Invazivne vrste u Međimurju

Crvenouha kornjačaAmbrozija

Sunčanica

Bodljasta tikvica

Prema IUCN-u (Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode) prvi razlog ugroženosti biološke raznolikosti je gubitak staništa, a drugi razlog su upravo invazivne vrste!

Sve unesene vrste ne postaju invazivne – Pravilo o 10%. Od 100 novih unesenih vrsta u prirodu samo njih 10 može samostalno opstati na novom području, a tek jed-na od njih može uzrokovati probleme.

Istraživanja Europske komisije procjenjuju iznos štete i troškova vezanih za invazivne vrste u Europi na preko 12 milijardi eura godišnje.

U Hrvatskoj je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) zabranjen uvoz stranih vrsta i stavljanje na tržište te njihov unos u prirodu i ekosustave u kojima one prirodno ne obitavaju.

Odlike invazivnih vrsta

Invazija bodljaste tikvice uz obalu Drave

Sunčanica (Lepomis gibbosus)

Vrlo otporna i prilagodljiva vrsta koja lako podnosi niske količine kisika i vi-soke temperature. Zbog njene ljepote uzgajali su je akvaristi koji su je zbog neznanja ispuštali u vodotoke i tako uzrokovali njeno širenje. Vrlo je agresiv-na, dugog životnog vijeka te se za razli-ku od mnogih drugih vrsta riba brine za svoje mlade.

Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)

Velika i snažna biljka koja može narasti i do 2,5 m. Zbog atraktivnog izgleda cvijeta još uvijek krasi vrtove. Slabo podnosi sušu te raste duž obala potoka i rijeka gdje po-većava vjerojatnost erozije. Sjemenke se lako šire vodenim tokom, ali i utjecajem čovjeka – transportom tla i otpada.

Neke invazivne vrste koje možemo susresti u Međimurju:

Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata)

Namjerno je unesena kao ukrasna i lje-kovita biljka u nekoliko botaničkih vr-tova. Nadalje se širila presađivanjem u ostale vrtove. Korovna je biljka na po-ljoprivrednim staništima, a i potencijal-ni prenositelj virusa mozaika krastavca. Raste uz obale rijeka i kao biljka penja-čica potpuno guši prirodnu vegetaciju te mijenja sastav staništa.

Raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha)

Školjkaš koji stvara velike probleme na vodoopskrb-nim i hidroenergetskim postrojenjima. Vrlo brzo postaje dominantna vrsta u slatkovodnim zajedni-cama. Svojim bisusnim nitima pričvrsti se na bilo koju stabilnu podlogu: betonsku obalu, cijevi, vanj-ske motore, trupove brodova. Uklanjanje predstavlja veliki financijski trošak s obzirom da se često po-strojenja moraju ugasiti tijekom fizičkog uklanjanja ovih školjkaša.

Utjecaj stranih invazivnih vrsta često se događa nepri-mjetno, ali sa štetnim učinkom za prirodu i gospodarstvo uz velike financijske štete!

Foto: Luka Hercigonja

Amorfa, čivitnjača (Amorpha fruticosa)

Unesena u Europu iz Sjeverne Amerike kao dekorativna biljka. Česta je u po-plavnim područjima, uz doline rijeka gdje stvara guste sastojine i guši mladice au-tohtonih vrsta i ugrožava obnovu poplav-nih šuma. Primjer je biljke koja s jedne strane donosi višestruke štete, a s druge se uspješno koristi kao medonosna biljka.

Signalni rak (Pacifastacus leniusculus)

Jedna od najvećih prijetnji našoj zavičaj-noj vrsti – riječnom raku, a i cijelom slat-kovodnom ekosustavu. Bržeg je rasta i s većim brojem potomaka te je vrlo agre-sivan u borbi za prostor i hranu. Osim toga, prijenosnik je račje kuge – gljivične bolesti na koju je on sam otporan.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)

Unesena nenamjernim unosom sa sje-menjem žitarica i trava za travnjake. Bilj-ka godišnje proizvede do 6000 sjemenki koje klijavost zadržavaju i više od 30 go-dina. Peludna zrnca ambrozije su jedna od najjačih poznatih alergena, a mogu putovati i do 300 km zračnim strujama.

Bagrem, gacija (Robinia pseudoacacia)

Kako proizvodi obilje nektara, cijenjena je medonosna biljka. Podrijetlom iz Sje-verne Amerike, a na teritoriju Europe je od 17. st. i mnogi je ne doživljavaju kao invazivnu vrstu. Brzo kolonizira područje i stvara guste populacije, a koristi se za pošumljavanje i kao ogrjevno drvo.

Crni somić (Ameiurus melas)

Svejed koji je pretežno aktivan noću. Voli zamućenu vodu i ne treba puno kisika. Jedan ili oba roditelja brinu o jajima, a nakon toga čuvaju mlade sve dok ne pro-plivaju ili dosegnu veličinu od 4 cm. Tako ima mnogo veću šansu za preživljava-njem od ostalih autohtonih riba.

Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti)

Javlja se na staništima pod antropoge-nim utjecajem, osobito na poljoprivred-nim površinama. Voli staništa s puno osvjetljenja. Umanjuje rast drugih bi-ljaka u svojoj blizini i može dovesti do smanjenja prinosa pojedinih kultura i do 90%. Otporan je na herbicide što pred-stavlja veliki problem prilikom uklanja-nja ove invazivne vrste.

Velika zlatnica, zlatošipka (Solidago gigantea)

Stvara velike monokulture i stvara spoje-ve koji smanjuju klijavost domaćih vrsta i tako smanjuje bioraznolikost. Zapusti li se polje, velika je vjerojatnost da će na njemu izrasti monokultura zlatnice. Cvje-ta do jeseni i služi kao ispaša pčelama.

Žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima)

Listopadno stablo do 25 m, podrijetlom iz Kine. Proizvodi nevjerojatnu količinu plodova: jedna jedinka i do 325 000 tije-kom sezone, a uspješno se razmnožava i vegetativno. Potpuno potiskuje autohto-nu vegetaciju rastom u gustim sklopovi-ma i lučenjem štetnog spoja ailantona. Nažalost, još uvijek se prakticira sadnja ove invazivne biljke, kako u vrtovima, tako i u prirodi.

Japanski dvornik (Reynoutria japonica)

Dvornici rastu u iznimno gustom i veli-kom sklopu tako da onemogućuju rast bilo kakve druge biljke, a mijenjaju i kemijski sastav tla. Snažnim i brzim ra-stom podanka oštećuju podlogu, temelje kuća i drugih građevina te razaraju na-sipe. Čak i mali ostatak podanka u tlu može izrasti u novu jedinku te se zbog toga jako teško uklanja.

Harlekinska božja ovčica (Harmonia axyridis)

Podrijetlom iz Azije, a unesena je u Eu-ropu 60-tih godina prošlog stoljeća kao biološka kontrola lisnih uši. Lako ih se može zamijetiti kako se u jesen počinju u velikim brojevima uvlačiti u prozore, zidove i ostatak kuće u potrazi za topli-jim mjestom. Najsigurniji način razliko-vanja harlekinske božje ovčice od naše zavičajne vrste je oznaka na prednjem dijelu tijela u obliku slova „W“ ili „M“.

stoga je važna prevencija, pravovremeno uočavanje i brzo djelovanje!

Što vi možete učiniti?

prijavite nalaz stranih invazivnih vrsta

naučite prepoznati najagresivnijeinvazivne vrste u vašoj okolici

ne unosite nove biljke i životinje iz drugih zemalja

ne premještajte biljke i životinje,čak ni vodu i zemlju iz jednog staništa u drugo

nikada ne puštajte kućne ljubimcei druge strane vrste u prirodu

podijelite svoje znanje s drugima

Naklada brošure realizirana u suradnji s Općinom Nedelišće u sklopu projekta “Plan zelenog djelovanja”

Crvenouha i žutouha kornjača (Trachemys scripta)

često pušteni u prirodu kada vlasnicima dosade. Oportunist je i predator te predstavlja opasnost za zavičajnu barsku kornjaču, a živi i do 40 godina. Iako je uzgoj, prodaja i puštanje ovih kornjača zakonom zabranjeno još uvijek se mogu nabaviti putem oglasnika.

Novi nalaz stranih invazivnih vrsta prijavite “Hrvatskoj agenciji za zaštitu okoliša i prirode” na www.invazivnevrste.hr ili

JU “Međimurska priroda” na www.medjimurska-priroda.info

Foto: Goran Šafarek