Ivan Gunduli - Osman Pod vodstvom Osmana 1621. godine bila je poraena turska vojska u bici kod Hoima. Za tu je pobjedu bio zasluan kraljevi Vladislav. Nakon tog poraza Osman je pobjegao natrag na Istok, da bi prikupio snanu vojsku da ponovo osvoji Zapad. Kada se vrato kui, dogovara se sa savjetnicima o potrebi nasljednika (o enidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja nove vojske. Na pregovore je u Poljsku poslao Ali-pau. Kazlar - aga je dobio zadatak da ide traiti Osmanu ene, te je tako otiao u Smederevo i oteo lijepu Sunanicu ocu. Sokolica je bila turska junakinja koja je obeala da se vie nee boriti protiv krana te se vratila u Carigrad kod Osmana, jer je bila jako zaljubljena u njega i tako sprijeila brak Osman s Sunanicom. Na kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vjeti iskoristili za svrgavanje Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe. Osman je na kraju bio zadavljen. Analiza djela:Osman je barokni ep u dvadeset pjevanja od kojih je etrnaesto i petnaesto pjevanje izgubljeno. U 19. st. Ivan Maurani je vrlo dobro nadomjestio ova dva pjevanja, tako da je danas ono cijelo. Maurani je odlino nadopunio Gundulievo dijelo zbog njegovog dobrog poznavanja Gundulieva naina pisanja. Gotovo je nemogue prepoznati da su djelo pisala dva razliita autora. Osman je ponegdje lirski oblikovan osjeajima likova, ali ipak najveu tenju daje na epski stil. Pri nastanku ovog djela Gunduli je zapravo htio prevesti Tassov "Osloboeni Jeruzalem", ali je potaknut stvarnim dogaajima, bitkom kod Hoina 1621. godine, napisao povijesni ep. Odstupao je od povijesne teme uvodei i druge likove koji ne pripadaju tom dogaaju. Sljedeim stihovima Gunduli prikazuje ljudsku oholost i promjenjivost sree. S napomenom da to se vie uzdiemo, to emo i dublje pasti. Ah, ijem si se zahvalila,tata ljudska oholosti?Sve to vie stere krila,sve e paka nie pasti. Gunduliev nain izraavanja je aforistian i za sva vremena istinit, jer pie paralelama. Stih je pisan u osmercu, rimovan parnom rimom - abab rimom. Djelo je pisano dubrovakom tokavtinom s nekim elementima akavtine; preteno prevladava ijekavica, ali i malo ikavice. Po uzoru na Tassa Gunduli je u djelo ubacio i romantino viteke epizode. Otmica Sunanice pisana je lirskim i emotivnim tonovima - ljubav oca prema kerci i bol za njenim gubitkom. Vrsta djela: povijesni ep Tema: Povijest Osmanove propasti (u 1.,2., te 16.-20. pjevanju) Mjesto radnje: Carigrad (1,. 2., 16.-20. pjevanje); Varava, Smederevo (3.-12. pjevanje); pakao (13. pjevanje) O djelu:Djelo je pisano osmerakim katrenom, a rima je abab.Hoimska se bitka dogodila 1621. g., a radnja epa se dogaa 1622. g., mir je sklopljen 1623. g.- gobleni (tapiserije) s prikazom Hoimske bitke u 11. pjevanju (ima ih 6):- polazak turske vojske iz Carigrada- Vladislav okuplja vojsku- prikaz obiju vojski- slika poljske vojske po skupinama- Hoimska bitka- bijeg turske vojske 1. pjevanje:Sultan Osman II. ojaen zbog prologodinje Vladislavove pobjede kod Hoima, konstatira da je nedisciplina i kukaviluk nekad slavne turske vojske uzrok hoimskog poraza. Odluuje otii na Istok po nove vojnike, te odbaciti porok i vladati kreposno kako bi osvojio svijet. Svoje odluke priopuje Dilaveru, hodi i hadumu saraja. Da bi pred vojskom prikrio prave namjere, svoj put na Istok razglasit e hodoaem (aba) i akcijom protiv odmetnutog sidonskog emirona. Osman eli biti kao Bog (1. pjevanje, 265.-268. stih):Ali hou unaprijedada ma ruka svijetom vrtii ona sama zapovijedavrh ivota i vrh smrti. 2. pjevanje:Zabrinuti Osmanovom brzopletou, tri dostojanstvenika dolaze pred sultana: Dilaver, Hoda i Kazlar-aga. Silaver savjetuje Osmana da prije odlaska na Istok ubije maloumnog strica Mustafu, Mustafinu astohlepnu majku i zeta Dauta. Hoda savjetuje Osmana da odabere za enu djevojku plemenita roda i s njom izrodi potomstvo koje e uvrstiti prijestolje. Kazlar-aga upozorava Osmana da prije puta sklopi mir s Poljacima, jer je preopasno ostavljati zemlju pritisnutu ratnom opasnou. Osman odluuje Kazlar - agu poslati u potragu za plemenitim djevojicama, dvolinog Ali - pau poslati Poljacima da sklopi mir, a Rizvan-pai povjeriti uvanje utamnienog Korevskog. 3. pjevanje:U rano proljee Ali-paa kree iz Carigrada, praen Gaparom Milostiem. Predjeli kroz koje putuje podsjeaju ga na prologodinju hoimsku bitku i on svojoj drubi opisuje turski rasap minulog ljeta. 4. pjevanje:Ali - paa pria bogdanskom vojvodi o hoimskoj bitci. Opisuje glavne toke bojita i poloaje istaknutih zapovjednika i grupacija turske vojske. Pohvalivi vie puta Vladislava, naglaava da ne hvali neprijatelja, nego krepost pomou koje je pobijedio. Opisuje Sokolicu i njezinu drubu, dodajui da je Sokoliina ljepota privukla i samog sultana Osmana. Zavrava usporedbom nekad ogromne turske vojske s tunom hrpom kostiju, njezinim jedinim ostatkom. 5. pjevanje:Putujui kroz gomilu turskih kostiju, Ali-paa u Podolju susree Krunoslavu, koja ne isputa oruje otkako su joj Turci zarobili zarunika Korevskog. Saznajemo povijest Krunoslavina ivota, kako je po zarobljavanju Korevskog vojevala uz Vladislava ptoriv Turaka, izazvala Osmana, borila se sa Sokolicom, poslije ega je no prekinula sraz turske i kranske vojske. Saznavi o svom zasunjenom zaruniku, Krunoslava rastuena ostavlja Ali - pau. 6. pjevanje:Tugujui u dubravi za svojim zarunikom, Krunoslava zauje glas pastira koji tui za svojom Rumenkom. Potom skuplja otkupninu i preobuena u haljinu ugarskog velikaa stie u Carigrad. ekajui vijesti o Ali-painu poslanstvu, Osman mata o svjetskom gospodstvu, pokorenju Perzije i kranskih sila, te konanom obraunu s Poljacima. Kazlar-aga, kojega Osman nestrpljivo oekuje, u meuvremenu je s otetim djevojicama stigao do ruevina Troje. 7. pjevanje:Kazlar - aga sa otetim djevojicama plovi pored grkih otoka. Susrevi dio svog brodovlja, uplovljava u atensku luku. Mjesta kojima dalje putuje podsjeaju ga na nekadanju slavu grkih zemalja, na velike bojeve i propala carstva. uvi o ljepoti Sunanice, upuuje se u njezino rodno Smederevo, aljui svoje ljude u potragu za plemenitim djevojicama. 8. pjevanje:Kazlar - aga stie u Smederevo. Sunanica, djevojka plemenita roda kojoj su sva braa izginula (njih 12), zavjetovala se ostati djevicom. elei omesti naum svoje keri, starac Ljubdrag prireuje veselje. Kazlar - aga, iji iznenadni dolazak prouzroi strah i mete, smiruje okupljenu mlade. Na Kazlar-aginu molbu starac Ljubdrag pria povijest svog plemena, a usred njegove prie, Kazlar-aga otima Sunanicu. Dok Ljubdrag jadikuje, Kazlar - aga je ve daleko odmaknuo. Dirnut tualjkom Sunanice, Turin ju grubo uutka. Kreui po Osmanovu nareenje u Carigrad, Kazlar - aga alje svog pouzdanika da pronae Sokolicu, za kojom sultan potajno udi. 9. pjevanje:Sokolica, harajui sa svojim ratnicama poljskom zemljom, dospijeva u jesen do Varave. O godinjici hoimske bitke Vladislav s braom i gostima odlazi u lov. Sokolica i njezine ratnice otimaju poljske dame i veu ih u dubravi. Dok se ratnice kupaju, upada Vladislav s pratnjom i otima Sokoliine pratilje. Sokolica se hrabro bori dok joj ne pukne ma, a kad viteki Vladislav oslobodi njezine ratnice, ona mu na poklon alje ogrlicu. Kazlar-agin poslanik javlja Sokolici o pozivu sultana Osmana. 10. pjevanje:Sokolica hita u Carigrad. Vladislava pozivaju u Varavu. Na povratku jedan kraljeviev pratilac pjeva o hoimskom boju. Vladislav sveano ulazi u Varavu. Ali - paa doputuje do ravnice pred Varavom i ujutro ulazi u grad. Na ulazu u kraljev dvor prolazi pored kipova starih poljskih kraljeva. Knez Zborovki prima Ali - pau. 11. pjevanje:U kraljevskoj vijenici Zborovski, na painu molbu, tumai detalje tapiserije s prikazom hoimskog boja. Pozvan u kraljevsko vijee, Ali - paa predaje kralju sultanovo pismo, te iznosi razloge za primirje. Kralj iman (igmund) prihvaa mir s Turskom. Bogato nadaren, Ali - paa nosi natrag u Carigrad kraljevo pismo sultanu. 12. pjevanje:Ali - paa stie u Carigrad. U opem veselju zbog mira s Poljskom tuguje samo Krunoslava. Od Rizvan - paine neakinje Kalinke, koja se zaljubila u Krunoslavu mislei da je ugarski velika, saznaje o zarobljenitvu Korevskog i naklonosti Rizvan - paine keri Ljubice prema poljskom vitezu. Raspaljena ljubomorom, Krunoslava smilja osvetu, namjeravajui ostati vjerna ak i ako je Korevski nevjeran. Lano se predstavivi kao brat Korevskog, Krunoslava Rizvan - pai nudi otkup za utamnienog viteza. Paa na prijevaru utamnii i Krunoslavu. 13. pjevanje:Usred pakla Lucifer, u strahu od pobjede kranstva, nalae svom vijeu da, ne birajui sredstva, pomogne pobjedi Turske. Lucifer, iako na strani Turaka, protiv je Osmana jer je izgubio od krana. Paklena su bia izala iz pakla i haraju Carigradom. 16. pjevanje:uvi da sultan namjerava posjei neposlune janjiare, vojska se pobuni. Ali-agu, koji ih opominje da su duni pokoriti se sultanu, pobunjenici otjeraju. Trae pau Dilavera i uitelja hodu koje smatraju loim sultanovim savjetnicima. Osman odbija zahtjeve pobunjenika. 17. pjevanje:Usred noi zasjeda sultanovo vijee. Sasluavi savjete Dilavera i Husain-pae, Osman pristaje nagoditi se s pobunjenicima. Osman usvaja Dilaverove savjete da Husain - pau opet proglasi velikim vezirom, pomiluje vei broj vojnika i ne ide na Istok. Istovremeno se Mustafina majka savjetuje sa zetom Dautom. Planiraju smaknuti Osmana, te vraajui na prijestolje Mustafu, sami stvarno preuzeti vlast. 18. pjevanje:Ujutro se pobunjenici savjetuju sa starcima iz puka i poznavateljima zakona. Daut poziva pobunjenike da svrgnu Osmana. Predvoeni Dautom, pobunjenici prodiru u Dilaverovu palau. Dilaver se bori s agom spahoglana Derviem. Daut vodi pobunjenike na sultanov saraj. 19. pjevanje:Pobunjenici provaljuju u sultanov saraj. Dervi i spahoglani stiu stiu Dilavera koji je preruen krenuo po pomo. Jedan rob ga udari sjekirom u potiljak. Daut odbija predati tijelo DIlaverovoj ljubavi Begum Adamkinji. Osman se skriva u Sinan - paine perivoje, a pobunjenici ubiju Osmanovog izaslanika i Husaina. Pronalaze Mustafu i vode ga u srednji meet. Postavivi glave pogubljenih pred meet sultana Bajazeta, vojnici hvataju Osmana i vode ga pred sultana Mustafu. 20. pjevanje:Mustafa nalae da Osmana zatvore u Jedi - kulu. Svrgnutog sultana odvode na konju kroz svjetinu koja mu se ne prestaje rugati, a Daut pouruje vojnike da ga smaknu. Crnac rob Dautovim pojasom davi Osmana, a sultanovo tijelo odmah pokopaju do oevih nogu. Bog kanjava ovjeka kad eli biti kao Bog (20. pjevanje, 473.-476. stih):Nu vlas boja brzo u sebisamosilja kri i slama,za ukazat, da na nebii na zemlji ona je sama. Karakterizacija likova:Osman, mladi sultan, plavokos, roen 1604., 1618. doao na prijestolje, ubijen 1622. ija oholost mora biti kanjena; otac mu je Ahmet, stric Mustafa. Vladislav poljski kraljevi, sin igmunda III., roen 1595. pobijedio Osmana Dilaver, Hoda i Kazlar - aga: Osmanovi savjetnici Ali - paa poslanik, odlazi u Varavu sklopiti mir s Poljacima; sudjelovao u Hoimskoj bitci Sokolica mlada turska ratnica, zaljubljena u Osmana; sudjelovala u Hoimskoj bitci, borila se sa Krunoslavom Krunoslava zarunica poljskog plemia Korevskog; sudjelovala u Hoimskoj bitci na strani Poljaka, borila se sa Sokolicom; obuena u ugarskog velikaa putuje u Carigrad izbaviti Korevskog iz tamnice Sunanica djevojka plemenita roda, iz Smedereva, redovnica, imala 12 brae koji su ubijeni; otimaju Kazlar - aga Ljubdrag otac Sunanice, slijep Ljubica ki tamniara Rizvan - pae; zaljubila se u Korevskog Kalinka neakinja tamniara Rizvan-pae; zaljubila se u Krunoslavu mislei da je muko Mustafina majka, Osmanova baka Daut zet Mustafine majke, Osmanov tetak Begum Adamkinja Dilaverova ljubav KOLO OD SREE (1. pjevanje, 13. - 28. stih):Kolo od sree uokolivrtei se ne pristaje;tko bi gori, eto je doli,a tko doli, gori ostaje.Sad vrh sablje kruna visi,sad vrh krune sablja pada,sad na carstvo rob se uzvisi,a tko car bi, rob je sada.Proz nesree srea iznosi,iz krvi se kruna crpe,a oni kijeh se boje mnozi,strah od mnozijeh i oni trpe.Od izdajstva i od zasjedaograena je glava u cara,a u as se zgoda ugledaod ke ne bi pametara. Ideja:U djelu se istiu ideje o relativnosti i prolaznosti ivota. Djelo je napisano u kontrastima (lijepo - runo - Europa - Turci, Kranstvo - Islam - dobro - zlo). Strah za Dubrovnik:U djelu Osman Ivan Gunduli prikazuje opasnost za svoj Dubrovnik od Tuaraka i Mleana, a to moemo viditi kroz suprotnosti izmeu kranstva i islama. Poto se otkriem Amerike konkurencija za prevlast nad morskom trgovinom u mediteranskom moru poveala, Gunduli strahuje za Dubrovnik zbog konkurencije Venecije u tom pogledu. Zakljuak:Gunduli u svom djelu vjeto ispreplee formu i sadraj, bira izraze koji mi ponekad nisu bili i najrazumljiviji. Teme njegovih djela su stvarne, ivotne, a autor je inspiriran izrazom narodne poezije.

OSMAN - IVAN GUNDULIC

BILJESKA O PISCU:

Ivan Gundulic hrvatski je pjesnik, epik, lirik i dramatik.Rodjen je 08.01.1589, a umro 08.12.1638. i sahranjen je u crkvi Sv. Franje u Dubrovniku.Obrazovao se u Dubrovniku, gdje su mu, uz ostale ucitelje bili Toskanac, Camailo Camili, koji je dopunio Tassov "Oslobodjeni Jeruzelem" te svecenik Petar Palikuca, koji je na hrvatski preveo "Zivot Karla Borromea".Nakon zavrsetka skolovanja, 1608. postaje clan Velikog vijeca. Nastavljajuci obiteljsku tradiciju obavlja vise drzavno-administrativnih sluzbi u Dubrovniku i okolici.Zivio je mirno i povuceno, zbog cega su mu suvremenici dali nadimak Macica. Godine 1628 ozenio se Nikom Sorkocevic s kojom je imao 3 sina. Knjizevni je rad Gundulic zapoceo pisanjem drama u stihovima, i vjerovatno, pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige "Pjesni pokorne kralja Davida", svoja mladenacka djela naziva "porodom od tmine" jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala protureformacijskoj poetici i ideologiji. Od dramskih dijela sacuvane su "Arijadna", "Prozerpina ugrobljena od Plutona", "Dijana" i "Armida" itd.

SPECIFICNOST VRSTE KOME DJELO PRIPADA:

VRSTA DJELA: povijesni ep

Ovo djelo je povijesni ep, a takodjer i barokni ep. Oni su karakteristicni sto su po svojoj strukturi labavi. Ideja djela kao cjeline vidi se po cjelovitoscu opisanog dogadjaja, koji je ispripovjedan do svog logicnog kraja. Ep je sastavljen od 3 glavne fabularne linije: prva - vezana uz Hocimsku bitku, druga - o putovanjima dvojice turskih podanika Ali - pase od Carigrada do Varsave zbog sklapanja primirja i putovanje Kazlar - age od Carigrada do Srbije da bi Osmanu nasao zenu plemenitog roda. Pripovijedanje ne tece hronoloskim redom i obradjuje povjesno razdoblje od 3 mjeseca. Gundulic u Osmanu govori o stvarnim dogadjajima koji su se zbivali u ono vrijeme ali malo ih izmjenjuje. Osman je ep u 20 pjevanja, pisan je u osmercu a rima je ABAB. U Osmanu ima i lirskih osobina kojima je Gundulic pruzio sirok spektar suvremenih povjesnih zbivanja i odnosa. Ono sto izdize Gundulica iznad suvremenika je iskonska, zivahna i narodna bliska struja, koja u njegovom Osmanu izbija na povrsinu, udaljujuci ga od talijanskog secentizma i daje mu vlastiti hrvatski pecat, jer Osman nije nikakva romanticka, fantasticka literarna figura, vec je ziv, psiholoski sa puno realizma izgradjen lik.

TEMA: Povijest Osmanove propasti (u 1.,2., te 16.-20. pjevanju)

MJESTO RADNJE: Carigrad (1,. 2., 16.-20. pjevanje); Varava, Smederevo (3.-12. pjevanje); pakao (13. pjevanje)

KRATAK SADRZAJ:

1.pjevanje:Sultan Osman II., ojaen zbog prologodinje Vladislavove pobjede kod Hoima, konstatira da je nedisciplina i kukaviluk nekad slavne turske vojske uzrok hoimskog poraza. Odluuje otii na Istok po nove vojnike, te odbaciti porok i vladati kreposno kako bi osvojio svijet. Svoje odluke priopuje Dilaveru, hodi i hadumu saraja. Da bi pred vojskom prikrio prave namjere, svoj put na Istok razglasit e hodoaem (aba) i akcijom protiv odmetnutog sidonskog emirona.Osman eli biti kao Bog (1. pjevanje, 265.-268. stih):''Ali hou unaprijedada ma ruka svijetom vrtii ona sama zapovijedavrh ivota i vrh smrti.''2.pjevanje:Zabrinuti Osmanovom brzopletou, tri dostojanstvenika dolaze pred sultana: Dilaver, Hoda i Kazlar-aga. Silaver savjetuje Osmana da prije odlaska na Istok ubije maloumnog strica Mustafu, Mustafinu astohlepnu majku i zeta Dauta. Hoda savjetuje Osmana da odabere za enu djevojku plemenita roda i s njom izrodi potomstvo koje e uvrstiti prijestolje. Kazlar-aga upozorava Osmana da prije puta sklopi mir s Poljacima, jer je preopasno ostavljati zemlju pritisnutu ratnom opasnou. Osman odluuje Kazlar-agu poslati u potragu za plemenitim djevojicama, dvolinog Ali-pau poslati Poljacima da sklopi mir, a Rizvan-pai povjeriti uvanje utamnienog Korevskog.

3.pjevanje:U rano proljee Ali-paa kree iz Carigrada, praen Gaparom Milostiem. Predjeli kroz koje putuje podsjeaju ga na prologodinju hoimsku bitku i on svojoj drubi opisuje turski rasap minulog ljeta.

4.pjevanje:Ali-paa pria bogdanskom vojvodi o hoimskoj bitci. Opisuje glavne toke bojita i poloaje istaknutih zapovjednika i grupacija turske vojske. Pohvalivi vie puta Vladislava, naglaava da ne hvali neprijatelja, nego krepost pomou koje je pobijedio. Opisuje Sokolicu i njezinu drubu, dodajui da je Sokoliina ljepota privukla i samog sultana Osmana. Zavrava usporedbom nekad ogromne turske vojske s tunom hrpom kostiju, njezinim jedinim ostatkom.

5.pjevanje:Putujui kroz gomilu turskih kostiju, Ali-paa u Podolju susree Krunoslavu, koja ne isputa oruje otkako su joj Turci zarobili zarunika Korevskog. Saznajemo povijest Krunoslavina ivota, kako je po zarobljavanju Korevskog vojevala uz Vladislava ptoriv Turaka, izazvala Osmana, borila se sa Sokolicom, poslije ega je no prekinula sraz turske i kranske vojske. Saznavi o svom zasunjenom zaruniku, Krunoslava rastuena ostavlja Ali-pau.

6.pjevanje:Tugujui u dubravi za svojim zarunikom, Krunoslava zauje glas pastira koji tui za svojom Rumenkom. Potom skuplja otkupninu i preobuena u haljinu ugarskog velikaa stie u Carigrad. ekajui vijesti o Ali-painu poslanstvu, Osman mata o svjetskom gospodstvu, pokorenju Perzije i kranskih sila, te konanom obraunu s Poljacima. Kazlar-aga, kojega Osman nestrpljivo oekuje, u meuvremenu je s otetim djevojicama stigao do ruevina Troje.

7.pjevanje:Kazlar-aga sa otetim djevojicama plovi pored grkih otoka. Susrevi dio svog brodovlja, uplovljava u atensku luku. Mjesta kojima dalje putuje podsjeaju ga na nekadanju slavu grkih zemalja, na velike bojeve i propala carstva. uvi o ljepoti Sunanice, upuuje se u njezino rodno Smederevo, aljui svoje ljude u potragu za plemenitim djevojicama.

8.pjevanje:Kazlar-aga stie u Smederevo. Sunanica, djevojka plemenita roda kojoj su sva braa izginula (njih 12), zavjetovala se ostati djevicom. elei omesti naum svoje keri, starac Ljubdrag prireuje veselje. Kazlar-aga, iji iznenadni dolazak prouzroi strah i mete, smiruje okupljenu mlade. Na Kazlar-aginu molbu starac Ljubdrag pria povijest svog plemena, a usred njegove prie, Kazlar-aga otima Sunanicu. Dok Ljubdrag jadikuje, Kazlar-aga je ve daleko odmaknuo. Dirnut tualjkom Sunanice, Turin ju grubo uutka. Kreui po Osmanovu nareenje u Carigrad, Kazlar-aga alje svog pouzdanika da pronae Sokolicu, za kojom sultan potajno udi.

9.pjevanje:Sokolica, harajui sa svojim ratnicama poljskom zemljom, dospijeva u jesen do Varave. O godinjici hoimske bitke Vladislav s braom i gostima odlazi u lov. Sokolica i njezine ratnice otimaju poljske dame i veu ih u dubravi. Dok se ratnice kupaju, upada Vladislav s pratnjom i otima Sokoliine pratilje. Sokolica se hrabro bori dok joj ne pukne ma, a kad viteki Vladislav oslobodi njezine ratnice, ona mu na poklon alje ogrlicu. Kazlar-agin poslanik javlja Sokolici o pozivu sultana Osmana.

10.pjevanje:Sokolica hita u Carigrad. Vladislava pozivaju u Varavu. Na povratku jedan kraljeviev pratilac pjeva o hoimskom boju. Vladislav sveano ulazi u Varavu. Ali-paa doputuje do ravnice pred Varavom i ujutro ulazi u grad. Na ulazu u kraljev dvor prolazi pored kipova starih poljskih kraljeva. Knez Zborovki prima Ali-pau.

11.pjevanje:U kraljevskoj vijenici Zborovski, na painu molbu, tumai detalje tapiserije s prikazom hoimskog boja. Pozvan u kraljevsko vijee, Ali-paa predaje kralju sultanovo pismo, te iznosi razloge za primirje. Kralj iman (igmund) prihvaa mir s Turskom. Bogato nadaren, Ali-paa nosi natrag u Carigrad kraljevo pismo sultanu.

12.pjevanje:Ali-paa stie u Carigrad. U opem veselju zbog mira s Poljskom tuguje samo Krunoslava. Od Rizvan-paine neakinje Kalinke, koja se zaljubila u Krunoslavu mislei da je ugarski velika, saznaje o zarobljenitvu Korevskog i naklonosti Rizvan-paine keri Ljubice prema poljskom vitezu. Raspaljena ljubomorom, Krunoslava smilja osvetu, namjeravajui ostati vjerna ak i ako je Korevski nevjeran. Lano se predstavivi kao brat Korevskog, Krunoslava Rizvan-pai nudi otkup za utamnienog viteza. Paa na prijevaru utamnii i Krunoslavu.

13.pjevanje:Usred pakla Lucifer, u strahu od pobjede kranstva, nalae svom vijeu da, ne birajui sredstva, pomogne pobjedi Turske. Lucifer, iako na strani Turaka, protiv je Osmana jer je izgubio od krana. Paklena su bia izala iz pakla i haraju Carigradom.

16.pjevanje:uvi da sultan namjerava posjei neposlune janjiare, vojska se pobuni. Ali-agu, koji ih opominje da su duni pokoriti se sultanu, pobunjenici otjeraju. Trae pau Dilavera i uitelja hodu koje smatraju loim sultanovim savjetnicima. Osman odbija zahtjeve pobunjenika.

17.pjevanje:Usred noi zasjeda sultanovo vijee. Sasluavi savjete Dilavera i Husain-pae, Osman pristaje nagoditi se s pobunjenicima. Osman usvaja Dilaverove savjete da Husain-pau opet proglasi velikim vezirom, pomiluje vei broj vojnika i ne ide na Istok. Istovremeno se Mustafina majka savjetuje sa zetom Dautom. Planiraju smaknuti Osmana, te vraajui na prijestolje Mustafu, sami stvarno preuzeti vlast.

18.pjevanje:Ujutro se pobunjenici savjetuju sa starcima iz puka i poznavateljima zakona. Daut poziva pobunjenike da svrgnu Osmana. Predvoeni Dautom, pobunjenici prodiru u Dilaverovu palau. Dilaver se bori s agom spahoglana Derviem. Daut vodi pobunjenike na sultanov saraj.

19.pjevanje:Pobunjenici provaljuju u sultanov saraj. Dervi i spahoglani stiu stiu Dilavera koji je preruen krenuo po pomo. Jedan rob ga udari sjekirom u potiljak. Daut odbija predati tijelo DIlaverovoj ljubavi Begum Adamkinji. Osman se skriva u Sinan-paine perivoje, a pobunjenici ubiju Osmanovog izaslanika i Husaina. Pronalaze Mustafu i vode ga u srednji meet. Postavivi glave pogubljenih pred meet sultana Bajazeta, vojnici hvataju Osmana i vode ga pred sultana Mustafu.

20.pjevanje:Mustafa nalae da Osmana zatvore u Jedi-kulu. Svrgnutog sultana odvode na konju kroz svjetinu koja mu se ne prestaje rugati, a Daut pouruje vojnike da ga smaknu. Crnac rob Dautovim pojasom davi Osmana, a sultanovo tijelo odmah pokopaju do oevih nogu.Bog kanjava ovjeka kad eli biti kao Bog (20. pjevanje, 473.-476. stih):''Nu vlas boja brzo u sebisamosilja kri i slama,za ukazat, da na nebii na zemlji ona je sama.''

KARAKTERISTIKA LIKOVA:

Gundulic je likove svrstao u dvije kategorije:Na jednoj strani su stvarni ljudi i djela sa realnimm psiholoskim konceptima.Na drugoj strani licnosti iz maste, romanticne licnosti koje trebaju pricu obogatiti zanimljivim dogadjajima.

Osman:Osman je u epu prikazan kao lijep covjek, crnih ociju, sjajne kose i rumenog lica:"Mladjahan se car ponosiispod toga lip nad svima:crne oci, zlatne kose,a rumeno lice ima."Osman je bio mladi sultan, plavokos, rodjen 1604. a 1618 dosao je na prijestolje. Otac mu je bio Ahmet, a stric Mustafa.U epu "Osman" je prikazan kao nevjest, neiskusan, ali sa etickim normama odanog covjeka.Na prijestolje je dosao kao cetrnaestogodisnji djecak, preotevsi vlast slaboumnom stricu Mustafi. On je u epu prikazan kao mlad, cestit i hrabar vladar, koji stiti svoje savjetnike, tako da ni u vlastitoj zivotnoj opastnosti ne predaje pobunjenicima velikog vezira Dilavera. Prema prvom pjevanju, osobito prema u uvodnim stihovima, Osman je kao predstavnik nekrsta trebao biti utjelovitelj nasilja i zla, a u djelu se pokazuje kao junak s plemenitim i viteskim teznjama da svome caru vrati prijasnju slavu.Gundulic turskom sultanu predaje i izrazite crte plemenitosti: prijedlog velikog vezira da prije odlaska na istok pogubi svrgnutog cara Mustafu, njegovu majku i svoju bracu, kako se niko za njegove odsutnosti ne bi zazelio prijestolja, Osman odlucno odbija.

Krunoslava:Ona je zarucnica Korevskoga, kojoj je pjesnik uz neke zajednicke crte s Katarinom, zenom Samuela, a kcerkom moldavskog vojvode Jeremije, dao mnogo zajednickih osobina, mogla je u epu umrijeti zajedno s Korevskim, jer u Dubrovniku se nije znalo da je bila u turskom zarobljenistvu, da je iz njega pustena i da je umrla na Slobodi. U tvorbi njenog lika imao je Gundulic pred ocima i figuru bojnice, ali, isto tako, i sudbinu nesretne supruge nesretnog Korevskog.

Korevski:Korevski ili Samule Korecki, sto je njegovo pravo ime, bio je poljsko-ukrainski velikas koji je zarobljen 1616 i odveden u Carigrad, odakle je, uz pomoc nekog Grka i njegove supruge Katarine, uspjeo pobjeci. Korevski se vratio u domovinu 1620 godine, ali onda je ponovo zarobljen i zatvoren, te zadavljen 1622. godine.

Kazlar-aga:Kazlar-aga nadstojnik je sultanova harema. U Gundulicevom epu Kazlar-aga putuje u potrazi za Ljepoticama koje ce krasti sultanov harem. On u epu provodi otimicu Suncanice, susrece jednom Sokolicu, a na poslijetku ga Osman kao svog predstavnika upucuje pobunjenicima koji su ga sasjekli sabljama.

Suncanica:Ona je bila djevojka plemenitog roda, iz Smedereva, redovnica, imala je 12 brace koji su ubijeni a nju otima Kazlar-aga.

Sokolica:Ona je jedna romanticna, izmisljena, bojnica u epu Osman. Amazonka Sokolica zaljubljena je u Osmana, a nakon sudjelovanja u Hocimskoj bitci, ostaje ona u Poljskoj i hara njezinim prostranstvom. Ona se borila sa Krunoslavom.

Vladislav:On je bio poljski kraljevic. Iako nije sudjelovao u bitci kod Hocima, poslije se pojavio pred vojskom kako bi joj na kraju bitke podigao moral. I on na kraju pobjedjuje Osmana.

OSNOVNI PROBLEM KOJI JE PRISUTAN U DJELU:

Predstavljajuci Osmanovu smrt kao posljedicu onog sto se odigralo kod Hocima, Gundulic je imao upravo ono sto je trazio: sukob dva na smrt zavadjena svijeta, od kojih je jedan hriscanski, a drugi nevjernicki. Prema svome obecanju na pocetku spjeva, on je htjeo da opjeva jedino "taste uzroke, hude zgode" Osmanove pogibije, zato je svoje pricanje poceo od Osmanova vecanja s doglavnicima o tome kako da se posljedice neuspjeha Hocima otklone, kako da se Carevina ponovo povede put slave i kako da se ambiciozni san o vlasti nad svijetom ostvari. Njegovo pricanje vraca se bez prestanka u proslost, anticku. srpsku, tursku, poljsku.U djelu se istice ideja o realnosti i prolaznosti zivota. Osnovna tema tursko-turskog sukoba, genealoski je slozen zanr.Pjesnikova ostroumnost prisutna je u svakom stihu da bi citatelja sto vise zacudila. Misaone rijeci o zivotnoj prolaznosti, o sobodi i o ljudskoj oholosti istodobno navode citatelja na spoznaju o njegovo mjesto gdje je sve tek trenutak jedan.

NAJLJEPSI DIO:

Motiv prolaznosti i motiv slobode vide se u stihu:"O slobodo slatka i dragaizvrsno te vik ne ljubi,ni poznava tvoga blagatko te ovako ne izgubi."