudeći prema sadašnjim statistikama, gotovo svi argumenti su na strani da sportisti ne bi trebali toliko zarađivati. Oni su ovo zanimanje poredili sa platama u drugim strukama, na osnovu stepena školovanja i uloženog fizičkog rada, ali čini se da nisu pronašli jedinstven odgovor na pitanje zašto su baš u sportu plate ovoliko

nesrazmjerne. Imate li vi odgovor?

PTICA

Ptica koja leti tako

nečujno

Plica crvena i topla kao

krv

Ptica tako nežna ptica

ismevač

Ptica koju odjednom

obuzima strah

Ptica koja samu sebe

udara

Ptica koja bi htela pobeći

Ptica usamljena i

izbezumljena

Ptica koja bi htela živeti

Ptica koja bi htela pevati

Ptica koja bi htela vikati

Ptica crvena i topla kao

krv

Ptica koja leti tako

nečujno

Da to je tvoje srce lepa

devojko

Tvoje srce koje krilom

tužno udara

O tvoje čvrste i bele

grudi.

Žak Prever

www.debatewise.org

Debatne novosti 4 Riječi velikana

8

PODRAŽAVANJE I.

F. ANENSKOGA

S tobom mojom prvom ćudljivicom Opraštah se. Istok

granu plavim. Ti si rekla: „Zar da

zaboravim?" A ja ipak odoh s

nevericom.

Izranjaju izanđela lica —

Bliska danas, a sutra daleka.

Zbog čega sam uglove stranica

Tu previo, i zašto me čeka

Ono mesto

oproštajnog trena I samo se u knjizi

otvara? Zar godine behu

samo pena, Otplovivši, ne

raspretav žara?

Još si rekla: „Srce je kameni

Stup čekanja, a od vatre bila".

Ni sad ne znam da l' si bliska meni

Samo bila, il' si me ljubila.

Ana Ahmatova

http://filozofskitekstovi.wordpress.com/

POLOŽAJ ČOVJEKA U KOSMOSU

Upita li se obrazovani Evropejac što on zamišlja pod rečju čovjek, onda u njegovoj glavi gotovo svagda počinju da ce sukobljavaju tri posve nespojiva idejna kruga. Jednom je to misaoni krug jevrejsko-hrišćanskog predanja o Adamu i Evi, o stvaranju, o raju i padu. Drugi je grčko-antički misaoni krug, ukome ce prvi putu svetu uzdigla samosvest čovjeka do pojma njegova osobita položaja, i to tvrdnjom da čovjek postaje čovjekomjer posjeduje um, logos, phronesis, ratio, mens itd. – gdje logos znači i govor i sposobnost da ce shvati šta svih stvari. S ovim nazorom ce usko povezuje nauka da je nadljudski Um takođe podloga celom svemiru, a na kojem od svih bića sudeluje samo čovjek. Treći misaoni krug, koji je takođe odavno postao tradicionalan, misaoni krug moderne prirodne znanosti i genetičke psihologije da je čovjek vrlo kasni konačni rezultat razvoja Zemlje, biće koje ce od svih praoblika u životinjskom svetu razlikuje samo komplikacionom stupnju mešanja energije I sposobnosti sposobnosti koje ce po sebi pojavljuju već u podljudskoj prirodi. Ovim trima idejnim krugovima nedostaje svako međusobno jedinstvo. I tako posedujemo prirodno-znanstvenu, filozofsku i teleologijsku antropologiju, koje ne mare jedna za drugu. No nemamo jedinstvene ugeje o čovjeku. [...]

Prva ideja o čovjeku, koja je davno vladala u teističkim (jevrejski i hrišćanski), Osobito svima crkveno vezanim životnim krugovima, nije proizvod filozofije i znanosti, nego je ideja religioznog verovanja.

[...] Druga ideja o čoveku među nama danas vlada bila je – neka bude svesno i oštro rečeno – tako izum Grka, grčkog građanstva: jedan od najsilnijih i najzamašnijih pronalazaka povesti ljudskog samoprosuđivanja, koji su Grci i samo oni otkrili – i drugi ljudski kulturni krug. To je, formalno rečeno,ideja homo sapiensa; najpre od Anaksagore, Platona i Aristotela pojmovno i filozofski najistančanije određenije, najjasnije izražena.

[...] Treća ideologija o čovjeku koja kod nas kritikom u najmanju ruku tako poljuljana kao i one do sada spomenute – naturalistička je, pozitivistička,kasnije i pragmatička nauka, koje ću sve označiti formulom homo faber.

[...] Četvrta ideja nije u svom jedinstvu, ni u svom značenju, ni u svom relativnom pravu dosada od opšteg obrazovanog sveta shvaćena i priznata… Najednostavnije pitanje: „Kakvo je biće čovjek?” odgovor je ove antologije: čovjek je stvor koji je na osnovu svojih golih surogata jezik, oruđa i bolesnom izdizanju svoje samosvesti živi kao dezerter života uopšte, a naposle dezerter od njegovih osnovnih vrednosti, njegovih zakona, njegovog svetog kosmičkog smisla.

[...] I još ima poslednja, peta danas zastupana ideja o čovjeku! I njoj odgovara svojevrsna povest… Ovaj je novi oblik antropologije opet prihvatio nanovo racionalno potkrepio Ničeovu ideju natčovjeka.

MAKS ŠELER

PREUZELI SMO

OD:

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

9

PREUZELI SMO

OD:

Zbog obala svoga zavičaja

Zbog obala svoga

zavičaja Napustila si tuđi dom. Gorko sam plakao do

kraja Pred tobom u trenutku

tom. Moje su hladne htele

ruke Da odlazak zadrže

tvoj, Da rastanka ne kratiš

muke Preklinjao je uzdah

moj. Al ti si usne iščupala Iz poljupca dubokog

tog, U drugi kraj si mene

zvala Iz predela progonstva

mog. Govorila si: "Dan

postoji, I sastanka će našeg

čas U senci maslina da

spoji Poljupcem novim opet

nas." Al tamo, pod visokim

svodom Što sja u plavom

blesku svom, Gde raste maslina nad

vodom, Usnula ti si večnim

snom. Tvoj setni bol i čar

lepote, Sve uze urna večnog

sna, Sastanka poljubac

nam ote, Al još ga uvek čekam

ja.

A. Puškin

ZAŠTO PROJEKAT KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U?

Da je debata argumentovana rasprava između najmanje dvije osobe, je vjerovatno jedna od prvih stvari koju svaki debatant sazna, prije nego li počne sa upoznavanjem njenih pravila. Dakle, debata nije svaka rasprava, već samo ona argumentovana, a argumenta nema bez istraživačkog materijala koji pravilnim oblikovanjem postaje

dokazni materijal, odnosno potkrepa postavljene teze argumenta. Vjerovatno mislite da ova teoretska rasprava o pojmu debate ne vodi objašnjenju kako debata ima veze

sa HIV-om, ali nastavak teksta ima za cilj da vas razuvjeri u toj pretpostavci. Dugogodišnji debatanti znaju da Centar za kulturu dijaloga nastoji da svake godine

postavi novu, aktuelnu i drugačiju oblast oko koje će se debatanti sporiti (na seminarima, takmičenjima, javnim debatama...) a cilj takvog pristupa je da se kroz

debatu sazna što više informacija o određenoj oblasti. S obzirom da je faza pripremanja debate od primarnog značaja za njen kvalitet i da se sastoji od iscrpnog

istraživanja, logična posljedica je da se kroz pripremu za debatu saznaje i usvaja puno novih podataka, te je brojna svjetska istraživanja smatraju jednim od najboljih

metodoloških pristupa u cilju prenošenja znanja. Ove godine, Centar za kulturu dijaloga u saradnji sa UNDP-om (United Nations Development Programme) primarni cilj djelovanja bude podizanje svijesti o HIV-u. S obzirom da u BIH gotovo i ne postoji svijest o ovom globalnom problemu, posebno kada je riječ o mladim ljudima, primarni cilj povezivanje debate sa temom HIV-a je bio informisanje, razbijanje predrasuda i razvijanje svijesti o mogućnostima djelovanja po pitanju prevencije prenošenja ovog virusa. Ovaj projekat brojne aktivnosti, a u nastavku Debatnih novosti vam donosimo

više informacija o njima.

AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

Nakon iscrpnih priprema za početak realizacije projekta (aktivnost svih aktivnosti ), uslijedilo je pokretanje facebook stranice: „Kroz debatu saznajmo više o HIV-u“. Stranica je u veoma kratkom roku okupila veliki broj debatanata iz cijele BiH, koji razmjenjuju istraživački materijal, argumente i daju korisne savjete za pripremu

debate. Cilj ove stranice nije samo razmjena i lakša dostupnost istraživačkih materijala, već i stimulisanje debatanata za što bolju pripremu, a samim tim i bolji

kvalitet debata. S obzirom da se aktivnost svakog debatanta u grupi prati i ocjenjuje (bodovi se dobijaju za svaku objavu materijala u vezi sa temom u grupi, za svako

dalje korištenje tog materijala, što se cijeni na osnovu opcije „share“ i njihovo pregledavanje, što se cijeni na osnovu opcije „like“). Najaktivniji i najbolji debatant/ica će biti nagrađeni na Debatnim susretima-diskusija o HIV-u. Naravno, pravo učešća u ovoj facebook grupi imaju i debatanti koji neće učestvovati na Debatnim susretima, što je jako značajno, jer će i ovi debatanti dobijati bodove na aktivnost, koji će biti uzeti u obzir za predstojeća regionalna takmičenja. Sve ovo je dovelo do toga da

facebook stranica „Kroz debatu saznajte više o HIV-u“ izgleda kao prava mala enciklopedija o ovoj tezi, koja sadrži sve – od dokumenata, zakona i zanimljivih video

klipova o temi (...)

U nastavku se nalazi primjer tabele za praćenje aktivnosti na Facebook stranici „Kroz debatu saznajmo više o HIV-u“

PREUZELI SMO

OD:

Zbog obala svoga zavičaja

Zbog obala svoga

zavičaja Napustila si tuđi dom. Gorko sam plakao do

kraja Pred tobom u trenutku

tom. Moje su hladne htele

ruke Da odlazak zadrže

tvoj, Da rastanka ne kratiš

muke Preklinjao je uzdah

moj. Al ti si usne iščupala Iz poljupca dubokog

tog, U drugi kraj si mene

zvala Iz predela progonstva

mog. Govorila si: "Dan

postoji, I sastanka će našeg

čas U senci maslina da

spoji Poljupcem novim opet

nas." Al tamo, pod visokim

svodom Što sja u plavom

blesku svom, Gde raste maslina nad

vodom, Usnula ti si večnim

snom. Tvoj setni bol i čar

lepote, Sve uze urna večnog

sna, Sastanka poljubac

nam ote, Al još ga uvek čekam

ja.

A. Puškin

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

10

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

11

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

12

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

13

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

14

PREUZELI SMO

OD:

Poziv

Ne zanima me koji planeti djeluju na tvoj mjesec. Želim znati

jesi li stigao do središta vlastite boli,

jesu li te životna razočaranja otvorila

ili si se skrutio i zatvorio od straha da ponovno ne osjetiš

bol. Želim znati jesi li u stanju trpjeti bol,

moju i svoju, a da je pritom ne moraš

skrivati ili ublažavati ili izbrisati. Želim znati znaš li se

radovati, zbog mene ili sebe, i možeš li divlje zaplesati i

pustiti da te ekstaza preplavi sve do

vrškova prstiju, a da nas pritom ne

upozoravaš neka budemo pažljivi, realni, svjesni

ljudskih ograničenja.

Oriah Mountain Dreamer -

Izgled facebook stranice „Kroz debatu saznajmo više o HIV-u. Svim debatantima čestitamo na uloženom trudu. Samo tako nastavite .

(...)Ubrzo nakon osnivanja grupe održan je i prvi seminar i interaktivna radionica za debatante i trenere na temu HIV-a i AIDS-a, 21. i 22.04.2012. godine, u hotelu Grand u Sarajevu (o detaljima seminara saznajte na stranicama koje slijede). Istraživanje i skupljanje dokaznih materijala nastavljeno je i nakon seminara, u lokalnim zajednicama debatanata, još intenzivnijim tempom, a broj komentara i novih informacija na facebook stranici porastao je nevjerovatnom brzinom. Da je rad debatanata bio itekako produktivan, svjedoče i prve najave javnih debata, koje će biti izvanredna prilika da se istraženi materijal pretvori u argumente i okuša njegova snaga. Najave o javnim debatama, njihovim tezama i terminima za sada su stigle iz: MSŠ Donji Vakuf – 26.03. SŠC Pale, 27.04. u 12:30 "Seksualno vaspitanje treba da bude redovan predmet u srednjim

školama" Gimnazija "Filip Višnjić" Bijeljina, 28.04. - HIV je tabu tema, tu dileme nema! Pobijedimo tabue Gimnazija i srednjoškolski centar „Petar Kočić“ Srbac 03.05. Behram-begova medresa Tuzla, 04.05. - javna debata u vidu prezentacije za cijelu školu o HIV-u MSŠ Srebrenik, 04.05. u 12:00 Srednja elektrotehnička škola Mostar 07.05. u 17:00 - Seksualno vaspitanje treba da postane

redovan nastavni predmet u srednjim školama Centar za lijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo 07.05. u 17:00 - Lijekovi protiv AIDS-a

trebaju biti jeftiniji za zemlje u razvoju Elektrotehnička škola Tuzla 07.05. u 15:00 - Seksualno vaspitanje treba da postane redovan

nastavni predmet u srednjim školama Ekonomska škola Brčko 08.05. u 12:00 Ekonomska škola Sarajevo 08.05. Gimnazija „Vaso Pelagić“ Brčko, 09.05., 12:00 Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo 09.05. S obzirom da javne debate „Dan otvorenih vrata škola“ traju gotovo mjesec dana, od 16.04.-11.05. očekujemo još puno javnih debata, o kojima ćete moći pročitati u Debatnim novostima

PREUZELI SMO

OD:

Poziv

Ne zanima me koji planeti djeluju na tvoj mjesec. Želim znati

jesi li stigao do središta vlastite boli,

jesu li te životna razočaranja otvorila

ili si se skrutio i zatvorio od straha da ponovno ne osjetiš

bol. Želim znati jesi li u stanju trpjeti bol,

moju i svoju, a da je pritom ne moraš

skrivati ili ublažavati ili izbrisati. Želim znati znaš li se

radovati, zbog mene ili sebe, i možeš li divlje zaplesati i

pustiti da te ekstaza preplavi sve do

vrškova prstiju, a da nas pritom ne

upozoravaš neka budemo pažljivi, realni, svjesni

ljudskih ograničenja.

Oriah Mountain Dreamer -

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

15

PREUZELI SMO

OD:

JEDNOJ ŽENI

Nedostojan ja sam, nedostojan svake

ljubavi, od nje izgaram ali za

nju ne znam. Ja sam blesak, munja,

vatra iz oblaka, ja sam vetar, oluja, ja

sam melodija...

Ja samo uzimam ljubav

i upijam njenu slast, suze me večno prate, jer veran nisam nikom

nit` ikom pripadam.

Odan sam samo svojoj zvezdi

koja me na uništenje priziva,

koja moj užitak u mučenje pretvara

a koju moje srce ipak voli i slavi.

Čarobnjak i zavodnik,

to je moja sudbina! Sejem gorka

zadovoljstva što traju tek tren,

gospod moj i vođa je smrt.

Herman Hese

(...) Od 11- 13.05.2011. godine održaće se i Debatni susreti - „Diskusija o HIV-u“. Cilj Debatnih susreta je omogućiti debatantima da i izvan okvira svoje lokalne zajednice šire saznanja o HIV-u, o njima diskutuju, kao i da kroz tematiku HIV-a usavrše svoje debatne vještine. Kao što smo i obećali, CKD tim je od teza koje su debatanti slali tokom januara i februara odabrao jednu tezu koja će biti teza za Državno debatno takmičenje. Tezu su predložili vrijedni debatanti Gimnazije „Vaso Pelagić“ iz Brčkog i njihova profesorica Branka Kukić. Teza glasi:

Seksualno vaspitanje treba da postane redovan nastavni predmet u srednjim školama. Ostale teze za Državno debatno takmičenje su:

Lijekovi protiv AIDS-a trebaju biti jeftiniji za zemlje u razvoju. Javnosti u BiH trebaju biti obznanjena imena HIV pozitivnih osoba koje žive u BiH. HIV pozitivne osobe trebaju buduće poslodavce upoznati sa svojim HIV pozitivnim

statusom. U nastavku pogledajte definicije za navedene teme: “Seksualno vaspitanje” je predmet o seksualnom zdravlju. Seksualno zdravlje je stanje tjelesnog, mentalnog i socijalnog statusa u odnosu na seksualnost. To zahtijeva pozitivan i uljudan pristup seksualnosti i seksualnim odnosima, kao i mogućnost za ugodne i sigurne seksualne odnose, bez prisile, diskriminacije i nasilja. http://www.who.int/topics/sexual_health/en/ “treba” – glagol trebati Označava dužnost, potrebu, obavezu. Random House Webster’s Unabridged Dictionary , 1997, Random House, New York “lijekovi” Hemijske supstance koje se koriste liječenju, prevenciji ili dijagnosticiranju bolesti ili za jačanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Random House Webster’s Unabridged Dictionary , 1997, Random House, New York “AIDS” Bolest imunog sistema koju karakterizira povećana osjetljivost na infekcije, upale pluća i kandidijazu, do nekih vrsta karcinoma, kao što je Kaposijev sarkom, te na neurološke poremećaje. Uzrokovana je retrovirusom, a prenosi se uglavnom putem krvi, najčešće spolnim kontaktom i kontaminiranim potkožnim iglama. Random House Webster’s Unabridged Dictionary , 1997, Random House, New York “zemlje u razvoju “ To su zemlje s niskim realnim GDP/cap, kraćom očekivanom životnom dobi, nepovoljniom obrazovnom strukturom stanovništva i niskom stopom pismenosti u odnosu na razvijene zemlje (definicija zasnovana na Human Development Indeks (HDI)) http://www.un.org/en/development/desa/policy/cdp/ldc/ldc_definitions.shtml “javnost” Narod u cjelini, stanovništvo. http://www.merriam-webster.com/dictionary/public “obznanjen “ – pridjev, od glagola obznaniti. Otkriti, prikazati nešto. Random House Webster’s Unabridged Dictionary , 1997, Random House, New York “HIV pozitivan” Zaražen HIV virusom, koji je uzrok sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS). http://www.cancer.gov/dictionary?cdrid=386206 “poslodavac” Osoba ili preduzeće koje zapošljava jednu ili više osoba za plaću. Random House Webster’s Unabridged Dictionary , 1997, Random House, New York “upoznati” - Saopštiti nekome nešto na formalan način, upoznati ga sa novim činjenicama ili saznanjima. http://www.merriam-webster.com/dictionary/introduce

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

16

Trenere i debatante čeka i aktivan početak juna. Od 02. i 03.06.2012. biće održan seminar i interaktivna radionica za učenike i profesore. S obzirom da će to biti drugi po redu seminar takve vrste, od debatanata se očekuje i bolje poznavanje oblasti, a samim tim i bolji kvalitet debata i javnih govora o HIV-u i AIDS-u. Sa samim početkom nove školske godine, debatante očekuje i novi seminar, 08. i 09.09.2012. godine, a cilj je da se novi članovi debatnih klubova uključe u projekat i da im se omogući aktivno učešće u debatama posvećenim ovoj temi. S obzirom da facebook grupa posvećena projektu već u prvom mjesecu svoga postojanja liči na pravu enciklopediju i sadrži mnoštvo korisnih informacija, njihova sadržina će biti iskorištena za izradu publikacije, koja će pored materijala obuhvatati i ogledne primjere debata, kako bi budućim generacijama debatanata bila približena problematika HIV-a i AIDS-a, ali i kvalitetnog debatovanja. U oktobru nas očekuje kraj projekta, 6-7.10.2012. godine, te njegova evaluacija do kraja novembra. Da li je i u kojoj mjeri projekat uticao na mlade ljude, ali i profesore/trenere, te da li su zadovoljni njegovom realizacijom, su samo neka od pitanja, na koje ćete dobiti odgovor u oktobarskom izdanju Debatnih novosti . Naravno, kontinuirano objavljivanje rezultata projekta možete pratiti na web stranici CKD-a www.ckdbih.com. Pregledan plan svih aktivnosti, pogledajte u nastavku.

Aktivnost 1: Pripremna aktivnost

Aktivnost 2: Pokretanje Facebook grupe

Aktivnost 3: Seminar i interaktivna radionica za učenike i profesore 21. i 22.04.2012.

Aktivnost 4: Istraživanja u lokalnoj zajednici

Aktivnost 5: Javne debate u školama i lokalnim zajednicama „Dan otvorenih vrata“ (16.04. –

11.05.) Aktivnost 6:

Debatni susreti „Diskusija o HIV-u“ (11. – 13.05.2012.) Aktivnost 7:

Seminar i interaktivna radionica za učenike i profesore 02. i 03.06.2012. Aktivnost 8:

Seminar i interaktivna radionica za učenike i profesore 08. i 09.09.2012. Aktivnost 9: Publikacija

Aktivnost 10: Završni sastanak i evaluacija projekta (6 i 7.10.2012.)

Aktivnost 11: Kontinuirano objavljivanje rezultata Projekta na web stranici CKD-a

www.ckdbih.com

PREUZELI SMO OD:

"Gledao sam kroz prozor dok je voz jurio prema Buenos Airesu. Prošli

smo pored jednog ranča; neka žena je ispod

nastrešnice gledala voz. Pala mi je na pamet glupa pomisao: "Ovu

ženu vidim prvi i poslednji put. Nikada je više u svom životu neću videti." Misli su mi plovile

kao pluta u nekoj nepoznatoj reci. Šta me

se ticala ta žena?Ali nisam mogao da se

otrgnem od misli da je u jednom trenutku ona

postojala za mene i da nikada više neće

postojati. To je sa moga gledišta bilo kao da je

već umrla: malo zakašnjenje voza, jedan telefonski poziv iz ranča, i ta žena nikada ne bi ni

postojala u mom životu."

"Ludaci kao i geniji,

premašuju granice svoje domovine ili svog

vremena i zalaze u tu Ničiju Zemlju, apsurdnu i

čarobnu, deliričnu i nemirnu, koju ispravni gradjani posmatraju s

promenjivim osećanjima. Naime, od osećanja straha do mržnje, od

prividnog potcenjivanja do divljenja."

Ernesto Sabato

"O junacima i grobovima"

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

17

PREUZELI SMO OD:

Lagano umire onaj koji ne putuje,

onaj koji ne čita, onaj koji ne sluša glazbu,

onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u sebi.

Lagano umire onaj koji uništava vlastitu ljubav,

onaj koji ne prihvaća pomoć.

Lagano umire onaj koji se pretvara u roba navike,

postavljajući si svaki dan ista ograničenja,

onaj koji ne mijenja rutinu, onaj koji se ne usuđuje odjenuti u novu boju,

i ne priča s onima koje ne poznaje.

Lagano umire onaj koji bježi od strasti

i njenog vrela emocija od onih koje daju sjaj očima

i napuštenim srcima. Lagano umire onaj koji ne

mijenja život kad nije zadovoljan svojim poslom ili svojom ljubavi, onaj koji se ne želi odreći

svoje sigurnosti radi nesigurnosti i koji ne

ide za svojim snovima.

Onaj koji si neće dozvoliti niti jednom u svom životu da pobjegne os smislenih

savjeta… Živi danas! Riskiraj danas!

Učini danas! Ne dozvoli lagano

umiranje! Ne zaboravi biti sretan!

P.Neruda

SEMINAR I INTERAKTIVNA RADIONICA ZA UČENIKE, STUDENTE I PROFESORE SREDNJIH ŠKOLA

21-22.04.2012. godine, Sarajevo

21. i 22.04. u hotelu Grand u Sarajevu održan je prvi u nizu seminara i interaktivnih radionica za debatante (studente i učenike) i profesore srednjih škola, u sklopu projekta „Kroz debatu saznajmo više o HIV-u“. S obzirom da je seminar značio i početno upoznavanje sa osnovnim pojmovima u vezi sa HIV-om, načinom prenošenja, zaštite, radionice su bile koncipirane na način da svojom sadržinom ponude što više informacija, a da praktičnom primjenom, kroz debatu, ta znanja budu i usvojena. Na samom početku seminara, učesnici su uradili „pre test“, a njegov cilj je bio upoređivanje znanja o HIV/AIDS-u prije i nakon završetka seminara. Ukoliko niste bili na seminaru, postavljamo vam izazov da i vi testirate svoje znanje i provjerite da li znate odgovore na ista pitanja na koja su odgovarale i vaše kolege.

1. Da li ste ikada čuli za HIV i AIDS?

2. Da li znate nekoga ko je osoba koja živi sa HIV-om? 3. Da li se može zaštititi od HIV infekcije ako se prilikom svakog seksualnog odnosa ispravno

koristi kondom? 4. Da li se HIV prenosi ugrizom komarca?

5. Da li se možete-može izbjeći, zaštititi, od HIV infekcije ako imate jednog seksualnog partnera koji je neinficiran i vjeran?

6. Da li se možeš zaštititi od HIV infekcije suzdržavajući se od seksualnih odnosa? 7. Da li se možeš zaraziti HIV-om dijeljenjem iste hrane sa osobom koja živi sa HIV infekcijom?

8. Da li se HIV može prenijeti-dobiti korištenjem istog pribora za injektiranje narkotika? 9. Da li mislite da osoba koja izgleda zdravo može biti osoba koja živi sa HIV infekcijom?

10. Da li trudnica koja živi sa HIV-om može tokom trudnoće inficirati svoju nerođenu bebu HIV-om? 11. Da li se HIV prenosi dojenjem?

12. Šta trudnica koja živi sa HIV infekcijom može da uradi da bi smanjila rizik prenosa HIV-a na nerodjeno dijete?

13. Da li su HIV i AIDS isto? 14. Koliko dugo HIV može preživjeti izvan ljudskog tijela?

15. Za koliko vremena nakon infekcije HIV-om osoba može biti izvor zaraze za druge? 16. Da li su antitijela na HIV znak zašite kao kod drugih zaraznih bolesti? 17.Kako se možete zaraziti HIV-om? (moguće više tačnih odgovora)

18. Da li dojenje kod rodilja sa HIV -om povećava rizik od HIV infekcije za dijete? 19. Da li bi dijelili hranu sa osobom koja živi sa HIV-om?

20. Da li bi njegovali rođaka oboljelog od AIDS-a? 21. Ako učenik ima HIV infekciju, da li mu treba dozvoliti i omogućiti da ide i dalje u školu? 22. Ako je učitelj-nastavnik ili profesor osoba koja živi sa HIV-om, da li joj treba dozvoliti i

omogućiti da radi u školi? 23. Ako je prodavač hrane osoba koja živi sa HIV-om, da li joj treba dozvoliti i omogućiti da i

dalje prodaje hranu? 24. Ako je član vaše porodice osoba koja živi sa HIV-om, da li bi željeli da to bude tajna za okolinu ?

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

18

PREUZELI SMO OD:

TI ĆEŠ DA ME UČIŠ

KAKO SE VOLI

Ti ćeš da me praviš blesavog,

šašavog, blentavog i glupavog?

Ti ćeš da me gledaš kako ne znam

gde da gledam dok me gledaš?

Ti ćeš da mi kažeš “utišaj srce,

ne čujem ništa od njega”?

Ti ćeš da se guraš pod moj dlan,

kada ga slučajno odvojim od tebe:

“Miluj me, odavno nisi”? Ti ćeš da mi kažeš: “Nismo normalni,

medeni mesec nam traje godinama”?

Ti ćeš da mi budeš najlepša na svetu

i lepša od svetova, koje ćemo otkriti?

Ti ćeš da mi budeš važnija

od onih što se prave važne?

Ti ćeš da me pitaš: “Kako je moguće da me

toliko voliš”? Ti ćeš da mi budeš inspiracija za život?

Ti? Naravno, ti. Ko drugi?

GORAN TADIĆ

Zanimljivo je bilo uporediti kako su se za samo dva dana seminara, odgovori na ista pitanja na početku i kraju seminara, bitno izmijenili, što je značajan dokaz uspješnosti seminara i da su učesnici zaista naučili mnogo. Prva radionca seminara bila je posvećena prezentaciji tri video snimka o tematici HIV-a i AIDS-a, preuzeta sa stranice jedne od najvećih akademskih zajednica u svijetu – www.ted.com, a nakon kojih je uslijedila diskusija. Radilo se o sljedećim video snimcima:

Hans Rosling – New facts about HIV Annie Lennox – Why I am an HIV activist?

Mitchell Besser – Mothers helping mothers fight HIV Tokom radionice učesnici su istakli da je potrebno izraditi slične video materijale i za područje BiH, jer se u javnosti malo govori o HIV-u, odnosno AIDS-u, kao da bi i ove video snimke trebalo proslijediti svim školama u BiH. Debatne novosti preporučuju svim debatantima koji nisu bili na seminaru da pogledaju ove video snimke i obrate pažnju ne samo na podatke koji su u njima prezentovani, već i da uoče način na koji su ti podaci izneseni, jer se radi o govorima vrhunskih predavača, od kojih svaki debatant, zaista, može naučiti mnogo. Druga radionica podijelila je debatante i profesore u dvije odvojene sale. I dok su profesori slušali o psihološkim efektima HIV-a, kroz oblasti testiranja i testiranje, saznanja o HIV statusu, život sa asimptomatskom HIV infekcijom, početku simptomatskog stadija i ozbiljnim stanjem bolesti, debatanti su kombinovali stečena znanja i tehnike kvalitetnog izlaganja, kroz radionicu o impromptu govoru. Svaki debatant je dobio zadatak da u dvije minute osmisli kvalitetan govor, po sadržaju i stilu, na sljedeće teze:

1. Neophodnost korištenja kondoma 2. Prenošenje virusa HIV-a ugrizom komarca 3. Sigurni seksualni odnosi 4. Prenošenje virusa HIV dijeljenjem hrane sa osobom koja živi sa HIV infekcijom 5. Put za prenošenje HIV virusa: korištenje istog pribora za injektiranje narkotika 6. Izgled osobe zaražene HIV virusom 7. Mogućnost trudnoće za ženu koja je zaražena HIV virusom i rizik za dijete 8. Smanjenje rizika prenosa HIV virusa na dijete od majke tokom trudnoće 9. Načini prenosa HIV virusa 10. Razlika između pojmova HIV i AIDS 11. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 12. Kako se HIV ne može prenijeti 13. Liječenje osoba zaraženih virusom HIV-a 14. Oblici borbe protiv infektiranja HIV-om 15. Osobe zaražene HIV virsom kao

socijano ugrožene kategorije 16. Diskriminacija osoba zaraženih HIV-om 17. Oblici borbe protiv predrasuda i i

diskriminacije osoba zaraženih HIV virusom

18. Mladi treba da se aktiviraju u borbi protiv HIV-a

19. Aktivizam medija u borbi protiv HIV-a 20. Ljubav i HIV 21. AIDS 22. Sportom protiv HIV-a 23. Osobe koje su HIV pozitivne mogu se baviti sportom. 24. HIV se ne prenosi druženjem. 25. Oblici socijalne borbe protiv HIV-a. 26. Šta ja, kao individua, mogu da uradim za osobe zarežene HIV virusom? 27. Kako ja, kao individua, mogu uticati na podizanje svijesti o rizicima koje nosi HIV/AIDS? 28. Da li u školama treba uvesti predmet koji se bavi HIV-om/AIDS-om? 29. Debatom protiv problema vezanih za HIV. 30. Socijalnim mrežama protiv suzbijanja predrasuda o osobama inficiranim HIV-om i podizanje

svijesti.

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

19

PREUZELI SMO OD:

MOŽEŠ MI REĆI

Možeš mi reći da si na ižuljane dlanove

ugravirao moj dah i da si bosim stopalima

utisnuo moje ime na ispucalu dušu.

Možeš mi reći da osmijehom kriješ

uzdah vjetrom lomljen na obrazu umornom od

vremena i bolnom od sjećanja.

Možeš mi reći da su ti noći istrošene od pokušaja da oživiš

izdajom obilježena svitanja. Možeš mi reći

da si dostojanstvo skrio u pohabanu kutiju

skrivenu na dnu duše da ju ne provali vrijeme.

Možeš mi reći da je tvoja tišina glasnija

od titraja moga glasa što u trenutku svijesti

na oporavak srca te zove.

Klaudija Tokić

Redakcija Debatnih novosti svim trenerima preporučuje da navedene teme koriste i za sastanke klubova u svojim školama, jer mogu predstavljati odličnu radionicu, koja će debatante naučiti kako da iskoriste dokazni materijal, kako da za kratko vrijeme dobro struktuišu govor i šta su obavezni dijelovi govora koje moraju imati, bez obzira što se radi samo o dvije minute vremena. O tome da li je ova radionica imala uspijeha, svakako nam pišite za naredni broj Debatnih novosti. Treća radionica obuhvatala je pripremanje idejnih rješenja i promo materijala za prevazilaženje problema, kako bi se ostavrilo - jačanje svijesti mladih o važnosti informiranosti o HIV-u, seksualnom i reproduktivnom zdravlju, metodima HIV prevencije i razbijanju predrasuda spram inficiranih osoba, te povećao stepen obrazovanja o ovoj temi u bh. društvu. Debatanti, ali i treneri su vrijedno radili i kreirali prava mala umjetnička djela, koja pri tome šalju jasnu poruku društvu za rješenje prepoznatih problema i način kako da se realizuje ta poruka (...)

Idejna rješenja problema koja su uradili učenici za prevazilaženje

problema HIV-a, putem djelovanja na lokalnom i globalnom nivou, te

edukacije o problemu. Učenici su idejna rješenja radili u grupama, koja su na narednoj radionici, četvrtoj po

redu i prezentovali.

Debatne novosti 4 UNDP – KROZ DEBATU SAZNAJMO VIŠE O HIV-U

20

PREUZELI SMO OD:

***

Tebi dođu lutke, A ja ih u krvi

svojoj kupam, u krpice svoje kože

odevam. Ljuljaške im

od svoje kose pravim. Kolica od svojih

pršljenova, krilatice od svojih obrva.

Stvaram im leptire od svojih osmeha,

i divljač od svojih zuba, da love,

da vreme ubijaju. Kakva mu je pa to igra?

Vasko Popa

(...) Šesta po redu radionica obuhvatala je kreiranje planova za prevazilaženje problema koji su debatanti, u okviru svoje grupe, odredili kao ključni razlog za negativne efekte HIV-a u bh. društvu, ali i svijetu. Debatanti su u okviru svojih planova morali odgovoriti na sljedeća pitanja: kako se uočava problem, ko je odgovoran i kako ga prevazići. Zanimljivo je uočiti da su debatanti, gotovo bez izuzetka, prepoznavali problem nedovoljne obrazovanosti o tezi ili neodlasku na tesiranje, a kao odgovorne za postojanje ovih problema – društvo. S obzirom da su debatanti uložili dosta truda za izradu plana, a koji je sastavni dio Karl Popper Policy debatnog formata, naredna aktivnost seminara se nameće sama po sebi. Naime, drugi dan seminara bio je posvećen pokaznoj Karl Popper Policy debati, na tezu: „Treba preduzimati akcije mladih i lokalne zajednice u cilju prevencije HIV-a i AIDS-a“. Sedma radionica je, ujedno, bila i analiza ove debate, a najviše pažnje je posvećeno odgovorima na pitanja kako negirati univerzalnu vrijednost i da li se to uopšte i radi. Naime, da se primijetiti da teza pokazne KPP debate predstavlja jedno univerzalno pravilo koje je jako teško zdravorazumno negirati, ali KPP debata to i ne traži. Negirati se smije samo afirmacijski slučaj postavljen na tu tezu, u smislu da npr. ponuđeni plan nije dobar, jer nije objašnjen problem koji rješava, niti je potpun, ali da pri tome sama teza debate nije predmet spora. Takođe, radionica je obuhvatala i analizu uloga svakog od pojedinačnih govornika, kroz poređenje sa odrađenim ulogama u pokaznoj debati, ali i analizu argumenata i pravilne upotrebe istraživačkog materijala. Posljednja, osma po redu radionica, govorila je o Britanskom parlamentarnom debatnom formatu i njegovim razlikama u odnosu na KPP debatni format. Debatantima je najzanimljivije bilo pitanje formalnosti, odnosno stila u prezentovanju. S obzirom da je Karl Popper strogo formalan debatni format, koji ne dopušta bilo kakvu improvizaciju i gdje se jedino cijeni snaga argumenata, a da BP format dopušta puno veću ležernost u pristupu, debatane je najviše zanimalo kako se ophoditi prema oponentu i šta je granica ad hominema u ovom formatu i da li uopšte postoji.

Treneri i debatanti u pripremi planova za radionicu „Izrade idejnih rješenja i

promo materijala za prevazilaženje prepoznatih problema“.

Debatne novosti 4 U SUSRET PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA U LONDONU

21

PREUZELI SMO OD:

Paraolimpijske igre su Olimpijske igre

paraplegičara, osoba sa oduzetim ekstremitetima. One su proistekle iz igara

paraplegičara (Stoke Mandeville Games), čiji je

osnivač Ludvig Gutman (Ludwig

Guttmann), šef bolnice u Ejlsberiju u Engleskoj, jedan od najeminentnijih svetskih stručnjaka za

oštećenje kičme.

Istoga dana 29. jula 1948. kada su

otvorene Olimpijske igre u Londonu, na sportskim

terenima pomenute bolnice otvorene su i igre

paraplegičara u kojima je učestvovalo svega 16 pripadnika britanskih oružanih snaga (14

muškaraca i 2 žene). To je bila javna demonstracija

kojom se htelo ukazati da se i osobe sa teškim

fizičkim oštećenjima mogu baviti sportom.

Godine 1952. u ovim igrama su učestvovali i

paraplegičari Holandije i odtad su se kao

međunarodne počele održavati krajem avgusta

svake godine na terenima Stouk Mandevila. Broj zemalja učesnika se

svake godine povećavao, a time i broj mlađih

takmičara.

Počev od 1960. godine igre se održavaju svake godine

u drugoj zemlji pod nazivom Paraolimpijske

igre.

www.wicipedia.org

PARAOLIMPIJSKE IGRE – JEDNAKA ŠANSA ILI PATNJA ZA SVE?

Davne 1984. godine Sarajevo je steklo status Olimpijskog grada. Reklo bi se nešto po čemu bi trebao biti ponosan, što bi trebalo biti glavna promotivna kampanja njegove

turističke ponude, ali iz godine u godinu se ova činjenica sve više zanemaruje, Olimpijski muzej i sve građevine iz ovog perioda su gotovo pa nestale, a državno

ulaganje u sport i sportiste je toliko minorno, da se sa pravom može reći da i ne postoji. Sa druge strane, London 2012. godine sa nestrpljenjem očekuje početak Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, sportom spajajući različitosti i rušeći barijere. Međutim, mediji u BiH prilikom izvještavanja o ovom događaju, gotovo nikada ne spominju da je London 2012. godine domaćin i Paraolimpijskih igara, sportske discipline Paraolimpijskih igara

se ne prenose u medijima, pa u BIH vlada vakuum, neznanje i predrasude o ovom sportskom događaju. Centra za kulturu dijaloga, u saradnji sa Britanskom ambasadom

u BiH (zemljom domaćinom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara 2012. godine) vidi rješenje za prepoznate probleme u argumentovanoj raspravi između mladih ljudi.

11.05.2012. godine biće održana javna debata na tezu: „Paraolimpijske igre – jednaka šansa ili patnja za sve“, a debatu će održati debatanti iz Gimnazije Vaso Pelagić u

Brčkom. S obzirom da debatni klub iz Brčkog sedmicama vrijedno priprema i istražuje tezu debate, tražeći najsnažnije argumente, u njen kvalitet ne sumnjamo.

A zašto je baš debata najbolje rješenje problema za redefinisanje položaja Paraolimpijskih igara u bh. društvu, za podizanje svijesti o njihovom značaju i o tome da li fizički izgled osobe presudan u izboru njenih životnih odluka? Debata počiva jedino na

snazi argumenta, koji je oslobođen svakog oblika ličnog mišljenja ili stava i zasnovan samo na relevantnom istraživačkom materijalu. Jedino ovakva podloga za razvoj

rasprave oko sukoba mišljenja može produkovati odgovarajuće rješenje, ali i pouzdane informacije, koje nisu prilagođene ličnom mišljenju i samim tim, nerijetko, daleko od

ispravnog. Sa druge strane, pokretanje ovakve teme između mladih ljudi nužno znači i buđenje svijesti o tome da svakome treba dati jednaku šansu, bez obzira što je

drugačiji od nas, da predrasude na osnovu izgleda ili bilo kog ličnog svojstva nisu prihvatljive i da društvo svima treba omogućiti jednak status i priliku. Međutim, nužno se postavlja pitanje moralne dimenzije bavljenja sportom, ukoliko to za osobu predstavlja napor opasan po zdravlje i prijetnju njenoj sigurnosti. O tome da li su Paraolimpijske

igre jednaka mogućnost za sve, da li u bh. društvu trebaju imati isti status kao i Olimpijske igre i zašto to sada nemaju, više će nam reći debatanti gimnazije „Vaso

Pelagić“ iz Brčkog, a sve vas pozivamo da dođete na javnu debatu i poslušate šta imaju za reći. Radi se o gotovo nepoznatoj temi u BiH, toliko da se može reći da je postala i nepoželjna, te stoga obavezno posjetite ovu javnu debatu, koja će se održati u hotelu

Grand u Sarajevu, sa početkom u 12 sati i budite dio pozitivnih promjena u bh. društvu.

Debatne novosti 4 Planirane aktivnosti

22

1. Klupske aktivnosti u BiH

BiH Maj 2012. Maj 2012.

2. Debatne novosti, maj Sarajevo Maj 2012. Maj 2012.

3. Saradnja sa školama članicama CKD mreže

Sarajevo Maj 2012. Maj 2012.

4. Saradnja sa IDEA-om

Sarajevo Maj 2012. Maj 2012.

5. Web info Sarajevo Maj 2012. 01.05. 10.05. 20.05.

6. Ažuriranje web stranice

Sarajevo kontinuirano Maj 2012.

7. Praćenje dnevnih novina - Maloljetničko prestupništvo

Sarajevo kontinuirano Svaki dan

8. Sastanak koordinatora CKD-a

Sarajevo Maj 2012. 12.05.2012.

9. Izgradnja baze podataka o maloljetničkom prestupništvu

Sarajevo Maj 2012. Maj 2012.

10. Javna debata „Paraolimpijske igre – Jednake šanse za sve ili patnja“

Sarajevo Maj 2012 11.05.2012.

11. Državno takmičenje „Diskusija o HIV-u“

Sarajevo Maj 2012 11. – 13.05.2012.

12. Istraživanja u školama

BiH Maj 2012. Maj 2012.

13. Javne debate u školama

BiH Maj 2012. Maj 2012.

PREUZELI SMO OD:

MAJ 2012.

A OSTALO ĆU REĆI ONIMA DOLJE U HADU

„ Odista“ reče prokonzul

zatvarajući knjigu,

„ Ovaj je stih tako lijep i

tako ubjedljiv.

Sofokle ga je napisao

duboko razmišljajući.

Što ćemo sve dolje reći,

što ćemo reći,

i kakvi ćemo se tek,

drugačiji, pojaviti.

Sve ono nad čim bdijemo

ovdje, ko besana straža,

sve rane i tajne skrivene u

nama

i čuvane dan za danom s

tako mnogo strepnje

sve ćemo to dolje

slobodno i jasno izreći.“

„Al` dodati moraš“ reče

sofist,

uz jedva primjetan

osmjeh,

„ako o tom govore dolje, i

ako im

sve to bilo što predstavlja."

K. Kavafi

Debatne novosti 4 Impressum

23

SPISAK ŠKOLA I UNIVERZITETA MREŽE CKD-a ZA ŠKOLSKU 2011./2012.

SREDNJE ŠKOLE

# Ime i prezime Škola

1. Admir Kukuljević Poljoprivredna i medicinska škola Brčko

2. Aida Muminović MSŠ Srebrenik

3. Amela Petričević

Akif Delić Ekonomska škola Tuzla

4. Alma Alibegović Perzijsko – bosanski koledž sa internatom Ilijaš

5. Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

6. Amila Dupovac Srednjoškolski centar Hadžići

7. Amila Hubić OC “Desnek” Breza

8. Anesa Peco Srednja građevinska škola Mostar

9. Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

10. Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf

11. Branka Kukić Gimnazija „Vaso Pelagić“ Brčko

12. Branko Lalović Srednja škola Rogatica

13. Branka Malinić-Čugalj

i Jelena Ćirić Srednjoškolski centar Pale

14. . Danijela Zuletović / Svjetlana Pregernik

KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

15. Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

16. Dušica Čukle Srednja škola Konjic

17. Duška Mijić Dalač Ekonomska škola Sarajevo

18. Ekrem Hamzić Srednjoškolski centar Ilijaš

19. Elmedin Ljevo Karađoz-begova medresa Mostar

20. Fuad

Hadžimehmedović Gimnazija „Ismet Mujezinović! Tuzla

21. . Haris Mujić MSŠ Doboj Istok

22. Izeta Bihorac Peta gimnazija Sarajevo

23. Konstantina Mutić Ekonomska škola Istočno Sarajevo

24. Kristina Marković Gimnazija ”Filip Višnjić” Bijeljina

25. Lejla Bajraktarević Ekonomska škola Brčko

26. Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

27. . Mevludin Ferhatović Mješovita srednja građevinsko-geodetska Tuzla

28. . Mevludin Lupić MSŠ Sapna

29. Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

30. Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

31. Muhamed Halilović Opća gimnazija Bosanska Krupa

32. Muharem Kotorić MSŠ Tešanj

33. Nasiha Mulahalilović MSŠ Čelić

34. Nasveta Turković Gimnazija Visoko

35. Olivera Kulic JU Gimnazija Živinice

36. Rasim Halilagić Gimnazija Dobrinja, Vox Sarajevo

37. Refik Čajić MSŠ Zenica

38. Samir Mehadžić MSŠ Sanski Most

39. Sanela Vidović Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

40. Sanid Zirak

Aida Malešević Gimnazija “Enver Pozderović” Goražde

41. Sanja Kondić Gimnazija “Petar Kočić” Novi Grad

42. Sanja Mrđa Srednja škola „Đ. Radmanović“ Novi Grad

43. Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidu djecu i omladinu

Sarajevo

44. Senija Tošić Srednja tehnička škola Brčko

45. Snežana Čokić Gimnazija i SSŠ Istočno Sarajevo

1. Suzana Stanković SŠC „Milorad Vlačić“ Vlasenica

2. Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

3. Vesna Milavić Amer Bahtijar

Srednja medicinska škola Mostar

4. Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla

5. Žarko Brkanlić SŠC Srbac

OSNOVNE ŠKOLE

# Ime i prezime Škola

8. Amela Tiro OŠ „Musa Ćazim Ćatić“ Sarajevo

9. Azerina Muminović Osnovna škola „Alija Nametak“

Sarajevo

10. Namir Ibrahimović OŠ „Safvet-beg Bašagić“ Sarajevo

11. Azemina Hujdur OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“

Sarajevo

12. Sanja Jurić OŠ KŠC „Sv. Josip“ Sarajevo

13. Aida Šečić Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju

Sarajevo

14. Inera Isović OŠ „Vladislav Skarić“ Sarajevo

15. Nevzeta Doljančić OŠ „Isak Samokovlija“ Sarajevo

16. Mirsada Lukač OŠ „Mehmedbeg Kapetanović

Ljubušak“ Sarajevo

17. Hidajet Hadžiavdić OŠ „Hasan Kaimija“ Sarajevo

18. Ifeta Bajramović i

Pašana Ĉano OŠ „Nafija Sarajlić“ Sarajevo

FAKULTETI

# Ime i prezime Fakultet

1. Tijana Ljuboje Anja Gengo

Pravni fakultet Sarajevo

2. Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

3. Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

4. Časlav Umičević Prirodno-matematički fakultet Banjaluka

5. Zana Lepara Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

6. Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

7. Normela Pravni fakultet Kiseljak

Debatne novosti 3

Sanja Vlaisavljević

Zoran Marčeta

Jasmin Čečo

IDEA BOARD of DIRECTORS

Anesa Vilić

Nadina Balagić

Tijana Ljuboje

Anja Gengo

Sedika Cerić

The International Debate Education Association

MREŽA PRAVDE BIH

„Sporazum između

Grada Sarajeva i NVO“

WSDC

NVO VIJEĆE

DONATORI

Member of WIFI

ČLANSTVO