16 BROJ 17/ 1027 • 1. septemBaR 2014.Preporod

Inicijative

U sjeni izuzetno teškog stanja i kušnji kroz koje prolazi musli-manski svijet, Rija-

set za vjerska pitanja u tur-skoj uputio je 18. juna 2014. godine proglas pravilnog ra-zumijevanja. proglas je naišao na afirmativan prijem i široku podršku diljem muslimansko-ga svijeta.

Na osnovu snažnih zahtje-va islamskih institucija i orga-nizacija, mislilaca i narodnih prvaka, Rijaset za vjerska pita-nja Republike turske organizi-rao je, poslije, od 17. do 19. ju-la 2014. godine u Istanbulu Fo-rum „Inicijativa mira i umje-renosti muslimanske uleme u svijetu i njeno pravilno shva-tanje“. Na Forumu je sudje-lovalo više od stotinu pede-set alima različite mezhebske i misaone provenijencije iz ra-zličitih dijelova svijeta, među kojima i reisu-l-ulema Huse-in ef. Kavazović te njegov za-mjenik.

U danima održavanja Fo-ruma ubijeno je mnogo žena, djece i nevinih ljudi, kao po-sljedica izraelskih, prvo, zrač-nih napada, a kasnije, za vrije-me održavanja Foruma, i ko-pnene agresiju na Gazzu. Do-nesena je Inicijativa mira i umjerenosti muslimanske ule-me u svijetu i njeno pravilno shvatanje, te oštro osuđeno nasilje i brutalno ubijanje civi-la u Gazzi. Ovi pokolji se kva-lificiraju kao državni teror, pa Forum poziva sve organizacije u svijetu, bez obzira na njiho-vu vjersku pripadnost, da za-uzmu stav protiv ovoga držav-nog terora i obavještava sav muslimanski svijet da je njiho-va podrška svojoj obespravlje-noj braći prema vjeri u palesti-ni vjerska obaveza.

Na kraju trećeg dana rada, ocjena stanja i razmatranja, Forum je jednodušno usvojio proglas kojim namjerava alar-mirati svjetsku javnost o to-me šta se sve čini u musliman-skom svijetu i u tom smislu javnost obavještava o sljede-ćem:1. suze, bol, nemiri, su-kobi i nasilje u siriji, Iraku (Da-mask i Bagdad) i u mnogim dru-gim drevnim muslimanskim gra-dovima jest ono što duboko u sr-ce pogađa svakog muslimana. aktuelni događaji u novije vri-jeme govore o neprestanom sla-bljenju poštivanja i pridržavanja islamskih civilizacijskih vrijed-nosti i ukazuju na potrebu musli-manskog svijeta da ulaže zajed-ničke napore kako bi te civiliza-cijske vrijedosti bile ponovo oživ-ljene. te civilizacijske vrijedno-sti su, u društvima u kojima su poštovane, garantirale osnovna ljudska prava bez obzira na vjer-ske i doktrinarne razlike i, sve do-

nedavno, omogućila kontinuitet trajanja tih vrijednosti. Jer, prema islamskom učenju, svi su ljudi ademovi, a. s., potomci i svi ima-ju ista prirodna prava i ne mo-že ih se diskriminirati po osno-vu boje kože, spola, jezika, pori-jekla i tome slično. Raznovrsnost ljudske vrste, te ljudska raznovr-snost s obziroma na plemenske (etničke, nacionalne) razlike, na razlike u boji kože, jezičke razli-ke prirodna su stvar i to je jedan od allahovih znakova da se me-đusobno upoznaju, solidariziraju i natječu u činjenju dobrih dijela. Korištenje ovih razlika kao razlo-ga za uzdizanje jednih nad drugi-ma šerijatski, etički i ljudski je ne-dopustivo. 2. svi vjernici su, zaista, braća i nema tog izgovora kojim bi međusobno nanošenje štete vjernika vjernicima bilo legalizi-rano, niti postoji neki politički, doktrinarni ili etnički argument kojim bi se to nanošenje šte-te smatralo legitimnim. Nije do-zvoljeno nijednoj: političkoj, re-ligijskoj, kulturnoj ili društvenoj strukturi da čini nešto što naruša-va jedinstvo među braćom musli-manima. Islamski identitet je naj-veći oblik pripadnosti muslima-na. taj identitet nadilazi sveuku-pnot sporednih, političkih, druš-tvenih ili mezhebskih identite-ta. Nema razmišljanja o prednosti bilo kojega drugog identiteta ili nekoj većoj pripadnosti. mezhe-bska pripadnost i njene različite forme i oblici se smatraju drugo-razrednim i ni jedna od njih ne-ma prednost nad (širim) islam-skim identitetom s obzirom da se mezhebska pripadnost i mezhe-bske forme i oblici i tome slično smatraju sporednim pripadnosti-ma i nemaju prednost nad islam-skim identitetom.3. Vjera islam dolazi da osigura: spokoj, mir, sigurnost i sreću, kako na Dunjaluku tako i na ahiretu. Intencija islama je iz-gradnja takvog društva koje će bi-ti zasnovano na moralnim vrijed-nostima i koje će raditi na očuva-nju tih vrijednosti. Cilj pravnih škola i akaidskih pravaca, koji su nastali u određenim historijskim fazama, jest da se shvati suština autentičnih islamskih vrijednosti, te da ih se revitalizira u svakom vremenu i prostoru. mezhebsko učenje se ne može koristiti da bu-de alibi za opstrukciju ovih cilje-va islama, niti za njihovo isključi-vanje iz života. 4. Islam, principijelno, odbacuje: zlobu, mržnju i nepri-jateljstvo i, pod svim okolnosti-ma, daje prioritet: istini, pravima, pravednosti i miru. Islam ne pri-hvata nezakonitu i neosnovanu upotrebu sile. 5. treba se oslobotiti koncepata hegemonije i domina-cije temeljenih na zulumu, kolo-nizaciji, okupaciji, ratu, represi-ji, interesu, piratsvu, upotrebi sile i oružja; treba prihvatiti one vri-jednosti koje su utemeljene na: pravdi, solidarnosti, nezavisno-sti, miru, prijateljstvu, mudrosti,

pravima, etici i na višim, temelj-nim vrijednostima.6. Glavni uzrok aktuel-nih sukoba u drevnim musliman-skim središtima u siriji i Iraku ni-je religija, niti mezheb, već sil-na želja da se, kroz upotrebu ne-jednakosti i instrumentalizaciju razlika postane moćnim i pose-gne za pustom zaradom. struk-ture koje se uspostavljaju na ubi-janju žrtava među bespomoćnim ljudima, ženama, djeci i starcima i na progonu ljudi i njihovom iz-gonu iz rodnog kraja zbog intere-sa, nastalih sukoba... takve struk-ture nisu u skladu i harmoniji sa vjerom. 7. Izazivanje anarhije i nereda u društvu, kolektivna ubi-stva ljudi, miniranje džamija i či-njenja masakra definira se i ime-nuje kao čin terorizma. terori-zam se ne može prihvatiti za jed-nu od metoda borbe i pravednog rata. Vjerski i sektaški ratovi nisu dio tradicije niti kulture islama, nego nam vjera islam naređuje da budemo merhametli prema svim stvorenjima na zemlji, čak pre-ma biljnom i životinjskog svijetu sa kojima se treba s ljubavlju op-hoditi. pravedna borba (džihad) ima za cilj borbu za ljudska pra-va i sprječavanje kršenja Šerija-ta i njegovih ciljeva. pod praved-nom borbom (džihadom) ne misli se na terorizam, divljanje ili na-sumične likvidacije, već je to ri-ječ koja znači borbu i ulaganje na-pora kojima se omogućava nasta-vak života.8. Nijedna organizacija ili formacija koja nema pravni lega-litet nema pravo na samoinicija-tivno proglašavanje rata protiv neke političke, državne ili druš-tvene strukture. Nijedan musli-man ne smije gajiti netrpeljivost prema sljedbenicima nekog druk-čijeg mišljenja, sistema vrijedno-sti, vjerovanja, niti zbog toga tre-ba mrziti. svaki čovjek ima pra-vo na život u skladu sa tradicijom svoga mezheba ili svoje doktrine

sve dok javno ne uznegira i poč-ne poricati ono što prava vjera brani ili zapovijeda. 9. Fikhske i teološke for-me koje su se pojavile tokom hi-storije islama su, u stvari, ško-le mišljenja, misaoni pravci i sva-ka od tih formi je nastala u ka-rakterističnim okolnostima. ali, te okolnosti i uvjeti ne mogu be-skonačno trajati. Nepoželjno je da nam se ponovo događaju ista ona razilaženja, podjele i nape-tosti koja su se pojavila tokom hi-storije pod sasvim specifičnim okolnostima ili da nas te podjele u kontinuitetu prate.10. Nijedna konfesija, re-ligijsko učenje, doktrinarna ili mezhebska sljedba ne može se izdavati za apsolutnu istinu, ni-ti ima pravo anateme ili da za ne-vjernika proglašava različita vje-rovanja, mišljenja, ideje, misli i da smatra kako su dotični sljed-benici otpadnici od islama, te ih se na osnovu toga ne može negi-rati, niti im oduzeti pravo na ži-vot, a da se pritom nigdje ne po-ziva na izvore islama, ili da to do sada nije tretirano nijednom iz-datom fetvom.11. Odgovornost koju da-našnja ulema ima ogleda se u iz-gradnji etike i prava zajedničkog života. Umjesto izdavanja fetvi koje razbijaju i cijepaju jedinstvo tkiva muslimanskih društava, ta ulema postojeće fikhske razli-ke u muslimanskom svijetu tre-ba razumijevati kao milost i bo-gatstvo. Govor koji ne zaustavlja mezhebske sukobe i prolijevanje krvi danas ništa ne vrijedi, kao što ništa ne vrijede ni fetve koji-ma se prolijeva krv. te fetve, koje nemaju nikakvo vjersko uteme-ljenje i koje se kose sa suštinom i osnovnim postulatima islama, treba u potpunosti odaciti. 12. suština islama se ogle-da u tome da se: zaštiti vjera sva-kog ljudskog bića (insana), nje-gov život i potomstvo, njego-

va sloboda uvjerenja i mišljenja, njegova imovina, zatim njegovo ljudsko dostojanstvo i čast. Ono-me koji se deklarira kao musli-man, niko nema pravo to pori-cati i tu njegovu deklaraciju pro-glašavati ništavnom. Isto tako, ni jedna osoba ili grupa nema pra-vo da, nekom ko se prema Kibli okreće, kaže da je izašao iz vjere islama. Nedopustivo je po Vjero-zakonu (Šerijatu) anatemisanje muslimana. Kolektivna savjest muslimana to nipošto ne smije dozvoliti. Zdrav um i ispravan ra-zum muslimanskih društava da-nas neće dozvoliti prihvatanje takvih koncepata diljem musli-manskoga geografskog prostora, kao što to nisu svojevremeno do-zvoljavali ni kroz svoju historiju. 13. sljedbenici različi-tih vjerskih tradicija, koje su već 1400 godina nastavile trajati ši-rom muslimanskog geografskog prostora, autentični su, prirod-ni vlasnici tih prostora. akaid-ska središta (doktrinarni centri) različitih religija, čije je postoja-nje i zajednički život u sigurnosti, omogućavala je islamska civiliza-cija sve do današnjih dana i da-nas ih štite i opstanak garantira-ju muslimani. Niko nema pravo, bio on pojedinac, država, druš-tvo, rod ili zajednica, da ugroža-va ničiju ličnu i imovinsku sigur-nost ili da ga protjera sa njegove rodne grude, bio on neki pojedi-nac ili grupa samo zbog njegove vjere, uvjerenja ili stavova. prava svih drukčijih religijskih ili dok-trinarnih pripadnika su zaštićena u kontekstu ljudskih prava i slo-boda na čijem čelu su ljudska od rođenja prirodno stečena prava. sva obredoslovna mjesta i lokaci-je drugih vjera su, bez ikakve dis-kriminacije, zaštićena, tako da ni u kojoj mjeri nije dopušteno nji-hovo oštećenje ili rušenje.14. pitanje palestinskog problema je nastalo kao rezultat političkih događaja koju su se od-

Više od stotinu pedeset alima iz islamskoga svijeta uputilo Proglas o potrebi mira i umjerenosti u svijetu

Istanbul: Forum Inicijativa mira i umjerenosti muslimanske uleme u svijetu i njeno pravilno shvatanje

Ulema jedinstvena u osudi nasilja i anarhije

17 BROJ 17/ 1027 • 1. septemBaR 2014. Preporod

vijali u jednom momentu deba-lansa snaga na svjetskoj politič-koj sceni uopće, a posebno turbu-lencija na Bliskom istoku tokom posljednjih šezdeset godina. to je zajednički problem svih mu-slimana i njeno adekvatno i pra-vično nerješavanje na međuna-rodnom planu je sasvim prirodno dovelo do formiranja ambijenta koji pogoduje radikalizaciji vjer-skog diskursa i vjerskih pokre-ta u brojnim muslimanskim dr-žavama. Zanemarivanje ljudskih prava koja se tiču prava nevinog palestinskog naroda i agresorski stav koji ne priznaje nikakva pra-va, zatim masakri, pokolji... sve to duboko ranjava srca muslima-na, tako da te rane ne mogu za-rasti. Nemoguće je prihvatiti izra-elsku vojno-političku strategiju ubijanja koja ima za cilj da zatre muslimanski identitet u Gazzi i palestini pod vrlo različitim ra-znim izlikama i izgovorima. Ni-je moguće držati podijeljenim ni-ti odvojenom Gazzu od palestine, el-Qudsa i džamije el-aksa, već region palestine treba da živi mi-roljubivu i pravednu tranziciju u sasvim miroljubivu sredinu. Jer, u suprotnom, raspršit će se nada da će na Bliskom istoku zavlada-ti sreća i mir.15. U sjeni napetosti u me-đunarodnim odnosima nasta-lim uslijed raznih nesporazuma izazvanih različitim historijskim okolnostima u nekim dijelovima svijeta, pogotovo u onima u koji-ma su muslimani manjina, koristi se izgovor navodne borbe protiv određenih naoružanih skupina koje su se pojavile. U posljednje vrijeme vrše se masovni pokolji i kolektivni progoni čitavih popu-lacija muslimanskog stanovniš-tva. Dok svjetsko javno mnijenje nastavlja ignorirati takva doga-đanja, a posebno ona u mijanma-ru, somaliji i u Centralnoj africi, svako zastrašivanje islamom i vr-šenje propagande da je islam po-stao prijetanja, te poziv na mr-žnju prema islamu, kao i inicijati-ve i akcije koje imaju za cilj vrše-nje genocida nad muslimanima, smatra se zločinom protiv čovječ-nosti. Naša odgovornost je ukazi-vati na sve to, upozoravati i raditi na izgradnji svijesti i senzibilnosti na ta pitanja prije negoli svjetsko javno mnijenje uđe u još žešće i surovije sukobe.16. Korjenite političke pro-mjene koje se događaju u nekim muslimanskim državama treba-lo bi da donesu mir, blagostanje i kolektivnu sreću u okviru isti-ne, prava i pravičnosti. praksa ko-ja je daleko od društvene pravde, te marginalizacija i isključivanje koje se provodi protiv određenih grupa, sljedbi i vjerskih učenja, zatim praksa progona i ugnjeta-vanja zbog određenoga politič-kog uvjerenja i djelovanja, a koja ima za cilj da se po svaku cijenu zadrži vlast u tim multietničkim, multikonfesionalnim društvima

neće ostvariti društvenu stabil-nost, niti zadobiti povjerenje na-roda. Zbog toga je veoma bitno da tekući događaji i različite odlu-ke koje se donose budu u skladu sa principima legaliteta i zakoni-tosti, i to posebno u egiptu, kako u budućnosti ne bi imao nerede zbog teškog i bolnog stanja u egi-patskom društvu.17. Niko nema pravo na monopol, ismijavanje, omalova-žavanje, ponižavanje neke dru-ge vjerske i različite religijske ili mezhebske forme vjerovanja i praktičnog djelovanja. Isto tako je nedopustivo da se omalovaža-va islam i njegovi velikani, prije svega se misli na neka omalova-žavanja onih najodabranijih me-đu ashabima i plemenitim člano-vima poslanikove porodice, ni-ti poigravanja sa vrijednotima koje čine autoritete u različitim mezhebima i vjerskim pravcima.18. Nikako nije dozvolje-no omalovažavanje i skrnavlje-nje džamija, bogomolja i vjerskih objekata, kao ni kulturne baštine i historijskih spomenika koji ima-ju posebnu simboličku vrijednost u pojedinim muslimanskim ze-mljama, niti je dozvoljeno njiho-vo napadanje ili rušenje.19. treba primijetiti da je edukacija (odgoj, obrazovanje) problem koji leži u osnovi razli-čitih uvjerenja, koncepata i formi koje danas izazivaju sukobe. mu-slimanska društva moraju pribje-ći ozbiljnoj i utemeljenoj samo-kritici na svim nivoima i u različi-tim poljima društva i kulture, pri-je svega edukacije. mi kod sebe moramo otkriti skrivana mjesta i izvore negativnih pojava, prije svega naše nedostatke i nesavr-šenosti prije nego za to budemo tražili krivicu u vanjskim faktori-ma. treba preduzeti neophodne korake potrebne za uspješno po-dizanje novih generacija koje će, pored toga što će biti biti svjesne tradicionalnih vrijednosti islama, biti sposobne prihvatati i činjeni-ce današnjih vremena, generacija koje integralno prihvataju islam u svoj njegovoj punini i na toj osno-vi ga tumače. treba reformirati i osavremeniti sve sisteme, plano-ve i programe obrazovnih institu-cija, a posebno one koje nude vi-soko teološko obrazovanje. tre-ba osigurati da se buduće genera-cije odgajaju u duhu islama ute-meljenog na pluralizmu koji pri-hvata misije milosrđa i mudrosti, a ne diskriminacije i isključivanja onoga što je drukčije. 20. Unutarnji sukobi u mu-slimanskom svijetu i eventual-ni problemi nastali -kao posljedi-ca političkih sukoba na Bliskom istoku, u aziji i africi, te islamo-fobija na Zapadu, prije svega u evropi, te mišljenje i stavovi koji se zauzimaju na toj osnovi sve to skupa utječe na mir, prosperitet i slobodu u svijetu. Zbog toga, pri-je svega, valja prihvatati one na-pore i rješenja koji se temelje na

okončanju sukoba, a ne na nji-hovim izazivanjima i produblji-vanjima.21. Formirana je stalna Kontakt grupa pri Istanbulskoj deklaraciji ili inicijativi pravil-nog shvatanja. Nju čini ekipa od deset osoba: sedam članova i tri pomoćnika koja ima zadatak da izlazi sa potrebnim inicijativama i koja djeluje u skladu sa zaključci-ma i odlukama „Inicijative mira i umjerenosti muslimanske uleme u svijetu i njeno pravilno razumi-jevanje“.22. treba pod hitno obu-staviti sukob civilizacija unutar muslimanskog kruga i geograf-skog prostora, te uspostaviti sta-nje mira. svi vjerski poglavari i oni koji su odgovorni za pitanja religije treba da promoviraju i šire stanje i kulturu mira i da je tran-sformiraju u kulturu zajedništva, miroljubive koegzistencije i da to dignu na nivo kolektivne svi-jesti. Za pitanje mira je sudbono-sna stvar to da je formirana stal-na Kontakt grupa pri Inicijativi ispravnog razumijevanja kao s ci-ljem hitnog obustavljanja posto-jećih sukoba. Njoj će podršku i pomoć pružati organizacije civil-nog društva i udruženja građa-na kao i zvaničnici širom musli-manskog svijeta. po tom pitanju mi smo sasvim ubjeđeni da će fo-rumi građana, organizacije, insti-tucije i nosioci zvaničnih funkcija izraziti svoj interes, te dati svoju podršku i pomoć koje su ovoj Ini-cijativi neophodni. 23. Komisija za kontakte pri Inicijativi mira i umjerenosti muslimanske uleme u svijetu i njeno pravilno razumijevanje će održavati kontakte sa vladama, parlamentima, te državnim insti-tucijama, te sa kredibilnim orga-nizacijama i utjecajnim javnim ličnostima, naučnom i akadem-skom zajednicom kako bi pomo-gli u formiranju javnog mnijenja. Ova komisija će pripremati dopi-se nadležnim faktorima i kompe-tentnim organizacijama da trajno osiguraju stanje mira. ta komi-sija će u muslimanskom svijetu kontaktirati organizacije i udru-ženja koja su aktivna i djeluju na nivou pojedinih država i na me-đunarodnom nivou da osigura-ju podršku, participaciju, učešće i pomoć stalnoj komisiji formira-noj pri Inicijativi mira i umjereno-sti muslimanske uleme u svijetu i njeno pravilno razumijevanje.24. stalna komisija for-mirana pri ovoj Inicijativi mira i umjerenosti radit će na obustav-ljanju svih sukoba, i to u kontek-stu čistog vjerskog osjećanja, bez ikakvog potpadanja pod utjecaj politike. Jedino će osjećaji islam-skoga bratstva i muslimanskoga jedinstva imati prioritet u nje-nom radu i djelovanju.

Sa arapSkoga preVeo IbrahIM ahMetagIć

Sveč anosti otvara-nja Generalne skup-štine prisustvovali su: dr. emrullah Iš-

leri, izaslanik turskog pred-sjednika Redžepa tajiba er-dogana, turski reis-ulema prof. dr. mehmet Gormez i drugi visoki turski zvanič-nici. Na Generalnoj skupšti-ni su održani i izbori, na ko-jima se bira predsjednik Uni-je, njegova tri zamjenika i Vi-jeće povjerenika (Medžlis el-umena). Jednoglasnom od-lukom svih članova skupšti-ne potvrđen je još jedan če-tverogodišnji mandat šejhu dr. Jusufu el-Karadaviju na funkciju predsjednika Uni-je, a za potpredsjednike su izabrani: šejh ahmed el-Ha-lili (Oman), prof. dr. ahmed er-Rejsuni (maroko) i dr. ab-dul-Hadi (malezija). U Vijeće povjerenika je izabran i dr. safvet Halilović, profesor na IpF-u u Zenici, koji je tim po-vodom, za čitaoce Preporoda dao sljedeći izjavu:

“Hvala dragom allahu, po-novo sam izabran u Vijeće povjerenika Unije. to je ve-lika čast ali i odgovornost. Unija je osnovana prije deset godina i ove godine obilježa-va deset godina postojanja. Na Generalnoj skupštini, ko-ja je najviši organ Unije i koja se sastaje svake četiri godi-ne, održavaju se izbori. taj-nim glasanjem se bira tride-

set članova Vijeća. Niko ne može sam sebe kandidova-ti već treba imati nominaciju najmanje deset stalnih čla-nova Unije. Ovaj put je kan-didovano preko sedamdeset ljudi. Nakon njihovog kra-ćeg predstavljanja uslijedi-lo je tajno glasanje, i ja sam, hvala allahu, izabran među tideset članova Vijeća koji su dobili mandat od četiri godi-ne. smatram da je postojanje asocijacije kao što je svjet-ska unija muslimanske ule-me značajno iz više razloga, od kojih bih izdvojio sljede-će:

prvo: muslimani današnji-ce su suočeni s velikim pro-blemima i teškim izazovima. Unija radi na usaglašavanju različitih fikhskih učenja i pravaca, nastojeći da obje-dini stavove učenjaka koji se tiču najvažnijih pitanja mu-slimana današnjice, kako bi se s izazovima, ali i opasno-stima modernog doba, za-jednički suočavali.

Drugo što želim istaći je idejni okvir na kojem je kon-stituisana Unija. Osoba koja je godinama radila na osmi-šljavanju projekta Unije je istaknuti alim šejh Jusuf el-Karadavi koji je, inače, po-znat kao zagovornik sred-njeg ili umjerenog pravca u tumačenju islama i njegovih propisa. “

U Istanbulu je, od 20. do 22 augusta ove godine, održana Četvrta generalna skupština Svjetske unije islamskih učenjaka (El-Ittihad el-’alemi li ‘ulema el-muslimin / International Union for Muslim Scholars / IUMS)

Generalna skupština Svjetske unije islamskih učenjaka

U VIJEĆE POVJERENIKA UNIJE IZABRAN DR. HAFIZ SAFVET HALILOVIĆ

Dio učesnika generalne skupštine