Upload
karadex-dexond
View
68
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
1/63
1
UNIVERZITET U
KRAGUJEVCU
EKONOMSKI FAKULTET
www.ekfak.kg.ac.rs
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
2/63
2
INFORMACIONETEHNOLOGIJE
Prof.dr Zora Arsovski, [email protected]. dr RankoviVladimir, [email protected]
Asistenti:
Mr Zoran Kalini
Igor Milanovi
Dragana Rejman Petrovi
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
3/63
3
MODUL 2
INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
M2.1 HARDVER
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
4/63
4
Struktura raunarskog sistema
Svaki raunarski sistem treba da obezbedimogunost uitavanja ulaznih podataka, njihovu
obradu (procesiranje) a zatim
uvanje i/iliprikazivanje rezultata na nekom spoljanjem
medijumu.
S obzirom da operacije obrade podakata mogu dabudu sloene neophodno jeuvati podatke koji
predstavljaju meurezultate obrade.
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
5/63
5
Struktura raunarskog sistema Raunarski sistem mora da poseduje procesor
(centralni) koji vri obradu podataka, unutranju
memoriju u kojoj se uvaju podaci koji su predmet
obrade i odgovarajue ulazno/izlazne ureaje
pomou kojih se podaci uitavaju odnosnozapisuju ili prikazuju.
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
6/63
6
Fon Nojmanova maina
Osnovni principi Fon Nojmanove arhitekture su:
poto je takav ureaj prvenstveno raunar, on bi trebalo dosta estoda izvodi osnovne aritmetike operacije. Te operacije su sabiranje,oduzimanje, mnoenje i deljenje. Stoga je razumljivo da treba da sadri
specijalizovane organe koji obavljaju te operacije... To znai da jeneophodno da postoji centralni aritmetiki (eng. central arithmetical)organ, CA raunara.
Logiku kontrolu ureaja, tj redosled moguih operacija mnogo efikasnije
moe da izvri centralni organ za upravljanje. Kako ureaj treba da budeprilagodljiv, tj. da bude za opte namene, mora da postoji razlika izmeu
specifinih instrukcija koje definiu problem i slue za njegovo reavanjei optih, za upravljake organe koji nadgledaju kako se izvode tespecifine instrukcije... Pod centralnim upravljanjem (eng. central control)
CC podrazumeva se druga od prethodnih funkcija, a organi koji jesprovode formiraju drugi specifian deo raunara.
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
7/63
7
Fon Nojmanova maina
Osnovni principi Fon Nojmanove arhitekture su (nastavak):
Bilo koji ureaj koji izvodi dugaak i komplikovan niz operacija (posebno)
izraunavanja mora da ima odgovarajuu memoriju... Instrukcija kojom sereava odreena operacija moe da sadri i odgovarajue podatke... Ovi
podaci moraju da se pamte ... U svakom sluaju ukupna memorija (eng.
memory) M ini trei deo raunara.
Ureaj mora da podrava ulaz i izlaz podataka preko kontakta sa nekim
specifinim medijumom tog tipa. Taj medijum se naziva medijum za
spoljanje snimanje (eng. recording) ureaja R...
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
8/63
8
Fon Nojmanova maina
Osnovni principi Fon Nojmanove arhitekture su (nastavak):
Ureaj mora da ima organe za prenoenje podataka od R ka specifinim
delovima C i M. Ti organi formirajuetvrti deo ra
unara, nazvan ulaz (I).Pokazae se da je najbolje vriti transfere iz R preko I u M, a ne direktno u
C.
Ureaj mora da ima organe za prenoenje ... iz specifinih delova C i M u R.
Ti organi formiraju peti specifini deo raunara, izlaz, O. Videe se da jenajbolje vriti sve transfere iz M preko O u R, a nikada direktno iz C...
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
9/63
9
Fon Nojmanova mainaHardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
10/63
10
Savremeni raunarski sistemi
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
11/63
11
Princip rada raunara
Obrada podataka se vri u delu raunara koji se zove
procesor i koji se sastoji od velikog broja logikih kola. Obrada podataka se odvija u logikim kolima koja u
zavisnosti od svoje prirode realizuju neku od operacija
Bulove algebre. Osnovni Bulove operatori su: I, ILI iNE.
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
12/63
12
Logiki element ILI (OR)
Xu1
Xu1
Xi
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
13/63
13
Logiki element I (AND)X
u1 X
u1 X
i
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
14/63
14
Logiki element NE (NOT)
Xu1
Xi
0 1
1 0
Hardver
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
15/63
15
Procesor, ili centralna procesorska jedinicaCPU (central processing unit) je glavni
izvrilac obrade podataka ali i glavniorganizator procesa obrade.
Sastoji se iz dve jedinice:
upravljako-kontrolne i
aritmetiko-logike jedinice
Procesor
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
16/63
16
Upravljako-kontrolna jedinica predstavlja glavnog
supervizora svih procesa koji se odvijaju u deluobrade podataka.
Osnovne uloge ovog dela raunara se mogu
sistematizovati uetiri grupe:
Unos podataka i programskih instrukcija iz operativnememorije,
Upravljanje prenosom podataka izmeu aritmetiko logike
jedinice i operativne memorije, Praenje izvrenja aritmetikih i logikih operacija i
donoenje odluka na osnovu rezultata i
Upravljanje i praenje rada ulazno-izlaznih jedinica.
Procesor
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
17/63
17
Izvravanje programa u raunaru se svodi na na
prevoenje programa na niz instrukcija i njihovoizvravanje na procesoru.
Struktura instrukcija je standardizovana kako bi procesor,
odnosno upravljaka jedinica, bila u stanju da prepozna iizvri datu instrukciju.
Na poetku instrukcije po pravilu se nalazi operacioni kod,
a za njim slede operandi instrukcije tj. podaci koji uestvujuu operaciji definisanoj datom instrukcijom.
Operacioni kod Operand 1 Operand 2
Procesor
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
18/63
18
Memorija savremenih raunara ima za cilj dauva
podatke koji su zapisani u binarnoj formi.Standardima utvreno koliko bitova memorije je na
raspolaganju za upisivanje i uvanje svakog tipa podatka.
Postavlja se pitanje na kojie nain procesor pronai ipreuzeti podatkeiju obradu treba da realizuje.
Da bi to bilo mogue neophodno je memoriju organizovati
u celine (elije) i svakoj od tih celina pripisati broj koji se
popularno zove adresa.
Memorijske adrese
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
19/63
19
Ako memorija ima nelija onda
e adresa svake
elije bitineki broj u rasponu od 0 do n-1.
Poto su adrese prikazane u binarnom zapisu znai da
ako adresa sadri n bitova da je najvei mogui brojelijakoje se mogu adresirati 2n.
Na primer, ukoliko je broj bitova za definisanje adrese 3,
maksimalan broj adresa koje se mogu adresirati je 23=8,a ako je 8, onda je maksimalan broj adresa 28=256.
Memorijske adrese
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
20/63
20
Pojamelije.
Opte prihvaenim meunarodnim standardom jeutvreno da veliinaelije iznosi 8 bitova i ona se naziva
bajt (eng. byte).
Bajtovi se dalje grupiu u raunarske rei (eng. words). Instrukcije procesora kao operande koriste cele rei.
Raunari se dele na 32-bitne raunare (duina rei je 32
bita, odnosno 4 bajta) i 64-bitne (duina rei je 64 bita,
odnosno 8 bajtova)
Memorijske adrese
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
21/63
21
Postoje dva naina brojanja bajtova. Prvi nain
podrazumeva da se bajtovi broje sleva na desno kako jeto kod raunara SPARC ili u velikim centralnim IBM-ovim
raunarima. Drugi nain je brojanje zdesna ulevo kao to
je to sluaj kod raunara proizvoaa Intel
Postrojavanje bajtova
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
22/63
22
Ova dva naina brojanja bajtova pa ne razlikuju po izgledu binarnog
zapisa podataka ve samo po tome u koji e od bajtova podaci biti
zapisani. Tako je, na primer, u oba sistema, 32-bitni ceo broj 14predstavljen u obliku:
00000000|00000000|00000000|00001110
Meutim, u ra
unarima prvog tipa, deo binarnog zapisa 00001110
ebiti u bajtu sa adresom 3 (ili u bajtu sa adresom 7 itd.) doke kod
raunara drugog tipa ovaj deo binarnog zapisa broja 14 biti u bajtu sa
adresom 0 (ili u bajtu sa adredom 4 itd.).
Postrojavanje bajtova
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
23/63
23
Primer instrukcije sabiranja dva broja:
Prikazana instrukcija ima operacioni kod A i oznaava instrukciju
sabiranja dva broja. Adresa prvog operanda (sabirka) u operativnoj
memoriji je 2015 dok je adresa drugog operanda (sabirka) 2020. Na timadresama u memoriji se nalaze potrebni podaci zapisani u binarnoj
formi.
A 2015 2020
Izvravanje instrukcija
Izvravanje instrukcija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
24/63
24
Izvravanje instrukcija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
25/63
25
Proces realizacije instrukcije se sastoji iz dve faze koje
ine takozvani ciklus instrukcije (eng. instruction cycle).
Prva faza realizacije instrukcije se zove ciklus pripreme.
Druga faza realizacije instrukcije se naziva ciklusizvravanja i poinje procesom dekodiranja instrukcije
koja se trenutno nalazi u registru instrukcije.
Izvravanje instrukcija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
26/63
26
Aritmetiko-logika jedinica (ALU Arithmetical Logical Unit)
predstavlja drugi deo centralnog procesora.
Zadatak: izvravanje osnovnih aritmetikih i logikih operacija.
Pod aritmetikim operacijama podrazumevamo operacije sabiranja,
oduzimanja, mnoenja, deljenja, diferenciranja i integraljenja.
Logike operacije se svode na operacije poreenja tipa manje od,jednako i vee od.
Sve aritmetike operacije svode na operaciju sabiranja pa je stoga
glavni deo procesora zaduen za aritmetike operacije ujedno i jedinideo i naziva se jedostavno sabira.
Drugi deo procesora koji je zaduen za pomenute operacije poreenja
se zove uporeiva.
ALU-Aritmetiko logi
ka jedinica
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
27/63
27
Funkcionisanje aritmetiko-logike jedinice je dirigovano i kontrolisano
od strane upravljake jedinice .
Po okonanju procesa obrade rezultat se upisuje u akumulator, a zatim
se ili koristi za sledeu operaciju ili distribuira na odgovarajuu adresu
u operativnoj memoriji.
ALU-Aritmetiko logi
ka jedinica
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
28/63
28
Brzina izvrenja instrukcija je odreena brzinomasovnika koji je
obino smeten na sam procesor.
Za izvrenje jedne instrukcije potrebno je 5 taktova:
jedan takt da se instrukcija iz operativne memorije uita u
registar instrukcija,
jedan takt da se izvri njeno dekodiranje,
jedan takt da se uitaju podaci (operandi) iz memorije,
jedan takt da se instrukcija izvri i
jedan takt da se izvri upisivanje rezultata.
Prenos podataka izmeu operativne memorije i CPU, ulaznih ureaja i
operativne memorije kao i izmeu operativne memorije i ekranskih
ureaja se vri posredstvom magistrale
asovnik i magistrala
Memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
29/63
29
j
stalnost zapisa
trajne (koje uvaju sadraj sve dok se ne inicira promena
sadraja od strane korisnika) i
privremene (iji se sadraj gubi nakon nestanka elektrinog
napajanja),
fiziki tip
poluprovodnike (integrisana kola velikog broja tranzistora
utisnutih na silicijumskiip),
magnetske (povrine premazane feromagnetnim
materijalom) i
optike (polikarbonatne mase presvuene slojem
reflektujueg aluminijuma)
Memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
30/63
30
j
kapacitet maksimalna koliina podataka merena u
bitovima ili bajtovima koju moe sadrati memorija,
jedinica prenosa moe biti bajt(u sluaju unutranjememorije) ili blok(nekoliko KB ili MB, u sluaju spoljanje
memorije),
adresivost adresive (pomou adrese se pristupa jednom bajtu ili rei),
poluadresive (gde se pristupa grupi bajtova) i
neadresive (gde je onemoguen pristup sadraju memorijepomou adrese),
Memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
31/63
31
j
cena ovaj atribut se ee posmatra kroz odnos
cena/kapacitet koji ilustruje cenu kotanja memorije po
jedinici kapaciteta, bitu ili bajtu, nego kao apsolutni iznos.
vreme pristupa je atribut koji predstavlja izuzetno mali
vremenski interval (reda veliina od mili do piko sekunde)
koji zapoinje inom iniciranja komunikacije samemorijom, a zavrava se pronalaenjem podatka u
okviru memorijske lokacije,
vreme memorijskog ciklusa je atribut koji predstavljazbir vremena pristupa i dodatnog vremena potrebnog za
ponovni pristup memoriji,
Memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
32/63
32
j
brzina prenosa je atribut koji se definie kao koliina
podataka koji se mogu proitati ili upisati u memoriju u
jedinici vremena,
mogunost promene sadraja Read Onlyili samo za
itanje(memorijeiji se sadraj ne moe naknadno
menjati) i Read-Write ili upisno-itajue(samogunou naknadne promene sadraja),
Memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
33/63
33
j
naini pristupa postoje etiri mogua naina pristupapodacima u memoriji:
sekvencijalni- podaci organizovani u grupe (slogove) i
upisuju se u redosledu unoenja. Primer su magnetne trakekoja je identina audio ili video kaseti,
direktan - do eljenog sloga se dolazi direktno preko
njegove adrese u memoriji. Primer su hard diskovi,
sluajni do eljenog podatka se pristupa direktno na
osnovu adrese u memoriji na kojoj je podatak zapisan.
Primer je RAM, i
asocijativni podacima se pristupa ne na osnovu adrese
nego na osnovu njihovog sadraja.
Unutranja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
34/63
34
j j
Registri Registripredstavljaju memoriju velike brzine i malog
kapaciteta koja slui za skladitenje upravljakih
instrukcija i privremenih rezultata obrade unutar samogprocesora. Svaki registar ima odreenu ulogu unutar
procesora i uobiajeno je da su svi registri iste veliine
(primer 32-bitne arhitekture gde su svi registri kapaciteta32-bita).
Registri mogu biti:
opti(akumulatori) i
specijalizovani(instrukcioni, memorijskih adresa, prihvatni,
kontrolni, broja instrukcija).
Unutranja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
35/63
35
Ke memorija Ke memorija je interna memorija procesora i nekih
drugih perifernih ureaja (npr. hard diskova).
Ke memorija skladiti najee koriene memorijske
rei. U potrazi za reima procesor joj se obraa i u
sluaju da ne pronae potrebnu re, nastavlja pretragu u
glavnoj (RAM) memoriji.
Princip lokalnosti.
Unutranja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
36/63
36
RAM
Trei i najvaniji nivo unutranje memorije raunara je
glavna, operativna, radna memorija ili memorija sasluajnim pristupom (RAM - Random Access Memory).
Preko RAM memorije procesor komunicira sa ostalim
ureajima raunara (spoljanjom memorijom, U/Iureajima itd.).
Postoje dve vrste RAM memorije:
statika (SRAM) i
dinamika (DRAM).
Unutranja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
37/63
37
Unutranja memorija
DRAM - dinamiki RAM
DRAM ipovi su velike, pravougaone matrice
memorijskih elija. Memorijske matrice se sastoje od redova koji se zovu
linije rei i kolona koje se zovu linije bitova.
Svaka memorijskaelija (bajt) ima jedinstvenu lokaciju iliadresu, definisanu presekom reda i kolone.
DRAM memorija se deli na:
asinhronu i
sinhronu.
Unutranja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
38/63
38
ROM
ROM (Read Only Memory) je memorija koja jedino
omoguava itanje prethodno fabriki upisanih podataka.Kada se jednom programira njen sadraj se ne menja i
ne gubiak i kada se iskljui napajanje. Koristi se za
uvanje BIOS-a kao i programa za funkcionisanjeureaja (npr. ve maina). BIOS (Basic Input Output
System) je skup raunarskih programa ugraenih u ip
na matinoj ploi.
Unutranja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
39/63
39
PROM (Programmable Read Only Memory) je nastala
1956. godine kao memorija koja se samo jednom moe
programirati, i to od strane kupca.
EPROM (Erasable Programmable Read Only Memory) se
pojavila prvi put 1971. godine kao trajna memorija koja se
moe vie puta puniti i brisati. Brisanje je vreno izlaganjem
ultraljubiastom ili rendgenskom zraenju.
EEPROM (Electrically Erasable Programmable Read OnlyMemory) je nastala 1983. godine, a dodati
prefiks elektrino je oznaio novu mogunost brisanja
sadraja bez ikakvih specijalnih ureaja dovoenjem
elektrinih impulsa..
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
40/63
40
p j j j
Spoljanju memoriju ine svi memorijski ureaji
koji se nalaze van centralne procesorske jedinicei matine ploe na periferiji raunarskog sistema: disketa,
hard disk, kompakt disk (CD),
DVD,
Blue Ray disk, magnetna traka,
fle memorija i
memorijske kartice
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
41/63
41
Spoljanja memorija
Disketa Disketa je tanka, poliesterska kruna ploa premazana feromagnetnim
materijalom sa obe strane koja je upakovana u zatitno etvrtasto
kuite od tvrde plastike na kome je metalni kliza.
Prenik krune ploe iznosi 3,5 ina. Naziva se i floppy (savitljiv) diskili samo disketa.
Prva koja se pojavila bila je proizvedena od strane IBM-a 1971. godine
i bila je kapaciteta 80 KB i dimenzija 8 ina. Kasnije se pojavio veliki
broj razliitih modela od kojih 3,5 inna kapaciteta 1,44 MB 1987.
godine koja se i najdue koristila
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
42/63
42
Spoljanja memorija
Disketa
Upis i itanje podataka se odvija preko glave zaitanje/upisivanje koja klizi po povrini diskete. To
je razlog ubrzanog habanja disketa koje su inae
veoma nepouzdane, pa se isti sadraj skoro uvek
snima na dve diskete. Dodatni nain zatite od
habanja je i izbegavanja direktnog otvaranjafajlova sa diskete, ve disketu treba koristiti samo
kao prenosni medijum.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
43/63
43
Spoljanja memorija
Hard disk
Hard disk predstavlja osnovni medijum za
skladitenje podataka svakog personalnog
raunara. Sastoji se od vie tankih aluminijumskih ploa
premazanih feromagnetnim materijalom izatitnim slojem sa obe strane ploe.
Feromagnetni materijal je glavni nosilac podataka
i slui za memorisanje podataka .
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
44/63
44
Spoljanja memorija
Hard disk
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
45/63
45
Spoljanja memorija
Hard disk - Pojmovi
Staza,
Sektor,
Zaglavlje (Header),
Kod za ispravljanje greaka (error-correcting
code).
po a n a memor a
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
46/63
46
Hard disk
Formatiranje
Numerisanje
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
47/63
47
Spoljanja memorija
Kompakt disk (CD)
Kompakt diskovi (Compact Disk) su prvobitno bilinamenjeni snimanju muzikih sadraja.
Pojavili su se 1980. godine kao medij koji je ubudunosti trebao da zameni gramofonske ploe.
Spadaju u tip optikih medija zato to je
funkcionisanje zasnovano na emitovanju
laserskih zraka ka povrini diska i njihovoj
refleksiji od iste
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
48/63
48
Spoljanja memorija
CD-ROM
CD-ROM (Compact Disc
Read Only Memory) sudiskovi kod kojih se podaci
mogu upisati samojednom.
Zapisivanje podataka se
vri du spiralne staze.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
49/63
49
Spoljanja memorija
CD-ROM
CR-ROM diskovi se sastoje iz tri sloja: polikarbonatnog stakla,
tankog sloja aluminijuma i
zatitnog laka koji titi disk od oteenja.
Zapisivanje podataka se vri tako to disk rotira aspecijalni ureaj (pisa) du spiralne staze pravimikroskopska udubljenja na polikarbonatnom staklu.Nakon toga se na polikarbonatno staklo nanosi tanak
sloj reflektujueg aluminijuma koji popunjavanapravljena udubljenja i preko njega sloj zatitnog laka.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
50/63
50
p j j j
CD-ROM
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
51/63
51
p j j j
CD-ROM
Prilikoitanja podataka sa diskaita emituje
laserske zrake koji se reflektuju od povrinediska.
Odbijeni snop laserskog zraka upijafotodetektor i generie elektrini impuls. Kada
se zrak usmeri ka mestu udubljenja
fotodetektore generisati elektrini impuls iobrnuto .
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
52/63
52
p j j j
CD-ROM
Prilikoitanja podataka sa diskaita emituje laserske
zrake koji se reflektuju od povrine diska. Odbijeni snop laserskog zraka upija fotodetektor i
generie elektrini impuls. Kada se zrak usmeri ka
mestu udubljenja fotodetektore generisati elektriniimpuls i obrnuto.
Najei kapaciteti su 650MB ili 700MB to odgovara
duini trajanja nekomprimovanog zvunog zapisa od74 i 80 minuta.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
53/63
53
p j j j
CD-R
CD-R (Compact Disc - Recordable) su diskovi
na koje podatke mogu da upisuju i korisnici.
CD-R diskovi takoe sadre sloj od
polikarbonatnog stakla na koji se nanosifotosenzitivni sloj. Na fotosenzitivni sloj se
nanosi reflektivni sloj od srebra ili zlata. Na
kraju se nanosi zatitni plastini sloj.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
54/63
54
p j j j
CD-R
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
55/63
55
CD-R
Proces pisanja se vri tako to se glava za
pisanje kree du spiralne staze i emitujelaserske zrake odreene jaine.
Proces
itanja se vri tako to fotodetektorhvata reflektovani laserski zrak emitovan ka
povrini diska i na osnovu jaine reflektovanog
zraka generie elektrini impuls (0 ili 1).
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
56/63
56
CD-RW
CD-RW (Compact Disc - ReWritable) su diskovi na
kojima je mogue i pisanje i brisanje podataka. Ovi diskovi u osnovi imaju sloj polikarbonatnog stakla
sa urezanom spiralnom stazom.
Na polikarbonatno staklse se nanosi jo 5 slojeva odkojih je najbitniji sloj za snimanje koji ima mogunost
fazne promene pri odreenoj temperaturi i to:
nia temperatura + hlaenje daje kristalnu fazu
via temperatura + hlaenje daje amorfnu fazu.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
57/63
57
CD-RW
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
58/63
58
CD-RW
CR-RW ita/pisa radi u 3 reima:
Reim za brisanje kojem odgovara vea jaina
laserskih zraka neophodna za pretvaranje u
amorfno stanje, Reim za pisanje kojem odgovara srednja
jaina laserskih zraka neophodna za
transformaciju u kristalno stanje, i
Reim itanja kojem odgovara najmanja jaina
dovoljna za itanje podataka.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
59/63
59
DVD diskovi
DVD (Digital Versatile Disk digitalni
vienamenski disk) se pojavio 1996. godine kaonaslednik kompakt diska.
Znatno vei memorijski kapacitet u odnosu na
CD tehnologiju. Vei kapacitet postignut veom gustinom
spiralne staze.
Postoje: jednoslojni i dvoslojni DVD diskovi,
jednostrani i dvostrani DVD diskovi.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
60/63
60
DVD diskovi
Tipovi:
DVD 5jednostrani i jednoslojni DVD, kapacitet 4,7 GB
DVD 9
jednostrani i dvoslojni DVD, kapacitet 8,5 GB DVD 10
dvostrani i jednoslojni DVD, kapacitet 9,4 GB
DVD 18
dvostrani i dvoslojni DVD, kapacitet 17 GB
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
61/63
61
Blu-Ray disk
Blu-Ray disk (disk plavog zraka) je dobio naziv polaseru plave boje koji je manje talasne duine negocrveni. Pojavio se iz potrebe smetanja HD zapisa(High Definition visoka rezolucija) na memorijskimedijum. Kapaciteti mogu biti od 25 ili 50 GB.
Magnetna trakaMemorisanje podataka na magnetnoj traci se danasvrlo retko primenjuje zbog dugotrajne, sekvencijalne
pretrage koja je glavni nedostatak, iako je jeftina ivelikog kapaciteta. Princip izrade i rada je isti kao kodmuzikih i video kaseta.
Spoljanja memorija
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
62/63
62
Fle memorija
Fle memorija (flash - bljesak) se pojavila 1988.godine kao poslednja vrsta EEPROM memorije.Karakteristike: kompaktna, brza, velikog kapaciteta,pogodna za back up, malih dimenzija. esto se
izra
uje u kombinaciji sa mp3 plejerom, radiom imikrofonom.
Memorijske kartice
Memorijske kartice su posebna vrsta fle memorijekoja se koristi kod digitalnih kamera i foto-aparata,PDA ureaja, mobilnih telefona, itd. Vrste koje suupotrebi su: SD (mikro i mini), SDHC, CF, xD, MMC,
Memory Stick ProDuo M2 i dr. Kapaciteti su nekolikodesetina gigabajta.
INFORMACIONE
5/26/2018 IT Predavanja 04 Hardver
63/63
63
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
Prof.dr Zora Arsovski, [email protected]
Doc. dr RankoviVladimir, [email protected]
Asistenti:
Mr Zoran Kalini,
Igor Milanovi,
Dragana Rejman Petrovi