ivana čapeta-rakić Sagovi Bellini

5/22/2018 ivana apeta-raki Sagovi Bellini

1/10


2/10

P HM ISTI L

IZdAYA| I PUbIiShCT: DRUSTVO POVIESNIEARA UMJETNOSTI HRVATSKEOdgovorni urednik / Editor-in- chief. IVANKA REBERSKIUrednistvo I Editorialboard: IGOR FISKOVIC, VLADIMIR MARKovIe, ryeNre REBERSKI, ANDREI szczERSKI (variavaANDREJ ZNrSCeeGrafidka i likovna priprema I Graphic design:MELTTALASIC, IVANKA REBERSKILektor I Language editor: VESNA ARSOVSKIKorekor I Proof-reading: VESNA ARSOVSKIPrijevod I Translations: TEA RASE, GRAHAM McMASTERRadunalna priprema I Computer layout: MELITA LASICTisak I Printed b7: PRINTERA d.o.o.Naklada I Issued:35}Adresa uredniitva I Adress of the editor's o1fice: DRUSTVO povJESNIeARA uMIETNosTI HRVATSKEPreradoviieva 44, HR - 10000 Zagreb, tel/faks: +3g5 U4g 12920; e-mail:[email protected]; web: www.dpuh.hrCasopis Peristil izlazi jednom godiinje.casopis je referiran u: Bibliography of the History of Art, Santa Monica, california, USA i

ERIH - European Reference Index for the Humanitieslzdavattje dasopisa financijski podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Sporta RH i Ministarstvo kulture RH


3/10

Ivana dapeta Raki6: Skupina Bellini sagova u slikarsUu... Peristil 53/2010 (145-152)

Kljuine rijeii: Bellini sagoz:i, slikarstzto, 14. stoljeie, orijentalni sagooiKey Words: Bellini rugs, paintings, 14th century, oriental rugs, eastern adriaticPrikazi razliiitih orijentalnih sagozta pojaaljuju se na brojnim slikarskim djelima zapadnjaike umjetnosti, poCeoli jol od proepolooice 14. stoljeia.lZanimljioo je da ta sliknrska djela gotot:o u praoilu pokazuju neobiinu dosljednost u prenoienju kompozicije uzoraka odabranihpredloiaka pa ih se aeoma iesto moie dooesti u aezu sa saiuztanim tekstilnim izoornicima. Dekoratiztni repefioar orijentalnihsagoaa bio je iznimno bogat, a soaki je ukras na njima imao sooje znaienje i staoljao se sa sasoim odredenim razlogom. Stoga jezanimljiao usporediti odnos izmedu kompozicije uzoraka saga i njegot:e uporabne funkcije kno i znaienje koje orijentalni sag ima uiiiitar:anju ikonogrffie slikanog djela na kojemu se nalazi njegoa prikaz. U oaom se radu analizira kompozicija uzoraka na sagoai-ma taz. skupine Bellini te njihooi prikazi na slikanim djelima istoinojadranskog umietniikog korpusa koja datiraju iz razdoblja oddruge polotsice 15. do poietkn L7. stoljeia.

Ivana eapeta RakidFilozofski fakultet Sveudili5ta u Splitu, Odsjek za povijestumjetnosti7.2.2011.Izvorni znanstveni rad I Original scientit'ic paper

O ovoj vrlo zanimljivoj temi na primjerima inozemnihumjetnidkih ostvarenja istraiivadi su napisali brojne studi-je podev$i od pionirskih istraZivanja veiinom njemadkihznanstvenika s konca 19. stoljeia do suvremenih znanstve-nih doprinosa kojima se svakodnevno nadopunjuju spo-znaje u ovom podrudju.2 Uodeno je da su pojedini slikarina svojim djelima prikazivali odredeni tip orijentalnogsaga i pripadnu specifidnu dekoraciju. Zbog toga su veiod podetne faze istraLivanja po njima flazyane odredeneskupine orijentalnih sagova. U literaturi su se prema ta-kvoj determinaciji uvrijeZili nazM Holbein, Lotto, Bellini,Crivelli, Memling i ne5to manje poznati Tintoretto sagovi.Iako se ti nazivi jo5 wijek koriste u znanstvenoj literaturiradi lak$eg razlikovanja osnovnih skupina, danas se ve-6inom smatraju konvencijom kojom se oznaiavaju samoneke op6e karakteristike determinantnih skupina. U bilokojem iscrpnijem istraZivanju ove teme navedeni se nazivinadopunjuju podrobnijim podacima.

U inozemnoj literaturi engleskoga govornog podrudjamotiv na sagu koji ima oblik stilizirane kljudanice ili otvo-renog poligonanaziya se Keyhole ili Re-entrant motiv. Od30-ih godina 20. stoljeia ditava skupina sagova na kojimaje prepoznata takva dekoracija naziva se Bellini skupinom.Ime je dobila prema sagu 5to su ga naslikala dvojica slikaraiz obitelji Bellini: prvi put Gentile Bellini 1475.185. godine

Skupin a Bellini sagova uslikarstvu istolne obaleIadrana

na slici Bogorodica s dletetom na prijestolju, danas u Na-tional Gallery u Londonu (slika 1), a drugi put GiovanniBellini godine 1507. na slici koja prikazuje duida Loredanai njegova detiri savjetnika, danas u Bode Museumu u Ber-Iinu. Na Gentileovoj slici je vidljiva samo jedna strana sagasmje$tenog pod Bogorodidinim stopalima i to tzv. strana na kojoj se unutarnja bordura koja omeduje srediS-nje polje formira u 5iljati luk. Motiv kljudanice na toj slicinije vidljiv, dok je sag na Giovannijevoj slici prikazan ucijelosti. SrediSnje mu je polje istovjetno saiuvanom izvor-niku koji se danas duva u berlinskom muzeju Museum fiirIslamische Kunst (slika 3.). Smatra se da taj sag spada u tzv. ili prvi tip iz skupine Bellini. Taj tip moZemoopisati kao pravokutni sag, najdeSie crvene boje osnove.Sredi5nje mu polje omeduje unutarnja bordura koja se sre-dinom uie strane saga s jedne strane formira u otvorenipoligon koji oblikom podsjeia na stiliziranu kljudanicu.Na suprotnoj, tzv. , bordura tvori oblik 5i-ljatog luka.

Osim ovoga fohanna Zick je uoiila job tri tipa.3 Drugije tip veoma blizak , osim 5to je motiv klju-danice znatno uii.a Treii i detwti tip imaju po dva moti-va kljuianice; na jednom tipu su postavljeni jedan iznaddrugog,s a na drugom su smjeiteni dijametralno s otvorompoligona okrenutim prema vanjskim stranama saga. Tim

1.45


4/10

Ivana eapeta Raki(: Skupina Bellini sagova u slikarstvu... Peristil 53/2010 ( 145-752\

1. Gentile Bellini, Bogorodica s Djetetom,1475. I 85. NationalGallery, London / Gentile Bellini, Madonna and Child,1475l85,National Gallery, London

tipovima s dvostrukom kljudanicom trebalo bi pridodati jo6jednu varijantu s dva dijametralna poligona diji su otvori iokrenuti prema srediSnjem polju saga (slika 4).6Na sagovima s dvostrukim motivom kljudanice izostaje

savijanje unutralnje bordure u formu Siljatog luka. Svi tipo-vi skupine Bellini veoma desto imaju po sredini srediSnjegpolja karakteristidne motive medaljona.TDekorativni repertoar ovih sagova povezuje se s nji-hovom izvornom namjenom kao obrednog accsesoireaislamskih vjernika. Prema vjerskim zakonima koje nalaZeislam vjernici su duZni obavljati molitu pet puta na danusmjereni prema Meki. Vjernik koji obavlja molitvu morabiti dist kao i mjesto na kojem se to obavlja. PodevSi od i4.stoljeia, u dZamijama se u swhu molitve uvode obidaji upo-rabe vlastitih sagova koji, osim ispunjavanja funkcionalnezada&prui,anja udobnosti i distoie vjerniku u molitvi, po-iinju razvijati vrlo sloZenu simbolidku ikonografiju. Prvii drugi tip Bellini molitvenog saga muslimani su koristilikao osobnu prostirku koja pokazuje smjer Meke, ali je onujedno postao i stilizirani prikaz interijera dZamije.s Smatrase da oblik srediSnjeg polja tih dvaju Bellini tipova simboli-146

zira mihrab, niSu unutar dLamije kojom se oznadava smjerprema Meki. Stovi5e, svi znanstvenici koji se bave istraiiva-njem ove tematike uobidajeno prilikom opisivanja srediS-njeg polja molitvenog saga koriste termin ni$a, iako je rijedo njezinu simboliikom prikazu.e Pri vrhu sredi5njeg poljadesti su prikazi ovjelenih diamijskih svjetiljki, a unutar po-Ija trokutasti motivi koji vjerojatno simboliziraju minbar,propovjedaonicu u dZamiji. Simbole dZamijskih svjetiljki iminbara vidimo i na ostalim Bellini tipovima s dvostrukimmotivom kljudanice. Udestalost motiva svjetiljki ne iznena-duje s obzirom na to da se u jednom ajetu Kur'ana Alah us-poreduje sa svjetlom svjetiljke u ni5i.10 Osim ovje5ene svje-tiljke desti su i simboliiki prikazi samostojeiih svijednjakakoji se desto pojavljuju pokraj motiva kljuianice.ll Otvorenipoligon ili dekoracija oblika kljudanice u literaturi se ra-zlidito interpretira: kao rijeka koja krivuda, kao stiliziraniprikaz posude ili bunara za vodu kojom se islamski vjernicisluie prije obreda molitve ili kao simbol brda, izdignutogmjesta za molitvu.12

Bellini sagovi su se izradivali uglavnom u Anadoliji, upokrajinama Ugak i Konya. Do triiSta u Euibpi i Venecijistizali su kopnenim i morskim putom. Dokument iz 1503.go dine koj i s adrii p opis dobar a za iiji e pr elazak zemlj animputom preko Transilvanije bilo potrebno platiti taksu navo-di brojku od dak 500 turskih sagova koji su bili namijenjenieuropskom trZi5tu.l3 Orijentalni su sagovi bili razmjernoskupi na trii5tu 16. stolje6a u Veneciji. Poznato je da se pro-sjedna cijena manjih sagova, kakve vidimo primjerice naCarpacciovim slikama iz ciklusa sv. Ursule,lcretala od 60 do80 dukata.la Bogate su se obitelji davale portretirati pozira-juii pred sagom pokazujuii i na taj nadin svoje materijalnobogatstvo i dobar ukus za umjetnidke vrijednostit5 (slika 5).Na slikarskirn djelima narativnog sadriaja orijentalne sago-ve vidimo objeSene o prozorska okna ili balkonske ograderaskoSnih palaia. Na tim djelima oni imaju dvojaku ulogu:uvelidavaju sam dogadaj prikazan na slici ali i javno iskazu-ju status pojedinih patricijskih obitelji. Na nekima od njihprepoznati su heralditki simboli venecijanskih patricijskihobitelji.l6 Najpoznatiji narativni primjeri na kojima vidi-mo orijentalne sagove su iz ciklusa venecijanskih majstoradruge polovice quattrocenta i prve polovice cinquecenta;poglavito MansuetijevilT i slavni Carpacciovi ciklusi o sv.Ursulil8 ili sv. |urju u prostorijama bratov5tine San Giorgiodegli Schiavoni u Veneciji. Zarazlikaod slikarstva sjeverneEurope u talijanskom se slikarshu 16. stoljeia orijentalnisagovi rijetko vide na tlu, 5to upuduje na njihovo briZljivoduvanje. Zbog svog statusa luksuzne robe darivali su se iu sluZbenim, medudrZavnim ceremonijama. Primjerice1520. godine venecijanski je senat poslao kardinalu Wol-seyju u Veliku Britaniju Sezdesetak sagova dija je ukupnavrijednost bila veia od tisuiu dukata.le Postavljanjem takoluksuznog tekstilnog predmeta na tlo pod stopala naslikanefigure iskazivalajoj se dast i poitovanje.


5/10

2' Anadtija, kraj 15. ili prva polovica 16. stoljei4 Topkapi Sarayi Museum, Istanbul / AnadoliE end of 15th or first half of 16thcentury, Topkapi Sarayi Museum, lstanbulp. p,sh_ak, kraj 15. ili prva polovica 16. stoljeia, Staatliche Museery Museum ftir Islamische Kunst, Berlin / Usha( end of 15th or firsthalf of l6th century, Staatliche Museen, Museum fiir lslamische Kunst, Berlinvijeka uwijeiila se simboliika funkcija saga s drustveno-politidkim znadenjem. Onajkome se dopusti stupiti na saguiiva za$titu vladara. S vremenom se to znadenje pro5irilopo cijelome svUetu i zadrLalo do dana5njeg dana u oblikucrvenog saga na koji stupa drZavnik po dolasku u stranuzerr.ljl.>2t Sagovi prikazani na tlu u slikarstvu venecuan-skog quattrocenta i prve polovice cinq-uecenta ve6inom se

vezuju uz marijanske teme ili uzprikaze duida. Na djelimamarijanske ikonografije najdeSie ih vidimo u temi SacraConversazione.

Prema hipotezi Sir Georgea Birdwooda, koja ima do-bru recepciju u inozemnoj literaturi, sag sam po sebi sim-bolizira prostranstvo du$e i njezinu vjednost, a njegovarasko5na i raznovrsna ornamentika predstavlja duhovnu

4. Shematski prikaz pet tipova Bellini skupine sagova / Schematic depiction of five Bellini rug types

1.47


6/10

Ivana dapeta Raki6: Skupina Bellini sagova u slikarstvu... Peristil 53/2010 (145-152)

, Gjova111 Buonconsiglio , Sacra Conaersazione, 1530., Nacionalni Muzej, Vardava / Giovanni Buonconsiglio , Sacra Conoersazione,I.SZO,National Museum, Warsar,r'5. Lorenzo Lotto, Portret supruinika,1523,-24' ErmitaZ, SanktHermitage, Saint Petersburg

ljepotu i bogatstvo;22 svakako simboiiku koja je bila vi6enego prigodna za prikaze Bogorodice s djetetom. Time senagla$ava podast Bogorodici, ali i Kristu, djetetu u njezinunarudju, kao srediSnjim osobama vjerskog btovanja zapad-nog kriianstva. NiSa Bellini saga prevedena u krlianskuikonografiju svojim oblikom evocira simboliku vrata raja.23Motiv kljudanice se interpretira kao stilizirani prikaz posu-

Petersburg / Lorenzo Loflo, Portrait of a Married Couple,1,523-24,State

de za vodu ili brda, Sto su takoder simboli koji u kr56anskojikonografiji imaju istaknuto mjesto u kristoloikom ciklusu.Aludiraju na din krltenja, Kristove trenutke moiitve na Ma-slinskoj gori ili na Kristovu Zrtr,u na Golgoti.Na slici Sacra Conyersazione mletadkog slikara Gi-rolama da Santa Croce (Santa Croce, Val Brembana,1480./85.-Venecija, 1556.), koja se nalazi u crkvi sv. Mavra u

8. Ushak (?), prva polovica 16. stoljeia, Saint Louis Art Museum, James F. Ballard Collection, Missouri / Ushak (?), first half of 16thcentury, Saint Louis Art Museum, James F. Ballard Collectiory Missouri9. Anadolija, druga.pol 15..st. ili prva po1. 16. stoljeia, Muzej primijenjenih umjetnosti, Budimpedta / Anatolia, second half of the 15thcentury or the fi rst half of the l oth ceniu ry, Museu m of Applied A rts, Budapesi

148


7/10

Ivana tapeta Raki6: Skupina Bellini sagova u slikarstvu... Peristil 53/2010 (145-152)

10. Juraj ZorziYentura, Saua Conaersazione, 1602., crkva sv.Pavla, Galevac, Preko / Jwaj ZorziVentur4 Sacra Conoersazione,1602., church of st. Paul, Galevag Preko7. Girolamo da Santa Croce, Sacra Conr.tersazione,1537., Lupnacrkva sv. Mavr4 Izola i Girolamo da Santa Croce, Sacra Conter-sazione, 1537, St. Mauro's Parish Churc-h, Izola

Izoli, pod Bogorodidinim je stopalima prikazan ietvrti tipiz skupine Bellini sagova (slika 7). Na pravokutnom sagucrvene osnove sredi5nje polje uokviruje tamna unutrainjabordura koja se s obje strane saga formira u dva dijame-tralno postavljena poligona s otvorima okrenutim premavanjskoj strani saga. Rubnim dijelom saga tede tzv. glavnabordura.2a Osnova joj je sivo-plave boje na kojoj se nala-ze vzorci s motivom stiliziranih listova. Oko kvadrata seniZu detiri nazubljena lista razliditih boja - zelene, crvene imodre - koje se drukdije kombiniraju na svakom uzorku.Girolamov prikaz saga na ovoj slici izniman je u okviruproudavanja ove teme. To je jedinstveni slikani prikaz Be-llini saga s dvostrukim dijametralnim motivom kljudanices obzirom na to da je do sada jedini poznati primjer. Prikaztoga tipa se u slikarstvu do sada samo pretpostavljao.2s Ra-zlog tome je 5to se na slikanim djelima obidno ne vidi cijelisag, vei najde5ie samo jedan njegov dio, obidno polovicapostavljena po uioj osi. Precizno odredenje tipa kojem pri-pada sag naslikan na Girolamovoj slici moguie je zahva-ljujuii njegovoj horizontalnoj postavci pod Bogorodidinimstopalima duZinom njegove osi. Tako vidimo oba motivaotvorenog poligona. Da je zaista rijed o sagu poloZenompo uzduZnoj osi, moiemo potkrijepiti jo5 jednim uodenimdetaljem. Karakteristidnih resica koje se uobidajeno nalazena uZim stranama saga ovdje nema. Zanimljivo je da se nado sada poznatim saduyanim izvornicima toga tipa na sre-diSnjem polju, izmedu dva motiva kljudanice, obidno nala-zi medaljon kojeg na Girolamovu prikazu nema (slika 8).Moguie je da je Girolamo zbog stije$njena prostora kojimje raspolagao ispustio prikaz medaljona jer je umjesto uiestrane saga odludio naslikati njegovu Siru stranu. Donekleje neobidna i ietverolisna ornamentika glavne bordure sobzirom na to da je i ona iznimno rijetka na slikanim ilisaduvanim sagovima koji datiraju iz razdobljaizmedu dru-ge polovice quattrocenta i konca prve polovice cinquecen-ta. |edna od rijetkih saduvanih na izvorniku nalazi se nasagu iz skupine Crivelli koji se duva u Muzeju primijenje-nih umjetnosti (Iparmiiv6szeti) u Budimpe5ti. Datira se udrugu polovicu 15. ili prvu polovicu 16. stoljeia (slika 9).'z6

Osim 5to je Girolamov prikaz zanimljiv zbog tipa na-slikanog saga zanimljiv je i zbog datuma nastanka djela.To je djelo nastalo 1537. godine. Naime, u inozemnoj seliteraturi navodi kako skupina Bellini sagova u potpuno-sti iSdezava iz talijanskog slikarstva koncem prve polovice16. stoljeia, odnosno na djelima marijanske ikonografije1530. godine, kada se datira slika Sacra Conversazione Gi-ovannija Buonconsiglia, danas u Nacionalnom muzeju uVariavi.2T Ta se slika smatrala posljednjim djelom marijan-ske ikonografije na kojemu se vidi Bellini tip saga (slika 6).Nije zapravo jo5 uvijek u potpunosti razjabnjeno zbogdega su se todno sagovi te skupine gotovo odjednom pre-stali prikazivati na djelima marijanske ikonografije. Rosa-mond E. Mack vjeruje da bi jedan od razloga mogao biti

149


8/10

11. Vittore Carpaccio, Sacra Conaersazione, 1516., katedral4Kopar / Vittore Carpac cio, S acr a Cona er s azione, 151 6., chatedral,Kopar

sam naziv koji su Venecijanci rabili za taj tip saga - sagzadiamiju (tappeti da moschea), odnosno pojava izravnijeasocijativne poveznice saga s islamskom religijom. Kao re-zultat ideoloSkih motiva, navodi, umjetnici su mogli svje-sno limitirati njihove prikaze u slikarstl.u koje vremenskikoincidira s razdobljem ponormog jadanja i sve ieiiih pro-dora Osmanlijau. zapadne krajeve.28 Vjerujem, medutim,da je jedan od mogu6ih razloga i promjena u ikonografijiBogorodidinih prizora u Veneciji. Od Tizianove Assunte uFrarima i njegove pale Gozze-Gudefli Bogorodica se svede5ie prikazuje u nebeskoj zoni oltarnih slika, u oblacima,gdje nema mjesta za prikaz saga.Drugi veoma zanimljiv primjer iz skupine Bellini naistodnoj obali |adrana nalazi se ispod Bogorodidinih stopalana slici Sacra Conversazione, djelu koje je godine 1602. pot-pisao domaii majstor Jaraj Zorzi Ventura (oko 1570. - na-kon 1610.), analazi se u crkvi sv. Pavia na otodiiu Galevac(slika 10). Na slici je vidljiv samo jedan dio saga - njegovdonji dio s unutarnjom bordurom koja se vjerojatno obli-150

kuje u otvoreni poligon. S obzirom na to da gornji dio sagana Venturinoj slici nije vidljiv nemoguie je odrediti njegovprecizan tip unutar Bellini skupine.

Ornamentika glavne bordure spada u skupinu tzv. bordura. Naziv se u inozemnoj literaturi uwijeilio za-hvaljujuii karakteristidnom motivu koji podsje6a na kufskopismo kojim su napisani najstariji rukopisi Kur'ana.Zanimljivost tog primjera marijanske ikonografije sprikazom saga iz grupe Bellini podiva primarno na kasnojdataciji djela - nastalo je dak sedamdeset godina nakon Bu-onconsigliovog.Medutim, treba uzeti u obzir da je Ventura umjet-nik kojega svrstavamo u krug epigonskih majstora iija sudjela nastajala na temelju vei gotovih slikarskih rjeienja ito poglavito onih irletadke provenijencije koje je obimnokoristio. No, uzore nije traiio medu suvremenim umjetni-cima koji su djelovali u Veneciji, vei je uzimao predlo5keod starijih generacija slikara. Stoga Venturin prikaz Bellinisaga pod Bogorodidinim stopalima vjerojatno dugujemonjegovoj sklonosti citiranju starijih slikarskih predloZakaili, jo5 vjerojatnije, onih u grafidkom mediju, kako su to veiu nekoliko navrata istaknuli u literaturi znanstvenici kojisu se bavili istraiivanjem njegova opusa. Tako su se za ovodjelo navodili razliiiti moguii izvori. Primjerice Beneve-nia2e prepoznaje uzore u sLici Sacra Conversazione izko-parske katedrale autora Vittorea Carpaccia (kojaje datirana1516. godine) (slika 1t) dok je Nina KudiS - Buri6 upozo-rila na mogu6e koriStenje grafidkog predloika MarcantoniaRaimondija.3o Razmatrajuii oba predloiena primjera kaomoguie izvore, a u kontekstu ove teme, vaLno je uoditi dase na Carpaccioru prikazu Sacra Conversazione podBogo-rodidinim stopalima uistinu nalazi sag iz skupine Bellini,ali potpuno drukdrli od Venturina. Na Carpacciovoj je slicividljiv gornji dio saga i ornamentika se rubne trake razliku-je od Venturine ,,kufskd' bordure. Takoder je vaino uotitida na Raimondijevoj grafici s prizorom teme Sacra Con-versazione uopie nema saga pod Bogorodidinim stopalima.Stoga jo5 wijek ostaje otvoreno pitanje moguiih uzora kojeje Ventura imao pred sobom, odito kombinirajuii razlititesheme dok je slikao ovo djelo.

BILJESKE1 U kapeli sv. Marcijala u papinskoj paladi u Avignonu Matteo Di Giova-netti je na fresci prikazao sag prekriven uzorkom 5esterokrakih zvijezdau oktogonalnim medaljonima. To je prvi do sada znani prikaz saga uzapadnoeuropskom slikarstvu. Zahvalj$u,6 njegovu karakeristidnomuzorku, moZe se gotovo sa sigurnoi6u dokazati provenijencija izvornikakoja je slikaru poslu2ila kao predloZak. Sagovi takvog uzorka proizvodilisu se u tkaonicama Pirinejskog poluotoka koje su naslijedile tehnologijuizrade i repertoar lzoraka iz arapske drZave. Na teritoriju Italije najrani-jim znanim slikarskim djelima na kojima se nalaze prikazi orijentalnihsagova smatraju se: Navjeltenje ]acopa di Cionea u crkvi Santo Spirito uPratu, Giottov poliptih Stefaneschi, danas u Vatikanu i prikazi na dvjemaslikama predele s njegove kompozicije Stigmatizacija sv. Franje Asi5kog,


9/10

Ivana Capeta Raki6: Skupina Bellini sagova u slikarstvu,,. Peristil 53/2010 (145-152)danas u Louweu. Vidi: JOHN MILLS, The Coming of the Carpet to theW'esf, u: The eastern carpet in the western world from the 15th to the17th century, katalog izloZbe (ur.) D. King - D. Sylvester, London, 1983.,10-112 Pionirska faza istrai,ivanja zapo(ela je doprinosima Juliusa Lessingakoji je medu prvima uodio ralirenu praksu europskih slikara da na svo-jim djelima prikazuju orijentalne sagove. Svoja je zapaZanja objavio jo51877. godine u prvoj knjizi posvedenoj ovoj tematici. Lessing je takodermedu prvima upozodo na dojmljim preciznost naslikanih sagova nadjelima 16. i 17. stoljeia nakon Sto ih je usporedio sa saiuvanim izvor-nicima. Usp.: ]ULIUS LESSING, Altorientalische Teppiche, Berlin, 187 7.;isti,, Ancient Oriental Carpet Paterns after Pictures and Originals of theFifteenth and Sixteenth Centuries, London, 1879.U poku$aju odredivanja osnovnih tipova orijentalnih sagova koji sunaslikani na djelima talijanskih majstora 16. stolje6a nezaobilazan jedlanak |ohanne Zick. Usp: JOHANNA ZICK, Eine Gruppe von Gebet-steppichen und lhre Datierung, u: Berlinen Museen 11., lahrg., H.1.,Berlin, Sep., 7961,6.-14. IstraZivanje u smjeru koji je zapotela autoricanavedenog teksta nastavio je engleski istraiivad fohn Mills nizom svojihizlaganja i objavljenih dlanaka. Evo samo nekoliko najvaZnijih koji suveiinom bili podloga ovom istraZivanju. JOHN MILLS, Eastern Medi'terraneafl Carpets in Western Paintings, u: Hali, 3., n.4., London, 1981.,53-55; isti, Near Eastern Carpets in Paintings, t Oriental Carpet andTextile Studies II., Carpets of the Mediterranean Countries 1400-1600.,katalog izloibe, (ur.) R. Pinner - W B. Denny, London, f986., 109-121;isti, Carpets in Paintings. The oBellini>>,


10/10

SummaryIaana CapetaBellini Rugs the Paintings of the Eastern Adriaticoepictbr/of (rff-ror.'rt oriental rugs haae appeared in numerous western art paintingssin.ce t/first half of the fourteenth century. It is interesting that such paintings inprx show an unusual degree of consistency in the transference ofpattern-com?o-sitions so they can be connected to the kept textile originals. The article analyzes thepa-tt-ern composition of the so called Bellini rugs and their depictions in the paintingsof th-e eastern Adriatic ftom the period of the second half of the fifteenth ceniury unlilthe beginning of the seaenteenth century. ln the literature of tii English tptokirgworld, the rug motitse in the form of a stylized key-whole o, an opei polygon is cilledthe "key-whole" or the "re-entrant" motioe. Since 1930s a whole array-ol rugs withthat motiae hqs been called the Bellini Group, according to the carpet aepictia Uy tttetwo painters from the Bellini family; the first one Gentile Bellini in 147slgs in ihepainting Enthroned Madonna and Child,located today in the LondonNational Gal-lery, and the second Giortanni Bellini in 1507. The painting depicts doge Loredano andhis four counsellors and is located today at the Bode Museim in Berlii. According tothe form, number and position of the re-entrant motiae or the key-whole decoratioln,we can dffirentiate among fiae types of Bellini rugs. The painting saua Conaersazi-one by the Venetian painter Girolamo da Santa Croce (Santa Croie, Val Brembana,L480185 - venice, 1556) located in st. Mauro's Church in lzola, contains the forthB_ellini rug type under Madonnn's feet. on the red rectangulfrr rug, the central part isframed with a dark internal border forming two diametriially positioned re-entianceswith the opening on each side to the outer edges of the carpti. This is a unique depic-tion of a Bellini rug with a double diametrical motiae of the key-whole since it is theoltly such example. Thus far the depiction of this type was only supposed in painting.Except for the fact that Girolamo's depiction is interesting beiause of the type of thedepicted rug, it is also interesting because of the time it ias created. lt was paintedi1t lsu whereas foreign sources claim that Bellini rugs completely disappeared fromI.talian art at the beginning of the sixteenth century, ihat is with ih, *oik of l'ssoMqriay iconography. The painting sacra conaersazioneby Gioaanni Buonionsiglio,today kept in the Nstional Museum inwarsaw, dates baci to that year. It is conid-ered the last piece of Marian iconography with a Bellini rug. The sicond interestingexample for the appearance of a Bellini rug on the eastern Adriatic coast, this timeunder Madonna's feet, is that of the painting sacra Conaersazione by the local artistluraj Zorzi ventura (around 1s70 - after 1610), located qt st. pauli Church on theisland of Galeuac. tNhat is interesting about it is the late date of its creation. lt waspainted no sooner than 70 years after Bouonconsiglio's work, ilowearr, whqt needs tobe taken into consideration is the fact that ventura Taas one of the Epigon masters, nnartis-t whose paintings were created on the basis of the already existing works, espe-cially those of Venetian origin. This is why dffirent models utere citei as the possiblesource of the work. For instance, Beneaenia talks about the works by vittore torpor-cio from the Kopar Cathedral (dating back to 1s16) while Nina Kuiig - Buri6 warnssbout the possible usage of a graphic template by Marcantonio Rsimondi. Howeaer,Carpaccio's depiction of the Bellini rug under Madonna's feet in Sacra Conoersazioneis completely dffirent from ventura's, zphile Raimondi's graphic does not contain it atall. Thk is why the question about the possible models Vintura combined when paint-ing this painting still remains open.

Documents

ivana čapeta-rakić Sagovi Bellini