Investirajte u ISTOK - kiesa.rks-gov.netkiesa.rks-gov.net/desk/inc/media/24C2FCDD-ED23-4D84-808D-9941C3… · Uvodna reč Gradonačelnika. 5 Kosovo ... svojine, opština ima pravo

  • Upload
    lamdieu

  • View
    220

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

  • MUNICIPALITYOF SUHAREK

    SUVAREKA

    Investirajte uISTOK

    SKUPTINAOPTINE

    ISTOK

  • 2

    Za ostale detalje kontakata, posetite nas na: Web: http://kk.rks-gov.net/Istog

    Raspored i dizajn:www.rrota.com

    Slika:Optina Istok

    ISTOKInvestirajte u

  • 3SERBIA

    MONTENEGRO

    ALBANIA

    MACEDONIA

    SERBIA

    ONTENEGRO

    ALBANIA

    MACEDONIA

    SuharekSuva Reka

    Prizren/Prizren

    Ferizaj/Uroevac

    Prishtin/Pritina

    Mitrovic/Mitrovica

    Istog/Istok

    Gjilan/Gnjilane

  • 4

    U optini Istok je obavljeno mnogo poslova, ali je ostalo mnogo drugih aktivnosti koje treba uiniti. Ja, zajedno sa mojim saradnicima i svim ljudima dobre volje, bez obzira na nacionalnu pripadnost, politika i verska uverenja, sam spreman da radimo zajedno na jednom cilju, kako bi uinili optinu Istok jo boljom i jo perspektivnijom to se tie lokalnog privrednog razvoja.

    Ja sam duboko ubeen u podrku i pomo graana, kako bi se postigao na i va zajedniki cilj i elimo da graanin nae optine bude zadovoljan uslugama koje emo mi obezbediti za vau to je bolju dobrobit.

    U toku je izrada optinske razvojne strategije koja garantuje veoma dobru budunost, kvalitetne usluge u svim oblastima za koje

    smatramo da su od vitalne vanosti za nae graane i predstavlja dobar kompas za orijentisanje graana u smeru stvaranja radnih mesta, preduzea i razvoja uopteno.

    Biemo uspeni uz podrku graana.

    Stoga, koraajmo zajedno u susret novim uspesima!

    S potovanjem,G. Haki Rugova

    Gradonaelnik Optine Istok

    Uvodna re Gradonaelnika

  • 5

    Kosovo Jugoistona Evropa, srce Balkana, vremenska zona GMT+1.

    Geostrateki poloaj na raskrsnici evropskih koridora 7 i 10 glavna veza izmeu Evrope i Azije.

    lanica Sporazuma centralne Evrope o slobodnoj trgovini (CEFTA).

    Granii se sa etiri drave: Albanijom, Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom.

    Teritorija: 10.887 km2 okruena brdima i podeljena u dve podkat-egorije iste veliine, stanovnitva i reljefa.

    Umerena kontinentalna klima sa prosenim temperaturama u januaru - 5C i u junu 24C sa povoljnim padavinama.

    Kosovo ima najpovoljnije uslove za poslovanje u regionu. Na osnovu indikatora Izvetaja o poslovanju Svetske Banke, Vlada Kosova je preduzela osnovne inicijative za reformu i poboljanje ambijenta za poslovanje, konkretnije Vlada je:

    Eliminisala dozvole za rad;

    Smanjila neophodnu dokumentaciju za izvoz uvoz;

    Eliminisala taksu za registraciju za sva preduzea;

    Eliminisala zahtev za deponovanje osnivakog kapitala za preduzea sa ogranienom odgovornou;

    Poveala zatitu za investitore

    Opti podaci

  • 6

    Istok se nalazi na severoistoku Kosova i severnom delu Dukaina. Povrina Istoka je 453.84 km2. Na istoku se granii sa optinom Srbicom, na jugu sa Klinom, na jugozapadu i zapadu sa optinom Pe, na severu sa Crnom Gorom i Srbijom dok se na severoistoku se granii sa optinom Zubin Potok.

    Istok se nalazi u blizini Mokna planina nadmorske visine do 2155 m. Prosena temperatura tokom godine je otprilike 10.7 C. Najtopliji mesec je jul sa prosenom temperaturom od 27 C, dok je najhladniji mesec januar sa prosenom temperaturom - 10 C. Na kretanje vazduha u znaajnoj meri utie reljef i zbog tog razloga brzina vetra ponekad dostie do 120 km/h.

    Istok se vee sa glavnim putevima u nekoliko smerova: Pe, Mitrovica, Pritina. Svoj razvoj zasniva na ljudskim i prirodnim resursima, tradiciju stanovnika ovih predela i zahtevima trine privrede.

    StanovnitvoNa osnovu popisa na kraju 2011. Istok ima 39.289 stanovnika, veinom albanske nacionalnosti, 1650 bonjake nacionalnosti,

    2260 egipanske i romske nacionalnosti dok otprilike 800 su srpske nacionalnosti.

    Ovi stanovnici ive u gradu Istoku i 51 okolnih sela.

    Profi l Optine

  • 7

    Lokalna vlast u optini Istok se sastoji od dva organa: skuptine optine (zakonodavni organ), istovremeno i najvia institucija lokalne vlasti, koja se sastoji od plenarnih i stalnih odbora, i optina, izvrni organ, koji se sastoji od kancelarije gradonaelnika, direktora optinskih uprava i slubenika.

    Gradonaelnik je najvii izvrni organ u optini i bira se direktno glasovima graana na etvorogodinji mandat, to znai da se optinski izbori organizuju svake etiri godine prema izbornom zakonodavstvu.

    Sadanji gradonaelnik Istoka je g. Haki RUGOVA.

    Skuptina optine se sastoji od 2dvadeset odbornika. Optinska administracija se sastoji od devet uprava.

    Upravljanje optinskim budetom je uravnoteeno i proporcionalno podeljeno upravama na osnovu optinskih razvojnih planova.

    Revizijom zakona za davanje na korienje optinske nepokretne svojine, optina ima pravo da izdaje imovinu koju poseduje u cilju stimulisanja privrednog razvoja. U ovom smislu, optina je identifi kovala 1540 parcela u optinskom vlasnitvu koje ine 12,7% opte teritorije, koje moe dati na korienje na rok do 99 godina. Saglasno ovim mogunostima, proces izdavanja optinske imovine je uproen u velikoj meri organizovanjem aukcija. Aukcije stvaraju povoljan ambijent za privlaenje i realizaciju investicija imajui optinu kao dostojanstvenog partnera tokom celog procesa i vaih privrednih aktivnosti.

    Tokom 2013. optina Istok je dala na korienje 300 optinskih parcela za poljoprivrednike optine Istok, koji planiraju uzgajanje razliitih poljoprivrednih kultura.

    Optina Istok je jedna meu malobrojnim optinama na Kosovu koja je u potpunosti ukinula sve lokalne namete i takse za preduzea koja rade u optini Istok.

    Optinska administracija

  • 8

    Istok je grad u kojem je primetljivo veliko prisustvo voda. Povrinske, podzemne i termalne vode su prisutne ovde. Sledstveno, ovo mesto je uspelo da izgradi lekovite i rehabilitacione banje. Banje su u procesu privatizacije i jo nisu u funkciji kako bi privukle dovoljno posetilaca za te procese. Karakteristino je da se te banje nalaze pored visokih planina koje istovremeno dovode ist vazduh. Istovremeno, u privatizaciji se prepoznaje jedan uspeh u ovom gradu u oblasti ugostiteljstva, gde je privatizovan veliki ribnjak, Trofta. Ova riba, pastrmka, se uzgaja u bazenima na ovoj lokaciji i velikog je kvaliteta imajui u vidu vodu i druge sastavne elemente za brzi i kvalitetan uzgoj ove vrste ribe. Takoe, serviranje ove ribe je direktno sa ovog mesta na va tanjir u veoma dobro specijalizovanoj kuhinji za pripremu ove ribe.

    Voarstvo i sadnja Imajui u vidu da je tradicionalno poljoprivredan, sa prikladnim klimatskim uslovima, Istok ima veliki potencijal za obradu i kultivisanje u velikim razmerama tradicionalnih i preferencijalnih voki. Na primer, uzgoj jabuka koje se odlino proizvode irom geografskog podruja ove teritorije su proizvodi koji se uzgajaju u velikim koliinama i povrinama. Ovaj region moe zadovoljiti potrebe kosovskog trita a i ire, meutim imajui u vidu niske stimulativne mogunosti za uzgoj ovog

    proizvoda nemogue je postii veliku proizvodnju. Stoga su i cene voa veoma visoke na kosovskom tritu. Jedan od razloga visokih cena je taj to se voe uvozi iz susednih zemalja, zbog malog broja vonjaka kod nas. Usled navedenog uvezeno voe se poskupljuje kroz lanac prodavaca do kupca.

    Stoka Jedan od potencijala kojim e se diiti ova zemlja je uvanje i umnoavanje stoke, poevi od malih (koze i ovce) kao i debelih (govedo). One se mogu uzgajati kako za proizvodnju tako i za proizvodnju mleka i istovremeno i mesa. Veoma prikladni klimatski uslovi se mogu smatrati izuzetnim za bavljenje ovom delatnou s velikim kvalitetom. Ova aktivnost je prisutna u ovoj optini, ali ne u velikim brojevima. Na primer, pokrenute su tale za uzgoj ove stoke koje omoguavaju proizvodnju kvalitetnog mleka, koje ima garantovano trite u postojeim fabrikama u optini.

    Poljoprivreda Takoe je poznata kao jedan od glavnih stubova optine. Ljudi se u ovom regionu u velikoj meri bave poljoprivrednim aktivnostima, kako pojedinano tako i kolektivno, angaovanjem raznih domaih ljudi i preduzea. Od itarica se najvie uzgaja penica i kukuruz, koji se koriste za prehranu ivotinja za potrebe proizvodnje hrane, stoara, trgovaca itd.

    Prirodni resursi, turizam, konkurentne prednosti

  • 9

  • 10

    Agro-turizam je jedna od potencijalnih konkurentnih prednosti koja je zasnivana na razliitosti terena to daje

    znaajnu prednost agro-turizmu. Ruralan turizam, kako se

    drugaije moe nazvati agro-turizam, ima opravdanost imajuu

    i vidu planine koje se nalaze iznad korena ovog grada. Pogled

    grada Istoka nam daje retku lepotu i ulaganje u ovoj oblasti bi

    osiguralo posetu ovim planinama bogatim istim vazduhom a posebno optim zadivljujuim lepotama.

    Stimulacija razvoja ruralnog turizma bi omoguila ubrzanje reformi u oblasti uma to ohrabruje ruralni i privredni razvoj, znaajno utie na smanjenje siromatva i pribliava uspeh i ispunjavanje evropskih standarda.

  • 11

  • 12

    Na osnovu nacrta strategije za razvoj malih i srednjih preduzea u optini Istok su identifi kovani sledei sektori kao prioritetni za privlaenje ulaganja:

    Poljoprivredna proizvodnja (kao prioritet je uzgajanje plodonosnih voki i uzgajanje penice);

    Proizvodnja i punjenje vode;

    umski turizam;

    Izgradnja rehabilitacionih i zdravstvenih centara; i

    Prerada drveta.

    Mogunosti za ulaganje

  • 13

    Materijalne vrednosti kulturne batine su mnogobrojne u optini Istok. U projektu popisa kulturne batine u optini Istok, koji je obavljen u periodu novembar decembar 2002., su registrovani autohtoni arhitektonski objekti: ukupno 72 kula, vodenice kao objekti tehnologije za mlevenje itarica, koji su mnogobrojni u naoj optini, verski objekti 8 damija, 3 verske kole mejtepi i 3 pravoslavne crkve, jedan osmanlijski arhitektonski kameni most u selu Zal i 11 arheolokih nalazita.

    Kule su autohtoni arhitektonski objekti. U Istoku se mogu nai 73 od kojih su 15 trospratne, njihov gradnja ja poela u 18 v. i okonana u 20 v. Graevinski materijal je kreni kamen, koji se moe nai u zadovoljavajuim koliinama u masivu Suvih planina. U nekim kulama je kao graevinski materijal korien mermer za izgradnju arhitektonskih elemenata i dekorativnih gravura kao i za uglove kule.

    Vodenice su objekti tehnologije za mlevenje itarica. Ova delatnost ima veoma staru istoriju, od Ilira. Prva vodenica u Istoku je izgraena pri samom potentnom izvoru vode, 150 metara, 1520., koji je poznat po imenu vodenica Grijanovih, dok je uzdu reku Istok bilo sagraeno 36 vodenica.

    Kulturna batina optine

  • 14

    Damija Mehmet Akifa Arsoja je izgraena 1897., iji zidovi postoje i u dananjim danima u Suici i koja je spaljena u poslednjem ratu. Uka damija i mejtep pored nje, damija u Vrelu, Studenici, Kalianu, damija i mejtep u Tomovcima, damija u Trubuhovcu, mejtep u Zablau.

    Od pravoslavnih crkava imamo crkvu u Goriou, crkvu u Cerkolezi i crkvu u Ljubovu.

    Stari kameni most u Zalu je izgraen 1695., duine 82,45 metara, irine 4,72 metra, sa 13 lukova nosilaca, izgraen je od krenog kamena i vezan kaldrmom od kamena.

    Istok kao optina je veoma bogat i arheolokim vrednostima. Arheoloka nalazita se prostiru uzdu Suvih planina, poevi od istoka ka zapadu se mogu nai naselja takozvane Sine relikti zidina antikog grada, nakon toga u samom gradu se mogu

    pronai ostaci antike civilizacije, u Crci ilirska tuma, gigantske zidine sa lukama za vezivanje plovnih sredstava, nakon toga u Studenici paleohrianska albanska crkva iz 4-5 v. nae ere i mnogo drugih naselja. Banja (poznata kao Ilida), poznata po ilirskoj tumi grob plemikih ilirskih porodica u kojima su pronaeni ilirski lemovi od bronze, ma ilirskog kralja, oznake ali i srebrni nakit ilirske princeze.

    Arheoloka nalazita dokazuju autohtonost ovih stanovnika i smatramo da e arheoloke ekspedicije baciti vee svetlo na ovu tvrdnju i istovremeno uiniti izazovnim mestom za Podgur, kao posebno etnografsko mesto je bogato materijalnim kulturnim vrednostima, stoga mi smo sastavili kolekciju eksponata antike vrednosti, koji su prikupljeni i prikazani u domu kulture Adem Jashari u Istoku i koji se mogu videti svakodnevno.

  • 15

  • Ova publikacija je fi nansirana od strane Agencije Sjedinjenih Drava za meunarodni razvoj (USAID), Program Inicijativa za demokratske i efektivne optine na Kosovu.

    Stavovi izraeni u ovoj publikaciji ne izraavaju nuno stavove Agencije Sjedinjenih Drava za meunarodni razvoj ili Vlade Sjedinjenih Drava.

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice