1

11

Ležišta CH u HrvatskojLežišta CH u Hrvatskoj

Tri naftonosne provincijeTri naftonosne provincijePodjela po tektogenezi i smještajuPodjela po tektogenezi i smještaju

Proizvodnja i perspektiveProizvodnja i perspektive

22

Naftonosne provincijeNaftonosne provincije

Panonski bazen (JZ rub PBS)Panonski bazen (JZ rub PBS)DinaridiDinaridiJadransko podmorjeJadransko podmorje

I.I. INA Industrija nafte d.d., ... NaftaplinINA Industrija nafte d.d., ... NaftaplinII.II. “Joint ventures”... INAgip = INA+Agip“Joint ventures”... INAgip = INA+Agip

2

33

“Panonski bazen” “Panonski bazen” –– dokazano naftogenidokazano naftogeni

Proizvodnja iz depresija (potolina, potonina) Proizvodnja iz depresija (potolina, potonina) zapunjenih M i Pl sedimentima:zapunjenih M i Pl sedimentima:

1)1) Savska Savska 2)2) DravskaDravska3)3) SlavonskoSlavonsko--srijemskasrijemska4)4) Murska (dio u Sloveniji Murska (dio u Sloveniji -- “Nafta “Nafta

Lendava”Lendava”))

44

Ng “ispuna”u JZ dijelu PBS

�3 velike jedinice

�matične stijene

� kolektorske stijene

3

55

66

Poprečni profil – Savska i zapadni dio Dravske depresije� depresije su asimetrične tektonske grabe� nekoliko faza tektonskih deformacija� najmlađa faza – Pl+Q “inverzija bazena”

4

77

Stanje radovaStanje radova

�� Površina 25 000 kmPovršina 25 000 km22 –– na ½ povoljni uvjetina ½ povoljni uvjeti�� Tijekom 50 god. snimljeno 40.000 km seizmičkih Tijekom 50 god. snimljeno 40.000 km seizmičkih

profila (30.000 km digitalnih)profila (30.000 km digitalnih)�� 3D seizmika u posljednjih 10 god., u dokazano 3D seizmika u posljednjih 10 god., u dokazano

najperspektivnijim dijelovimanajperspektivnijim dijelovima�� Približno 900 istraživačkih bušotina (oko 4000 Približno 900 istraživačkih bušotina (oko 4000

proizvodnih)proizvodnih)�� Ukupno je otkriveno 61 naftno ili plinsko polje od Ukupno je otkriveno 61 naftno ili plinsko polje od čega je 37 danas u proizvodnjičega je 37 danas u proizvodnji

88

Uvjeti za nakupljanje CHUvjeti za nakupljanje CH

�� Veliki Veliki geotermičkigeotermički gradijent (osobito u Dravskoj gradijent (osobito u Dravskoj depresiji): naftni prozor 2200depresiji): naftni prozor 2200--3550 m3550 m

�� Glavne matične stijene (TOC iznad 0,5%): Glavne matične stijene (TOC iznad 0,5%): lapori i lapori i laporovitilaporoviti vapnenci donjeg i srednjeg vapnenci donjeg i srednjeg miocenamiocena

�� KolektorskeKolektorske stijene: stijene: tercijarni (tercijarni (neogenskineogenski) pješčenjaci ili breče) pješčenjaci ili brečestariji sedimenti (stariji sedimenti (PgPg, Mz, Pz), Mz, Pz)trošne trošne magmatskemagmatske i metamorfne stijene i metamorfne stijene

�� NeotektonskiNeotektonski pokreti pokreti –– migracija i ležištamigracija i ležišta

5

99

1010

DinaridiDinaridiVrlo složena geološka građaVrlo složena geološka građa�� 1500 km seizmičkih profila (555 km digitalnih)1500 km seizmičkih profila (555 km digitalnih)�� 23 duboke bušotine23 duboke bušotine

Nepovoljni čimbenici za postanak i nakupljanje CHNepovoljni čimbenici za postanak i nakupljanje CH�� Vrlo niski geotermijski gradijentVrlo niski geotermijski gradijent�� Vrlo složeni strukturni odnosiVrlo složeni strukturni odnosi�� Klastične stijene zaliježu na velikim dubinamaKlastične stijene zaliježu na velikim dubinama�� Debele i homogene karbonatne naslage su okršene do Debele i homogene karbonatne naslage su okršene do

dubine veće od 1000 mdubine veće od 1000 mIpak...Ipak...�� prisutnost CH u bušotinama Ravni Kotariprisutnost CH u bušotinama Ravni Kotari--1 i 2, Bra č1 i 2, Bra č--11�� brojne pojave bitumenskih stijenabrojne pojave bitumenskih stijena

6

1111

1212

Jadransko podmorje (1)Jadransko podmorje (1)��Površina 54.000 kmPovršina 54.000 km22

��19821982--1989 koncesije Mljet, Palagruža i Jabuka1989 koncesije Mljet, Palagruža i Jabuka13 bušotina na moguće zamke u K13 bušotina na moguće zamke u K22--PgPgkarbonatima ispod nepropusnih karbonatima ispod nepropusnih TcTc stijena stijena ..... .

�� Nekomercijalne količine plina i Nekomercijalne količine plina i tragovi tragovi naftenafte�� Pitanje prostornog rasporeda Pitanje prostornog rasporeda kolektorskihkolektorskih

stijena?stijena?19701970--1990: 101 duboka bušotina 1990: 101 duboka bušotina (istraživačke+ razradne)(istraživačke+ razradne)

Snimljeno je 75.000 km seizmičkih profilaSnimljeno je 75.000 km seizmičkih profila�� 3 značajna plinska polja (Ika, Ivana, Ana3 značajna plinska polja (Ika, Ivana, Ana--Maria) Maria)

+ nekoliko manjih + nekoliko manjih –– jedno ležište u karbonatnim jedno ležište u karbonatnim stijenama (Ika), a ostalo u stijenama (Ika), a ostalo u PlPl,Q pijescima,Q pijescima

7

1313

1414

Jadransko podmorje (2)Jadransko podmorje (2)

Perspektive Perspektive ––1)1) Bolje definiranje prostornog rasporeda Bolje definiranje prostornog rasporeda

kolektorskihkolektorskih stijena unutar karbonatnog stijena unutar karbonatnog kompleksa (taložni kompleksa (taložni facijesifacijesi, , paleogeografskepaleogeografskerekonstrukcije)rekonstrukcije)

2)2) KlastičnoKlastično--evaporitneevaporitne naslage ispod karbonata naslage ispod karbonata ((kolektorskekolektorske i izolatorske stijene)i izolatorske stijene)..... postoje . postoje tehnološki problemi zbog velikih dubinatehnološki problemi zbog velikih dubina

U bušotini VlastaU bušotini Vlasta--1 testiranjem na dub. od 5400 m1 testiranjem na dub. od 5400 mdobivene su pojave nafte dobivene su pojave nafte –– duboko ispodduboko ispodprognoziranih prognoziranih kolektorskihkolektorskih stijenastijena

8

1515

Podjela ležišta po Podjela ležišta po tektogenezitektogenezi i i smještajusmještaju

(V. (V. KranjecKranjec, 1972, 1990), 1972, 1990)

Unutar depresija savskoUnutar depresija savsko--dravskog područja dravskog područja ––I.I. Plitko smještene “buried hill” strukturePlitko smještene “buried hill” strukture�� Pretežito uz rubove depresijaPretežito uz rubove depresija, paleoreljef od , paleoreljef od

gnajsa, granita i drugih predtercijarnih stijena gnajsa, granita i drugih predtercijarnih stijena prekriven je M i Pl stijenama znatno prekriven je M i Pl stijenama znatno reduciranih debljina (manje od 1000 m)reduciranih debljina (manje od 1000 m)

�� Najstarija polja: Najstarija polja: Šumećani, Bunjani i KloštarŠumećani, Bunjani i Kloštar�� U 80U 80--im: im: Privlaka, Đeletovci, Ilača i TovarnikPrivlaka, Đeletovci, Ilača i Tovarnik�� UglavnomUglavnom nasljedne strukturenasljedne strukture

1616

Podjela ležišta po Podjela ležišta po tektogenezitektogenezi i smještaju (2)i smještaju (2)

II.II. Normalno i reverzno Normalno i reverzno rasjednuterasjednuteasimetrične asimetrične brahiantiklinalebrahiantiklinale

1)1) Uz rubne depresijske rasjede (miocenski i Uz rubne depresijske rasjede (miocenski i pliocenskipliocenski slojevi deblji od 1500m) s reverznim slojevi deblji od 1500m) s reverznim rasjedima su rasjedima su Dugo Selo i Lipovljani (Savska d.), Dugo Selo i Lipovljani (Savska d.), Jagnjedovac..Jagnjedovac... (Dravska d.). (Dravska d.)

2)2) Nizovi dublje smještenih antiklinala povezanih Nizovi dublje smještenih antiklinala povezanih strukturnim sedlima i terasama: strukturnim sedlima i terasama: Kloštar Ivanić, Kloštar Ivanić, IvanićIvanić--grad, Žutica, grad, Žutica, Okoli..Okoli.... (Savska d.)(Savska d.)

3)3) Relativno najdublje smještene strukture u Relativno najdublje smještene strukture u središnjim dijelovima depresija (panonski i središnjim dijelovima depresija (panonski i pliocenskipliocenski slojevi više od 2000m): slojevi više od 2000m): StružecStružec (Savska (Savska d.), d.), BeničanciBeničanci (Dravska d.), (Dravska d.), BokšićBokšić (Dravska d.)(Dravska d.)

9

1717

Podjela ležišta po Podjela ležišta po tektogenezitektogenezi i smještaju (3)i smještaju (3)

III.III. Zamke stvorene utiskivanjem silova i Zamke stvorene utiskivanjem silova i probojima mlađih probojima mlađih magmatitamagmatita

�� U Dravskoj depresiji: U Dravskoj depresiji: PepelanaPepelana,, CabunaCabuna, Crnac, , Crnac, Bizovac..Bizovac... .

�� U blizini velikih rasjeda U blizini velikih rasjeda –– složena građasložena građa�� Miocenski bazalt i Miocenski bazalt i andezitandezit sličan je onom koji se na sličan je onom koji se na

površini nalazi u blizini površini nalazi u blizini VoćinaVoćina�� Bazaltni Bazaltni silovisilovi mogu biti 10mogu biti 10--100 m debeli, a ispod se 100 m debeli, a ispod se

nalaze donji dijelovi miocenskih naslaganalaze donji dijelovi miocenskih naslaga�� Višekratni Višekratni vulkanizamvulkanizam –– donji, srednji i gornji donji, srednji i gornji andezitskiandezitski

tufovitufovi su poznati u PBSsu poznati u PBSNadopune (1990)Nadopune (1990) –– najdublje istražene diferencijalne najdublje istražene diferencijalne

strukture u Dravskoj d. (strukture u Dravskoj d. (MolveMolve, , KalinovacKalinovac, Stari , Stari GradacGradac) i potencijalne solne strukture u podmorju ) i potencijalne solne strukture u podmorju Jadrana.Jadrana.

1818

Proizvodnja i perspektiveProizvodnja i perspektive

Preko ½ primarne energije u HrvatskojPreko ½ primarne energije u Hrvatskoj�� 40% potreba za naftom i kondenzatom40% potreba za naftom i kondenzatom�� 75% potreba za plinom75% potreba za plinom�� Primjena tercijarnih metoda crpljenjaPrimjena tercijarnih metoda crpljenja�� Orijentacija na istraživanje u inozemstvu Orijentacija na istraživanje u inozemstvu

nakon 1996.nakon 1996.

Proizvodnja Proizvodnja �� 1945. 1945. –– 26.450 t26.450 t�� 1954 1954 –– 172.000 t 172.000 t ..... stalni porast do 1979.. stalni porast do 1979.�� 1987. 1987. –– 3,14 3,14 milmil. t nafte + 2,. t nafte + 2,22 mlrdmlrd. m. m33 plinaplina�� 1992. 1992. –– 1,9 1,9 milmil. t nafte + 1,8 . t nafte + 1,8 mlrdmlrd. m. m33 plinaplina�� 1997. 1997. –– 1,6 1,6 milmil. t nafte + 1,7 . t nafte + 1,7 mlrdmlrd. m. m33 plinaplina

10

1919

2020

11

2121

Kumulativna proizvodnjaKumulativna proizvodnja 2001200190 90 milmil. t nafte + 30 . t nafte + 30 mlrdmlrd. m. m33 plinaplina(iz 33 naftna i 17 plinskih polja)(iz 33 naftna i 17 plinskih polja)

8 najvećih polja 8 najvećih polja (83% pridobivih rezervi) (83% pridobivih rezervi) �� StružecStružec ... iscrpak 39%... iscrpak 39%�� Beni čanciBeni čanci�� ŽuticaŽutica ... iscrpak 31%... iscrpak 31%�� Ivanić Ivanić ... iscrpak 31%... iscrpak 31%�� ŠandrovacŠandrovac

�� MolveMolve�� KalinovacKalinovac�� BokšićBokšić

Prosječni iscrpak Prosječni iscrpak –– 29%29%(metode za povećanje iscrpka)(metode za povećanje iscrpka)�� SekundarneSekundarne

na 10 polja = 30 m. t. n.na 10 polja = 30 m. t. n.�� Tercijarne se ispitujuTercijarne se ispituju

npr. utiskivanje COnpr. utiskivanje CO22

�� Horizontalne bušotineHorizontalne bušotine

Troškovi 1996. Troškovi 1996. –– 7,4 $/bbl.7,4 $/bbl.kasnije kasnije –– 5,8 $/bbl.5,8 $/bbl.

2222

0

2000400060008000

1000012000140001600018000

20000

Stru

žec

Beničan

ci

Žutic

aIva

nić

Šand ro

vac

Kloštar

L ipo vlj

ani

Jam

arica

Đel

etov

ci

Dugo Sel

o

Bilo

gora

11 najvećih naftnih polja po ukupnoj proizvodnji do 1998 (u 103 m3)

12

2323

11 najvećih plinskih polja po ukupnoj proizvodnji do 1998 (u 109 m3)

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Mol

ve

Kalino va

c

Bokšić

Okoli

Žutic

a

Legr

ad

Sta ri

Grada

c

Velik

i Oto

k

Ob rado

vci

Vezišće

Lipov

ljani

Rezerve i proizvodnja PBRezerve i proizvodnja PB((VelićVelić et al., 2012, et al., 2012, GeologiaGeologia CroaticaCroatica 65/1)65/1)

Ugljikovodici u ležištuUgljikovodici u ležištu((OHIP OHIP –– Original Original HydrocarbonsHydrocarbons inin PlacePlace ))

nafta 112 x 10nafta 112 x 1066 mm33

kondenzat 9,5 x 10kondenzat 9,5 x 1066 mm33

plin 93 x 10plin 93 x 1099 mm3 3

Kumulativna proizvodnja Kumulativna proizvodnja prema podacima prema podacima iskazanim do 2005.iskazanim do 2005.

nafta 104 x 10nafta 104 x 1066 mm33

kondenzat 6,93 x 10kondenzat 6,93 x 1066 mm33

plin 64,92 x 10plin 64,92 x 1099 mm3 3

2424