Ekonomsko-informatičke studije – FMEFB & FISTIme i prezime studenta, Fakultet i broj indeksaDatum i mjesto

ISTRAŽIVANJE PRIRODE I UZROKA BOGATSTVA NARODA

Ideja knjige

Adam Smit smatra se ocem savremene ekonomske nauke i rodonačelnikom liberalne škole u ekonomskoj nauci. Mnoge od važnih ideja postojale su i prije Smita, ali ih je on iskoristio na dobar način stvorivši sveobuhvatno i uvjerljivo dijelo. Njegovo Bogatstvo naroda predstavlja osnovno dijelo klasične političke ekonomije i pripada grupi knjiga sa najvećim uticajem u istoriji. Ta knjiga je izvršila prevrat u ekonomskim idejama s kraja XIX vijeka, odbacujući merkantilizam, i intelektualno utemeljila savremeni kapitalistički ekonomski poredak. Tokom jednog dijela XX vijeka u vrijeme širenja državnog intervencionizma i komunizma, Smitova slava bila je pomračena, ali je obnovljena tokom 1980-tih godina i kasnije, sa širenjem liberalnih ideja na zapadu i padom komunizma na istoku.

Osnovna Smithova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom sopstvenom interesu u slobodnoj ekonomiji vodi povećanju blagostanja svih. Ta ideja predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje kako naizgled haotičan tržišni sistem posjeduje unutrašnju logiku, i pokorava se regulaciji tzv. nevidljive ruke tržišta. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese. Kako je Smith rekao: “Ne očekujemo mi večeru od dobrodušnosti mesara, pivara i pekara, već od njihovog čuvanja vlastitog interesa“. Znači, ukoliko se poštuju tuđi život, imovinaugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbjeđen je osnovni način usklađivanja različitih interesa - tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta se može prodati ito će proizvoditi, prema tome nema potrebe da se bilo ko sa strane miješa u tržišnu razmijenu i određuje pojedicima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim cijenama.

Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smitu, ima podjela rada. Sa podjelom rada je povezana i veća produktivnost i obim proizvodnje. Smit smatra i da je rad izvor svog bogatstva. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće.

Hipoteza

1

U ekonomiji nevidljiva ruka je izraz koji ekonomisti koriste da bi opisali samoregulišuću prirodu tržišta, pa i privrede kao cjeline. Nevidljiva ruka je metafora osmišljena od strane Adama Smita baš njegovom djelu „Bogatstvo naroda“. Za Smita, nevidljiva ruka je kreacija sopstenog interesa, takmičarskog duha i ponude i tražnje svakog pojedinog učesnika na tržištu.

Adam Smit je vjerovao da nevidljiva ruka omogućava maksimiranje koristi svakog učesnika, kao i cjelokupne koristi (bogatstva) društva, pri čemu u dobijanju tog rezultata postojeća vlast nije učestvovala sa svojim intervencijama. To je postao osnov za nastanak laissez faire ekonomske filozofije.

Obrada problema

Prema Smitovom shvatanju postoje dvije ruke, ona koja je vidljiva i ona koja je nevidljiva. Vidljiva ruka se oslanja na poreze. Visina poreza se može odrediti dobrovoljno i isto tako naplatiti. Odgovornost za određivanje poreza je na vlasti. Zbog toga se to zove vidljiva ruka. Nevidljiva ruka se oslanja na cijene i ona se formira na tržištu. Smitovo shvatanje nevidljive ruke, ali i funkcionisanja privrede izgledalo je otprilike ovako. Svaki pojedinac teži da postane bogatiji, gledajući samo sebe i svoj interes. Da bi povećao svoje bogatstvo on mora da izvrši razmjenu na tržištu gde se to što nudi vrjednuje. Ako svaka jedinka tako razmišlja, slijedi da će na tržištu doći do zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva cijelog naroda.

Smit je bio religiozan čovek i nevidljivu ruku je video kao mehanizam kojim Bog upravlja univerzumom tako da se ljudska korist maksimizuje. U svojim spisima je naglasio da je potrebno da postoji određena struktura u društvu kako bi mehanizam postojao. Npr. imovinsko pravo mora biti jako. Takođe moralne norme moraju biti široko rasprostranjene, kao što su zabrane krađa i lažnih prikaza. Krađa je prema Smitu najgori zločin od svih, iako siromašan čovjek krađom sebi može da poveća korisnost. Išao je toliko daleko u svojim izjavama da je govorio da je svrha vlasti da štiti bogate od siromašnih. Još jedan razlog zbog kog se najveći efekti nevidljive ruke ostvaruju na otvorenim tržištima jeste način razmišljanja učesnika. Zapravo radi se o kooperaciji učesnika na tržištu radi ostvarivanja zajedničkih interesa, iako učesnici nekad niijsu ni svjesni te kooperacije.

Zaključak

Adam Smit tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom (otvorenom) tržištu. Razlog je njegova pretpostavka da će kupci birati najniže cijene, a investitori najviše profite. Zato će potrošači usmjeriti investitore da investiraju u najprofitabilniju industriju. To su industrije koje proizvode dobra koja se najviše vrjednuju od strane potrošača, pa dolazi do povećanja opšteg bogatstva ljudi.

2