ICT u obrazovanju i školi

Dr.sc. Tonćo Marušić, doc.

ICT U OBRAZOVANJU

Informacijska tehnologija (IT) je tehnologija koja koristi računala za prikupljanje, obradu, pohranu, zaštitu i prijenos informacija. Terminu IT su pridružene komunikacijske tehnologije jer je danas rad s računalom nezamisliv ako ono nije povezano u mrežu, tako da se govori o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (engl. Information and Communications Technology - ICT).

ICT U OBRAZOVANJU

U 21. st. Svijet postaje manji i plošniji (flattering word) Sposobnost “naučiti kako učit” Oduševljenje (“passion”) Znatiželja (“curiosity) Izraz: CQ + PQ > IQ nam govori da su danas kvocijent znatiželje i kvocijent oduševljenja - strasti, važniji od kvocijenta inteligencije

Kombinirano korištenje tehnologija prijenosa sadržaja

Primjer zajednica Kotmale u Shri Lanci

Otvoreno sveučilište u Ujedinjenom Kraljevstvu (UKOU) 1969

Otvoreno sveučilište Indhira Gandhi u Indiji kombinira printane materijale, audio i video materijale, radio i tv prijenos i tehnologije sudjelovanja uživo putem interneta

“Digitalna podjela” - raskol između onih koji imaju pristup i kontrolu nad tehnologijama i onih koji nemaju

Kako nam ICT mogu pomoći u pristupu obrazovanju?

ICTs predstavljaju potencijalno moćan alat za proširivanje mogućnosti za obrazovanje, i formalno i neformalno, u prvotno zanemarenim sredinama

Bilo kada, bilo gdje (asinkrono učenje)

Pristup različitim izvorima za učenje (ne samo printanim materijalima)

KAKO UPORABA ICTS-a MOŽE POBOLJŠATI KVALITETU OBRAZOVANJA?

•povećavajući motivaciju učenika i njegovu uključenost

•Poticanjem usvajanja osnovnih vještina

•poboljšavanjem izobrazbe nastavnika (učitelja) (Centar za računalno usavršavanje nastavnika“ (CTTC) u Južnoj Koreji 1997)

Kako ICTs mogu pomoći da se okruženje za učenje pretvori u

ono u kojemu je učenik u središtu pozornosti?

Haddad and Draxler govore o najmanje 5 razina uporabe ICT u obrazovanju:

• Prezentacija

• Demonstracija

• Dril i praksa

• Interakcija

• Kolaboracija

• Učenje o računalima i internetu, gdje je cilj steći tehnologijsku pismenost;

• Učenje pomoću računala i internat, gdje tehnologija pomaže u učenju po planu i programu;

• Učenje putem računala i interneta, integriranje razvoja tehnologijskih vještina uz primjenu plana i programa

Opći pristupi uporabi računala i interneta u obrazovanju:

Koristi za pojedinca

• pristup bilo kojoj informaciji

• pretraživanje i uspoređivanje informacija

• razmjena znanja i iskustva s drugima

• simulacije

• samoispitivanje

Primjena ICT u nastavi

• IT kao dopuna "klasičnoj" nastavi

• IT kao potpora nastavi

• učenje uz pomoć IT

"Klasična" nastava • predavanja

– ex-catedra – udžbenik/skripta/ništa

• vježbe – zajedničke – istovremene – za sve iste

• zadaće – rijetke – spori feedback

• ispit – sve odjednom – na kraju semestra

• nastavnik – konzultacije "u živo" – dosta administracije

koncentracija na bilježenje jednosmjerna, teško se prate potpuno različit ili identičan predavanju prekratke neprilagođena dinamika neprilagođen obim

nejasan zadatak->primjer molim!

manje a češće

brz i jasan feedback

znam li ? češće i manje provjere više vremena na usmenom teško uhvatljiv -> puno vremena nejasno, složeno, puno vremena

"Klasična" nastava: 1

kako ICT može pomoći

• predavanja

– digitalizirati skriptu/udžbenik – veća dostupnost za studente

– pretražljivost dokumenata

– studenti lakše stvaraju svoje materijale

– različiti dopunski materijali na Internetu

– studentski doprinos – seminari

– pitanja i odgovori

"Klasična" nastava:

kako IT može pomoći

• vježbe – digitalizirati pripreme i zadatke

• zadaće – arhivirati u digitalnom obliku ranije radove studenata -> primjeri – razmjena s nastavnikom zadaća i feedbacka e-mailom

– brže – češće – ostaje trag

• ispit – češće i manje provjere – organizacija ispita

– prijave – (samo) razvrstavanje u skupine – rasporedi – rezultati

– diskusije

Koristi u "klasičnoj" nastavi

• udžbenici na raspolaganju stalno i svima

• brojni dopunski materijali

• izravna i asinkrona komunikacija – učenika i nastavnika

– učenika međusobno

• olakšana i učinkovita administracija – praćenje rada studenata

– organiziranje nastave i ispita

Novosti u "klasičnoj" nastavi

• predavanja – "iz računala"

– uz video snimke

– uz simulacije

• prividni laboratorij i pokusi – bez rizika

– bez materijalnih troškova

– "nemogući" pokusi

– ubrzani i usporeni procesi

– neograničen broj ponavljanja

• dublji uvid u aktivnosti učenika – korištenje materijala

Novi oblici učenja i podučavanja • samoučenje

– savladavanje teorije – vježbanje – pokusi – (samo)ispitivanje

• podučavanje – nije više naglasak na prijenosu znanja i informacija – mentorstvo – treniranje

• organizacija – početak, trajanje i kraj obrazovanja prilagođeni učeniku – pojedinačna poduka (one-to-one) – projektni rad / timski rad

Vrste obrazovnih materijala

• "udžbenici" – uvod (tutorial)

– referentni materijali (indeksi, tablice, leksikoni)

– vježbenice

• stjecanje iskustva – simulacije

– virtualni laboratoriji

• provjera znanja – (samo)ispitivanje

Nova uloga škola

• savjetodavna

– definiranje učeniku potrebnih znanja

– analiza postojećeg učenikovog znanja

– izbor udžbenika prilagođenih učeniku

– vođenje, pomoć i savjetovanje u samostalnom radu

• mjesto za stjecanje iskustva

– kroz projekte

– kroz timski rad

– preuzimanje iskustva "majstora"

Ne mora (više) nužno biti u školi

• dodjela diploma

– nezavisno tijelo na nacionalnoj razini

• donosi standarde potrebnih znanja

• provjerava znanje

• izdaje diplome

• izrada udžbenika

– specijalizirane tvrtke

– skupine učitelja

– pojedinci

Što treba poduzeti za ubrzanje ovih promjena

• dostupnost ICT učenicima i učiteljima – jeftina računala s podrškom – dostupan i besplatan Internet

• IT pismenost učenika i učitelja – korištenje IT – primjena IT u nastavi

• nova znanja – kako učiti – kako podučavati

• podrška učiteljima u primjeni IT – pomoć u pripremi nastave – zajednice učitelja razmjenjuju iskustva i materijale

• potaknuti nastajanje novih poduzeća – za izradu CBT i WBT proizvoda

Što se podrazumjeva pod tim ICT u obrazovanju ?

• ICT kao predmet (tj. Računalne studije) • ICT kao sredstvo za inovaciju nastave-učenja (npr. digitalni sadržaji, multimedija u nastavi) • ICT kao administrativno sredstvo (EMIS) • ICT kao prilika za učenje na daljinu e-learning • ICT kao moderator novih vještina • (usmjereno učenje, učenje po mjeri)

Koliko ICT može poboljšati menadžment u obrazovanju?

•Nacionalni nivo Elektronska vlada - poboljšanje efikasnosti i kvaliteta usluga • Lokalni nivo Dostupnost podacima vladinih resora i obrazovnih organizacija • Nivo škole Organizacija uprave na efikasan i inovativan način

Osobe o kojima ovisi primjena ICT u nastavi

•

•

•

•

•

uprava

nastavno osoblje

osobe koje održavaju opremu

učenici

roditelji

UVJETI ZA PRIMJENU ICT U ŠKOLI

e-learning

„E-learning je tehnološki posredovano učenje – učenje uz pomoć računala bilo na udaljenosti ili u učionici licem u lice.“ „E-obrazovanje je izvođenje obrazovnog

procesa uz pomoć informacijsko-

komunikacijske tehnologije (ICT). Pri tome

se ne smije staviti naglasak samo na

tehnologiju i zanemariti važnost kvalitetnog učenja i poučavanja.

komunikacijske vještine sposobnost samostalnog učenja i učenja u suradnji rad u timu prilagodljivost novim okolnostima sposobnost promišljanja i pretraživanje i vrednovanje informacija.

e-learning omogućava i potiče razvijanje i stjecanje vještina potrebnih u društvu znanja, kao što su:

U procesu poučavanja e-learning se može primijeniti na više načina, a ovdje navodimo nekoliko primjera:

•primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u

klasičnoj nastavi u učionici

•kombiniranje nastave u učionici i online nastave

•potpuno online nastava: njenim izvođenjem uz pomoć

sustava za upravljanje učenjem (LMS) ili izvođenjem

putem videokonferencije (što ipak zahtijeva boravak u

posebno tehnički opremljenim učionicama)

Kombinirana nastava

Primjer kombiniranog modela izvođenja obrazovnog procesa

Online nastava

Online nastava je nastava u kojoj se nastavnik i učenici nalaze fizički na različitim lokacijama, a može se odvijati najčešće kao videokonferencija ili kao LMS.

•videokonferencija je istodobni prijenos slike i zvuka računalnom mrežom između dvije ili više lokacija

•nastava putem weba, najčešće uz pomoć sustava za

upravljanje učenjem (LMS), koji integrira objavljene

materijale za učenje i mnoštvo alata za komunikaciju i

interakciju (npr. forumi za diskusiju, zadaci za vježbanje ili provjeru znanja i dr.

E-learning i uporaba weba u nastavnom procesu

Trii ključne uloge integracije Weba u nastavi

•web kao sredstvo informiranja • pojedine nastavne aktivnosti na webu • nastava putem weba.

E-learning i obrazovanje na daljinu Osnovna je karakteristika obrazovanja na daljinu fizička udaljenost

između nastavnika i učenika

LMS I LCMS

Osnovni koncept LMS možemo prikazati shemom:

Slika: Moduli LMS-a

Komponente LCMS sustava

Dominantni mediji u obrazovanju su:

•klasična nastava

Dominantni mediji u obrazovanju su:

•klasična nastava •Tekst •Audio •Video •Animacija •Multimedija i hipermedija

Uzroci spore primjene e-learninga

•Nema definirane vizije i teško ju je predstaviti rukovodstvu jer

uglavnom ne poznaje problematiku e-learninga pa ne može ocijeniti

njegovu korisnost.

•Na razini škole nije definiran plan uvođenja e-learninga.

•Nastavnici i rukovodstvo škole nedovoljno su informirani i nemaju

dovoljno znanja o konceptu e-učenja

•Nastavnici nemaju ni potrebe ni volje bilo što promijeniti u svom

načinu poučavanja, a nemaju ni obveze promijene jer institucije koje

promiču kvalitetu obrazovanja to ne zahtijevaju.

•Priprema za poučavanje na način e-learninga u toku uvođenja

zahtijeva dosta dodatnog rada.

Uzroci spore primjene e-learninga

•Neophodnost tehničke podrške koja nije uvijek dovoljno

kvalitetna i dostupna.

•Povećavaju se troškovi nastavnog procesa, a sredstva najčešće

nisu osigurana.

•Nastavnici često ne raspolažu s potrebnim znanjem i

vještinama korištenja računalnih tehnologija i pribojavaju se da

će njihov autoritet u očima učenika biti srušen ako slabije znaju

koristiti informatičku tehnologiju od učenika.

•Za primjenu e-learninga neophodan je tim stručnjaka, a takvih

stručnjaka rijetko ima dovoljno.

•Učenici imaju još uvijek kod kuće sporu internetsku vezu

M-learning Mobilno učenje (engl. m-learning) elektroničko je učenje u kojem je pristup materijalima za učenje omogućen uporabom PDA uređaja (engl. personal digital assistant) i mobitela. Razlike između m- Learninga i e-Learninga se najlakše uočavaju kod promatranja nastave kroz kontekste fiksnosti i mobilnosti

M-Learning uključuje uporabu šireg spektra elektroničkih uređaja kao što su:

PDA (Personal Digital Assistant) uređaji – priručni uređaji s uobičajenim funkcijama mobilnog telefona, fax uređaja i osobnog planera. Večina PDA uređaja ima ugrađene mogućnosti rukopisa i prepoznavanja glasa (voice recognition). Sinonimi su palmtop, dlanovnik (handheld computer) i džepno računalo (pocket computer). Tablet PC – računalo u obliku notesa-ploče s mogućnošću digitalnog pisanja ili primjene ekrana koji reagiraju na dodir (touch screen). Korisniku nije potrebna tipkovnica ili miš. Mobilni telefoni Nosiva računala (Wearable computers) Laptop ili prijenosna računala – računalo istih mogućnosti kao i stolno osobno računalo koje može određeno vrijeme raditi napajano iz baterijskog izvora.

Tehnologije i učenje

Pravilno upotrijebljena tehnologija po Salomonu (1997) ima potencijal :

•promijeniti način na koji predočavamo materijale i pristupamo resursima; •promijeniti način i količinu naših interakcija; •olakšati razvoj obrazovnih zajednica; •olakšati način na koji se suočavamo s individualnim razlikama; •povećati različitost digitalnih medija koje koristimo.

Nove tehnologije utječu na naš svakodnevni život te se postupno integriraju i u proces obrazovanja omogućavajući razvoj novih načina učenja i poučavanja.

E-learning 2.0 E-learning u okružju koje pruža Web 2.0 označava novu fazu učenja E-learning 2.0 ima sljedeće karakteristike:

•Učenici kreiraju sadržaj, surađuju s vršnjacima pomoću mehanizama kao što su blog, wiki, usmjerene diskusije i druga sredstva •učenje je centrirano na učenika koji ima mogućnost uporabe mnogih resursa za sadržaje okupljene u naučeno iskustvo •nastavnici i učenici su kolege u društveno umreženom okružju •naučeno iskustvo proizvod je suradnje, istraživanja i menadžmenta znanja.

Web 2.0

Web 2.0 je trend u web tehnologiji s naglaskom na interakciji i društvenoj noti koja korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba

Termin Web 2.0 se odnosi na novu, drugu verziju World Wide Weba pri čemu se većinom ne misli na tehnička unaprjeđenja te internetske usluge već na način korištenja same platforme. Najveće razlike između prve generacije – takozvanog Weba 1.0 i druge generacije weba su u tome što je u prvoj komunikacija bila jednosmjerna (web kao izvor informacija), dok je u drugoj dvosmjerna. Umjesto da pristupaju sadržajima na webu, korisnici su sada zaslužni za njegovo kreiranje.

Web 2.0 alati

Web 2.0 alati predstavljaju novu generaciju i stupanj upotrebe interneta jer omogućuju korisniku da sam stvara i objavljuje različite sadržaje. •Besplatni •Ne zahtijevaju instalaciju •Jednostavno za korištenje •Podrazumijevaju interakciju

Skupine komponenti e-učenja 2.0

• Blog (skraćeno od weblog) je vrsta mrežne stranice na kojoj su periodični zapisi poput novinskih ili zapisa u dnevniku, prikazani su u obrnutom kronološkom redoslijedu (online dnevnik).

Blog

Praktična upotreba bloga:

• objava osobnih, osnovnih podataka, predstavljanje,

• pisanje i objavljivanje periodičnih opažanja,

• komunikacija između pojedinih grupa – suradnja u znanstvenoj skupini pri čemu je moguće pronaći ljude s kojima se surađuje,

• prezentacija osobnog procesa učenja, domaćih zadaća, bilo individualnih ili grupnih (za učenike).

• Primjeri usluga za blogove: WordPress, Blogger, Blogeri

Wiki

• Wiki je vrsta mrežne stanice koja korisnicima dozvoljava dodavanje, uklanjanje, objavljivanje sadržaja na drugačiji način i mijenjanje najviše korištenih sadržaja, vrlo brzo i jednostavno. Vrlo je koristan proizvod i velike su koristi u mogućnosti suradnje između članova tima.

• Primjeri: Wikispaces, Wikidot, Wikipedia, Wikimapia,

Zvučni i videopodcasting i online prezentacije

• važan nastavni alat jer omogućavaju jednostavno i brzo stvaranje online zvučnih sadržaja kojima je moguće pristupiti u bilo koje vrijeme, preuzeti ih na lokalno računalo ili drugi digitalni uređaj te pomoću njih prezentirati složen ili promjenjiv sadržaj na efikasniji način.

Podcast

• Podcast je digitalna datoteka koja sadrži zvučni ili audiovizualni zapis koji se distribuira preko interneta korištenjem RSS tehnologije, a namijenjen je gledanju (ili slušanju) na računalu, digitalnom prijenosnom playeru poput iPoda ili televizije korištenjem uređaja poput Apple TV-a.

• Naziv podcast je složenica riječi POD (Personal On Demand) i engleske riječi broadcast.

Podcast - primjeri

YouTube (vizualni)

Vimeo (vizualni)

Odeo (zvučni) – distribucija i preslušavanje velikog broja zvučnih podcastova

Woices (zvučni)

Masher

Slidesix

Slidestory

Veotag

Yodio

Stupeflix

Razmjena fotografija

• Flickr Zoto Aviary Splashup

Društveno označavanje

• postupak je stvaranja i pohranjivanja popisa označenih adresa mrežnih stranica i korisnih internetskih resursa na javne mrežne stranice.

• Prilikom dodavanja pojedine adrese mrežne stranice na popis, stranicu opisujemo ključnim riječima (tags) i klasificiramo po određenim područjima –tagiramo (tagging) što olakšava njezin pronalazak.

• Društveno označavanje korisnicima omogućuje različite poglede na podatke i resurse, ali i pronalaženje pojedinaca s istim područjem interesa što dovodi do društvenog umrežavanja.

Alati za kolaboraciju i dijeljenje

1. Delicious 2. Diigo 3. Paper.li 4. Scoop.it 5. Storify 6. Remember the Milk 7. Lino.it 8. WallWisher 9. Bubbl.us 10.Mindmeister 11.Google Maps – Brodarić -17.4. 12.Dropbox – Mrvić – 10.4. 13.Livebinders

Alati za sliku, audio i video

1. Picasa – uređivanje i dijeljenje fotografija 2. Glogster (Edu Glogster) – izrada postera – 3. Jing – za capturiranje – Keteleš -17.4. 4. SnagIt - za capturiranje 5. iTunesU - audio/podcast hostings 6. Animoto ili Animoto for Education - video creation i editing

tools –. 7. Screencast-O-matic – screencasting tool 8. Screenr - screencasting tool 9. TeacherTube - video hosting sites 10. Vimeo - video hosting sites – 11. YouTube - video hosting sites. 12. Flickr

Blog, Web i wiki alati

1. WordPress

2. Edublogs

3. Blogger

4. Google Sites

5. Weebly

Cloud Computing

63

Cloud Computing - isporuka IT resursa i servisa na daljinu, putem Interneta, telefonske ili privatne mreže, a na zahtjev korisnika.

Cloud tehnologije – dostavljanje zahtijevanih podataka korisniku (aplikacije, dokumenti ili nešto drugo) u svakom trenutku, uz prisustvo Internet mreže bez potrebe da korisnik poznaje fizičku lokaciju sustava sa koje mu se pruža servis.

64

Šta je cloud computing?

64

Razvoj ICT-a omogućio je realizaciju novog okruženja kod koga korisnik resurse iznajmljuju na zahtev preko Interneta.

Ulogu provajdera servisa razdvojiti na uloge: ◦ provajdera infrastrukture i ◦ provajdera servisa.

Provajder infrastrukture upravlja resursima u Cloud-u i iznajmljuje ih prema modelu tarifiranja i na osnovu korištenja infrastrukture.

Provajderi servisa rentiraju resurse od jednog ili više provajdera infrastrukture kako bi opslužili krajnje korisnike

Umjesto nove tehnologije uvodi se novi model koji dovodi postojeće tehnologije u poslovno okruženje sa pravilom– pay-as-you-go.

65

ideja

65

Cloud - skup hardvera, mreža, memorija, servisa i interfejsa koji zajedno pružaju uslugu korisniku.

Aplikacijama pruža viši nivo apstrakcije pri korištenju računarskih, memorijskih i mrežnih resursa, lako se skalira i stvara iluziju da su na raspolaganju beskonačni resursi.

66

Šta je Cloud?

66

Ideja cloud computing-a pojavila se paralelno sa globalnom ekonomskom krizom koja je istakla potrebe kompanija da se fokusiraju na svoju osnovnu djelatnost i ostvare uštede u drugim oblastima.

Oštra konkurencija kompanija na tržištu uvijetovala je da se:

◦ kompanije što više “približe” kupcu, cjelovito sagledaju njegove potrebe i ponude mu kvalitetno, pravovremeno i ekonomski najracionalnije rešenje

◦ Kvalitetnije rasporede i efikasnije iskoriste resursi koje kompanije posjeduju i time izbjegnu “nepotrebne” investicije.

67

Ekonomski motivi za nastanak cloud Computinga

Razvoj komunikacionih tehnologija kao što su: ◦ virtualizacija (servera, desktopa,

aplikacija,...) – aplikacije se odvajaju od hardvera i postaju mobilnije, dok se hardverski resursi fleksibilnije raspodjele i efikasnije iskoriste

◦ klasterizacija – grupiranje više servera u objedinjeni fizički resurs kao cloud platformu koju karakterizira skalabilnost i visoka raspoloživost.

Standardizacija računarstva putem Interneta.

68

tehnološki motivi za nastanak cloud computinga

Usluge se plaćaju na osnovu utroška (pay-per-use)

Fiksni mjesečni troškovi su niski (zajednička infrastruktura)

Nije potrebna početna investicija u IT

Nema potrebe da se instaliraju i održavaju serveri, upravlja nadgradnjom ili da se brine o tome da li je softver kompatibilan sa hardverom.

Nema potrebe za upravljanjem licencama.

69

Šta novo donosi cloud computing?

• Lako se može prilagoditi potrebama više korisnika ili dodatnih usluga

• Aktivnosti se smanje kada potražnja za uslugama sezonski opadne.

• Dokumentima i podacima se može pristupiti sa bilo kog korisničkog računara

• Proširenje bez nabavke (povećava se agilnost IT usluga).

• Aplikacije uvijek dostupne - 24/7/365.

70

Šta novo donosi cloud computing?

71

Cloud computing - arhitektura

Može se podijeliti u četiri sloja:

hardverski sloj,

sloj infrastrukture,

sloj platforme i

sloj aplikacije

Hardverski sloj: implementira se u data centrima, odgovoran je za konfiguraciju i upravljanje fizičkim resursima oblaka (serveri, ruteri, energetika i klimatizacija) i telekomunikacionim saobraćajem.

Infrastrukturni sloj: sloj virtualizacije, u sebi uključuje računarske resurse, kao i sustave za memoriranje informacija i osnovna komponenta je cloud computinga.

Sloj platforme: se sastoji iz operacijskih sustava i frameworka za aplikacije.

Sloj aplikacije: nalazi se na vrhu hijerarhije arhitekture za Cloud computing i sastoji se iz aktualnih cloud aplikacija.

72

Cloud computing - arhitektura

73

Od čega se sastoji cloud computing

74

SOFTVER KAO SERVIS (SaaS)

74

Adopted from: Effectively and Securely Using the Cloud Computing Paradigm by peter Mell, Tim Grance

Koncept - korisnik iznajmljuje softver od strane proizvođača

koji ga drži u svom data centru i pruža pristup sustavu preko

interneta na bazi pretplate.

Prednosti SaaS modela su sledeće:

Brži pristup novim tehnologijama

Naglasak je na poslovnom modelu, prije nego na

tehnologiji

Brži razvoj i otklanjanje grešaka

Veća sigurnost, bolje performanse i dostupnost aplikacija

Pristup podacima bilo kada, bilo sa koje lokacije

Mogućnost proširenja i prilagođenja promjeni poslovnih

procesa

Niži inicijalni troškovi i lakše predviđanje istih,

Izbjegavanje “zarobljavanja” u tehnologiji.

75 75

Adopted from: Effectively and Securely Using the Cloud Computing Paradigm by peter Mell, Tim Grance

Klijent koristi razvojne platforme i softverske aplikacije sa

oblaka bez potrebe da prethodno instalira odgovarajući alat tj.

u formi servisa.

Klijent kontrolira aplikaciju, ima određena ovlaštenja, ali ne i

potpuna prava nad operacijskim sustavom, mrežom i

hardverom koji koristi aplikacija.

Isporučuje se kao integrirani sustav koji istovremeno pruža

razvojnu platformu i infrastrukturu na kojoj se aplikacije

izvršavati.

Koristi se za izradu web aplikacija, pri tome se izbjegava

kupovina i održavanje softvera i neophodne infrastrukture.

Primjeri: Google AppEngine (platforma za razvoj skalabilnih

web aplikacija koje se izvršavaju na vrhu infrastrukture servera

kompanije Google), Microsoft Azure Services, kao i Force.com

platforma.

76 76

Adopted from: Effectively and Securely Using the Cloud Computing Paradigm by peter Mell, Tim Grance

Koncept predstavlja korištenje infrastrukture (uglavnom

bazirane na virtuelnoj platformi) u obliku servisa. Umjesto da

kupi servere, softver, data centar prostor, mrežnu opremu,

korisnik sve pomenute može da koristi u obliku virtuelnih

servisa.

Korisnik plaća usluge koje zaista koristi (utrošenu procesorsku

snagu, prostor za memorisanje na disku, operativni sustav i sl.)

i u mjeri u kojoj koristi (sati, meseci..,za razliku od

tradicionalnog pristupa kod koga se plaća fiksni iznos, iako se

ne koriste svi raspoloživi resursi).

Primjer: Amazon obezbeđuju IaaS rešenja, preko oblaka

Elastic Compute Cloud (EC2). U okviru njega se obezbeđuje

velika računarska infrastruktura i servisi na bazi virtuelizacije

hardvera. Amazonov EC2 omogućuje da svakog dana može da se

zakupi onoliko servera koliko je potrebno.

77

Privatni cloud javni cloud

78

Hibridni cloud zajednički cloud

79

Neke komercijalne cloud ponude

79

• Nekoliko velikih web kompanija sada eksploatira činjenicu da imaju ogromne kapacitete za skladištenje podataka.

– Omogućava da se podaci koji se čuvaju na daljinu keširaju na desktop računarima, mobilnim telefonima, tablet-ima i drugim uređajima povezanim sa Internetom.

• Amazon’s Elastic Compute Cloud (EC2) i Simple Storage Solution (S3) su dobro poznati.

80

Cloud – skladištenje podataka

80

• Neograničen prostor za skladištenje.

• Platiti ono što se koristi:

– $0.20 za GByte prenetih podataka ,

– $0.15 za GByte- mjesečno za korištenje memorije,

– 1TBytes, 40,000 downloads in 24 hours - $200.

81

Amazon – jednostavan servis za skladištenje (S3)

81

• korištenje clouda osigurava brojne mogućnosti:

– korištenje servisa bez poznavanja infrastrukture.

– Cloud computing radi korištenjem ekonomskih parametara:

• Potencijalno se smanjuju troškovi za start-up preduzeća jer se ne kupuju serveri i softver .

• Troškovi će biti on-demand cijene.

• Vendori i Servis provajderi mijenjaju cijene prema tekućem prilivu sredstava.

– Data i servisi su memorirani na daljinu, ali im se bilo kuda može pristupiti.

82

Mogućnosti i izazovi

82

Bilo je reakcija i protiv cloud computing-a: korištenje cloud computing-a podrazumijeva ovisnost od drugih i mogla bi ograničiti fleksibilnost i inovativnost: - na tržištu će vjerovatno ostati sve veće internet kompanije kao što su Google i IBM, koje bi imale monopol. - upotreba super-računala je povratak u vreme početka računarstva.

sigurnost bi mogla biti problem: ◦ Nije jasno koliko su sigurni out-sourced podaci i kada se koristi ova usluga

(vlasništvo nad podacima nije uvek jasno).

Tu su i pitanja koja se odnose na politiku i pristup: ◦ Ako se vaši podaci čuvaju u inozemstvu čije politike se treba pridržavati? ◦ Šta se dešava ako udaljeni server „padne“? Kako ćete onda pristupiti

datotekama? ◦ Bilo je slučajeva korisnika koji su „zaključani“ i izgubili su pristup podacima.

83 83

Niske cijene računara:

Ne trebaju vam moćni i skupi računari za rad se web aplikacijama na cloud-u.

Aplikacije se izvršavaju na cloud-u, a ne na desktop računaru kojem ne treba moćan procesor i veliki hard disk.

Kada koristite web aplikacije, vaš PC može da bude jeftiniji sa manjim hard diskom, manje memorije, efikasnim procesorom...

U stvari, nije neophodno da na računaru imate CD ili DVD drive, kao ni softverske programe i da na njemu čuvate dokumenta odnosno fajlove.

84

Prednosti clouD computinga

84

Poboljšane performansi:

◦ Bez nekih programa koji zauzimaju veliku memoriju, bolje su performanse računara.

◦ Računari u cloud computing sustavima boot-uju se i rade brže, jer imaju manje programa i procese koje učitavaju u memoriju ...

Smanjenje troškova za softver:

◦ Umjesto kupovine skupih softverskih aplikacija, većina onoga što je potrebno može da se dobije besplatno!( kao što je Google Docs paket).

◦ bolje nego plaćanje za slične komercijalne softvere što može da bude opravdanje za prelazak na cloud aplikacije.

85

Prednosti Cloud Computinga

85

Instant ažuriranje softvera: ◦ Još jedna prednost za cloud computing je da se korisnik više

ne suočava sa izborom između zastarjelog softvera i visokih troškova nadogradnje,

◦ Na web aplikacijama update je automatski, ◦ Kada pristupite web aplikaciji, možete dobiti najnoviju verziju

bez potrebe da platite preuzimanje ili nadogradnju.

Poboljšana kompatibilnost formata dokumenata. ◦ Ne morate da brinete da su dokumenti koje ste kreirali na

računaru kompatibilni sa aplikacijama drugih korisnika ili sa drugih okruženja,

◦ Nema nekompatibilnosti formata, kada svi dijele dokumente i aplikacije u oblaku.

86 86

Neograničen kapacitet memorije:

◦ Cloud computing nudi gotovo neograničene virtuelne memorije,

◦ Hard disk vašeg računara od 1 Tbyte je mali u poređenju sa stotinama Pbyte dostupnih u oblaku.

Povećana pouzdanost podataka:

◦ Za razliku od desktop računara gde se padom hard diska gube dragoceni podaci, pad računara u oblaku ne bi trebalo da utiče na skladištenje podataka,

◦ Ako padne vaš lični računar, svi vaši podaci su još uvek „tamo negdje“ u oblaku, i dalje dostupni,

◦ Cloud computing je sigurna računarska platforma za čuvanje podataka!.

87

Prednosti Cloud Computinga

87

Univerzalni pristup dokumentu:

◦ To nije problem za računarstvo u oblaku, zato što dokumente ne uzimate sa sobom,

◦ Dokumenti ostaju u oblaku o možete im pristupiti kad god imate računar i internet konekciju,

◦ Dokumenti su odmah dostupni gde god da ste.

Dostupnost poslednje verzije:

◦ Ako mijenjate dokument kod kuće, izmenjenu verzija možete da vidite i kada pristupite dokumentu na poslu,

◦ Oblak uvek hostuje najnoviju verziju dokumenata (dok ste povezani, niste u opasnosti da koristite zastarelu verziju).

88

Prednosti Cloud Computinga

88

Lakša saradnja interesnih grupi:

◦ Dijeljenje dokumenata direktno vodi boljoj saradnji,

◦ Mnogi korisnici uviđaju prednosti cloud computing-a da

lako i uspješno sarađuju na izradi dokumenata i na

različitim projektima.

Neovisnost uređaja:

◦ Niste vezani za jedan računar ili mrežu,

◦ Promene računara, aplikacije i dokumenta prate vas kroz

oblak.

◦ Premještajte se sa mobilnim uređajem, a vaše aplikacije i

dokumenti su još uvek na raspolaganju.

89

Prednosti Cloud Computinga

89

• Zahtijeva stalnu Internet vezu:

– Cloud computing je nemoguć ako ne možete da se povežete sa Internetom.

– Pošto koristite Internet za povezivanje sa vašim aplikacijama i dokumentima, ako nemate Internet vezu ne možete da im pristupite, čak i vašim osobnim dokumentima.

– Nepostojanje ili nepouzdane Internet konekcije znači ili da nema posla ili je to prekidač koji isključuje posao.

90

Nedostaci cloud computinga

90

Ne radi dobro sa konekcijama male brzine :

◦ Kod dial-up usluga cloud computing je nemoguć,

◦ Web aplikacije Zahtijevaju veliki propusni opseg za preuzimanje dokumenata.

Mogućnosti mogu da budu ograničene:

◦ Mnoge web aplikacije jednostavno danas nisu potpuno funkcionalne kao desktop aplikacija.

◦ Na Primjer, možete da uradite mnogo više u Microsoft PoverPoint prezentaciji nego sa Google-ovom web ponudom.

91

Nedostaci cloud computinga

91

Može biti spor:

◦ Čak i sa brzom konekcijom, web aplikacija može ponekad biti sporija nego sličan softverski program na PC računaru.

◦ Sve u vezi sa programom, ili sa interfejsom sa trenutnim dokumentom, treba šalje se naprijed i nazad sa računara do računara u oblaku.

◦ Ukoliko se desi da u trenutku oblak serveri ne budu “podržani”, ili ako imate sporu internet konekciju, ne bi dobili trenutni pristup ili možete da očekujete da bi brže radila desktop aplikacija.

92

Nedostaci cloud computinga

92

Da li su podaci koji se čuvaju apsolutno sigurni:

◦ Svi vaši podaci se čuvaju na oblaku.

◦ Pitanje je kako je siguran oblak?

◦ Da li neautorizovani korisnici mogu da dobiju pristup

povjerljivim podacima?

Sačuvani podaci mogu biti izgubljeni:

◦ Teoretski, podaci sačuvani u oblaku su sigurni, replicirani su

na više mašina.

◦ Ako podaci nestanu, nemate fizički ili lokalni backup.

◦ Jednostavno rečeno, oslanjajući se na oblaku rizikujete da

vas on izneveri.

93

Nedostaci cloud computinga

93

FOOS u obrazovanju

94

95

96

97

98

Najznačajniji projekti FOSS-a FOSS čine tisuće programa. Neki od njih imali su i imaju veoma značajan pozitivan utjecaj na razvoj cijelog područja slobodnog softvera. To su - operacijski sustav GNU, - jezgra operacijskog sustava Linux, - grafičko sučelje XFree86, - web poslužitelj Apache, - baza podataka MySQL, - skriptni programski jezik PHP, - grafičko korisničko sučelje GNOME, - web preglednik Mozilla Firefox, - skup uredskih alata OpenOffice. Slika

99

100

101

102

103

104

105

106

107